Porez Na Dohodak u Bih

7/22/2019 Porez Na Dohodak u Bih

1/23

Internacionalni Univerzitet Travnik

Ekonomski Fakultet

Seminarski rad iz predmeta

Porezni sistem i politika

Tema:Pojam i znaaj poreza na dohodak

Mentor:

Doc.dr. Muhamed Bajri

Student:

Amer Ljatifi

U Travniku, Decembar, 2013. godine


2/23

1

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 3

2. POJAM POREZA NA DOHODAK ...................................................................................... 4

2.1. Definicija dohotka ........................................................................................................... 5

2.2. Osnovni oblici poreza na dohodak graana.................................................................... 5

2.3. Elementi poreza na dohodak ........................................................................................... 6

2.3.1. Porezni obveznik ...................................................................................................... 6

2.3.2. Porezna osnovica ...................................................................................................... 6

2.3.3. Porezna stopa ............................................................................................................ 7

2.3.4. Porezne olakice ....................................................................................................... 7

3. PREDMETI OPOREZIVANJA DOHOTKA U FBiH ......................................................... 8

3.1. Dohotci od nesamostalne djelatnosti ............................................................................... 9

3.1.1. Porezna kartica ......................................................................................................... 9

3.1.2. Osobni odbitci .......................................................................................................... 9

3.1.3. Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti ............... 10

3.2. Dohotci od samostalne djelatnosti ................................................................................. 10

3.2.1. Zajedniko poslovanje vie fizikih osoba koji obavljaju samostalnu djelatnost.. 11

3.2.2. Poslovne knjige i evidencija ................................................................................... 11

3.2.3. Utvrivanje akontacije poreza na dohodak i paualno plaanje poreza................. 11

3.3. Dohodak od imovine i imovinskih prava ...................................................................... 11

3.4. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreu................................................................ 12

3.5.Doprinosi ........................................................................................................................ 12

4. POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI U FBiH .................... 13

4.1. Porezni obveznik ........................................................................................................... 13

4.2. Porezna osnovica i porezna stopa .................................................................................. 13

4.3. Osobni odbitci ............................................................................................................... 14

4.4. Obvezni doprinosi u Federaciji BiH .............................................................................. 15

5. POREZU NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI GRAANA

REPUBLIKE SRPSKE ............................................................................................................ 165.1. Porezni obveznik ........................................................................................................... 16


3/23

2

5.2. Porezna osnovica i stopa poreza .................................................................................... 16

5.3. Osobni odbitci ............................................................................................................... 17

5.4. Stope doprinosa u Republici Srpskoj ............................................................................ 17

6. POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI U DISTIKTU

BRKO .................................................................................................................................... 18

6.1. Porezni obveznik ........................................................................................................... 18

6.2. Porezna osnovica i stopa poreza .................................................................................... 18

6.3. Osobni odbitci ............................................................................................................... 18

6.4. Stope doprinosa Distrikta Brko................................................................................... 19

7. ZAKLJUAK...................................................................................................................... 20

LITERATURA ......................................................................................................................... 21


4/23

3

1. UVOD

Po svom drutvenom ureenju Bosna i Hercegovina je kompleksna drava, dva entita,

distrikt Brko, 10 kantona i 109jedinica lokalne uprave (opina). Takvo strukturno ureenje

je u mnogome odreivalo ukupnu poreznu politiku u post Dejtonskoj BiH. S tim u vezi

neophodno je naglasiti da se o poreznoj politici na nivo drave BiH do 2003. godine, ne moe

ni govoriti obzirom da su glavnu rije u kreiranju porezne politike imali entitete i distrikt.

Imajui u vidu da je BiH zemlja u tranziciji i da ima izraenu potrebu za provoenjem

reforme fiskalnog sustava, jer je postojei bio neadekvatan i ne efikasan i nije kompatibilansa

rjeenjima EU, bilo je neophodno stvoriti uvjete da se reforma provede i na nivou BiH i na

nivou entiteta, te da oba nivoa postignu suglasnost za provoenje te reforme. Poreznim

zakonodavstvom uspostavlja se novi sustav poreza sukladno politici. Dravase obvezala na

meunarodnom pravilu da e harmonizirati sve propise iz financijsko fiskalnih podruja sa

zakonodavstvom Europe kojoj eli pristupiti (europska unija). Porez na dohodak je

vrsta poreza kojim se oporezuje dohodak fizikih i pravnih osoba. Postoji vie sistema

poreza na dohodak u zavisnosti od obima i uestalosti razreza i naplate. Porezi na dohodak i

na kapital ne mogu se izbjei a konaan uinak je jednak poetnom.

U Federaciji Bosne i Hercegovine (u nastavku FBiH) i Republici Srpskoj ( u nastavku

RS) donijeti su posebni zakoni o plai i on je primjenjivan u praksi. Bosna i Hercegovina je

nedavno prola kroz intenzivnu reformu izravnog oporezivanja. Reforme su ile u pravcu

harmonizacije propisa sa europskim standardima kao i unutar samih granica BiH. Ciljevi

reformi su stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, smanjenje sive ekonomije, te rast

zaposlenosti, investicija i konkurentnosti poduzea. Proces reformi izravnog oporezivanjazapoeo je donoenjem novih zakona o porezu na dohodak i dobit u Republici Srpskoj (RS)

ija je primjena poela od 1.1.2007.godine.Od 1. sijenja 2011. godine stupile su na snagu

izmjene Zakona o porezu na dohodak u RS, koje su donijele prelazak na model bruto plae i

jedinstvenu stopu od 8% za oporezivanje osobnih primanja. U Federaciji BiH (FBiH) su

izmjene Zakona o porezu na dohodak stupile na snagu 1.1.2009.godine. Porez na dohodak je

zamijenio porez na plau i niz poreza koji se odnose na oporezivanje graana. Na podruju

Brko Distrikta se od 1.1.2011. godine primjenjuje o porezu na dohodak, ije odredbe sugotovo identine sa Zakonom o porezu na dohodak u Federaciji BiH, uz manja odstupanja.


