of 58 /58
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Antonia Dušman POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I POREZ NA NETO BOGATSTVO Diplomski rad RIJEKA, 2013.

POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Antonia Dušman

POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I POREZ

NA NETO BOGATSTVO

Diplomski rad

RIJEKA, 2013.

Page 2: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I POREZ

NA NETO BOGATSTVO

Diplomski rad

Kolegij: Usporedni porezni sustavi

Mentor: prof.dr.sc. Helena Blaţić

Student: Antonia Dušman

JMBAG: 0081111641

Smjer: Gospodarstvo EU

Rijeka, srpanj 2013.

Page 3: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

SADRŢAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja ............................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza ................................................................................................................ 1

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja ............................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 2

2. POREZ NA IMOVINU .......................................................................................................... 3

2.1. Obiljeţja poreza na imovinu ............................................................................................ 3

2.2. Vrste poreza na imovinu .................................................................................................. 8

3. POREZ NA NEKRETNINE ................................................................................................ 13

3.1. Osnovne značajke poreza na nekretnine ........................................................................ 13

3.2. Porez na nekretnine u „starim“ zemljama članicama EU .............................................. 19

3.3. Porez na nekretnine u „ novim“ članicama EU ............................................................. 32

3.4. Fiskalno značenje poreza na nekretnine u Europskoj uniji ........................................... 37

4. POREZ NA NETO BOGATSTVO ...................................................................................... 43

4.1. Zemlje Europske unije sa porezom na neto bogatstvo .................................................. 44

4.2. Fiskalno značenje poreza na neto bogatstvo .................................................................. 47

5.ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 50

LITERATURA

POPIS TABLICA

POPIS GRAFIKONA

Page 4: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

1

1. UVOD

Oporezivanje imovine je jedan od najstarijih poreznih oblika, a javlja se još od vremena

privatnoga vlasništva. Imovina je bila prvotni pokazatelj snage i bogatstva, te je kao takva

postala predmet oporezivanja, kako bi se osigurala ravnopravnost svih stanovnika u

sufinanciranju na području odreĎene lokalne samouprave. Postupno se porez na imovinu

počinje javljati u svim nacionalnim poreznim sustavima. Danas u svijetu gotovo da i ne

postoji zemlja koja nema barem neki oblik poreza na imovinu. MeĎutim, pojavom novčanog

plaćanja, njegova uloga slabi te ga zamjenjuje porez na dohodak i potrošnju. Iako potisnut i

zamijenjen i danas se javlja u svim poreznim sustavima. Porez na imovinu je u suvremenim

poreznim sustavima ostao jedan od vaţnijih izvora sredstava financiranja najčešće lokalnih

vlasti i jedinica te u novije vrijeme ponovo dobiva na vaţnosti.

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja

Problem istraţivanja provedenoga u ovome diplomskome radu odnosi se na utvrĎivanje

razloga i opravdanosti uvoĎenja i odrţavanja pojedinih oblika poreza na imovinu u poreznim

sustavima zemalja članica Europske unije. Predmet istraţivanja se stoga odnosi na

istraţivanje, analiziranje i definiranje osnovnih značajki poreza na imovinu, poreza na

nekretnine i poreza na neto bogatstvo te njihova fiskalnoga značaja u „starim“ i „novim“

zemljama članicama Europske unije. Objekt istraţivanja jesu porez na nekretnine i porez na

neto bogatstvo.

1.2. Radna hipoteza

Radna hipoteza ovoga rada, sukladno iznesenoj problematici istraţivanja, glasi: konzistentnim

spoznajama o osnovnim značajkama poreza na nekretnine i poreza na neto bogatstvo te

sustavnom analizom poreznih oblika zastupljenih u poreznim sustavima pojedinih zemalja

članica Europske unije, uz analizu njihovoga fiskalnoga značaja, moţe se utvrditi njihova

vaţnost i značaj u poreznim sustavima „starih“ i „novih“ zemalja članica Europske unije

Page 5: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

2

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja

Osnovna svrha ovoga istraţivanja je odrediti specifičnosti poreza na imovinu, te njegovih

osnovnih vrsta: poreza na nekretnine i poreza na neto bogatstvo. Sukladno definiranim

značajkama ovih dvaju oblika moguće je analizirati njihovu fiskalnu vaţnost. Cilj ovoga

istraţivanja je stoga utvrditi specifičnosti oporezivanja imovine u „starim“ i „novim“

zemljama članicama Europske unije. Stoga je potrebno odgovoriti na nekoliko pitanja:

1. Koje su osnovne značajke poreza na imovinu?

2. Koje su osnovne značajke poreza na nekretnine i poreza na neto bogatstva?

3. Kako se oporezuju nekretnine u „starim“ zemljama članicama Europske unije?

4. Kako se oporezuju nekretnine u „novim zemljama članicama Europske unije?

5. Kako se i u kojim zemljama oporezuje neto bogatstvo?

6. Koje su fiskalne značajke poreza na nekretnine i poreza na neto bogatstvo?

1.4. Znanstvene metode

Prilikom pisanja ovoga diplomskoga rada korištene su slijedeće znanstveno-istraţivačke

metode: metoda indukcije i dedukcije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda analiza i

sinteze, metoda klasifikacije, statistička metoda.

1.5. Struktura rada

Rad je sastavljen od pet tematski povezanih cjelina. Počinje UVODOM u kojemu je definiran

problem, predmet i objekt istraţivanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraţivanja, znanstvene

metode korištene u radu te struktura rada. Drugi dio rada, naziva, POREZ NA IMOVINU,

analizira osnovne značajke poreza na imovinu te vrste poreza na imovinu o kojima će i

naknadno u radu biti govora. Treći dio rada, POREZ NA NEKRETNINE, definira ovaj oblik

poreza na imovinu, te analizira porez na nekretnine u „starim“ i „novim“ zemljama članicama

Page 6: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

3

Europske unije. U ovome je dijelu takoĎer analiziran fiskalni značaj ovoga poreznoga oblika.

Četvrti dio rada, POREZ NA NETO BOGATSTVO, donosi kratku definiciju ovoga

poreznoga oblika te zemlje u Europskoj uniji koje primjenjuju ovaj porezni oblik, kao i

fiskalni značaj poreza na neto bogatstvo. Rad završava ZAKLJUČKOM u kojem je sinteza

svih poglavlja obraĎivanih u radu.

2. POREZ NA IMOVINU

Kako bi se shvatila fiskalna uloga poreza na imovinu, potrebno je shvatiti sam pojam

imovine, a potom svrhu oporezivanja iste. Imovina se definira kao skup pokretnih i

nepokretnih dobara i prava ili ukupnost njihove vrijednosti kojom raspolaţe neka pravna ili

fizička osoba u promatranom periodu (Jelčić, 2001., str. 41). Imovina se moţe javljati u

materijalnom obliku, kojega čine zemljišta, graĎevine, postrojenja, zalihe robe, materijala i

drugo, te u nematerijalnom obliku kojega čine goodwill, trgovačka marka i slično. Bitna je

karakteristika imovine sa stajališta poslovnoga subjekta, postojanje odreĎenog stupnja

izvjesnosti da će se njezinom uporabom ostvariti buduća ekonomska korist. Nekada je

imovina bila predmet trgovine (robna razmjena) te su rijetko kada postojali novčani dohoci.

Sa ciljem osiguranja ravnopravnosti i jednakosti, imovina je od davnina postala predmet

oporezivanja te su u ovome poglavlju na temelju prethodnog pojmovnog odreĎenja imovine,

definiran pojam, osnovne značajke te vrste poreza na imovinu.

2.1. Obiljeţja poreza na imovinu

Oporezivanje imovine je jedan od najstarijih poreznih oblika. U ljudskoj prošlosti je bilo

znatno jednostavnije oporezivati imovinu, s obzirom da su novčani dohoci i transakcije bili

znatno rjeĎa pojava te se nečije bogatstvo ili dobitak mjeri posjedovanjem stoke, nekretnina i

sličnih dobara. UvoĎenju ovoga poreznoga oblika posebice je pogodovala pojava privatnoga

vlasništva te se prvi spomen ovakvoga oblika poreza javlja još iz vremena prije Krista.

Postupno se taj porezni oblik, koji je u to vrijeme predstavljao jedan od vodećih poreznih

Page 7: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

4

prihoda drţave, zamjenjuje porezom na dohodak. Neovisno o tome porez na imovinu se

zadrţao u velikom broju zemalja, te je i danas uvršten u gotovo svim nacionalnim poreznim

sustavima, oporezujući ili cijelu imovinu ili samo odreĎeni dio imovine. UvoĎenjem poreza

na dohodak, porez na imovinu postaje dopunski porez uz porez na dohodak.

Industrijalizacijom je većina stanovništva počela privreĎivati nekakav dohodak te je on postao

vaţniji porezni izvor od tadašnjeg glavnog poreznog objekta - imovine. Porez na imovinu kao

glavni porezni oblik se u 20.stoljeću zadrţao samo u dvije drţave - SAD-u i Švicarskoj. To je

bilo moguće jer se u narodu duboko drţao odbojan stav prema birokraciji te je odreĎivanje

visine poreznoga opterećenja u potpunosti bilo prepušteno graĎanima, koji su to smatrali

počasnom zadaćom. Najvaţnija je činjenica što se u tim dvjema drţavama najdulje zadrţalo

stajalište da je vrijednost imovine neovisna o prihodima te imovine nego je oporezovana

vrijednost bila trţišna vrijednost imovine u tom trenutku. Posljedica je bio porez na imovinu

koji je postao najvaţniji i jedini direktni porez u njihovim poreznim sustavima (Jelčić, 2001.,.

str. 67). Iako na njega otpada manji udio od ukupnih poreznih prihoda drţavi, rezultira sa

relativno visokim opterećenjem za obveznika, koji porez najčešće plaća jednokratno i po

prilično visokim stopama.

Porez na imovinu je porezni oblik kod kojega je predmet oporezivanja imovina, te se njime

oporezuje imovina u njezinom statičnom obliku (Jelčić, Jelčić, 1998., str. 261). Imovina koja

podlijeţe oporezivanju podrazumijeva novčanu vrijednost ekonomskih dobara u trenutku

nastanka porezne obveze. Imovina se redovito doţivljava kao pokazatelj bogatstva i njezino

oporezivanje moţe se opravdati načelom ekonomske snage prema kojemu bogatiji trebaju

snositi i više poreza, s obzirom da oni imaju više koristi i očekivanja od dobara i usluga koje

pruţa zajednica, pa je samim time razumljivo da u financiranju zajednice trebaju sudjelovati u

većem iznosu (Kordić, Podborkić, 2010., str. 106). Bogatiji ujedno imaju i veća očekivanja i

koristi od javnih dobara i usluga što ih pruţa zajednica pa u njezinu financiranju trebaju i

sudjelovati u većem iznosu. Stoga bi se moglo reći da se oporezivanjem imovine ispunjava

jedno od glavnih načela fiskalne politike - ravnopravnost.

Za opravdanje uvoĎenja poreza na imovinu navode se dva kriterija (Musgrave, R&P., 1993.,

str.440-441):

Page 8: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

5

Kriterij koristi, koji se zasniva na činjenici da bolje komunalne usluge znače i veću

vrijednost nekretnina pa njihovu cijenu stoga trebaju snositi vlasnici tih nekretnina. S

obzirom na veću vrijednost imovine kojom raspolaţu, oni imaju i snaţniju potrebu za

zaštitom vlasništva, koju im pruţa drţava, zato i u financiranju drţavnih potreba

trebaju sudjelovati u većem iznosu.

Kriterij porezne snage koji promatra imovinu kao pokazatelj bogatstva pojedinca.

MeĎutim, s obzirom da je široko prisutna dilema o tome u kolikoj je mjeri imovina

stvarna ekonomska snaga poreznoga obveznika, taj argument imao je više smisla u

vrijeme kad je imovina (npr. zemljište ili stoka) doista bila pokazatelj porezne

sposobnosti. U suvremenim okolnostima glavnina dohotka pritječe u novcu pa je

poreznu sposobnost sve teţe mjeriti imovinom kojom obveznik raspolaţe, te definicija

imovine.

Oporezivanje imovine uglavnom se opravdava potrebom za uvoĎenjem veće pravednosti u

sustav oporezivanja, i to prema oba navedena kriterija pravednosti (Kesner-Škreb, 2002., str.

895). Jedna od temeljnih uloga drţave jest zaštita vlasništva, pa vlasnici moraju platiti drţavi

troškove koje ona ima u zaštiti njihove imovine: troškove sudstva, policije i drţavne

administracije. Osim pruţanja sigurnosti i zaštite imovine, drţava pruţa vlasnicima odreĎene

usluge koje povećavaju vrijednost imovine, ali i koriste njezinu vlasniku.

Porez na imovinu spada u skupinu subjektnih poreza, koji se odnose na fizičku osobu kao

poreznog obveznika. Uz ovaj oblik poreza subjektnim se porezom smatra i porez na

nasljedstva i darove i porez na dohodak, jer se kod oporezivanja u obzir uzimaju osobna

svojstva poreznog obveznika. S obzirom da se porez na imovinu ubire prema načelu plaćanja

po ekonomskoj snazi, definira se kao direktni porez kojim se ţeli zahvatiti ekonomska snaga

poreznog obveznika koja proizlazi iz imovine, pri čemu se kod utvrĎivanja poreznog

opterećenja uzimaju u obzir neke osobne okolnosti poreznog obveznika relevantne za

oporezivanje (Jelčić, Jelčić, 1998., str. 261).

Page 9: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

6

UvoĎenje ovoga poreznoga oblika zasniva se na poreznoj snazi vlasnika koja proizlazi iz

imovine. Kako se navodi u literaturi porez na imovinu je porezni oblik kod kojega je predmet

oporezivanja imovina, povod njezinu oporezivanju je imovina kao takva, dok je porezna

osnovica njezina vrijednost (Jelčić, Jelčić, 1998., str. 261). Osnovica oporezivanja primjenom

poreza na imovinu je u pravilu neto imovina, to jest ona imovina kakva nastaje nakon što se

od ukupne aktive odbije ukupna pasiva. Točnije, porezna osnovica bi bila neto vrijednost

oporezovane imovine odnosno razlika njezine bruto vrijednosti i obveza koje tu imovinu

opterećuju. Prilikom odreĎivanja imovine javlja se nekoliko problema. Naime imovina se

definira kao skup pokretnih i nepokretnih dobara i prava ili ukupnost njihove vrijednosti

kojim raspolaţe neka pravna ili fizička osoba u promatranom razdoblju, dok se oporeziva

imovina definira kao vrijednost ekonomskih dobara izraţena u novčanom obliku a postoji u

trenutku nastajanja porezne obveze (Fatur, Ţiković, 2009., str. 2). Kada se govori o imovini

kao poreznom objektu, tada porezni objekt nije ukupna vrijednost svih imovinskih dobara

koja su u vlasništvu jednog subjekta, nego se kao porezni objekt javljaju pojedina imovinska

dobra, odnosno pojedini dijelovi imovinske mase. Stoga se imovinom za potrebe oporezivanja

nazivaju samo pojedina imovinska dobra, predmeti i prava u vlasništvu jednog subjekta.

Prvi problem koji se pojavljuje kod oporezivanja imovine je da treba prvo utvrditi koji

dijelovi imovine će biti obuhvaćeni porezom na imovinu. Drugi problem je taj da treba

pronaći zajednički nazivnik svoj imovini, a najprikladniji nazivnik je novac, s obzirom da se u

novcu moţe izraziti bilo koji oblik imovine, neovisno bilo to zemljište, nekretnina, umjetnički

predmet, stroj ili vozilo. Tri su koncepcije koje se koriste za odreĎivanje vrijednosti imovine

koju obuhvaća porez na imovinu (Jelčić, 2001., str. 293):

Vrednovanje na osnovi trţišne cijene imovinskih predmeta (fair market value),

Vrednovanje prema veličini prihoda od imovinskih predmeta,

Vrednovanje prema vrijednosti kapitala.

Prva je koncepcija najčešća i prevladava u svim suvremenim drţavama gdje se primjenjuje

porez na imovinu jer je trţišna cijena imovine u odreĎenom trenutku i realna porezna

osnovica objekta oporezivanja.