5/23

4

2. POJAM POREZA NA DOHODAK

Prvi oblik poreza na dohodak uveden je u18. st. kada jeWilliam Pitt mlai uveocedularni porez na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije s

Francuskom. Nakon prestanka ratne opasnosti on je ukinut, ali je kasnije u vie navrata bio

ponovo uvoen. 1842. godine je posljednji put uveden u Engleskoj i nakon toga je ostao sve

do dananjih dana.1Da bismo definirali porez na dohodak, moramoprvo objasniti ta zapravo

jest dohodak. Polazei od teorijske definicije, fiskalnog stanovita, dohodak se definira kao

zbroj svih neto prihoda koje je porezni obveznik ostvario u datom periodu (prihodi iz radnog

odnosaosobna primanja, prihodi od samostalne djelatnosti, prihodi od kamata i dividendi idr.).2Prihod predstavlja vrijednost realiziranih uinaka3(proizvoda i usluga) na tritu.Rije

je o svakom poveanju obveznikovih sredstava bez obaveze naknadnog vraanja. Porez na

dohodak predstavlja vrstu poreza kojim se oporezuje dohodak fizikih i pravnih osoba i

jedan je od najznaajnijih poreznih oblika svake suvremene drave 4. Porez na dohodak

pripada skupini izravnih poreza kojima se oporezuje dohodak to ga graani zarauju tijekom

godine. Porez se ne razrezuje na ukupno ostvareni dohodak ve se umanjuje za propisane

trokove, olakice i osloboenja. Na tako utvren dohodak primjenjuju se progresivne

porezne stope. Porez na dohodak moe biti progresivan, degresivan i proprocionalan, u

zavisnosti od propisa u dravnom zakonodavstvu i predstavlja vaan poreznioblik.

Glavna obiljeja poreza na dohodak:

izvor, osnovica i objekt poreza je samdohodak u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka oporezuje se neto dohodak oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak oporezuje se neovisno od svrhe i troenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je

ostvaren

glavni predstavnik subjektivnog poreza postojanje raznihporeznih olakicai osloboenja

1http://bs.wikipedia.org/wiki/Porez (15.02.2013.)

2

Keetovi I., Reforme poreznog sistema, Privredna tampa d.o.o., Sarajevo, 2004., stranica 95.3http://bs.wikipedia.org/wiki/Porez (15.02.2013.)

4Keetovi I., Reforme poreznog sistema, Privredna tampa d.o.o., Sarajevo, 2004., stranice 98.
http://hr.wikipedia.org/wiki/18._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=William_Pitt_mla%C4%91i&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=William_Pitt_mla%C4%91i&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=William_Pitt_mla%C4%91i&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=William_Pitt_mla%C4%91i&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Dohodakhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porezna_olak%C5%A1ica&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porezna_olak%C5%A1ica&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porezna_olak%C5%A1ica&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porezna_olak%C5%A1ica&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Dohodakhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=William_Pitt_mla%C4%91i&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=William_Pitt_mla%C4%91i&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=William_Pitt_mla%C4%91i&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/18._stolje%C4%87e


6/23

5

skup porez zadravui poreznu administraciju52.1. Definicija dohotka

Dohodak je novana vrednost neto poveanja mogunosti potronje pojedinca u odreenomperiodu (Haig-Simonsova definicija).Dohodak je jednak zbroju stvarne potronje i neto

prirasta imovine. Pri utvrivanju dohotka odbijaju se trokovi koji su nastali pri njegovom

stjecanju. Hejg-Sajmonosova definicija dohotka ukljuuje uobiajene elemente, kao to su:

zarade i drugi dohoci od rada, dividende, kamate i drugi dohoci od kapitala, dohodak od

imovine i dr. Hejg-Sajmonsova definicije ukljuuje u dohodak i neke nekonvencionalne

elemente: doprinose za mirovinsko osiguranje na teret poslodavaca, mirovine, socijalnu

pomo, pomo nezaposlenima, kapitalne dobitke, dohodak u naturi i dr.6

2.2. Osnovni oblici poreza na dohodak graana

Osnovni oblici poreza na dohodak su:

engleski (britanski) oblik poreza na dohodak, romanski oblik i germanski oblik poreza na dohodak 7

Kod engleskog tipa poreza na dohodak najprije se oporezuje primjenom proporcionalnog

opeg poreza na dohodak (income tax) pojedini dijelovi dohotka, a potom se dohoci koji

prelaze utvreni iznos oporezuju primjenom dodatnog progresivnog poreza (surtax). Income

tax se ubire od porezu podlonih prihoda, cedula, koje su dijelom podijeljene na cases, s tim

da se za cedule i cases primjenjuju posebne odredbe pri utvrivanju oporezivog iznosa

pojedinog prihoda. Romanski oblik poreza na dohodak jo se uvijek oslanja na cedule kao

sastavni dio postupka oporezivanja dohotka. Germanski tip poreza na dohodak odlikuje se

time to se ukupni dohodak oporezuje primjenom jednog jedinstvenog progresivnog poreza na

dohodak, s tim da se u obzir uzimaju osobna svojstva poreznog obveznika.