Page 10: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

7

Poreznoga obveznika poreza na imovinu je teško definirati, te ga odreĎuju porezni oblici

poreza na imovinu i specifični zakoni pojedine zemlje. Ovisno prema obliku, porezni

obveznici mogu biti i fizičke i pravne osobe koje posjeduju imovinu- predmet oporezivanja.

Oporezivanje pravnih osoba ovim poreznim oblikom je definirano nacionalnim

zakonodavnim sustavima i specifičnostima svake pojedine zemlje, te nije jednostrano

odreĎeno. S obzirom da se ubiranje ovoga poreza oslanja na plateţnu sposobnost poreznoga

obveznika, pravne bi osobe bile podloţne dvostrukom oporezivanju. Naime, vlasnici

poduzeća, su fizičke osobe, podloţne plaćanju poreza na imovinu, te bi plaćanjem poreza na

imovinu korporacije nanovo bile oporezovane. TakoĎer, postoji mogućnost plateţne

nesposobnosti poduzeća, što bi dovelo do prevaljivanja obveze plaćanja poreza na vlasnike, ili

pak u povećanoj cijeni proizvoda ili usluga, kojom se prevaljuje obveza na potrošače. Proces

oporezivanja porezom na imovinu obavlja se sukladno nacionalnim zakonodavnim

odredbama. U svim suvremenim zemljama prevladava koncept vrednovanja imovine na

osnovi trţišne cijene. Prema Općem poreznom zakonu (NN 147/08) trţišnom se cijenom

smatra ona cijena koja bi se mogla postići u uobičajenom poslovnom prometu, u vrijeme kada

se vrednovanje obavlja. Obveza plaćanja poreza na imovinu dobije se mnoţenjem stope

poreza i procijenjene vrijednosti imovine, odnosno vrijednost imovine što je odredi lokalna

vlast. U većini slučajeva lokalna vlast pokušava procijeniti vrijednost te imovine u skladu s

trţišnom vrijednosti. MeĎutim, ako je to nemoguće porezna uprava ne zna točnu vrijednost i

zbog toga treba obaviti procjenu na osnovi trţišne vrijednosti odgovarajuće imovine koja je

nedavno prodana (Rosen, Gayer, 2010., str.525-526).

Porez na imovinu najčešći je prihod lokalnih jedinica što kao najznačajniju posljedicu ima

decentralizaciju poreznog sustava, odnosno uvoĎenjem ovoga poreznog oblika stvara se prava

autonomija lokalnog sektora. Lokalna samouprava ima potpunu autonomiju kod uvoĎenja,

odreĎivanja visine porezne stope i ubiranja poreza na imovinu, te ima potpunu autonomiju

kod rasporeĎivanja i trošenja tih sredstava (Drezgić, 2009.). U najčešćim slučajevima drţave

odreĎuju raspon poreznih stopa u kojima će se kretati stope poreza na imovinu, dok lokalne

vlasti imaju potpunu autonomiju u odreĎivanju primjene tih stopa.

Page 11: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

8

2.2. Vrste poreza na imovinu

Dugovječnost poreza dovela je do razlikovanja cijeloga niza poreznih oblika. Porezi na

imovinu se mogu razmatrati u širem i uţem smislu. Imovinski porezi u širem smislu odnose

se na poreze na net bogatstvo, porez na nepokretnu imovinu (nekretnine), porez na nasljedstva

i darove, porez na financijske i kapitalne transakcije te ostale jednokratne i periodične poreze

na imovinu. Porezi na imovinu u uţem smislu javljaju se u poreznim sustavima suvremenih

zemalja, a to su porez na neto bogatstvo (neto imovinu) i porez na nepokretnu imovinu

(nekretnine) (Blaţić, Grdinić, 2011., str.2).

Porez na imovinu se moţe podijeliti na više vrsta, prema tome na kojem se kriteriju ta podjela

temelji. Najčešći su kriteriji klasifikacije poreza na imovinu slijedeći (Jelčić, Jelčić, 1998., str.

269-273):

Izvor oporezivanja,

Učestalost ubiranja,

Obuhvat objekta oporezivanja,

Mjesto i uloga koju taj porez ima unutar poreznog sustava,

Prema načinu utvrĎivanja porezne osnovice,

Porezni obveznik,

Objekt oporezivanja,

Namjena trošenja poreznih sredstava,

Subjektni i objektni kriterij,

Primijenjena porezna stopa i

Porezni tretman zaduţenja imovine.

Prema kriteriju izvora oporezivanja razlikuju se:

Realni porez na imovinu i

Page 12: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

9

Nominalni porez na imovinu.

Realni porez na imovinu kao osnovicu oporezivanja uzima imovinu , tako da se prilikom

oporezivanja uzima cjelokupna imovina poreznoga obveznika, te se zalazi u supstanciju uzete

imovine i na taj način se smanjuje obujam iste, točnije ona se ne troši. Ovaj se oblik

oporezivanja koristi samo u izvanrednim situacijama iz razloga jer smanjuje vrijednost

imovine što ga čini problematičnim i njegovu primjenu čini ograničenom ili pak

jednokratnom. Smanjenje vrijednosti imovine potiče na odustajanje od štednje i smanjenje

formiranja kapitala. Porezni dug ovoga oblika je veći od poreznih prihoda pa se zbog

podmirenja obveze koristi dohodak ili se pak prodaje imovina.

Nominalni pak porez na imovinu takoĎer kao osnovicu plaćanja poreza uzimaju imovinu, ali

se porez plaća iz prihoda od imovine, odnosno iz dohotka. Dakle, naplaćuju se na način da se

ne zadire u supstanciju imovine, odnosno imovina ostaje netaknuta kao takva jer se oporezuju

samo dohoci ostvareni korištenjem te imovine. Takvo je oporezivanje prihvatljivo i moţe se

koristiti u normalnim, uobičajenim okolnostima.

Prema kriteriju učestalosti, porezi na imovinu se dijele na (Kordić, Podborkić, 2010., str.

108):

Periodične (tekuće) poreze na imovinu i

Jednokratne poreze na imovinu.

Tekući, odnosno periodični porezi na imovinu se ubiru u pravilu svake godine. MeĎutim,

pritom se radi o nominalnim porezima na imovinu sa niskim poreznim stopama. Razlog

ubiranja ovih poreza je stajalište da treba jače opteretiti fundirane prihode sa jedne strane,

odnosno manje opteretiti nefundirane prihode (poput prihoda od rada) sa druge strane. Njihov

je zadatak ispunjenje fiskalnih ciljeva ali i u odreĎenoj mjeri redistribucijskih ciljeva.

Jednokratni porezi na imovinu se u pravilu uvode kao realni porezi na imovinu najčešće nose

naziv doprinosi ili davanja, a ne porezi na imovinu, te im je zadatak da u nestašici sluţe kao

instrument prikupljenja potrebnih sredstava te kao instrument preraspodjele imovine.

Page 13: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

10

Prema obuhvatu objekta oporezivanja porezi na imovinu se javljaju u dvojakoj formi

(Kordić, Podborkić, 2010., str. 106):

Jedinstveni (sintetički) porezi na imovinu i

Parcijalni (analitički) porezi na imovinu.

Jedinstvenim porezom na imovinu se oporezuje cjelokupna imovina, ali ona koja je i kolika je

utvrĎena poreznim propisom, a ne sva imovina koju porezni obveznik posjeduje. S druge

strane, parcijalni porez na imovinu oporezuje samo odreĎene dijelove imovine. Poseban se

problem javlja pri definiranju obuhvata imovine, zbog postojanja takozvane neopipljive

imovine, zbog čega porezni sluţbenici često preskaču vrednovanje i oporezivanje te

nevidljive imovine, narušavajući na taj način osnovni zahtjev za pravednosti.

Prema mjestu i ulozi koju taj porez ima unutar poreznog sustava, porezi na imovinu se dijele

na (Kordić, Podborkić, 2010., str. 106):

Glavne poreze na imovinu i

Sporedne poreze na imovinu.

Glavni porezi na imovinu zauzimaju vaţniju poziciju u poreznom sustavu, te se s obzirom na

prikupljena sredstva smatraju izdašnijim porezima. S druge strane sporedni porezi, kako i sam

naziv kaţe, zauzimaju sporedne pozicije u poreznom sustavu te su s obzirom na prikupljena

sredstva, koja su manje izdašna, sporedni porezni oblici.

Prema načinu utvrĎivanja porezne osnovice, porez na imovinu moţe biti (Kordić, Podborkić,

2010., str. 107):

Ad valorem porez na imovinu i

Specifični porez na imovinu.

Kod ad valorem poreza na imovinu porezna se osnovica odreĎuje na temelju vrijednosti

imovine, dok se kod specifičnoga poreza porezna osnovica utvrĎuje na osnovi nekih mjernih

jedinica.

Prema odreĎenosti poreznoga obveznika razlikuje se (Bajo, Alibegović, 2008., str. 79):

Page 14: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

11

Porez na imovinu fizičkih osoba i

Porez na imovinu pravnih osoba.

Porezu na imovinu fizičkih osoba moţe podlijegati pojedinac ili grupa (obitelj ili češće

supruţnici). Oporezivanje porezom na imovinu fizičkih osoba izuzima imovinu drţave, javnih

poduzeća, centralne drţavne banke, javnih ustanova, političkih stranaka i raznih udruţenja te

druga imovina ali pod uvjetom da se njezini vlasnici njome ne koriste u svrhu ostvarivanja

dobiti.

Prema objektu oporezivanja porez na imovinu moţe obuhvaćati (Bajo, Alibegović, 2008., str.

83):

Oporezivanje nekretnina,

Oporezivanje pokretne imovine i

Oporezivanje prava.

Najčešće se oporezuju zemljišta, šume, zgrade i slične nekretnine, dok je porezna evazija

lakše moguća kod oporezivanja pokretne imovine nego kod oporezivanja nekretnina.

TakoĎer, oporezivanje nekretnina se smatra najnepravednijim poreznim oblikom, i često sa

značajnim svotama puni proračun.

Prema kriteriju namjene trošenja sredstava ubranih oporezivanjem imovine razlikuje se

(Kordić, Podborkić, 2010., str. 106):

Opći porez na imovinu i

Namjenski (posebni) porez na imovinu.

Opći porez na imovinu se javlja ako su sredstva prikupljena oporezivanjem imovine

proračunski prihod i sluţe financiranju svih proračunskih rashoda. Poseban ili namjenski

porez na imovinu javlja se ako su porezna sredstva, djelomice ili u potpunosti, prihod nekoga

fonda, institucije ili drugo te sluţe za financiranje točno utvrĎenih rashoda.

Page 15: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

12

Porez na imovinu moţe biti oporezovan kao (Jelčić, 2001., str.64):

Subjektni porez na imovinu i

Objektni porez na imovinu.

Porez na imovinu fizičkih osoba je subjektni porez na imovinu, pri utvrĎivanju kojega se vodi

računa o nekim osobnim svojstvima poreznog obveznika, prema kojima se utvrĎuje odreĎena

porezna osloboĎenja i olakšice. S druge strane porez na imovinu pravnih osoba je objektni

porez, te se pri oporezivanju imovine takvim porezom vodi računa samo o činjenicama

vezanima isključivo uz predmet oporezivanja, neovisno o vlasniku.

Prema kriteriju primijenjene porezne stope razlikuju se dva oblika poreza na imovinu (Jelčić,

2001., str.67):

Nominalni (proporcionalni) porez na imovinu i

Progresivni porez na imovinu.

Progresivni porez na imovinu se javlja uvijek kod oporezivanja imovine fizičkih osoba, čak i

kada je propisana stopa proporcionalna, jer se zbog poreznih osloboĎenja i olakšica stvarno na

imovinu veće vrijednosti plaća relativno veći iznos poreza, što se naziva indirektna progresija.

Imovina pravnih osoba se u pravilu oporezuje primjenom proporcionalne stope. Porezne stope

su u pravilu vrlo niske i rijetko prelaze visinu od 1% vrijednosti oporezivane imovine.

Prema kriteriju poreznog tretmana zaduţenja imovine razlikuju se (Bajo, Alibegović, 2008.,

str. 84):

Neto porez na imovinu i

Bruto porez na imovinu.

Neto porez na imovinu podrazumijeva da se od porezne osnovice odbijaju svi dugovi koji

terete oporezivu imovinu. Porez na imovinu je u pravilu neto porez na imovinu. Bruto porez

na imovinu je porez kod kojega se od osnovice ne odbijaju dugovi.

Page 16: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

13

Neovisno o obliku poreza na imovinu kojim se oporezuje imovina fizičkih ili pravnih osoba,

ovaj je porezni oblik, nakon svojega povijesnoga puta, pronašao mjesto u gotovo svim

poreznim sustavima svijeta, sa temeljnim ciljem borbe protiv nepravednosti i osiguravanja

jednakosti za svakoga pojedinca. Iako neznatno pridonosi punjenju proračuna, uz svoju

fiskalnu ulogu doprinosi i kreiranju dodatnih najčešće lokalnih prihoda. Porez na imovinu se

javlja u gotovo svim zemljama Europske unije, u nekome od dvaju oblika: porez na

nekretnine i porez na neto bogatstva. U nastavku ovoga diplomskoga rada elaboriran je svaki

pojedini oblik poreza na imovinu u zemljama Europske unije, i njegove temeljne značajke.

3. POREZ NA NEKRETNINE

Porez na nekretnine je jedan od oblika poreza na imovinu. Iako je porez na imovinu imao fazu

u kojoj je isključivan iz nacionalnih poreznih sustava, porez na nekretnine je vjerni

„stanovnik“ svih poreznih sustava. Ovakav sustav objašnjava se diferenciranim poreznim

sustavima unutar Europske unije. Porez na imovinu tako moţe poprimiti dvojake oblike:

porez na neto imovinu ili porez na nekretnine. U nekima je zemljama članicama Europske

unije u primjeni samo opći porez na imovinu, u drugima se primjenjuje uz opći i posebni

porez na imovinu, dok se treće zemlje odlikuju primjenom samo pojedinačnih poreza na

pojedine dijelove imovine, poput poreza na nekretnine. U ovome su poglavlju definirane

osnovne značajke poreza na nekretnine, te je analiziran porez na nekretnine u starim

zemljama članicama, novim zemljama članicama kao i fiskalno značenje poreza na

nekretnine.

3.1. Osnovne značajke poreza na nekretnine

Sam pojam nekretnine podrazumijeva izgraĎeno ili neizgraĎeno zemljište ili pak objekt,

točnije graĎevinsku česticu. S obzirom da je nekretnina jedan od oblika materijalne imovine,

podlijeţe oporezivanju imovinskim porezom točnije porezom na nekretnine. Porez na

nekretnine općenito se smatra naknadom za pruţene lokalne usluge i dobara te je zato prihod

Page 17: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

14

lokalne uprave, koja kroz prikupljene poreze, pruţa usluge i dobra, izravno utječući na

pruţanje kvalitete ţivota, a time i vrijednosti nekretnina. Stoga je onda i logično da je

vrijednost nekretnine porezna osnovica za utvrĎivanje visine poreza na nekretnine. Porez na

nekretnine ustvari tereti korištenje ili posjedovanje nekoga oblika nekretnine, te se ubire na

vlasništvo/korištenje nekretnine na području gdje se ona nalazi, neovisno o prebivalištu

vlasnika. Porez na nekretnine je američki tip poreza na imovinu te ne posjeduje sintetičke

vrline poreza na neto bogatstvo, ali mu je osnovna prednost vidljivost porezne osnovice, pa

samim time i lakoća obuhvata iste, koja smanjuje mogućnost porezne evazije na minimum.

Kao osnovne značajke poreza na nekretnine se navode (Blaţić, Grdinić, 2011., str. 2-3):

Razrezuje se na zemlju i zgrade,

Moţe biti u obliku postotka vrijednosti imovine koja se procjenjuje s obzirom na

prodajnu cijenu, rentu ili kapitaliziranu zaradu, ali moţe ovisiti i o drugim

karakteristikama,

Obveznici takvih poreza mogu biti vlasnici, korisnici ili oboje,

Moguće je da ih jedna razina vlasti plaća drugoj, s obzirom da je imovina pod

jurisdikcijom ove druge,

Dug se ne uzima u obzir pri razrezivanju poreza, odnosno oporezivu osnovicu čine

nekretnine neovisno o dugovima kojih ih terete.

Porez na nekretnine je dobro prilagoĎeni izvor prihoda za lokalnu upravu, koji moţe posluţiti

kao sredstvo za provoĎenje fiskalne autonomije lokalne uprave. To je slučaj u onim zemljama

gdje lokalne uprave imaju moć odlučivanja u pogledu poreza na nekretnine i gdje su primici

iz ovoga poreznoga oblika značajni. Ovaj oblik poreza, kao imovinski porez, spada meĎu

najstarije porezne oblike, koji su postupno, kako je prethodno spomenuto bili mijenjani

porezom na dohodak i danas predstavljaju samo dodatni izvor javnih prihoda. MeĎutim, ovaj

oblik poreza i danas ostaje vaţan izvor sredstava za lokalnu upravu. Osnovna prednost ovoga

oblika poreza je njegov doprinos poreznoj pravednosti, primjerice kroz primjenu načela

korisnosti. Istovremeno, porez na nekretnine stimulira racionalnije i efikasnije korištenje

imovine. Glavni nedostatak ovoga poreznog oblika je dvostruko oporezivanje, s obzirom da

je nekretnina kupljena iz već oporezovanoga dohotka. Ovaj je porezni oblik izrazito

Page 18: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

15

nepopularan u krugovima poreznih obveznika i upravljanje njima moţe biti skupo. Razlog

omraţenosti ovoga poreznog oblika odnosi se u prvome redu na činjenicu da predstavlja

veliki jednokratni teret poreznim obveznicima (Kesner-Škreb, 2009., str.2). Radi se o porezu

koji se obračunava na godišnjoj razini i ubire se jednokratno te kao takav predstavlja veliki

teret za pojedinoga poreznoga obveznika. TakoĎer, uvoĎenje ovoga oblika poreza redovit

smanjuje štednju a povećava potrošnju jer ako se oporezuju nekretnine porezni obveznici će

višak svojih sredstava usmjeravati ka trošenju tih sredstava, a ne ulagati u nekretnine i time

plaćati veće poreze. Otuda proizlazi negativan efekt koji ovaj porezni oblik ima na štednju i

rast gospodarstva. TakoĎer se navodi da će porez na nekretnine utjecati na to da porezni

obveznici sredstva ulaţu u druge oblike imovine (vrijednosni papiri) što moţe izazvati

pozitivne implikacije na gospodarstvo. Promatrano sa gledišta onih koji ubiru taj porez,

lokalne uprave, prihodi od poreza na nekretnine predstavljaju stabilan izvor sredstava lokalnih

proračuna. Kako je ovo izrazito vidljiv oblik imovine, nemoguća je, ali gotovo nemoguća,

porezna evazija (Sedmihradska, 2010., str. 8).

Predmet oporezivanja porezom na nekretnine moţe biti zemljište, stanovi i kuće namijenjeni

stanovanju, te poslovne nekretnine. Ova tri oblika imovine nisu jednaka po svojoj namjeni i

ekonomskim karakteristikama pa porezna teorija sugerira i različiti porezni tretman tih

imovinskih oblika (Kukić, Švaljek, 2012., str. 53). Osnovica poreza na nekretnine moţe biti

procijenjena ili rentna vrijednost nekretnine koja se oporezuje. U većini zemalja porezna

osnovica je trţišna ili procijenjena vrijednost nekretnine. Porez na promet nekretninama se

razlikuje od zemlje do zemlje, što dovodi do razlikovanja i porezne obveze, koja je odreĎena

rentnim vrijednostima koje nekretnine postiţu na trţištu (Fatur, Ţiković, 2009., str. 4).

Porezna osnovica, je nakon porezne stope, vodeći faktor koji utječe na ukupne porezne

primitke. Prikladna baza za porez na nekretnine je krucijalno vaţna ekonomska i politička

odluka. Osnovica utemeljena na trţišnoj vrijednosti upoznaje administratore poreza sa

izazovima odrţavanja točne procjene i suočavanja sa političkim poteškoćama promjena u

poreznim obvezama koje odraţavaju promjene u vrijednosti imovine. Osnovica koja nije

utemeljena na trţišnoj osnovi, poput arbitraţnih iznosa dodijeljenih po jedinicama područja,

mogu izbjeći probleme nestabilnosti, ali rijetko povećavaju vaţne prihode, te su kao

proizvoljne namete politički prihvatljivi samo kada ostaju na nacionalnim razinama

Page 19: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

16

(Youngman, Malme, 2001.). Osnovica poreza na nekretnine moţe biti samo zemljište,

zemljište i zgrade, ili razne permutacije tih čimbenika (FAO, 2013.).

Dakle, prethodno je spomenuti da je ovisno o širini porezne osnovice, porez na imovinu

moguće podijeliti na dvije temelje vrste (Kordić, Podborkić, 2010., str. 107):

Opći porez i

Selektivni porez.

Porez na nekretnine je selektivni oblik poreza na imovinu, koji se nameće na točno odreĎenu

podskupinu imovine, u ovome slučaju na nekretninu (Real estate property tax). Unatoč

činjenici da većina zemalja prezentira navedene oblike poreza pod nazivom „porez na

imovinu“, preciznije rečeno radi se ili o porezu na graĎevinu (nekretninu) ili zemljište.

TakoĎer, poreznu osnovicu je moguće razlikovati i prema načinu na koji je izraţena, te se na

taj način razlikuje ili novčana ili fizička jedinica. Porezi na nekretnine utvrĎeni prema

vrijednosti nekretnina nazivaju se i ad valorem porezima na nekretnine, dok se porezi na

nekretnine utvrĎeni prema odreĎenim fizičkim obiljeţjima nekretnine nazivaju i specifičnim

porezima na nekretnine (Kukić, Švaljek, 2012, str. 63).

Ako je porezna osnovica izraţava u monetarnim jedinicama, najvaţniji dio procesa

oporezivanje je odreĎivanje vrijednosti. Za razliku od ostalih poreznih oblika, gdje se porezna

osnovica moţe direktno mjeriti, kod ovoga poreznoga oblika, se vrijednost porezne osnovice

moţe samo procijeniti. Nekoliko je pristupa procjenjivanju vrijednosti imovine (nekretnine)

(Rosen, Gayer, 2010., str. 45):

Troškovni pristup,

Dohodovni pristup i

Pristup trţišnim podacima.

Korištenjem troškovnoga pristupa, ili u domaćoj literaturi nazvanoga metoda troškova

gradnje, vrijednost imovine je jednaka trenutnim troškovima stvaranja nekretnine,

Page 20: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

17

umanjenima za deprecijaciju, koja odgovara novim oblicima imovine ili imovini specijalne

namjene. Korištenjem dohodovnoga pristupa, ili metode kapitalizacije dohotka, vrijednost

imovine se temelji na mogućim neto zaradama od vlasništva. Korištenjem pristupa trţišnim

podacima, ili metoda usporedivih prodaja, imovina se vrednuje na temelju nedavne prodaje

neke usporedne imovine na trţištu. Posebno je vaţno napomenuti da se ovaj pristup koristi

isključivo kada trţište nekretnina dobro funkcionira.

Tri navedene metode procjene vrijednosti nekretnina nazivaju se i tradicionalnima i kod njih

se procjena zasniva na nekom obliku usporedbe čiji je cilj ocjena trţišne vrijednosti. Osim tih

metoda postoje i metode ili modeli koji nastoje analizirati trţište imitirajući misaoni proces

sudionika na trţištu kako bi odredili točku u kojoj dolazi do razmjene. Takvi modeli zasnivaju

se na kvantitativnim metodama kao što su metoda hedonističkih cijena, metoda prostorne

analize, auto-regresivni integrirani model pomičnih prosjeka (ARIMA), metoda umjetnih

neutralnih mreţa i metoda neizrazite logike (fuzzy logic), i još se nazivaju naprednim

metodama (Kukić, Švaljek, 2012, str. 65).

Vrednovanje se moţe izvršiti i korištenjem administrativnih pristupa, koje kako sama riječ

kaţe primjenjuju administrativne funkcije prilikom odreĎivanja porezne osnovice. U tom

slučaju razlikuju se dva tipa: kategorizacija imovine i cjenovne mape. Kategorizacija imovine

koristi sloţeni set kategorizacija i koeficijenata imovine, poput lokacije, veličine, namjene.

OdreĎivanje putem cjenovne mape, kada se odreĎuje cijena nekretnina diljem zemlje, što u

konačnici ne dovodi do realnoga vrednovanja nekretnine. Ukoliko je osnovica izraţena u

realnim jedinicama koristi se sustav raznovrsnih koeficijenata, poput koeficijenata prethodno

opisanih. Osnovni nedostatak ovoga sustava odreĎivanja osnovice je taj da se porezna

osnovica u pravilu ne mijenja, te u uvjetima stabilnih poreznih stopa i niskih stopa inflacije

moţe dovesti do brzoga smanjenja poreza na nekretnine.

Kod procjene vrijednosti nekretnine osobito je osjetljivo pitanje o upotrebi nekretnine.

Moguća su dva osnovna pristupa kojima se nekretnina vrednuje u ovisnosti o njezinoj

upotrebi: procjena vrijednosti prema sadašnjoj upotrebi nekretnine i procjena vrijednosti

nekretnine prema ekonomski najisplativijoj zakonski dopuštenoj upotrebi (prema „najvišoj” i

Page 21: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

18

„najboljoj” upotrebi). Primjena drugog pristupa je uobičajena i ona ima za cilj ukloniti

neučinkovito korištenje nekretnina i drţanje nedovršenih graĎevina.

Porezna je osnovica poreza na nekretnine odreĎena uglavnom putem dva faktora:

kompleksnosti dokazivanja i opsegom izuzeća. Najčešći način odreĎivanja porezne osnovice i

poreznog obveznika je korištenje katastra. Opseg izuzeća se razlikuje od zemlje do zemlje. U

pravilu su odreĎeni vlasnici nekretnina, poput drţave ili lokalne samouprave izuzeci. Od

obveze plaćanja poreza najčešće je izuzeta drţavna imovina te objekti prometne

infrastrukture. Budući da jedinice lokalne uprave, kojima uglavnom pripada prihod od poreza

na vlasništvo nad nekretninama, zbog takvih izuzeća ostaju bez dijela poreznih prihoda, u

takvim slučajevima često središnja drţava lokalnoj iz svojega proračuna nadoknaĎuje

izgubljene prihode (Kukić, Švaljek, 2012, str. 71). U nekim zemljama, izuzeća nisu direktno

vezana za poreznog obveznika, nego na namjenu ili svrhu korištenja imovine (nekretnine). Uz

navedena izuzeća, u mnogim zemljama javljaju se izuzeća na temelju socijalnog stanja.

Porezna izuzeća su većinom odreĎena nacionalnom legislativom.

Uz poreznu osnovicu od posebnoga je značaja spomenuti i porezne stope poreza na

nekretnine. OdreĎivanje stope poreza na nekretnine ovisi o načinu na koji se izraţava porezna

osnovica (u fizičkim ili novčanim jedinicama), te se stopa poreza na nekretnine izraţava ili u

novčanim jedinicama po kvadratnom metru, ako se radi o izraţavanju porezne osnovnice u

fizičkim jedinicama, ili u postotcima, ako se radi o izraţavanju porezne osnovice u novčanim

jedinicama. U većini zemalja se razlikuje dvije grupe poreznih stopa na nekretnine: uniformne

i diferencirane. Uobičajeno je da se diferencirane porezne stope primjenjuju za razne oblike

imovine (nekretnina). Porez na nekretnine je u pravilu proporcionalan ali se u novije vrijeme

javlja progresivno oporezivanje nepokretne imovine. Kod ovoga oblika poreza ne postoji

egzistencijalni minimum, ali su kako je i navedeno moguća izuzeća. Niz je drugih osobitosti

koje jednako tako utječu na odreĎivanje porezne stope, a neke od njih se vezuju za poreznoga

obveznika.

Porezni obveznik poreza na nekretnine moţe biti fizička ili pravna osoba koja u svojem

vlasništvu ima odreĎenu nekretninu. Kako je prethodno i spomenuto, ovaj oblik poreza je

Page 22: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

19

meĎu najomraţenijim porezima, jer predstavlja neizbjeţan veliki teret za vlasnika nekretnine,

koji plaća jednokratno.

3.2. Porez na nekretnine u „starim“ zemljama članicama EU

U ovome dijelu rada definirane su osnovne značajke poreza na nekretnine u starim zemljama

članicama Europske unije. Naime, porez na vlasništvo nad nekretninama ne predstavlja

inovativan način prikupljanja javnih prihoda. On je u različitim oblicima i pod raznim

nazivima prisutan u većini zemalja gdje se pojavio mnogo prije poreza na dohodak ili poreza

na promet. Uslijed posljednje globalne kriza taj porez dobiva na vaţnosti, pa se inicijativa za

uvoĎenje poreza na vlasništvo nad nekretninama podudara s prevladavajućim trendovima

kada je riječ o poreznoj politici. Porez na nekretnine moţe osigurati razmjerno izdašne

porezne prihode jer je volumen porezne osnovice velik. S obzirom na to da danas u većini

zemalja porezi na nekretnine nisu visoki, u oporezivanju nekretnina krije se nezanemariv

potencijal prikupljanja većih iznosa poreza. Nakon izbijanja globalne gospodarske krize

posebna je pozornost bila usmjerena upravo stabilizacijskoj ulozi poreza, pri čemu se porez na

nekretnine, kao porez čija je osnovica široko rasprostranjena, mogao olakotno provoditi i

naplaćivati.

Porezni sustav u svim članicama Europske unije, kao jedinstvenoga fiskalnoga teritorija,

odlikuje proces harmonizacije u poreznim sustavima, kojima svaka zemlja članica mora

uskladiti svoj porezni sustav sa zakonskim odredbama Unije. MeĎutim harmonizacija je

karakteristična za poreze na dodanu vrijednost i trošarine, dok se ostali porezni oblici

reguliraju primjenom niza bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja na

nivou Unije. Porez na nekretnine je parcijalni oblik oporezivanja porezom na imovinu i nalazi

se u većem dijelu zemalja Europske unije. Opisuju ga za taj oblik poreza karakteristične

osobine, u vidu relativno niskih poreznih stopa te ne toliko značajnih poreznih prihoda kojima

pune drţavnu blagajnu.

Page 23: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

20

U Austriji se nepokretna imovina koja se nalazi na teritoriju zemlje oporezuje porezom na

nekretnine dok se prodaja nekretnina oporezuje porezom na promet nekretnina1. Porez na

nekretnine se plaća na poljoprivredna zemljišta i šume, korištena i nekorištena zemljišta,

zgrade koje su pod najmom i poslovne zone. Vrijednost nekretnine se računa na temelju

standardne vrijednosti odreĎene od strane Odbora za procjene. Porezne stope se kreću u

rasponu od 0,5 do 2% (European Commission, 2013b.). Vrijednost dobivena oporezivanjem

poreznom stopom se mnoţi koeficijentom koji ovisno o lokalnoj vlasti seţe od 300% do

500%. Porezni obveznici su vlasnici nekretnina, a porez se plaća samo na nekretnine u

Austriji, i to četiri puta godišnje (15.02., 15.05.,15.08.,15.11.). Iznimka od ovoga plaćanja je

kada iznos poreza na prelazi 75 eura, te se tada plaća do 15.05 tekuće godine. Izuzetak su od

plaćanja ovoga poreza nekretnine koje su u vlasništvu lokalne i drţavne vlasti ili se koriste u

javne svrhe, nekretnine neprofitnih organizacija te diplomata i konzula (Ţunić Kovačević,

2007., str.8).