5 Brmmerhoff D., Javne financije, 7 izdanje, Mate, Zagreb, 2000, stranice 261.-262.

6Jurkovi Pero,Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2002., stranice 330.-338.

7Brmmerhoff D., Javne financije, 7 izdanje, Mate, Zagreb, 2000, stranice 287.-328.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEava


7/23

6

2.3. Elementi poreza na dohodak

Pri definirnju poreza na dohodak moramo objasniti sljedee elemente:8

porezni obveznik, porezna osnovica, porezne olakice i porezne stope

2.3.1. Porezni obveznik

U veini suvremenih drava poreznim obveznikom se smatra pojedinac (fiziko lice), dok je u

nekim poreznim sistemima to obitelj, jer se smatra da se na taj nain vri oporezivanje prema

ekonomskoj snazi i izbjegava porezna evazija. Kada se za poreznog obveznika uzme fiziko

lice, vano je utvrditi principe oporezivanja:

princip neograniene porezne obaveze, teritorijalni princip i princip dravljanstva.

Princip neograniene porezne obaveze u centar panje stavlja prebivalite. Prema ovom

principu oporezuju se svi prihodi jednog lica koje ima prebivalite u zemlji, nezavisno od toga

da li su prihodi ostvareni u zemlji ili inozemstvu, i nezavisno od dravljanstva poreznog

obveznika.Teritorijalni princip podrazumijeva da porezna obaveza tereti samo prihode

ostvarene u zemlji, pa su na plaanje poreza obavezna i lica koja nemaju prebivalite u zemlji.

Princip dravljanstva porez tereti dravljanina jedne zemlje koji ima prebivalite u drugoj

zemlji tako to plaa na pojedine prihode ostvarene u inostranstvu porez zemalja iji je

dravljanin.

2.3.2. Porezna osnovica

Porezna osnovica sa teorijskog aspekta shvaena je kao dohodak svih izvora i odreena je

vrstom prihoda, kao to su: plae, svi oblici naknada koje imaju karakter linih primanja a

vezani su za obavljanje poslovne aktivnosti, dohoci od obavljanja poljoprivredne aktivnosti,

dohoci od samostalne djelatnosti svih oblika proizvodne i neproizvodne aktivnosti, dohoci po

8Isto, stranice 293.-312.


8/23

7

osnovu zakupa imovine, porast vrijednosti imovine (kapitalni dobici), kamate i dividende.U

zavisnosti od zakona, stopa poreza moe se razlikovati od vrste dohotka. Kapitalni dohoci

mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodaji dionica) ili kada se upiu (kada im se

trina vrijednost povea). U nekim zakonodavstvima, odreene vrste dohodaka mogu biti

potpuno osloboene ovog poreza, na primjer, stipendije ili mirovine, ili mogu biti osloboene

do odreenog iznosa.

2.3.3. Porezna stopa

Stope poreza na dohodak su progresivne i imaju funkciju da bolje zahvate ekonomsku snagu

obveznika i neutraliziraju regresivne uinke posrednih poreza i da omogui ravnomjernu

raspodjelu poreznog tereta meu poreznim obveznicima.Prednosti koje ima progresivnooporezivanje ogleda se u ostvarivanju socijalno-politikih ciljeva oporezivanja, budui da vri

znaajnu redistribuciju dohotka i imovine poreznih obveznika.Ovakva vrsta poreznih stopa

potie pojedinca na produktivniji rad, jer veim radom se eli kompenzirati umanjenje

dohotka plaanjem poreza.Meutim postoje i neki nedostaci progresivnih poreznih stopa.

Prije svega, destimulativno djeluje na privrednu aktivnost poreznih obveznika jer viim

stopama negativno utjee na zalaganje na radu, veu produktivnost i slino.

2.3.4. Porezne olakice

Porezne olakice se sastoje od:

poreznih odbitaka, poreznih izuzea i odbitaka od porezne obaveze.

Porezni odbici najee obuhvaaju: dobrotvorne priloge, trokove obrazovanja, doprinose

mirovinskom osiguranju, premije ivotnog osiguranja, kamate na stambene kredite, izdatke za

zdravstvene usluge i gubitke uslijed nesrea i kraa. Porezna izuzea uvode se na osnovu

broja lanova porodice, uz razliit sistem obrauna za izdravane lanove. Npr. prvo dijete

koje je izdravano, drugo dijete, izdravani roditelji i slino. Odbitak od porezne obaveze

predstavlja porezno izuzee pojedine stavke iz porezne osnovice,koja ne ulazi u obraun

poreza. Najee je ovaj oblik vezan za razvoj odreene privredne grane djelatnosti iliporeznog obveznika. Time se vri porezno izravnavanje prije ubiranja prihoda.


9/23

8

3. PREDMETI OPOREZIVANJA DOHOTKA U FBiH

Pod predmetom oporezivanja sadrani su svi oni mogui prihodi graana koje oni

ostvaruju u jednom poreznom razdoblju. Definiranje predmeta oporezivanja je svakako vano

jer zakon ima ulogu iznijeti sve one djelatnosti i vrste prihoda na koje e porezna uprava

svojom procedurom vriti pritisak. Takoer u sljedei popis djelatnosti i izvora oporezivih

prihoda se spajaju i oni prihodi koji nastaju na temelju radnog odnosa. Ve je spomenuto da

donoenjem ovog ZAKONA prestao vrijediti onaj sad ve stari koji tretira porez na plau.

U sluaju kolizije ovog zakona s drugim propisima , vrijede propisi ovog zakona. To jesvojevrsni korak naprijed prema smjetanju srodnih poreznih vrsta pod iste kategorije.

Dohodak od nesamostalne djelatnosti je popraena komentarom jer ba taj dio se odnosi na

problematiku koja je prije bila regulirana Zakonom o porezu na plae 9 . Nesamostalna

djelatnost u svoju osnovu ugrauje radni ugovor na temelju kojeg osoba (radnik) ostvariva

svoja prava u vidu plae (novac, stvari, koristi, protuuslugama ili u vidu razliitih premija).

Sve ostele stavke predmeta oprezivanja bi se mogle svrstati u skupine koje ne podlijeu

razliitim ugovorno-radnim odnosima s poslodavcem, tj. prisutna je relativna samostalnost

slobode odluivanja subjekta koji ostvaruje prihod. Pod tim se podrazumijevaju dohodci od

samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, ulaganja kapitala te uea u nagradnim

igrama i igrama na sreu. Ova vrsta prihoda i njena kontrola je svakako tea za nadzirati.

Posebno e u tom smislu biti potrebno formiranje suvremenih informacijskih registara koja e

pratiti ova zbivanja. Sigurno u starom arenilu upanijskih propisa je bilo teko uspostaviti

efikanu regulativu i efikasno provoenje razliitih mjera sukladnih propisima. To je dalje

dovodile do razliitog poreznog manevriranja , a u krajnjem scenariju do potpunog

izbjegavanja obveze od poreza.10Posebno se misli na stavke poreza na imovinu i imovinska

prava koja su jako loe regulirana, tj. mjere ne prate zakonsku osnovu.

9Nesamostalna djelatnost je takoer obuhvaena Zakonom o porezu na dohodak na koju e se primjenjivati

propisana porezna stopa od 10%, na propisanu poreznu osnovicu (nakon svih umanjenja).10

To u velikoj mjeri predstavlja i cijelokupnu BiH stvarnost jer drava a ni nie jedinice vlasti ne mogu u

graana stvoriti percepciju prave uspjene drave. Kad dravni aparat za prisilu ne funkcionira na ispravan nainstanovnitvo sumnja u sposobnosti drave. Iz svega toga rezultira manje povjerenje u strukture, to moe izazvativelike negativne implikacije na svakodnevnicu (Osvrt I.K.).


10/23

9

3.1. Dohotci od nesamostalne djelatnosti

Prihodom od nesamostale djelatnosti smatra se bruto plaa koju zaposleniku isplauje

poslodavac po osnovu ugovora o radu, tj. radnom odnosu11. Viegodinji sustav pripravljanja

specifikacija plaa bi se trebao neto izmijeniti. Raunovodstvena praksa (ali prvenstveno

zakonska obveza) se sastojala u tome da obraunska sluba unutar nekog subjekta pravi

specifikaciju plaa zaposlenih. Iz ukupnih bruto iznosa plaa izdvajale su se obveze za

doprinose i porez na plau.

3.1.1. Porezna kartica

Porezna kartica predstavlja osnovu obrauna ukupnih dohodaka od nesamostalne djelatnosti.

Poreznu karticu moe posjedovati i sam porezni obveznik, ali tada na sebe preuzima obvezu

vjerodostojnog i ispravnog ispunjavanja porezne prijave te dostavljanje iste u propisanom

vremenskom roku. Da napomenemo, Porezna Uprava ima pravo u sluaju nepotpune i

netono ispunjene prijave sama izraunati obvezu, ali ima i pravo provoenja kaznenih

postupaka. S druge strane poslodavac u sluaju da mu zaposlenik dostavi poreznu karticu je

duan voditi evidenciju o isplaenim plaama i plaenim porezu na dohodak, kao i druge

odgovarajue evidencije. Poslodavac je duan poreznu karticu uvati dok je zaposlenik kod

njega u radnom odnosu.

3.1.2. Osobni odbitci

Osobni odbitci se odnose na sve dohotke po svim predmetima oporezivanja ako na to

ispunjavaju odgovarajue uvjete. Oni imaju svojevrsni karakter poreznih olakica nastalih na

temelju socijalnog stanja te broja djece unutar obitelji OBVEZNIKA. Pravo na ovu vrstu

odbitaka imaju samo rezidenti. Ova stavka zakona ima poseban socijalni karakter te posebno

populacijske ciljeve budui da veina ovih odbitaka se temelji na broju djece.12Naravno,

porezna kartica jedne osobe moe biti i koristiti samo kod jednog poslodavca. Ukoliko ista

11Zakon o porezu na dohodak, Ministarstvo financija FBiH, lanak 10.

12Pod djecom smatraju se djeca koju roditelji ili staratelji uzdravaju.


11/23

10

osoba ostvaruje i plau ili bilo koja druga osobna primanja od nesamostalnog rada i kod

drugih poslodavaca, ta primanja e mu biti oporeziva u punom iznosu, bez odbitaka.