Nekretnine koje se nalaze u Danskoj podlijeţu oporezivanju porezom na nekretnine. Porezni

obveznik je vlasnik nekretnine. U svrhe općinskog poreza na nekretnine, oporeziva osnovica

je vrijednost zemljišta. Do 2013.godine se vrijednosti zemljišta oduzimala vrijednost zgrade,

što više nije slučaj. Stope općinskog poreza na nekretnine variraju u rasponu od 1,6% do

3,4%. Zemljišta koja se koriste u poljoprivredne svrhe, trgovi, i slično oporezuju se stopama

za 1,48% niţe od maksimalnih stopa utvrĎenih od strane općina. Stope poreza na zemljišta

korištenih u poljoprivredne svrhe ne smiju prelaziti 1,23%. Uz ovaj oblik poreza javlja se i

financijski namet, koji se plaća na zemljište i na razliku vrijednosti izmeĎu vrijednosti

zemljišta i nekretnine sagraĎene na njemu. Financijski namet na zemljište iznosi polovičan

iznos općinskog poreza na zemljišta, ali ne prelazi 1,5%. Financijski namet na razliku

vrijednosti ne prelazi 0,875% (European Commission, 2013b.). Nerezidenti koji borave u

Danskoj plaćaju porez na nekretnine samo za one nekretnine koje se nalaze na području

Danske. Nacionalni porez na nekretnine se obračunava na vrijednost stambenoga prostora ili

više njih u kojima vlasnik ţivi. Danski rezidenti su obveznici poreza na nekretnine na svu

1 Drugi oblik poreza je porez na promet nekretnina, gdje je predmet oporezivanja prodaja nekretnine, a porezna

osnovica je prodajna vrijednost nekretnine. Porez snose i prodavatelj i kupac. Stope poreza na promet nekretnina

iznose 2% ako je transakcija izmeĎu članova obitelji te 3,5% u ostalim slučajevima. Porez se plaća najkasnije

mjesec i 15 dana od završetka mjeseca u kojem je prodaja obavljena. Fizičke osobe, vlasnici pravnih subjekata,

porez na promet nekretnina plaćaju se samo za one nekretnine koje se koriste u poslovne svrhe. Ukoliko se radi o

oporezivanju nekretnina nerezidenta, oporezuju se samo nekretnine koje se nalaza na teritoriju Austrije

Page 24: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

21

nepokretnu imovinu u cijelom svijetu, dok nerezidenti, kako je rečeno plaćaju porez na

nekretnine koje su u Danskoj. Oporeziva nekretnina ubraja samostojeće objekte, dvojne

objekte, stanove, ljetnikovce.

U Finskoj je porez na nekretnine obvezan za bilo koju vrstu imovine koja se nalazi u zemlji

neovisno o njihovoj funkciji, pa čak i na zgrade koje se nalaze na iznajmljenom zemljištu.

Izuzeti su od oporezivanja porezom na nekretnine šume, vodena područja i poljoprivredna

zemljišta, javna mjesta, ulice, groblja te nekretnine u vlasništvu diplomata i konzula. Svake

godine općina odreĎuje primjenjive stope poreza unutar zakonskih granica. Općina odreĎuje

minimalno dvije porezne stope: opću poreznu stopu na nekretnine i poreznu stopu za zgrade

koje se primarno koriste kao trajno boravište. Opća porezna stopa se kreće u rasponu od 0,6%

-1,35%, dok se stopa na trajno boravište kreće u rasponu od 0,32% do 0,75% (European

Commission, 2013b.). Općina moţe donijeti odluku o većim stopama koje se primjenjuju na

zgrade korištene kao sekundarno boravište (kuće za odmor). Te stope ne smije biti više od

0,6% iznad stope za trajno boravište. Općina moţe donijeti odluku o stopama poreza na

postrojenja elektrana, koja ne smije preći 2,85%, a primjenjuje se na hidroelektrane i

vjetroelektrane maksimalne snage do 10 megavolta. Specijalne se stope donose i za prazne

zgrade, a kreću se u rasponu od 1% iznad opće porezne stope i 3% . Porez se plaća

jednokratno ako je manji od 170 eura, ukoliko je iznos veći moţe se plaćati u dva puta.

Obveznik poreza je osoba koja na početku kalendarske godine posjeduje nekretninu. Stope

poreza na nekretnine odreĎuju jedinice lokalne uprave koje su ujedno i korisnici prihoda od

ovoga poreza.

Francuski porezni sustav razlikuje porez na zemljište, porez na zgrade i porez na stambeni

prostor. Porez na zemljište se godišnje ubire od vlasnika zemljišta koje nije u korištenju, osim

ukoliko postoji dozvola za privremenim izuzećem. Vrijednost zemljišta se utvrĎuje prema

katastarskoj vrijednosti zemljišta. Katastarska vrijednost se povećava svake godine

primjenom standardnih koeficijenata. Lokalne vlasti imaju mogućnost povećavanja porezne

osnovice za odreĎena potencijalna graĎevinska zemljišta. Izuzeća od ovoga poreznog oblika

javljaju se u obliku trajnih izuzeća zemljišta koja se koriste u javne svrhe, zemljišta odreĎenih

institucija, … TakoĎer moguće je i vremensko izuzeće od 8, 10, 15, 30 ili 50 godina. Iznos

Page 25: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

22

poreza se odreĎuje mnoţenjem katastarske vrijednosti zemljišta sa stopama izglasanima od

strane beneficirane lokalne vlasti za svaku godinu.

Porez na zgrade se računa na osnovicu koja iznosi 50% vrijednosti nekretnine koju odreĎuje

katastar u usporedbi sa sličnim graĎevinama ili prema izravnoj procjeni. Porez na iznajmljene

zgrade se računa na vrijednost najma, koji se od bazne godine povećava primjenom

odgovarajućih koeficijenata. Iznosi ovoga poreznoga oblika se računaju jednako kao i

prethodni porez na zemljišta. Kod poreza na zgrade javlja se cijeli niz izuzeća (European

Commission, 2013b.):

Trajna izuzeća za javne i poljoprivredne graĎevine

Dvogodišnja izuzeća za novo izgraĎene kuće

Izuzeće ili olakšice odobrene starijima osobama ili osobama sa invaliditetom

Petogodišnje izuzeće za zgrade koje se nalaze u radnim zonama,

Petnaestogodišnje izuzeće za novoizgraĎene zgrade čiju su izgradnju financirale

centralne vlasti

Dvogodišnje izuzeće za novopokrenute poslove, uz odobrenje lokalnih vlasti

Sedmogodišnje izuzeće uz odobrenje lokalnih vlasti i ispunjavanje odreĎenih uvjeta, i

niz drugih olakšica.

Porez na stambeni prostor je takoĎer godišnja porezna obveza na lokalnoj razini koju je duţna

platiti svaka osoba, koja zauzima stambeni prostor od 01.siječnja svake godine, neovisno o

vlasništvu nad prostorom. Oporezivanju podlijeţe ureĎeno mjesto stanovanja, garaţa, vrt,

parkirno mjesto i sve što dolazi uz stan. Porez se računa na vrijednost najamnine stana koju

odredi lokalna vlast. Olakšice se dodjeljuju u ovisnosti komu je iznajmljen stan. Tako se od

plaćanja poreza na stambeni prostor izuzimaju studenti, diplomati, starije osobe, udovci i

udovice, osobe sa invaliditetom, civili, osobe slabijeg imovinskog stanja. TakoĎer se

izuzimaju i prostori namijenjeni za javne institucije (zdravstvo, školstvo,…).

Page 26: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

23

U Njemačkoj se porez na nekretnine obračunava na godišnjoj razini te ga obračunavaju

lokalne jedinice na iznose nepokretne imovine neovisno bila ona u privatnom ili pak

poslovnom posjedu. Dva su oblika poreza na nekretnine i porez na promet nekretnina2.

Porez na nekretnine se računa kroz tri koraka (European Commission, 2013b.):

postupak odreĎivanja procijenjene vrijednosti,

postupak utvrĎivanja relevantnih vrijednosti, koje se temelje na procijenjenoj

vrijednosti,

postupak kojim se utvrĎuje porezna obveza, koja koristi relevantne vrijednosti.

Za odreĎivanje procijenjene vrijednosti koriste se početne vrijednosti, koje se razlikuju u

ovisnosti o prirodni nekretnine. Jedini izuzetak su nekretnine u vlasništvu javnih vlasti, crkve

ili dobrotvornih institucija. Računanje poreza na nekretnine iz procijenjene vrijednosti ili

prilagoĎene ekonomske vrijednosti obavlja se prema slijedećim stopama (European

Commission, 2013b.):

Od 2,6 do 3,5 promila za nekretnine u bivšem saveznom području, ovisno o vrsti

nekretnine,

Od 5 do 10 promila za nekretnine u novim pokrajinama u skladu sa vrstama i

kategorijama općine;

6 promila za sve poljoprivredne i šumarske subjekte.

Općinske vlasti imaju dozvolu odreĎivanja stopa poreza kojim se oporezuju nekretnine.

Općina potom primjenjuje na porez multiplikator utvrĎen od strane općinskog vijeća. Kako

općine mogu samostalno utvrditi multiplikator, porezno opterećenje se moţe razlikovati u

većoj ili manjoj mjeri iz jedne općine u drugu. U 2011.godini prosječan općinski

2 Porez na promet nekretnina plaćaju osobe koje obavljaju kupoprodaju nekretnina, s time da se mogu

sporazumno dogovoriti da porez preuzme jedna od njih. Ovaj porezni oblik oporezuje sve transakcije u kojima

se mijenja identitet vlasnika nekretnine. Osim samoga procesa kupoprodaje, porez se obračunava i na brojne

druge transakcije, kao što je prijenos vlasništva u vezi s oduzimanjem nekretnina, najveća ponuda na prodaji

putem javne draţbe koju je sud odredio, izravna ili neizravna promjena u sastavu tvrtke kao rezultat prijenosa ne

manje od 95% dionica u vlasništvu tvrtke novim suradnicima, prijenos beneficiranoga vlasništva nekretnina, …

Porez na promet nekretnina obračunava se na vrijednosti dane naknade. U nekoliko posebnih slučajeva,

primjerice u slučaju transformacije imovine ili prijenos imovine u zamjenu za dionice, porez se obračunava na

vrijednost nekretnina. Porez se obračunava po standardnoj stopi od 3,5% te se plaća u toku mjesec dana nakon

obavljene kupoprodaje.

Page 27: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

24

multiplikator na bivšem saveznom području iznosio je 313% za razred A nekretnina

(poljoprivredni objekti i šumarstvo) i 419% za razred B (osim nekretnina), te u novim

pokrajinama 284% za klasu A i 414% za klasu B. Porez se plaća kvartalno (15.02,15.05,

15.08, 15.11). Fizičkim osobama se porez na nekretnine moţe odbiti ako je nekretnina

korištena za trgovinu ili posao, te stvara prihode, a odbijanje se odbijanjem od poreza na

dohodak (Lovrinčević, 2011., str.422).

U Grčkoj se plaća porez na nekretnine, kojega su duţne platiti sve osobe, fizičke i pravne,

neovisno o nacionalnosti, i rezidentnosti, koje posjeduju nekretninu u Grčkoj. Ovim se

poreznim oblikom oporezuje vlasništvo i korištenje nekretnine uključujući i korištenje

parkirališta, komunalnih prostora, skladišta i bazena. Osnovica za oporezivanje je vrijednost

nekretnine i ostaloga vezanoga s njima na dan 1. siječnja svake porezne godine, počevši od

2010.godine. Stope se razlikuju ovisno o tome da li je porezni obveznik pravna osoba ili

pojedinac. Za pravne osobe stope su slijedeće (European Commission, 2013b.):

0,6 % na oporezivu vrijednost bilo koje nekretnine, u vlasništvu pravnih subjekata,

0,3% na oporezivu vrijednost nekretnine u vlasništvu domaćega ili stranog subjekta a

koje sluţe u obrazovne, religiozne ili humanitarne svrhe

0,1% na oporezivu vrijednost graĎevina koje:

o Koriste poduzeća za obavljanje djelatnosti,

o Koriste neprofitne organizacije,

o Koriste lokalne vlasti, fondovi svih tipova, institucije socijalne zaštite,

trgovinske unije, Banka Grčke,

o Su oporeziva vrijednost nekretnine uključenih u imovinu poduzeća za

investiranje u nekretnine ili fondova zajedničkih nekretnina.

Porez na ukupnu vrijednost nekretnine poreznog obveznika ne moţe biti manji od 1 eura po

kvadratnom metru.

Page 28: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

25

Porezne stope za pojedince su progresivne, a osloboĎenje od plaćanja poreza je za sve

nekretnine čija je vrijednost manja od 200.000 eura. Tablica 1 pokazuje porezne stope poreza

na nekretnine u Grčkoj.

Tablica 1. Stope poreza na nekretnine u Grčkoj

Širina poreznog

razreda(€)

Porezna

stopa (%)

Iznos poreza

(€)

Ukupno

oporezivo (€)

Ukupno

porez (€)

<200.000,00 0 0,00 200.000,00 0,00

slijedećih 300.000 0.2 600,00 500.000,00 600,00

slijedećih 100.000 0.3 300,00 600.000,00 900,00

slijedećih 100.000 0.6 600,00 700.000,00 1.500,00

slijedećih 100.000 0.9 900,00 800.000,00 2.400,00

Iznad 1.0

Izvor: European Commission, (2013b.), Taxation and Customs Union, Taxes in Europe

Database, http://ec.europa.eu/taxation_customs/tedb/taxDetails.html

Posebno za 2010.,2011. i 2012.godinu se na svaku oporezivu osnovicu vrijednosti iznad

5.000.000 eura obračunava stopa od 2%. Dodatno se na ovaj porez u slučaju kašnjenja

pridodaju dodatni porezi. Rasponi dodatnoga poreza postoje u tri oblika: 2,5%, 2% i 1%.

Osim poreza na nekretnine javlja se i porez na glavne nekretnine. Porezno obveznici ovoga

poreznoga oblika su sve osobe vlasnici nekretnina čija vrijednost imovine prelazi iznos od

243.600 eura (za bračni par 487.200 eura), svi pravni subjekti i društva neovisno o vrijednosti

njihovih nekretnina. Porezna osnovica su vrijednosti nekretnina i ostalog pokretnog vlasništva

koje nije opterećeno hipotekama, na dan 01.siječanj svake porezne godine. Razlikuje se stopa

poreza za pojedince i pravne osobe. Tablica 2 pokazuje stope i proces računanja poreza na

velike nekretnine pojedinaca.

Page 29: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

26

Tablica 2. Obračunavanje i stope poreza na glavne nekretnine u vlasništvu pojedinaca %

Širina poreznog

razreda (€)

Porezna stopa

(%)

Iznos

poreza

Ukupno

oporezivo

Ukupan

porez

<146.750 0,354 519,5 146750 519,5

Idućih 146.750- 0,472 692,66 293500 1212,16

Idućih 146.750- 0,59 865,83 440250 2077,99

Idućih 293500- 0,708 2077,98 733750 4155,97

Idućih 293500- 0,826 2424,31 1027250 6580,28

iznad 0,944

Izvor: European Commission, (2013b.), Taxation and Customs Union, Taxes in Europe

Database, http://ec.europa.eu/taxation_customs/tedb/taxDetails.html

Za razliku od pojedinaca, pravni subjekti su oporezovani stopama od (European Commission,

2013b.):

0,826% i

0.413 % za grčke ili inozemne neprofitne organizacije.

U Grčkoj se takoĎer plaća i jedinstveni porez na imovinu. Obveznici plaćanja jedinstvenoga

poreza na imovinu su sve fizičke i pravne osobe koje imaju imovinu u Grčkoj od 01.siječnja

porezne godine. Objekt oporezivanja je vlasništvo ili pravo uţivanja u nekretnini, dok se kao

osnovica oporezivanja uzima vrijednost nekretnine ili vlasništva na dan 01.siječnja svake

porezne godine. Porezne stope kojima se oporezuje imovina su slijedeće (European

Commission, 2013b.):

0,1 % na cjelokupnu vrijednost zgrada isključujući rezidencije u vlasništvu fizičkih

osoba izuzete od oporezivanja,

0,6 % na cjelokupnu vrijednost zgrada u vlasništvu zakonskih subjekata,

0,3 % na cjelokupnu vrijednost nekretnine u vlasništvu neprofitnih organizacija,

poznatih religija i vjerovanja, muzeja i institucija javnoga interesa,

0,1% na imovinu koju vlasnik koristi za potrebe proizvodnje ili komercijalnu

djelatnost, na imovinu neprofitnih organizacija koje koristi vlasnik, svu ostalu imovinu

Page 30: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

27

u vlasništvu pravnih osoba navedenu u kategorijama poreznih olakšica koja nije

osloboĎena poreza (osim vlasništva muzeja, poznate religije i vjerovanja), nekretnine

uključene u imovini investicijskih društava i investicijski fondovi za upravljanje

nekretninama, zgrade pod leasing ugovorom za razdoblje trajanja financijskog najma,

pod uvjetom da nisu u podnajmu, a da se koriste za proizvodnju ili za komercijalnu

djelatnost.