3.1.3. Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti

Akontacija (tal. acontoprijevremena uplata) predstavlja novani iznos unaprijed plaen

za izvrenje nekog posla. Drava pomou ovog instrumenta unaprijed naplauje dijelove

ukupne porezne obveze (u nastavku OBVEZA), a rokom stvarne obveze uplate poreza vri

usklaivanja bilo u vidu povrata ili na drugi nain. to se tie akontacije poreza na dohodak

od nesamostalne djelatnosti postoje dvije opcije utvrivanja i uplate akontacija:13

1.

Utvrivanje iznosa akontacije kad zaposlenik dostavi poreznu karticuposlodavcu(obraun, obustavu ili uplatu vri poslodavac)

2. Utvrivanje iznosa akontacije kada zaposlenik nije dostavio svoju poreznu karticu

poslodavcu (obraun, obustavu ili uplatu vri sam zaposlenik)

3.2. Dohotci od samostalne djelatnosti

Samostalna djelatnost je iri spektar poslova nego to to na prvi pogled zvui. Pod pojmom

dohotka od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fiziko lice ostvari samostalnim,

trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi radi ostvarenje dohotka. 14 Za razliku od

predhodno opisane problematike dohotka po osnovi radnog odnosa s poslodavcem, u ovoj

poreznoj problematici oteano je praenje svih aktivnosti i dohodaka u novcu, stvarima ili

pravima. Centri odluivanja u FBiH su uvidjeli da gube puno na sivoj i neprijavljenoj

ekonomiji. Koje su to sve djelatnosti koje se smatraju slobodnim zanimanjima u kontekstu

ZAKONA? Budui da je spektar zanimanja irok, Sva zanimanja su smjetena u etiri

osnovne kategorije,a to su zanimanja:

obrt i djelatnosti srodnih obrtu poljoprivreda i umarstvo slobodna zanimanja u uem smislu rijei druge samostalne djelatnosti15

13

Zakon o porezu na dohodak, Ministarstvo financija FBiH, lanak 27., stavak 3. i 4.14Isto, lanak 12., stavak 1.

15Isto, lanak 12.,stav 2.


12/23

11

3.2.1. Zajedniko poslovanje vie fizikih osoba koji obavljaju samostalnu djelatnost

Materija zajednikog poslovanja vie osoba koji ostvaruju dohodak je posebno tretirana

stavka. Kao porezni obveznik u ovom sluaju bi se trebao pojaviti svaki pojedinac koji

sudjeluje u ovoj vrsti poslovnog poduhvata. Sudionici su prema ZAKONU obvezni imenovati

osobu koja e nositi specifian naziv nosioca zajednike djelatnosti. Nerezident kao su-

poduzetnik ne moe biti imenovan za nosioca zajednike djelatnosti. Ukoliko taj nosioc nije

imenovan, imenovat e ga nadlena organizaciona jedinica Porezne uprave FBiH i tada se ta

odgovornost nee moi izbjei.

3.2.2. Poslovne knjige i evidencija

Raunovodstvo se ne temelji na sustavu dvojnog knjienja. Glavne stavke poslovnih

evidencija su knjiga prihoda i rashoda, knjiga prometa, lista dugotrajne imovine te odreene

evidencije o potraivanjima i obvezama. 16 Ve navedeni princip blagajne zaista olakava

poreznu stranu samostalnog radnika tako da ulaganje posebnih napora nee biti potrebno.

3.2.3. Utvrivanje akontacije poreza na dohodak i paualno plaanje poreza

Akontacija je unaprijed plaen iznos dijela obveze. Utvrivanje akontacije poreza nadohodak

od samostalne djelatnosti se vri na osnovu dohotka od djelatnosti utvren za predhodni

porezni period. Akontacija se uplauje mjeseno na odgovarajue raune s tim da se dijeli sa

12 mjeseci. Paualni porezi s druge strane su vrsta poreza to ih drava namee u nekom

okvirnom iznosu. Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost u sluaju da nije

obveznik PDV-a, moe plaati porez u paualnom iznosu.17 iznos poreza, ili da je ostvario

obvezu plaanja PDV-a, moe ukinuti privilegiju paualnogporeza.18

3.3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Imovina moe posluiti graaninu da ostvari dohodak koji poveava njegov osobni budet.

Vano je razgraniiti pojmove imovinskih poreza i poreza na dohodak od imovine i

16

Isto, lanak 19.- Poslovne knjige i evidencije17Zakon o porezu na dohodak, Ministarstvo financija FBiH, lanak 12., stav 1.

18Isto, lanak 29.


13/23

12

imovinskih prava. Aktivnosti prodaje, preprodaje, prijenosa i iznajmljivanja imovine u BiH

predstavljaju jo jedan izdaan oblik poreznih prihoda.

3.4. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreu

Igre na sreu moemo definirati kao igre u kojima se uesnicima prua mogunost sticanja

dobitka u novcu, stvarima ili pravima. Dohodak od igara na sreu i nagradnih igara

predstavlja vrijednost svake pojedinane nagrade ili dobitka ostvarenog ueem u igrama,

bez obzira da li je nagrada/dobitak isplaen u novcu, stvarima i/ili pravima.19

Pod dohotkom od igara na sreu i nagradnih igara se ne smatra i nisu oporezivi dobici/nagrade

koje fizike osobe ostvare ueem u kvizovima i drugim slinim takmienjima. Osnovicu

ini iznos dobitka, odnosno trina vrijednost.

3.5.Doprinosi

Doprinosi su financijski instrumenti prikupljanja javnih prihoda. Obveznici doprinosa imaju

od njih neposrednu korist. Doprinosi za obvezna osiguranja: obveznost im daje zakonom

propisana obveza obrauna i plaanja: doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti

Obraunavaju se i plaaju na teret obveznika ili na teret isplatitelja prihoda:

doprinosi iz plae iz osobnih primanja i drugih prihoda osiguranika doprinosi na plau na isplaena osobna primanja na teret poslodavca doprinosi koji se plaaju iz drugih izvora

19Isto, lanak 23.,stavak 1.


14/23

13

4. POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI U FBiH

Pravni temelj:

Zakon o porezu na dohodak20 Pravilnik o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak 21 Poetak primjene: 1. 1. 2009. godine

4.1. Porezni obveznik

Fizika osoba:

1. REZIDENT FBiH: fizika osoba koja ima prebivalite na teritoriju Federacije fizika osoba koja na teritoriju Federacije neprekidno ili s prekidima boravi 183 ili

vie dana u bilo kojem poreznom razdoblju

fizika osoba koja ima prebivalite u Federaciji, a po osnovi obavljanja nesamostalnedjelatnosti izvan podruja Federacije ostvaruje prihode iz federalnoga prorauna i/ili

prorauna BiH

2. NEREZIDENT FBiH:Nerezidentom, u smislu Zakona, smatra se fizika osoba koja na teritoriju Federacije boravi

manje od 183 dana. Nasljednik za obveze koje proistjeu iz dohotka koji je naslijedio.

4.2. Porezna osnovica i porezna stopa

Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika izmeu ukupnih oporezivih prihoda

steenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u svezi sa

stjecanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nuni za stjecanje tog prihoda i osobni

odbitak). Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja isplaeni dohodak. Porez na

dohodak placa se po stopi od 10%.

20Sl. novine FBiH, br. 10/08, 9/10 i 44/1121 Isto, br. 67/08,4/10, 86/10, 10/11 i 53/11

21Toka 3) i 4) Zakona iz lanka 2. stavak (1)


15/23

14

4.3. Osobni odbitci

Rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka od nesamostalne

djelatnosti umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600 KM za porezno razdoblje

(300 KM mjeseno) za koje postoji obveza plaanja poreza = koeficijent 1,0

Rezidentni porezni obveznici mogu koristiti i osobni odbitak:

0,5 osnovnog osobnog odbitka za uzdravanog suprunika; 0,5 osnovnog osobnog odbitka za uzdravano prvo dijete; 0,7 osnovnog osobnog odbitka za uzdravano drugo dijete; 0,9 osnovnog osobnog odbitka za uzdravano tree i svako sljedee dijete; 0,3 osnovnog osobnog odbitka za svakog drugog uzdravanog lana ue obitelji; 0,3 osnovnog osobnog odbitka za utvrenu osobnu invalidnost, kao i za utvrenu

invalidnost svakog lana ue obitelji koje porezni obveznik uzdrava.

Rezidentnim poreznim obveznicima se osobni odbitak moe uveati u poreznom razdoblju i

za:

1. iznos trokova koji padaju na teret poreznog obveznika, a odnose se na zdravstveneusluge, nabavu lijekova registriranih u Federaciji prema receptu izdanom od

mjerodavne zdravstvene ustanove i nabavu

ortopedskih pomagala i protetskih nadomjestaka u Federaciji (to ukljuuje i lanoveue obitelji koje porezni obveznik izdrava), pod uvjetom da ti trokovi nisu

podmireni iz osnovnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ako nisu financirani

iz dobivenih donacija ili od poslodavca.

2. iznos kamate plaene na stambeni kredit koji je porezni obveznik uzeo radi kupnje iliizgradnje odgovarajueg stana kojim rjeava svoj stambeni problem.

3. uplaene premije za ivotno osiguranje koje ima karakter tednje, i/ili za uplaenodragovoljno zdravstveno te dragovoljno mirovinsko osiguranje, i to do visine 0,7osnovnog osobnog odbitka

Osobni odbitak po navedenim osnovama priznaje se u konanom obraunu poreza na

dohodak, na osnovi podnesene godinje porezne prijave i vjerodostojne dokumentacije

utvrene Pravilnikom.


16/23

15

4.4. Obvezni doprinosi u Federaciji BiH

Pravni temelj:

- Zakon o doprinosima22

- Pravilnik 23o nainu obraunavanja i uplate doprinosa- Primjena: od 1. 1. 2009. godine

Tablica br. 1.: Stope doprinosa u FBiH

STOPE DOPRINOSA

Doprinosi iz plaa Stopa Doprinosi na plau Stopa

a) Prihodi od nesamostalne djelatnosti (plae i naknade koje imaju karakter plae)

- Doprinosi za MIO/PIO17,00

%

- Doprinosi za MIO/PIO6,00%

- Doprinosi za zdravstveno

osiguranje

12,50

%


osiguranje4,00%

- Doprinos za osiguranje od

nezaposlenosti1,50%

- Doprinos za osiguranje od

nezaposlenosti0,50%

b) Naknada ostvarenih od obavljanja povremene samostalne djelatnosti


osiguranje4,00%

- Doprinosi za MIO/PIO6,00%

c) Obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vlasnike samostalnih djelatnosti

- Doprinosi za MIO/PIO 23,00%

- Doprinosi za zdravstveno osiguranje 16,50%

- Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 2,00%

Izvor: Porezna uprava FBiH 2009.god.