Treći oblik poreza na nekretnine je porez na promet nekretnina.3

Uz navedene postoji lokalna i drţavna obveza za nekretnine koju plaćaju i fizičke i pravne

osobe. Drţavna obveza za nekretnine se računa na temelju onoga dijela površine zgrade koji

je opskrbljen električnom energijom, poreznom stopom koja odgovara vrijednosti kvadratnog

metra a koja se primjenjuje na mjestu gdje je zgrada locirana. Za zgrade sagraĎene u

posljednjih 25 godina, konačna vrijednost obveze se povećava i do 25% ovisno o godini kada

je zgrada sagraĎena. Zgrade koje se koriste u industrijske svrhe, za stočarstvo i slične namjene

su izuzete.

Lokalna obveza za nekretninu se plaća godišnje lokalnim vlastima. Računa se na temelju

vrijednosti nepokretne imovine, uključujući zgrade. Stopu postavlja lokalno vijeće, a ona

varira od 0,025% do 0,035% od ocijenjene vrijednosti imovine. Ovaj iznos obveze je moguće

odbiti kod obračunavanja poreza na dobit poduzeća.

Uz poreze i obveze za nekretnine u Grčkoj se javlja i poseban oblik poreza na nekretnine

pravnih osoba, prema kojem poduzeća i sve legalne formacije uključujući trustove sa pravima

vlasništva nad nekretninama ili pravima uţivanja u nekretninama koje su na području Grčke

podlijeţu plaćanju godišnjega poreza u iznosu 15% na vrijednost nekretnine u vlasništvu. Pod

vrijednosti se računa objektivna vrijednost. Ovaj se porez ne odnosi na poduzeća čijim se

dionicama trguje, poduzećima koja obavljaju komercijalne, industrijske ili usluţne djelatnosti

čiji su prihodi od nekretnine manji od prihoda iz tih izvora, brodarske poduzeća s sjedištima u

Grčkoj koje pod posebnim poticajnim reţimima koriste nekretnine u poslovne svrhe ili

najmovi takvim tvrtkama za ured ili skladištenja, drţavna poduzeća, religijski entiteti, Grčka

drţava ili druge drţave, poduzeća koja samostalno grade vlastite prostorije (u periodu 7

3 Ovaj porez snosi kupac nekretnine, a računa se na temelju trţišne vrijednosti ili na temelju vrijednosti odreĎene

objektivnim evaluacijskim sustavom, ili pak prema ugovorenoj cijeni koju je platio kupac, ako je ona viša od tih

vrijednosti. Stope oporezivanja porezom na promet nekretnina su 8% za prvih 20.000 eura i 10% za dio

vrijednosti iznad. Dodatni porez u korist općine je takoĎer nametnut po stopi od 3%. Postoje situacije kada se

stope smanjuju (primjerice kada je vlasništvo podijeljeno).

Page 31: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

28

godina od izdavanja graĎevinske dozvole), poduzeća sa registriranim udjelima ili partnerske

unije u direktnom ili indirektnom vlasništvu zaklada, grčka ili europska poduzeća ili

partnerstva, pod uvjetom da su osobe koje su krajnji dioničari (za korporacije, dionice moraju

biti registrirane) stekle porezni registracijski broj u Grčkoj, …

Početkom lipnja 2013.godine predloţen je zakon o uvoĎenju novoga jedinstvenoga poreza na

imovinu koji bi zamijenio i ujedinio sve dosadašnje poreze i obveze vezane za nekretnine.

Ukoliko parlament prihvati novi porez on će biti uveden 2014.godine sa slijedećim osnovnim

značajkama (Pediaditaki, T., 2013.):

Nema osloboĎenja od poreza i porez se nameće od 1 eura po metru kvadratnom ili ralu

Oporezivanje će se takoĎer odnositi i na profesionalne farmere,

Biti će usvojene posebne odredbe s ciljem zaštite ugroţenih skupina stanovništva

(nezaposleni, invalidi, …)

Urbana obiljeţja: porez od EUR 1/m2, koji će biti povećan za 1-3 eura, ovisno o

karakteristikama imovine (poput starosti, lokacije, stropa, komercijalne i objektivne

vrijednosti, ...)

Zemljišta: oporezivanje će se temeljiti na i do 33 različita kriterija kao što su mjesto

(zemljište na otoku ili turističkom području, pored autoceste, oranica i sl.) bez

izuzetaka (i poljoprivredna parcela će se oporezivati).

Očekuje se da će nove mjere povećati prihode za čak 800 milijuna eura od porezivanja

zemljišta i parcela, te 500 milijuna eura od oporezivanja vlasništva pravnih subjekata,

udvostručujući na taj način dosadašnje prihode.

U Irskoj, se porez na nekretnine plaća u dva oblika, jedan je porez na sporedno privatno

prebivalište i drugi porez poznatiji kao „stope“ („rates“). Prvi porezni oblik snose vlasnici

nekretnina u kojima ne ţive, odnosno koje im nisu primarno prebivalište. Naplaćuje se u

odnosu na mogućnosti najma privatnog prebivališta, kuće za odmor i ostalih nekretnina

upraţnjenih svojstava, što se ne odnosi na primarno prebivalište i njegove prostorije. Godišnja

cijena je 200 €. Naknade za zakašnjela plaćanja od 20 € mjesečno se primjenjuju na svaki

trošak koji ostaje neplaćen nakon dospijeća. Drugi porezni oblik je „rates“ ili stope. Stope se

Page 32: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

29

procjenjuje na temelju vrijednosti nepokretne imovine, kao što su zgrade, tvornice, trgovine,

ţeljeznica, kanali, rudnici, šume, ribarska prava, prava vlasništva nad zemljištem i drugom

zemljom razvijenom za druge svrhe osim poljoprivrede, hortikulture, šumarstva ili sporta.

Vrednovanja imovine za ocjenjivanje provodi povjerenika za vrednovanje na razini cijele

drţave. Godišnja stopa procjene vrijednosti je postavljena od strane pojedinih vlasti koje

imaju mogućnost ocjenjivanja (njih 88 ukupno) u godišnjim proračunima. Ova godišnja stopa

za ocjenu vrijednosti primjenjuje se na ocijenjenu vrijednost imovine za odreĎivanje iznosa

poreza ili „rates“ (European Commission, 2013b.).

Općinski porez na nekretnine se obračunava na temelju posjedovanja nepokretne imovine

koja se nalazi u Italiji. U Italiji se plaća općinski porez (IMU) i općinski porez na graĎevinske

dozvole. Općinski porez plaćaju svi vlasnici graĎevina, graĎevinskih zemljišta i zemljišta za

točno utvrĎenu namjenu (poslovanje, proizvodnju). Porez se plaća za svaku kalendarsku

godinu na proporcionalnoj mjesečnoj osnovi tijekom perioda u kojem je nekretnina u

vlasništvu poreznog obveznika. Oporeziva vrijednost graĎevine se računa povećavanjem

katastarske vrijednosti za 5%, osim za povijesne graĎevine i umjetničke graĎevine čija se

oporeziva vrijednost umanjuje za 50%. Oporeziva vrijednost zemljišta se računa povećanjem

registrirane vrijednosti zemljišta za 25%. Općine mogu mijenjati osnovne porezne stope

utvrĎene od strane domaćeg zakonodavca u unaprijed odreĎenom rasponu. Općine mogu

povećati ili smanjiti stopu za 0,2 postotnih poena. Kao posljedica toga, stopa moţe varirati od

minimalno 0,2% do najviše 0,6% (European Commission, 2013a.). Plaćanju poreza podlijeţu

i sve nove gradnje, izmjene ili izgradnje na postojećim objektima. Osim navedenih poreznih

oblika u Italiji se javlja i namet za brigu oko javnih površina na provincijskoj i općinskoj

razini, koji se plaćaju direktno na račun provincije /općine u fiksnom iznosu.

U Portugalu se općinski porez na nekretnine (IMI) odreĎuje godišnje prema nepokretnoj

imovini koja se nalazi u odgovarajućoj lokalnoj jedinici. Porez se obračunava osobi koja je

registrirana kao vlasnik ili korisnik najkasnije do 31.12. tekuće porezne godine i ta ga osoba i

plaća. Porezna osnovica urbanih nekretnina se odreĎuje u vrijeme transfera, prema formuli

(European Commission, 2013b.):

Vt=Vc*A*Ca*Cl*Cq*Cv,

Page 33: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

30

pri čemu je

Vc = temeljna vrijednost graĎevine koja korespondira do 1,25 puta sa prosječnom

graĎevinskom cijenom, A = ukupno područje graĎevine, Ca = vrsta korištenoga koeficijenta

koji varira u ovisnosti o graĎevinama (1,10 za usluţne graĎevine, 0,60 za industrijske

graĎevine i skladišta, 1,0 za boravišta, …) , Cl = lokacijski koeficijent koji varira od 0,35 za

izolirane boravišne graĎevine u ruralnim područjima do 3,5 za graĎevine locirane u

područjima visoke trţišne vrijednosti nekretnina, Cq = standardni koeficijent kvalitete koji

varira u rasponu od 0,5 do 1,7 (veći koeficijent ima više sadrţaja- bazen, sportski tereni, …),

Cv = koeficijent starosti graĎevine, koji se kreće u rasponu od 0,40 za graĎevine starije od 60

godina do 1,0 za graĎevine mlaĎe od dvije godine.

Porez se odreĎuje na temelju upisane porezne vrijednosti zgrada, stanova, zemljišnih parcela i

ruralnih zemljišta, koje se usklaĎuju svake tri godine na 75% indeksa godišnje inflacije koje

objavljuje vlada. Razlikuje se oporeziva vrijednost ruralne i urbane imovine i načini

obračunavanja iste. Vrijednost ruralne imovine je 20 puta veća od godišnjeg simboličnog

dohotka od najamnine, vrijednost urbane imovine ima za cilj fiksirati oporezivu vrijednost na

80 do 90% trţišne vrijednosti imovine. IMI stope su (European Commission, 2013b.):

0,3% do 0,5% za gradske zgrade upisane u katastar i/ili koje su u vlasništvu od

1.12.2003.,

0,5% do 0,8% za gradske zgrade koje podlijeţu tranzicijskoj shemi vrednovanja;

0,8% za ruralne imovine i

7,5% za urbanu i ruralnu imovinu koja je u posjedu bilo kojega rezidenta iz popisa.

Ako se imovina ne koristi više od 1 godine, stope je povećana na 2%.

Urbana imovina podlijeţe tranzicijskoj shemi povlastica iz zaštitne klauzule pod uvjetom da

obvezan porez u bilo kojoj godini ne smije biti veći od 15 eura nego prethodne godine.

Zaštitna klauzula se primjenjuje od 2011.godine. OdreĎena je imovina djelomice ili u

potpunosti osloboĎena plaćanja IMI-ja, a to su (Lovrinčević, 2011., str.422):

Svaki stambeni prostor za koji se smatra da je boravište poreznog obveznika,

Zgrade sa kvalifikacijom povijesnog vlasništva,

Page 34: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

31

Nepokretna imovina koju posjeduju investicijski fondovi nekretnina ili mirovinski

fondovi osnovani prema portugalskim zakonima,

Nepokretna imovina koju posjeduju trgovačka društva nekretnina.

IMI je trošak koji se odbija u svrhu IRC.

Porez na posjedovanje nepokretne imovine u Španjolskoj lokalne jedinice na godišnjim

osnovicama. Vrijednost se usklaĎuje svakih 8 godina u odnosu na trţišnu vrijednost imovine,

uključujući vrijednost zemljišta i zgrade. Općenito stope poreza su 0,4% za gradska vlasništva

(0,5% za 2012., i 0,6% za 2013.) i 0,3% za seoska vlasništva, ali se mogu primijeniti i više

stope, prema odredbama lokalne vlasti. Najveći porast u stopama (10%) javio se prije

2002.godine. U Španjolskoj se oporezuje i povećanje vrijednosti urbanoga zemljišta.

Maksimalna stopa koja se primjenjuje za oporezivanje moţe dosegnuti i do 30%. Osnovica

oporezivanja ovim oblikom je povećanje u vrijednosti zemljišta (European Commission,

2013a.).

Nacionalni porez na nekretnine u Švedskoj se odreĎuje na sve vrste nepokretne imovine:

privatne domove, stambene zgrade, komercijalne nekretnine, industrijske nekretnine,

hidroelektrane i vjetroelektrane. Porezna osnovica je vrijednost imovine, odreĎena kao 75%

od trţišne vrijednosti nekretnine. Svakih šest godina se obavlja generalna procjena realne

vrijednosti nekretnine, te se tri godine nakon toga se provodi pojednostavljena porezna

procjena. Nove kuće su izuzete od plaćanja poreza pet godina dok slijedećih pet godina

plaćaju samo polovičan iznos poreza. Stopa poreza je 0.5% za industrijsku imovinu te 1% za

poslovne prostore. Porez se odbija kod računanja oporezivog dohotka od poslovanja. Od

01.01.2008. ukinut je onaj dio poreza koji se odnosi na stambeni prostor, te je zamijenjen

naknadom koja se plaća lokalnoj jedinici. Naknada se temelji na procijenjenoj vrijednosti

,imovine sa maksimalno SEK 7,074 ili 0,75% od procijenjene vrijednosti za jednu ili dvije

obiteljske kuće. Za stambene zgrade se naknada računa kao SEK 1,210 ili 0,3% od

procijenjene vrijednosti stana. Naknada za hidroelektrane se računa kao 2,8% vrijednosti, dok

za vjetroelektrane vaţeća stopa iznosi 0,2% (European Commission, 2013a.).

Page 35: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

32

Moguće je odgoditi oporezivanje na kapitalnu dobit od prodaje privatnog stambenog prostora

pod uvjetom da je to stalni stambeni prostor poreznog obveznika, da kapitalni dobitak prelazi

SEK 50 000, da porezni obveznik kupuje novi stalni stambeni prostor. MeĎutim, odgaĎanje je

ograničeno na iznos do SEK 1,60 milijuna i podlijeţe godišnjoj kamatnoj stopi od 0,5%. U

trenutku oporezivanja, naknada do 10% je nametnuta na odgodu kao dodatak porezu na stope

koje su dane u tom trenutku (Lovrinčević, 2011., str.424).

U Velikoj Britaniji se porez na nekretnine naziva „Council Tax“ ili porez Vijeća. Bitno je

naglasiti da Škotska i Wales imaju odvojene ali slične porezne sustave. Ovaj se porez plaća za

svaki stan, a duţna ga je platiti osoba koja u stanu boravi. Porez se odreĎuje na godišnjoj

razini na razini pojedine proračunske jedinice a na temelju njihovih budţetskih zahtjeva.

Svaki stan je vrednovan i smješten u odreĎenu vrijednosnu zonu, što odreĎuje iznos poreza

koji treba platiti za stan (European Commission, 2013b.). Stopa poreza je postavljena svake

godine od strane lokalnih vlasti, iako lokalna biračka tijela imaju ovlasti odobriti ili staviti

veto na pretjerani porast stope. Prekomjerno povećanje je definirano razinama ("načelima")

koja se godišnje predlaţu od strane drţavnog tajnika i to samo uz suglasnost Doma

Parlamenta.

3.3. Porez na nekretnine u „ novim“ članicama EU

U većini novih zemalja članica Europske unije, koje su pristupile Uniji u njezinom zadnjem

ujedno i najvećem proširenju, usklaĎivanje poreznih politika je pokrenuto već u procesu

priprema za punopravno članstvo. U većini novih članica Unije moguće je zamijetiti sličan

trend kao i u razvijenim zemljama u pogledu oporezivanja nekretnina, čiji je financijski

značaj vrlo skroman, pa čak i skromniji u odnosu na financijski značaj koji ostvaruju stare

zemlje članice. U zakonodavstvima novih zemalja članica takoĎer se javlja dvostruka

progresija te je prisutna neujednačenost u definiranjima predmeta oporezivanja (graĎevine i

zemljišta, promet, nasljeĎivanje) i pri utvrĎivanju visine poreza, koja je nekim zemljama u

postotku vrijednosti, a u nekima u fiksnom iznosu (Blaţić, Grdinić, 2011.).