22

Sl.novine FBiH, br. 35/98, 14/0823 Isto, br. 64/08 i 81/08


17/23

16

5. POREZU NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI GRAANAREPUBLIKE SRPSKE

Pravni temelj:

Zakon o porezu na dohodak graana24 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak graana25


Porezni obveznik je fiziko lice koje je po odredbama zakona duno da plati porez

Obveznik poreza na dohodak graana je rezident Republike Srbije za dohodak ostvaren na

teritoriji Republike Srbije i u drugoj dravi. Rezident Republike jest fiziko lice koje:

1) na teritoriji Republike ima prebivalite ili centar poslovnih i ivotnih interesa;

2) na teritoriji Republike, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili vie dana u periodu od

12 mjeseci koji poinje ili se zavrava u odnosnoj poreskoj godini.

Rezident Republike je i fiziko lice koje je upueno u drugu dravu radi obavljanja poslova za

fiziko ili pravno lice - rezidenta Republike ili za meunarodnu organizaciju.

Obveznik poreza na dohodak graana je i fiziko lice koje nije rezident za dohodak ostvaren

na teritoriji Republike.

5.2. Porezna osnovica i stopa poreza

Godinji porez na dohodak graana plaaju fizika lica - rezidenti, ukljuujui i stranca -

rezidenta, koji su u kalendarskoj godini ostvarili dohodak vei od trostrukog iznosa prosjene

godinje zarade po zaposlenom isplaene u Republici u godini za koju se utvruje porez,prema podacima republikog organa nadlenog za poslove statistike. Osnovica godinjeg

poreza na dohodak graana je oporezivi dohodak, koji ini razlika izmeu dohotka za

oporezivanje i linih odbitaka. Stopa poreza na dohodak iznosi 10%.

24 Sl. glasnik RS, br.24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispr., 31/09, 44/09, 18/10, 50/11,91/11-odluka US, 93/12 i

114/12-odluka US

25Isto, br. 50/2011


18/23

17

5.3. Osobni odbitci

1. za poreznog obveznika - 40% od prosjene godinje zarade po zaposlenom isplaene uRepublici Srpskoj u godini za koju se utvruje porez, prema podacima republikog

organa nadlenog za poslove statistike;2. za izdravanog lana porodice - 15% od prosjene godinje zarade po zaposlenom

isplaene u Republici u godini za koju se utvruje porez, prema podacima republikog

organa nadlenog za poslove statistike, po lanu.

Ukupan iznos linih odbitaka ne moe biti vei od 50% dohotka za oporezivanje. Ako su dva

ili vie lanova porodice obveznici godinjeg poreza na dohodak graana, odbitak za

izdravane lanove porodice moe ostvariti samo jedan obveznik.

5.4. Stope doprinosa u Republici Srpskoj

Stope doprinosa na osnovicu prema Zakonu o doprinosima26 iznose:

za penzijsko i invalidsko osiguranje 17% za zdravstveno osiguranje 11,5% za osiguranje od nezaposlenosti 0.7% za djeju zatitu 1,4% stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na isplaene penzije iznosi 3,75%27

26broj: 51/01, 96/03, 128/06 i 120/08 Slubeni glasnik Republike Srpske27

Zakon o doprinosima Slubeni glasnik Republike Srpske


19/23

18

6. POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI U DISTIKTU

BRKO

Pravni temelj:

Zakon o porezu na dohodak

28

Pravilnik o primjeni zakona poreza na dohodak29


Obveznik poreza na dohodak je rezident Distrikta i nerezident koji ostvaruje dohodak i to:

rezident koji ostvaruje dohodak na podruju Distrikta i izvan podruja Distrikta; nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na

podruju Distrikta;

c) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na podruju Distrikta; d) nerezident koji ostvaruje prihod na podruju Distrikta od pokretne i nepokretne

imovine, autorskih prava, patenata, licencija, ulaganja kapitala ili bilo koje druge

djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv.

6.2. Porezna osnovica i stopa poreza

Osnovica poreza na dohodak rezidenta je razlika izmeu ukupnih oporezivih prihoda steenih

u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u svezi sa stjecanjem

tog prihoda, kao to su preneseni gubitak, rashodi nuni za stjecanje tog prihoda i osobni

odbitak. Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je razlika izmeu ukupnih oporezivih

prihoda steenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u

svezi sa stjecanjem tog prihoda kao to su preneseni gubitak i rashodi nuni za stjecanje tog

prihoda. Porez na dohodak plaa se po stopi od 10%.

6.3. Osobni odbitci

Rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje se za osnovni

osobni odbitak u visini 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaanja

poreza. Rezidentni porezni obveznici mogu odbiti i 50% od osnovnog osobnog odbitka za:

28Slubeni glasnik Brko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 2/10

29Isto, broj 6/11


20/23

19

djecu, branog druga ili drugog uzdravanog lana ue obitelji; primatelja uzdravanja po ugovoru o doivotnom uzdravanju.

Rezidentnom poreznom obvezniku za utvrenu vlastitu invalidnost i invalidnost svakog

uzdravanog lana ue obitelji moe se odbiti 10% osnovnog osobnog odbitka za svakih

utvrenih 20% invaliditeta. Rezidentni porezni obveznik moe osobni odbitak uveati za

uplaene premije za ivotno osiguranje koje ima karakter tednje do visine od 50% osnovnog

osobnog odbitka.