Page 36: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

33

Vlasnici nepokretne imovine u Bugarskoj duţni su plaćati porez na nekretninu. Porezna se

osnovica odreĎuje na temelju procijenjene vrijednosti imovine, te se oporezuje stopama u

rasponu od 0,01% do 0,45% . Stope odreĎuju lokalne vlasti , te se porez plaća polugodišnje

u jednakim ratama. Iznimno, ako se porez plati jednokratno do kraja oţujka postoji

mogućnost odobravanja popusta u iznosu od 5%. Izuzeće se odnosi na one obveznike plaćanja

poreza koji na imovini koja je u njegovom vlasništvu imaju stalno boravište (Blaţić, Grdinić,

2011.).

U Češkoj se oporezuju i zgrade i zemljišta. Porez na zemljište plaća vlasnik, osim kada je

zemljište drţavno vlasništvo, tada porezni teret pada na korisnika. Porezna osnovica poreza na

zemljište odreĎuje se mnoţenjem površine zemljišta sa kupovnom cijenom jednoga metra

zemljišta. Ukoliko su zemljišta korištena u komercijalne svrhe (ribarstvo i stočarstvo) porez se

odreĎuje mnoţenjem površine sa utvrĎenim iznosom po kvadratnom metru (CZK 3.80)

(European Commission, 2013b.). Porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju jesu:

0,75% za oranice, vinograde, vrtove, travnjake, 0,25% za šume i bare koje se koriste za

ribarstvo, za graĎevinska zemljišta u iznosu od CZK 2 po metru kvadratnom te za ostala

zemljišta CZK 0,2 po metru kvadratnom. Ove se stope mnoţe odgovarajućim koeficijentima

koje odobrava lokalna uprava u rasponu od 2 do 5, a ovisi o veličini lokalne jedinice, koja

ujedno ima pravo smanjiti ili povećati koeficijent unutar izvjesnih granica. Porez na zgrade

plaća vlasnik, s time da pod odreĎenim okolnostima korisnik moţe plaćati porez. Oporeziva

osnovica je općenito površina prizemlja, dok se za stanove i odvojene nestambene prostore

kao oporeziva osnovica računa površina kata pomnoţena sa koeficijentom 1,2. Stope kojima

se oporezuju nekretnine variraju od CZK 2 po metru kvadratnom za stambene prostore i CZK

10 po metru kvadratnom za poslovne prostore. Stope se mnoţe koeficijentima od 2 do 5

ovisno o veličini općine (European Commission, 2013b.).

U Češkoj se plaća i porez na promet nekretnina, kojega snosi jedna od ugovornih strana.

Postoji minimalno deset načina oporezivanja ovim porezom, ali se najčešće koristi onaj kod

kojega je osnovica prodajna cijena. Stopa po kojoj se porez obračunava je 4%.

Porez na nekretnine u Estoniji je ustvari godišnji porez na zemljište koji odreĎuju lokalne

jedinice. Računa se na trţišnu vrijednost zemljišta osim ako nije posebno izuzet. Stope poreza

Page 37: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

34

odreĎuju općinska vijeće i moţe varirati u rasponu od 0,1% do 2,5%. . Zemljišta na kojima su

ograničene gospodarske djelatnosti se oporezuju smanjenom stopom u iznosu od 50%

(European Commission, 2013b.).

Porez na nekretnine u Latviji odreĎuju lokalne vlasti na sve nekretnine. Porezna osnovica se

računa prema katastarskoj vrijednosti zemljišta ili zgrade na koju se obračunavaju stope od

1,5%. Od 2013. godine su prava odreĎivanja poreznih stopa u rukama općina, koje mogu

stope odrediti u rasponu od 0,2% do 3%. Stope poreza su slijedeće (European Commission,

2013b.):

0,2% na katastarsku vrijednost ispod 40.000 LVL

0,4% na katastarsku vrijednost od 40.000 LVL do 75.000 LVL

0,6% na katastarsku vrijednost preko 75.000 LVL.

Lokalne vlasti mogu za neke skupine obveznika odobriti smanjenje poreza od 25%, 50%,

70% ili 90%. Ova smanjenja ne smiju prekoračiti zakonski maksimum, mjere drţavne

pomoći i ostale meĎunarodne ugovore. Osnovna porezna izuzeća odnose se na zemljišta na

kojima je gospodarska aktivnost zakonski zabranjena, spomenici kulture, sportski i

rekreacijski prostori, zemljišta sa novo zasaĎenom šumom, te obnova zgrade završena nakon

01.01.2001. izuzeta od poreza jedne godine. Ovaj je porez moguće oduzeti od porezne

osnovice dohotka ako se nepokretna imovina koristi u poslovne svrhe.

U Litvi se javljaju dvije vrste poreza na nekretnine: porez na nepokretnu imovinu i porez na

zemljište. Porez na nekretnine plaćaju sve fizičke i pravne osobe. Fizičke osobe ne moraju

plaćati porez na nekretninu koju posjeduju u Litvi a koja se koristi u komercijalne svrhe ili je

komercijalne prirode, odnosno taj porez snose pravne osobe. Porez ubiru lokalne jedinice, po

stopi od 0,3% do 3% na prosječnu trţišnu vrijednost u skladu sa svrhom i lokacijom. Fiksna

stopa od 1% je odreĎena za nekretnine fizičke osobe koje se koriste u nekomercijalne svrhe.

Porezni obveznik moţe zatraţiti da se primjeni vrijednost koju su dobili vlastitom procjenom

ako se ta vrijednost razlikuju za više od 20% od prosječne trţišne vrijednosti. Lokalne vlasti

imaju pravo smanjiti porez ili dodijeliti izuzeće. Porez na zemljište plaćaju fizičke osobe

rezidenti ili nerezidenti koji podlijeţu porezu na zemljište koje se prikuplja u općinskom

Page 38: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

35

proračunu u odnosu na zemljište koje posjeduju u Litvi. Porezna osnovica se odreĎuje na

temelju vrijednosti prema utvrĎenim propisima. Porezna osnovica je prosječna vrijednost,

utemeljena kroz petogodišnji period masovnom procjenom. Izuzeća su javne prometnice i

šume. Godišnja stopa poreza kreće se u rasponu od 0,01 do 4% od oporezive vrijednosti koja

se odreĎuje u skladu s normama koje utvrĎuje vlada, a uvjete odreĎivanja i plaćanja

postavljaju lokalne vlasti (European Commission, 2013b.).

Porez na nekretnine u Slovačkoj obuhvaća oporezivanje zemljišta, stanova i zgrada. Porezna

obveza nastaje na početku godine, a računa se na imovinu stečenu u prethodnoj godini.

Porezna osnovica utvrĎuje se za zemljišta kao vrijednost zemljišta, za graĎevine kao veličina

u kvadratnim metrima dok se za stanove koristi veličina etaţe u kvadratnim metrima. Opća

stopa poreza na na zemljište iznosi 0,25% od vrijednosti zemljišta, a 0,033 eura po metru

kvadratnom za zgrade i stanove. Lokalne vlasti imaju mogućnost povećanja i smanjenja ovih

stopa. Poreznih izuzeća nema (European Commission, 2013b.).

Slovenski porezni sustav sadrţi porez na prodaju nekretnine. Stope poreza odreĎuju lokalne

jedinice. Porez na imovinu se obračunava za fizičke osobe koji posjeduju i prodaju imovinu ili

pak prenose prava na nekretninu na neku drugu osobu, a u skladu sa trţišnom vrijednosti.

Porezna osnovica je prodajna cijena nekretnine, dok je porezna stopa 2% (European

Commission, 2013b.).

U MaĎarskoj nepokretna imovina podlijeţe dvama oporezivanju porezom na zgrade. Vlasnik

zgrade je porezni obveznik koji na početku kalendarske godine posjeduje imovinu. Porezna

osnovica se računa na fer trţišnu vrijednost zemljišta i graĎevinskih objekata ili prema metru

kvadratnom zgrade. Porez na zgrade se odreĎuje u maksimalnom iznosu od 1100 HUF po

metru kvadratnom ili 3,6% od fer trţišne vrijednosti. Odbitak poreza smiju napraviti samo

poduzetnici ali ako imovinu koriste u poduzetničkoj djelatnosti (Blaţić, Grdinić, 2011.).

Page 39: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

36

Porez na nekretnine se javlja i u Poljskoj, gdje se obračunava i plaća na godišnjoj razini

lokalnim vlastima. Porezni obveznici su pravne i fizičke osobe te organizacije. Procjena

osnovica za oporezivanje vrši se na temelju područja za zemljišta, uporabljivog prostora za

zgrade te vrijednosti za graĎevine. Stope oporezivanja ovim oblikom poreza su (European

Commission, 2013b.):

PLN 0,88 za 1 kvadratni metar zemljišta koje se koristi za ekonomske aktivnosti

PLN 0,45 za 1 kvadratni metar zemljišta rezervata ili vodenih postaja,

PLN 0,45 za metar kvadratni ostalih zemljišta,

PLN 0,73 za metar kvadratni korisnoga prostora u zgradama

PLN 22,82 za metar kvadratni korisnoga prostora za zgrade koje se koriste u

ekonomske svrhe,

PLN 10,65 za kvadratni metar zgrade koja se koristi u ekonomske svrhe (materijalni

marketing)

PLN 4,63 za metar kvadratni za zgrade povezane sa ekonomskim aktivnostima kod

pruţanja zdravstvene skrbi

PLN 7,66 za metar kvadratni drugih zgrada

2% vrijednosti za graĎevinske objekte.

Nepokretna imovina se u Cipru oporezuje porezom na nekretnine, koji se odreĎuje na temelju

procijenjene trţišne vrijednosti imovine na dan 01.siječnja 1980. Od 2012.godine se stope

kreću od 0% na prvih 120 000 eura do 0,8% na svaki iznos preko 800 000 eura. Porez se plaća

koncem rujna svake godine, i nema mogućnosti odbijanja ovoga poreza od poreza na dohodak

(European Commission, 2013a.).

Porez na nekretnine u Rumunjskoj se odnosi na lokalni porez na zgrade koje plaćaju vlasnici.

Porez se računa na vrijednost zgrade s obzirom na njezine lokacije, površinu, godinu

izgradnje i namjenu. Porez je odreĎen stopama od 0,25% do 1,5 % za poduzeća i 0,1% za

Page 40: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

37

pojedince s time da ukoliko jedan vlasnik posjeduje više graĎevinskih objekata lokalni se

porez uvećava za 65% do 300% za svaku slijedeću imovinu. Porez na zemljište se računa po

metru kvadratnom i plaćaju ga vlasnici zemljišta koji se nalaze u urbanim područjima. Stope

kojima se oporezuje ovise o kvadraturi, lokaciji, zoni i kategoriji korištenja. Koncesionari,

stanovnici, korisnici ili administratori zemlje pod drţavnim vlasništvom plaćaju naknadu,

izračunatu slično kao i porez na zemljište. Od 2012.godine je uveden 5% porez na nekretnine

za one zgrade koje se smatraju turističkim i koje se ne koristi cijele godine (Blaţić, Grdinić,

2011.). TakoĎer, u slučaju revalorizacije zgrade starije od 5 godina stopa je izmeĎu 30% i

40% (European Commission, 2013b.).

3.4. Fiskalno značenje poreza na nekretnine u Europskoj uniji

Iako su svojim stopama i ubranim prihodima neznatni, porezni prihodi od poreza na

nekretnine ipak pridonose punjenju drţavne blagajne. Osnovna prednost korištenja ovoga

poreznoga oblika je vidljivost i lakoća obuhvata porezne osnovice koja smanjuje mogućnost

evazije na minimum. Porez na nekretnine, kao oblik porezne imovine, zauzima vaţniju

poziciju u stvaranju ukupnih poreznih prihoda u odnosu na porez na neto imovinu (neto

bogatstvo). Ukupni udjeli poreza na nekretnine u ukupnom porezu u ovom tisućljeću kreću se

u rasponu od 0,5% do preko 9%, ali su najčešće izmeĎu 1% i 2%. Porezi na nekretnine, kako

je i prethodnom analizom po zemljama članicama Europske unije čine najučestaliji pojavni

oblik poreza na imovinu. U nastavku ovoga dijela rada provest će se analiza fiskalnoga

značenja ovoga oblika poreza. S tim ciljem je u tablici 1 najprije analiziran udio ukupnoga

poreza na imovinu u porezima europskih zemalja.

Page 41: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

38

Tablica 3. Porez na imovinu kao udio u ukupnim poreznim prihodima, 2005.-2011., (%)

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Belgija 6,9 7,2 7,2 7 6,9 7,2 7,3

Bugarska 1,3 1,9 2,1 2,2 1,9 1,9 2,1

Češka 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,3 1,6

Danska 5,1 5,2 5,2 5,6 5,5 5,5 5,6

Njemačka 2,3 2,3 2,3 2,2 2,2 2,2 2,2

Estonija 0,9 0,8 0,7 0,9 1 1 1

Irska 2,1 2,1 2,1 2,5 4,4 4,3 4

Grčka 3,8 5 5 5 4,3 2,8 5

Španjolska 8,6 9 8,3 7,2 6,9 6,8 6,4

Francuska 6 6 6,2 5,9 6,1 6,8 7,2

Italija 5 4,9 4,8 4,1 5 4,3 4,9

Cipar 5,3 3,6 5 3,6 2,4 2,7 2,2

Litva 2,3 2 3 2,3 2,7 3,1 3,5

Latvija 1,5 1,4 1,2 1,3 1,7 2 1,8

Luksemburg 3,7 3,9 4,3 3,4 3 2,9 3,2

MaĎarska 2,2 2,1 1,9 2,1 2 3 3

Malta 4,8 4,6 4,8 3,9 3,2 3,2 3,1

Nizozemska 5,1 4,3 4,3 3,9 3,4 3,3 2,9

Austrija 1,3 1,3 1,3 1,2 1,2 1,2 1,2

Poljska 4 3,7 3,4 3,6 3,9 3,8 3,8

Portugal 4 4 4,3 4 3,8 3,8 3,3

Rumunjska 2,5 2,9 3,3 3 2,9 3,1 2,9

Slovenija 1,5 1,6 1,6 1,5 1,6 1,6 1,6

Slovačka 1,6 1,5 1,4 1,3 1,5 1,5 1,5

Finska 2,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,6

Švedska 2,9 2,9 2,4 2,2 2,3 2,3 2,3

Ujedinjeno

Kraljevstvo 12 12,3 12,5 15,1 12,4 11,9 11,5

Izvor: Izrada studentice prema podacima dostupnima u European Commission, 2013a.

Taxation Trends in the European Union, Eurostat Statistical Book, online:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analy

sis/tax_structures/2013/report.pdf (10.05.2013.)

Tablica 1. prikazuje kretanje ukupnoga poreza na imovinu kao udjela u ukupnim porezima u

pojedinim zemljama Europske unije. Moguće je zamijetiti kako ne postoji unificirani trend

kretanja udjela ovoga oblika poreza. Velika Britanija ima najznačajnije udjele poreza na

Page 42: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

39

imovinu u ukupnim porezima, dok su u Estoniji ti udjeli najmanji iako imaju tendenciju

porasta. Promjene u promatranom periodu ne označavaju veliki rasponi. Tablica 2 pokazuje

udjele koje porezi na nekretnine imaju u ukupnim poreznima pojedine zemlje članice

Europske unije.