6.4. Stope doprinosa Distrikta Brko

Doprinosi koje plaa zaposlenik:

17% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju FBiH Zakona- 18% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju RS Zakon,

12% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u sluaju nezaposlenosti

Doprinosi koje plaa poslodavac:

6% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce na koje se primjenjuje FBIHzakon.30

30Zakon o doprinosima Slubeni glasnik Brko distrikta Bosne i Hercegovine


21/23

20

7. ZAKLJUAK

Iscrpnom analizom trenutnih zakona o porezu na dohodak u BiH ( Federacije BiH,

Republike Srpske i Distrikta Brko) te njima suplementarnim pravilnicima, o porezu nadohodak u FBiH mogu se izvui sljedei zakljuci:

1. Porez na dohodak u BiH je veoma sloen sustav2. Porez na dohodak u BiH jasno i iscrpno ulazi u sve pore bogatsva graana i njihove

poslove

3. Porez na dohodak u BiH je uprilien u jedinstvenoj stopi od 10% tako da nemasluajeva porezne konkurencije

4. Porez na dohodak u BiH je socijalno orijentiran (roditeljstvo, uzdravanje lanova ueobitelji, invalidne osobe)

5. Plaa se porez na sve oblike poslovne aktivnosti fizikih osobaTakoer se iz prethodno napisanog rada moe uoiti da se u BiH, moda polako i ne ba

efikasno, al ipak znaajno mjenja cijeli porezni sustav pa tako i Porez na dohodak u cijeloj

zemlji. Svi zakni poreza na dohodak su donekle usklaeni to dovodi do harmonizacije poreza

izmeu entiteta to vodi do boljeg razvoja gospodarstva i poreznog sustava.Na bazi ovdje

predoenih informacija moe se ocjeniti da poveanje poreza na dohodak i doprinosa sa

stajalita mjera ekonomske politike nije opravdano i to iz nekoliko razloga. Kreatori

ekonomske politike u BiH posegnuli su za mjerom koja odstupa od dobre prakse veine

zemalja koje su kao mjere fiskalne konsolidacije uglavnom koristile prilagoavanje na strani

javne potronje i/ili kroz poveanje indirektnih poreza (uglavnom PDV i troarina). Na taj

nain, veina zemaljaje ouvala svoju poreznu (trokovnu) konkurentnost, a neke od njih su

istu i unaprijedile stvarajui time pozitivne osnove za postkrizni rast i razvoj. Poveanjem

fiskalnog optereenja na zarade graana, BiH vie nije u tom smislu najkonkurentnija

destinacija. Trebalo bi prouiti iskustva ostalih zemalja. Jedan od pravaca mogao bi biti

uvoenje progresivnih stopa poreza na dohodak (primjer Hrvatske, Njemake 15-45%,

Austrije 23-50%) uz istovremeno uvoenje, odnosno vraanje neoporezivog cenzusa, koji

postoji u mnogim zemljama EU (npr. Njemaka 8.000 EUR/god, Austrija 10.000 EUR/god,);

proporcionalne stope poreza na dobit uz mogue porezne olakice u smislu neplaanja poreza

na reinvestiranu dobit (samo za proizvodna preduzea).


22/23

21

LITERATURA

KNJIGE

1. Brmmerhof, D. ,Javne financije. Zagreb: MATE, 2000.g.2. B. Jeli, B. Jeli:Osnove financija, II. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje, kolska

knjiga, Zagreb, 1982.g.

3. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Masmedia, Zagreb,1995.g.

4. J. imovi, H. imovi, Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, 2006.g.5. Jurkovi, P. ,Javne financije, Zagreb: Masmedia, 2002.g.6. Keetovi I., Reforme poreznog sistema, Privredna tampa d.o.o., Sarajevo, 2004.g.

7. N. Nikoli:Poela javnog financiranja, Ekonomski fakultet, Split, 1999.g.7. Rosen, H.S. i Gayer, T. , Javne financije, Zagreb: IJF, 2010.g.

LANCI

1. Belak, V., Bonjak, ., Pehar, M., Financijsko raunovodstvo prema MSFI iporeznim propisima BiH/FbiH, Fircon, Mostar, 2006. god.

2. Oma Bilten, Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave zaneizravno oporezivanje, Banja Luka, 2009. god.

ZAKONI

1. Zakon o porezu na dohodak Federacije Bosne i Hercegovine 2008.god.2. Zakon o porezu na dohodak Republike Srpske 2010.god.3. Zakon o porezu na dohodak Distrikta Brko 2010.god.4. Zakon o doprinosima Federacije Bosne i Hercegovine 2008.god.5. Zakon o doprinosima Republike Srpske 2010.god.6. Zakon o doprinosima Distrikta Brko 2010.god.

INTERNET IZVORI

1. www.bdcentral.net 31.01.2013.god.2. www.fircon.biz 30.01.2013.god.3. www.fmf.gov.ba - Federalno ministarstvo financija 01.02.2013. ggod.4. www.poreskaupravars.org Porezna uprava Republike Srpske 31.01.2013.god.5. www.pufbih.ba Porezna uprava Bosne i Hercegovine n31.01.2013.god.


23/23

Documents

Porez Na Dohodak u Bih