Tablica 4. Udio poreza na nekretnine u ukupnom poreznom opterećenju, 2005.-2011., %

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Belgija 2,8 2,8 2,8 2,8 3,0 3,0 3,0

Bugarska 0,4 0,5 0,5 0,6 0,9 1,0 1,1

Češka 0,4 0,4 0,4 0,4 0,5 0,7 0,6

Danska 3,6 3,7 3,7 4,0 4,4 4,4 4,4

Njemačka 1,2 1,2 1,1 1,1 1,2 1,2 1,2

Estonija 0,9 0,8 0,7 0,9 1,0 1,0 1,0

Irska 2,1 2,1 2,1 2,5 3,2 3,4 3,3

Grčka 0,3 0,7 0,7 0,7 0,8 0,8 3,3

Španjolska 2,0 2,0 2,0 2,4 2,9 3,0 3,2

Francuska 3,2 3,2 3,2 3,3 3,8 4,2 4,3

Italija 2,0 1,9 1,9 1,4 1,4 1,5 1,5

Cipar 1,8 2,5 3,6 2,5 1,6 1,8 1,5

Latvija 2,3 2,0 2,6 2,0 2,4 2,8 3,1

Litva 1,2 1,1 1,0 0,9 1,2 1,4 1,2

Luksemburg 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2

MaĎarska 0,6 0,6 0,6 0,7 0,8 0,8 0,9

Malta 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Nizozemska 1,9 1,2 1,2 1,2 1,3 1,3 1,4

Austrija 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5

Poljska 3,9 3,6 3,4 3,5 3,8 3,7 3,6

Portugal 1,7 1,7 1,8 2,0 2,0 1,9 2,0

Rumunjska 1,8 2,0 2,3 2,1 2,3 2,5 2,4

Slovenija 1,1 1,2 1,1 1,1 1,3 1,3 1,3

Slovačka 1,5 1,5 1,4 1,3 1,5 1,5 1,4

Finska 1,0 1,1 1,1 1,1 1,3 1,5 1,5

Švedska 1,9 1,8 1,8 1,6 1,7 1,7 1,8

Ujedinjeno

Kraljevstvo 9,1 8,8 8,8 8,7 10,1 9,6 9,4

Izvor: Izrada studentice prema podacima dostupnima u European Commission: 2013a,

Taxation Trends in the European Union, Eurostat Statistical Book, online:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analy

sis/tax_structures/2013/report.pdf (10.05.2013.)

Page 43: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

40

Tablica 2. pokazuje udjele poreza na nekretnine u ukupnom poreznom opterećenju u svakoj

pojedinoj zemlji članici. U Ujedinjenom Kraljevstvu je udio poreza na nekretnine u

promatranom periodu uzeo značajne udjele u ukupnom poreznom opterećenju, što je

naknadno rezultiralo i relativno visokim poreznim prihodima od ovoga oblika poreza. Od

ostalih zemalja kod kojih porezi na nekretnine imaju nešto veći udio u ukupnim porezima

potrebno je spomenuti Francusku, Belgiju, Dansku, Španjolsku te Grčku koja je 2011.godine

uslijed gospodarskoga sloma i prezaduţenosti drţave uvela stopu poreza na nekretnine te time

povećala udio poreza na nekretnine na čak 3,3 u odnosu na nekadašnjih 0,8%. Malta nema

nikakvu stopu poreza na nekretnine. U tablici 3 analiziran je fiskalni značaj poreza na

nekretnine u BDP-u zemalja članica.

Tablica 5. Udio poreza na nekretnine u BDP-u 2005.-2011., (%)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Prosjek

Belgija 1,2 1,2 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,24

Bugarska 0,1 0,2 0,2 0,2 0,3 0,3 0,3 0,23

Češka 0,1 0,2 0,2 0,2 0,3 0,3 0,3 0,23

Danska 1,8 1,8 1,8 1,9 2,1 2,1 2,1 1,94

Njemačka 0,5 0,5 0,4 0,4 0,5 0,5 0,5 0,47

Estonija 0,3 0,2 0,2 0,3 0,4 0,4 0,3 0,30

Irska 0,6 0,7 0,7 0,8 0,9 1 0,9 0,80

Grčka 0,1 0,2 0,2 0,2 0,2 0,3 1,1 0,33

Španjolska 0,7 0,7 0,7 0,8 0,9 1 1 0,83

Francuska 1,4 1,4 1,4 1,4 1,6 1,8 1,9 1,56

Italija 0,8 0,8 0,8 0,6 0,6 0,6 0,7 0,70

Cipar 0,6 0,9 1,5 1 0,6 0,6 0,5 0,81

Latvija 0,7 0,6 0,8 0,6 0,6 0,8 0,9 0,71

Litva 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,3 0,31

Luksemburg 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,10

MaĎarska 0,2 0,2 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,27

Malta 0 0 0 0 0 0 0 0,00

Nizozemska 0,7 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,53

Austrija 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,20

Poljska 1,3 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,21

Portugal 0,5 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,7 0,60

Rumunjska 0,5 0,6 0,7 0,6 0,6 0,7 0,7 0,63

Slovenija 0,4 0,4 0,4 0,4 0,5 0,5 0,5 0,44

Slovačka 0,5 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4 0,41

Finska 0,5 0,5 0,5 0,5 0,6 0,7 0,6 0,56

Švedska 0,9 0,8 0,8 0,7 0,8 0,8 0,8 0,80

Ujedinjeno

Kraljevstvo 3,2 3,2 3,2 3,3 3,5 3,4 3,4 3,31

Page 44: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

41

Izvor: Izrada studentice prema podacima dostupnima u European Commission: 2013a,

Taxation Trends in the European Union, Eurostat Statistical Book, online:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analy

sis/tax_structures/2013/report.pdf (10.05.2013.)

Tablica 3. prikazuje udjele koje porez na nekretnine u zemljama članicama Europske unije

ima u BDP- u zemlje članice. Velika Britanija, što se i dalo naslutiti s obzirom na visok udio

poreza na imovinu i poreza na nekretnine u ukupnim porezima, ima najznačajnije udjele

poreza na nekretnine u BDP-u. U promatranom periodu se udjeli poreza na nekretnine u

BDP-u mijenjaju, iako su promjene neznatne te predstavljaju tek manje oscilacije oko

odreĎene srednje vrijednosti. U pravilu se udjeli poreza na nekretnine u ukupnom poreznom

opterećenju kreću oko vrijednosti u rasponu 0% do 2%. Posljednji stupac prikazuje prosječni

udio poreza na nekretnine u BDP-u za promatrani period. U većini zemalja se ta prosječna

vrijednost nalazi u rasponu od 0% do 1%, te je svega nekoliko zemalja prešlo taj prag, i

prosječna vrijednost iznosi više od 1%. U nastavku je grafikon 1 koji pokazuje ostvareni

porezni prihod od poreza na nekretnine u promatranim zemljama.

Page 45: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

42

Grafikon 1. Prihod od poreza na nekretnine u milijunima eura, 2011.godina

Izvor: Izrada studentice prema podacima dostupnima u European Commission: 2013a,

Taxation Trends in the European Union, Eurostat Statistical Book, online:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analy

sis/tax_structures/2013/report.pdf (10.05.2013.)

Page 46: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

43

Velika Britanija ostvaruje najveće prihode zahvaljujući porezu na nekretnine, što je i

prikazano prethodnom tablicom gdje su udjeli poreza na nekretnine u Britaniji iznad 30% u

ukupnim porezima. Ostale zemlje koje ostvaruju značajnije udjele u ukupnim poreznim

prihodima ubiranjem poreza na nekretnine jesu Francuska i Italija. Malta je jedina zemlja koja

nema poreza na nekretnine. MeĎu zemljama koje takoĎer ostvaruju relativno značajne prihode

ubrajaju se i Belgija, Danska, Švedska, Poljska i Nizozemska. Porez na nekretnine se u

kriznim godinama javio kao izvrsno sredstvo za ubiranje dodatnih sredstava koji bi punili

proračunske manjkove. Stoga je u većini zemalja zamjetan rast ovoga oblika poreza u

ukupnim poreznim prihodima, te na taj prevladavanje strukturalnih poteškoća lokalne vlasti.

4. POREZ NA NETO BOGATSTVO

S obzirom da se porezi na imovinu dijele u uţem smislu na porez na neto bogatstvo ili neto

imovinu i porez na nepokretnu imovinu ili porez na nekretnine, potrebno je analizirati

osnovne značajke i drugoga poreznoga oblika, poreza na neto bogatstvo. Porez na neto

bogatstvo je opći, odnosno sintetički i subjektni porez na imovinu analogan sintetičkom

porezu na dohodak (Kordić, Podborkić, 2010., str.113). Njime je obuhvaćena sva pokretna i

nepokretna imovina fizičke osobe ili pravne osobe ako se imovina odnosi na korporacije. Iako

je sveobuhvatan , nema konkretne definicije što bi sve predstavljalo imovinu, nego se to

definira u zakonodavstvu svake zemlje jednostavnim nabrajanjem imovine. U ovome se

obliku poreza javlja odreĎeni minimalni iznos imovine koji se izuzima od oporezivanja.

TakoĎer se prilikom odreĎivanja porezne osnovice vodi računa i o drugim osobinama

poreznog obveznika. Oporezuje se u pravilu progresivnim stopama, odnosno proporcionalnim

ako se radi o poduzećima. Iako je ovaj porez jedan od pravih poreza na imovinu tehnički su

razlozi (nemogućnost obuhvata cjelokupne imovine) doveli do povlačenja ovoga europskoga

poreza na imovinu u korist poreza na nekretnine. U nastavku ovog rada analiziran je porez na

neto bogatstvo u zemljama koje ga primjenjuju te fiskalno značenje poreza na neto bogatstvo.

Page 47: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

44

4.1. Zemlje Europske unije sa porezom na neto bogatstvo

Porez na neto bogatstvo ili opći porez na imovinu rijetko je prisutan ne europskom tlu. Zbog

neodreĎenosti obuhvata, i drugih poteškoća isključen je iz poreznih sustava. Ukidanje poreza

na neto bogatstvo trend je koji je zahvatio veliki dio Unije, dok su ga preostale zemlje ukinule

kasnije. Porez na neto bogatstvo je porez koji ubire drţavna vlast, a ne lokalna kao što je

slučaj kod poreza na nekretnine. Danas je Francuska jedina europska zemlja koja je

nametnula standardni model oporezivanja bogatstva od 1981.godine. Na europskom

kontinentu još Norveška i Lihtenštajn imaju odreĎene verzije tog poreza, Švicarska nameće na

razini kantona uglavnom niţe razine, a Španjolska je ponovno uvela ovaj porezni oblik od

sredine 2011. godine. Nekoliko zemalja je ukinulo svoje vlastite verzije poreza u nekoliko

proteklih godina, uključujući Austriju (1994.), Dansku, Njemačku (1997.), Nizozemsku

(2001.), Finsku (2006.), Švedsku (2007.) i Grčku (2009.). Druge zemlje, uključujući Britaniju

i Belgiju, nikada nisu niti imale takav oblik poreza, iako su slični oblici bili implementirani. U

današnjim vremenima globalne ekonomske krize, javljaju se sve veći zahtjevi za uvoĎenjem

ovoga oblika poreza, s obzirom da on oporezuje prema vlasništvu, a smatra se da bi bogatiji

bili ti koji trebaju snositi veće terete (Blaţić, Grdinić, 2011.).

U Francuskoj se ova vrsta poreza obračunava samo na fizičke osobe, te poreznu osnovicu

čini cjelokupna imovina poreznog obveznika na datum 01.01. porezne godine, umanjena za

obveze, pod uvjetom da je neto vrijednost imovine veća od 1.300.000 eura. Porezni obveznik

ovoga oblika poreza je fizička osoba, a porezna osnovica je trţišna vrijednost imovine

umanjena za obveze. Od oporezivanja se izuzima sva imovina vrijednosti manje od 1 300 000

eura, takoĎer izuzećem se smatra i odbitak u iznosu od 30% od osnovice za imovinu u kojoj je

prebivalište, dok se potpuno ili djelomično izuzeće ostvaruje na imovinu koja sluţi u poslovne

svrhe, umjetnička djela, police ţivotnoga osiguranja, udjele u poduzeću članova uprave koji

su veći od 25%. Porez se računa prema poreznim razredima oporezujući ih progresivnim

poreznim stopama, od 0% do 1,80% (Kesner-Škreb, 2009., str.2). Tablica 4 pokazuje porezne

stope poreza na neto bogatstvo u Francuskoj.

Page 48: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

45

Tablica 6: Porezni razredi i stope poreza na neto bogatstvo u Francuskoj

Vrijednost imovine izraţeno u EUR Porezna stopa (%)

Do - 800.000 0

800.000 - 1.300.000 0,55

1.310.000 - 2.570.000 0,70

2.570.000 - 5.000.000 1,00

5.000.000 - 10.000.000 1,25

10.000.000 - 1,50

Izvor: European Commission, (2013b.), Taxation and Customs Union, Taxes in Europe

Database, http://ec.europa.eu/taxation_customs/tedb/taxDetails.html (26.05.2013.)

Tijekom 2012.godine došlo je do promjena u poreznim stopama, te se iznosi koji su ispod 1,3

milijuna eura izuzimaju od plaćanja poreza odnosno oporezuju stopom od 0%. Iznosi od 1,3

do 2,57 milijuna eura se oporezuju stopom od 0,70%, dok se iznosi iznad 2,75 do 5 milijuna

eura oporezuju stopom od 1,00%. Maksimalna stopa je 1,50% a njome se oporezuju iznosi

veći od 10 milijuna. OdreĎene su promjene planirane tijekom 2013.godine u pogledu ovoga

poreznog oblika. Oporezivanje neto bogatstva u Francuskoj naziva se „solidarity tax on

wealth“ odnosno solidarni porez na bogatstvo. Iako su stope po kojima se računa neznatne,

zbog veličine porezne osnovice doprinosi punjenju drţavnog proračuna.

U Luksemburgu se porezom na neto bogatstvo oporezuju pravne osobe sa sjedištem u

Luksemburgu. Neto porez na bogatstvo se obračunava u iznosu od 0,5% godišnje na ukupnu

imovinu rezidentnih kompanija, odnosno neto vrijednost poduzeća. Ovaj porezni oblik moţe

biti u potpunosti ili barem djelomice smanjen ako poduzeće stvori i odrţi tijekom pet godina

specifična rezervna sredstva koja pokrivaju petogodišnji porez na neto bogatstvo. Porez na

neto bogatstvo pojedinca nerezidenta je ukinut početkom 2006.godine. (Deloitte.com, 2012. )

U Islandu, iako Island nije zemlja članica Europske unije, ali se nalazi na europskom

kontinentu u susjedstvu zemalja članica Europske unije, je porez na neto bogatstvo

privremeno uveden od 2010.godine do 2014.godine. Izuzeća od plaćanja poreza na neto

Page 49: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

46

bogatstvo odnose se na neto bogatstvo koje ne prelazi iznosi ISK 70 milijuna za pojedince i

ISK 100 milijuna za zajedničke parove u 2010 i 2011.godini. Tijekom 2012.godine a i

2013..godine, izuzeća se javljaju kada neto bogatstvo ne prelazi ISK 75 milijuna za pojedince

i ISK 100 milijuna za parove. Ukoliko preĎe te iznose oporezuje se porezom po stopi od 1,5%

u 2010.i 2011.godini. Godine 2012. i 2013., stopa iznosi 1,5 za neto bogatstvo u iznosu 150

milijuna u vlasništvu pojedinaca. Neto bogatstvo iznad ISK 150 milijuna za pojedince i ISK

200 milijuna za parove oporezuje se po stopi od 2 %. Porez se odnosi na imovinu u Islandu i u

inozemstvu koju posjeduju rezidenti zemlje (European Commission, 2013a.).

U Španjolskoj je porez na neto bogatstvo odlukom španjolske vlade nanovo uveden

2011.godine, nakon što je od 2008. godine ostavljen bez ikakvog efekta uslijed odobravanja

100% poreznog kredita. Porez se u pravilu treba primjenjivati za porezno razdoblje 2011. i

2012.godine. Ovaj porez se obračunava na rezidentovu svjetsku imovinu. OdreĎivanje i

oporezivanje porezom provodi se od strane nadreĎenih autonomnih regija. Regije su ovlaštene

da odreĎuju vlastite porezne stope i izuzeća, dakako uz postojanje odreĎenih ograničenja.

Oporeziva osnovica je vrijednost neto imovine na dan 31.12. svake godine. Izuzeća

podrazumijevaju nenavedene udjele i usporedive interese u kompanijama u kojima porezni

obveznik drţi više od 5 % kapitala i menadţersku funkciju koja je izvor za više od 50%

njegova dohotka. Supruţnici se pak oporezuju svaki zasebno, pri čemu se javljaju dvije

mogućnosti. Ako su vjenčani u sustavu zajedničkog vlasništva svakome se obračunava

polovična vrijednost. Ako su pak vjenčani u sustavu pojedinačne imovine, svakome se

pripisuje onaj dio imovine i poreza na nju koja mu vlasništvom pripada. Ukoliko regija ne

postavi samostalno svoje stope, primjenjuje se standardna progresivna stopa koja trenutno

polazi od 0,2% (167.129.450 eura) do 2,5% (10.695.996,06 eura) (Deloitte.com, 2013.).

U Italiji se od 01.siječnja 2012.godine primjenjuje oblik poreza na neto bogatstvo za

nekretnine smještene u inozemstvu (IVIE). Porezni obveznici su pojedinci rezidenti u Italiji,

dok je porezna osnovica oporezivi dio nekretnina u vlasništvu rezidenata a koje su smještene

u inozemstvu (u drugim zemljama članicama EU ili Europskog ekonomskog područja). Kao

vrijednost se uzima katastarska vrijednost nekretnine. Stopa kojom se oporezuje vrijednost

nekretnine je sa 0,76% smanjena na 0,4% za imovinu koja se koristi kao glavno prebivalište

(u ovom slučaju, iznos 200 € odbija se od iznosa IVIE koji će biti plaćen) (European

Page 50: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

47

Commission, 2013.). U Italiji se takoĎer plaća porez na financijsku imovinu u inozemstvu

(IVAFE), gdje je temelj oporezivanja imovina vrednovana po fer trţišnoj vrijednosti na kraju

svake godine na mjestu gdje se sredstva nalaze. Ukoliko ovakav način mjerenja nije moguć,

nominalna vrijednost imovine ili povrata, porez se računa u proporciji sa vlasničkom kvotom i

periodom posjedovanja. Oporezuje se porezni stopama od 0,1% za 2012.godinu, 0,15% s

početkom u 2013.godini. TakoĎer se ubire i porez, odnosno taksa na bankovne račune i

uštede na temelju paušalnog iznosa (34,20 €) (European Commission, 2013b.).

Porez na neto bogatstvo je u posljednjim godinama, jednako kao i porez na nekretnine, počeo

zauzimati značajnije mjesto u poreznim sustavima. Opravdanje tomu, moţe biti u široj

poreznoj osnovici koja bi omogućila ubiranje većega prihoda od ovoga poreznoga oblika, te

na taj način pomogla stabilizaciji drţava, najčešće na račun bogatijih, što se prema načelima

pravednosti u oporezivanju smatra pravednim. U nastavku ovoga rada provedena je analiza

fiskalnoga značenja poreza na neto bogatstvo.

4.2. Fiskalno značenje poreza na neto bogatstvo

Porez na neto bogatstvo je rjeĎi oblik poreza na imovinu te je za razliku od poreza na

nekretnine njegov doprinos punjenju proračuna drţavnih vlasti znatno manji. Ovaj oblik

poreza se računa po niskim stopama, te je od nekadašnjega široko primjenjivanog poreza

danas u potpunosti zamijenjen porezom na nekretnine. S obzirom da se odnosi na cjelokupnu

imovinu poreznoga obveznika, za očekivati je da veći obuhvat nosi i veće prihode. MeĎutim,

upravo je neodreĎenost osnovice bila karika koja je presudila ovom poreznom obliku. Stoga

je u većini europskih zemalja ovaj europski tip poreza zamijenjen prethodno promatranim

porezom na nekretnine. Ipak nekolicina zemalja još uvijek u svojim poreznim sustavima

oporezuje cjelokupnu imovinu koju fizičke ili pravne osobe posjeduju. Štoviše, pojedine su

ga zemlje ponovo tj. nedavno uvele. U nastavku ovoga dijela dan je pregled prihoda od poreza

na neto bogatstvo u europskim zemljama koje ga ubiru, što prikazuje tablica 7.

Page 51: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

48

Tablica 7. Udio prihoda od poreza na neto bogatstvo u BDP-u, 2000-2011., %

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Austrija 0,001 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Belgija 0,036 0,037 0,038 0,038 0,052 0,062 0,066 0,075 0,07 0,061 0,066 0,069

Finska 0,136 0,092 0,079 0,068 0,077 0,082 0 0 0 0 0 0

Francuska 0,168 0,177 0,159 0,148 0,155 0,177 0,203 0,231 0,214 0,189 0,229 0,214

Njemačka 0,021 0,014 0,011 0,011 0,004 0,004 0,001 0 0 0 0 0,023

Grčka 0,048 0,041 0,024 0,033 0,038 0,066 0,205 0,219 0,213 0,211 0,179 ..

Island

0,757 0,76 0,725 0,346 0,366 0,281 0,004

-

0,001

-

0,001 0,001 0,251 0,323

Italija 0,001 0,001 0,001 0 0 0 0 0 0 0,433 0,136 0,324

Luksemburg

2,878 2,727 2,258 2,002 2,027 2,304 2,36 2,341 1,839 1,914 2,063 2,017

Nizozemska

0,197 0,02 0,011 0,008 0,009 0,006

-

0,001 0,005 0,003 0,004 0,004 ..

Norveška 0,52 0,52 0,547 0,548 0,567 0,546 0,531 0,574 0,575 0,567 0,562 0,584

Slovenija 0,024 0,063 0,033 0,006 0,043 0,011 0 0 0 0 0 0

Španjolska

0,188 0,171 0,158 0,151 0,144 0,152 0,167 0,193 0,218 0,009 0,01 0,005

Švedska 0,363 0,276 0,161 0,192 0,2 0,18 0,209 0 0 0 0 0

Švicarska 1,21 1,296 1,318 1,305 1,302 1,257 1,263 1,284 1,232 1,253 1,228 1,226

Izvor: Izrada studentice prema podacima dostupnima na OECD Stat.Extracts, online:

http://stats.oecd.org/Index.aspx?QueryId=21699 (10.05.2013.)

Prema podacima prikazanima u Tablici 5. moguće je zaključiti kako u većini zemalja porez na

neto bogatstvo ne postoji, a ukoliko je postojao ukinut je. Danas se ovaj porezni oblik zadrţao

samo u Norveškoj i Francuskoj koje oporezuju fizičke osobe, Luksemburgu u kojem se

oporezuje imovina pravnih osoba. Ovaj oblik poreza je nanovo uveden u Španjolskoj ali na

privremeno razdoblje (do 2014.godine) te u Islandu.

Belgija je ukinula ovaj porezni oblik te se pod prihodima od ovoga poreznog oblika

obračunavaju zaostatci. I kod zemalja koje primjenjuju ovaj oblik je zamjetan pad udjela

prihoda u ukupnom BDP-u zemlje. Stope ovoga poreza su relativno niske, posebice unatrag

nekoliko godina. Iznimka je Luksemburg koji oporezuje jedino i isključivo pravne osobe

ovim poreznim oblikom. Tako visoko opterećenje u zemlji moguće je zbog vrlo povoljnih

Page 52: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

49

poreznih aranţmana u okviru meĎunarodnoga oporezivanja dobiti, koji rezultiraju i vrlo

niskim udjelom poreza na dobit u ukupnim poreznim prihodima.

Porez na neto bogatstvo je zbog svojih karakterističnosti unatrag nekoliko godina izgubio

poziciju u većini nacionalnih sustava te je zamijenjen porezom na nekretnine, čiji se udio u

ukupnim porezima povećava. Ovaj oblik poreza stoga tek neznatno doprinosi poreznim

prihodima, osim u Luksemburgu gdje su ovi porezi značajni. S obzirom na krizno stanje

kakvo se javlja za očekivati je da bi ovaj porezni oblik ponovno mogao zauzeti svoje mjesto

te djelomice doprinijeti povećanju prihoda. Tome ide u prilog njegovo uvoĎenje u nekolicini

razvijenijih zemalja, koje su i prije imale ovaj porezni oblik u svojim sustavima. Prikladnost

ovoga poreznoga oblika za punjenje proračuna pripisuje se njegovim relativno niskim

poreznim opterećenjima, zbog niţih stopa, ali poreznoj izdašnosti zbog široke porezne

osnovice, odnosno njegova poreznoga obuhvata. Moguće je zamijetiti da razvijenije i

naprednije europske zemlje u svojim poreznim sustavima tradicionalno imaju ovaj porezni

oblik. Osnovne elemente ovoga poreza odreĎuje središnja vlast u zemljama, koja ga jednako

tako i ubire.

Page 53: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

50

5. ZAKLJUČAK

Porez na imovinu je porezni oblik koji svoje mjesto u poreznim sustavima zahvaljuje

prošlosti, kada je imovina bila vodeći instrument kupoprodaje i plaćanja općenito. Ovaj

porezni oblik se od davnina zadrţao u gotovo svim zemljama Europske unije, te se

manifestira u nekom od svojih oblika. Nije čudno da se u porezni sustav uvodi porez na

imovinu kao jedan od vodećih mehanizama provoĎenja pravednosti, s obzirom da se na

temelju bogatstva više moţe opterećivati one koji su bogatiji od onih koji su siromašniji.

Porez na imovinu se moţe razlikovati prema nekolicini kriterija, meĎu kojima je vaţniji

kriterij obuhvata porezne osnovice, gdje se razlikuje porez na nekretnine i porez na neto

bogatstvo. Porezom na imovinu se oporezuje imovina koja se prema zakonskim odredbama

smatra oporezivom. Porez na imovinu snosi porezni obveznik, te se plaća za odreĎeno

kalendarsko razdoblje. Porezni prihodi od poreza na nekretnine pune lokalne proračune, dok

se porezi od neto bogatstva slijevaju u drţavne blagajne. Oporezivanje imovine danas je

prisutno u svojem dominantnom obliku, kao porez na nekretnine. Oporezivanje je u

Europskoj uniji harmonizirano te su sve zemlje članice duţne usklaĎivati svoje zakonodavne

sustave u tom pogledu ali imaju pravo na vlastito odreĎivanje zakona. PrilagoĎavanje

poreznoga sustava se počinje odvijati već u fazi pregovora za pristupanje Europskoj uniji.

Osnovni oblik usklaĎivanja na razini Europske unije odnosi se na usklaĎivanje putem

meĎunarodnih ugovora.

U zemljama članicama Europske unije prisutna su dva oblika poreza na imovinu. Prvi, porez

na nekretnine je znatno češći, i primjenjuju ga sve zemlje osim Malte, koja pak ne oporezuje

imovinu. S druge strane porez na neto bogatstvo je rijetko primjenjivan, te se jedino u

Francuskoj primjenjuje tradicionalno na fizičke osobe, a u Luksemburgu na pravne. Glede

poreza na nekretnine, uočljiv je trend povećanja prihoda od ovoga poreznoga oblika posebice

u periodu velike ekonomske krize, što se opravdava širokom osnovicom koja se oporezuje i

koja ima potencijal generiranja novih dodatnih prihoda. TakoĎer je moguće primijetiti da je

kod definiranja porezne osnovice poreza na nekretnine jako teško odrediti uniformnu

definiciju porezne osnovice. U novim članicama Europske unije je tako zamjetan trend

povećanja broja i obujma izuzeća od ovoga poreznoga oblika. S druge strane u starim

Page 54: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

51

zemljama članicama porezi na nekretnine ostvaruju sve veće udjele u ukupnim poreznim

prihodima, te se i u budućnosti očekuje ovakav trend. U pogledu poreza na neto bogatstvo, tek

nekoliko zemalja još uvijek ima ovaj porezni oblik u svojim poreznim sustavima. MeĎu

značajnijima su Francuska i Luksemburg. MeĎutim, očekuje se da će ovaj porezni oblik u

budućnosti ostvarivati značajnije udjele, s obzirom da su odreĎene zemlje počele isti vraćati

natrag u svoje porezne sustave, i time dodatno puniti proračun.

Page 55: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

52

LITERATURA

Knjige:

1. Bajo, A., Alibegović, D., (2008.) Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska

knjiga, Institut za javne financije, Zagreb

2. Jelčić, B., Jelčić, B., (1998.) Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb

3. Jelčić, B., (2001.) Javne financije, RriF, Zagreb

4. Musgrave, R&P. (1993.) Javne financije u teoriji i praksi, Institut za javne financije,

Zagreb

5. Rosen, H.J., Gayer, T. (2010.) Javne financije, Institut za javne financije, Zagreb

6. Sedmihradska, L., (2010) Property Rax in Economies in Transition, Selected Case

Studies, NISPAcee, Budapest

Članci:

7. Blaţić, H., Grdinić, M., (2011.) Porezi na imovinu u EU- rad u objavi

8. Drezgić, S., (2009.) Porez na imovinu lokalnih jedinica, Zbornik referata III

Konferencije Urvatski javni sektor u aktualnim gospodarskim uvjetima, RIF, Opatija

9. Fatur, T., Ţiković, S., (2009.) Porez na imovinu u Republici Hrvatskoj-stvarnost i mit,

RriF, Zagreb

10. Kesner-Škreb, M. (2002.) Porez na imovinu, Institut za javne financije, Zagreb

11. Kesner-Škreb, M., (2009.) Što sve treba znati o oporezivanju nekretnina, Institut za

javne financije, Zagreb

12. Kordić,G., Podborkić, R., (2010.) Oporezivanje imovine: Hrvatska praksa i europska

iskustva, Ekonomska misao i praksa, br.1, str. 105-120

Page 56: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

53

13. Kukić, N., Švaljek, S., ( 2012.), Porez na nekretnine: osnovne značajke i rasprava o

uvoĎenju u Hrvatskoj, Stručni rad, Privredna kretanja i ekonomska politika 132 /

2012.

14. Lovrinčević, V., (2011.) Porez na nekretnine u EU i implikacije za Hrvatsku,

Ekonomski vjesnik, br.2/2011., str. 419-428

Internet izvori:

15. OECD (2013.) OECD Stat.Extracts, online:

http://stats.oecd.org/Index.aspx?QueryId=21699 (10.05.2013.)

16. Deloitte.com(2013) Taxation and Investment Guide, 2012., online:

http://www.deloitte.com/taxguides/ (10.05.2013)

17. European Commission, (2013a.) Taxation Trends in the European Union, Eurostat

Statistical Book, 2013., online:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economi

c_analysis/tax_structures/2013/report.pdf(10.05.2013)

18. European Commission, (2013b.), Taxation and Customs Union, Taxes in Europe

Database, http://ec.europa.eu/taxation_customs/tedb/taxDetails.html (26.05.2013.)

19. FAO Corporate Document Repository, What is Tax Property, online:

http://www.fao.org/docrep/005/Y4313E/y4313e05.htm (10.05.2013)

20. Youngman, J., Malme, J., Tax Property in a New Envioronment: Lessons from Tax

Reform Efforts in Transition Economies, online:

http://aysps.gsu.edu/isp/files/0449_Youngmann_Malme_Edited_.pdf (10.05.2013.)

21. Opći porezni zakon, Narodne novine, NN 147/08, Zagreb

22. Pediaditaki, T.,( 2013), Greece: New single property Tax proposed- details, IBFD

Page 57: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

54

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1 Stope poreza na nekretnine u Grčkoj 25

2 Obračunavanje i stope poreza na velike nekretnine u

vlasništvu pojedinaca u Grčkoj, %

26

3 Porez na imovinu kao udio u ukupnom porezu, 2005.-2011.,

(%)

36

4 Udio poreza na nekretnine u ukupnom poreznom

opterećenju, 2005.-2011., %

37

5 Udio poreza na nekretnine u GDP-u 2005.-2011., (%) 38

6 Porezni razredi i stope poreza na neto bogatstvo u

Francuskoj

42

7 Udio prihoda od poreza na neto bogatstvo u GDP-u, 2000-

2011., %

45

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov grafikona Stranica

1 Prihod od poreza na nekretnine u milijunima eura,

2011.godina

39

Page 58: POREZ NA IMOVINU: POREZ NA NEKRETNINE I ... - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/154.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet antonia dušman porez na imovinu: porez na

55

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POREZ NA IMOVINU: POREZ NA

NEKRETNINE I POREZ NA NETO BOGATSTVO izradila samostalno pod voditeljstvom

prof. dr. sc. Helene Blaţić. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraţivačkog

rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. TuĎe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu

na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na sluţbenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Antonia Dušman