POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Stručni studij

1

Javne financije i porezni sustav Javne financije – znanstvena disciplina koja

proučava modalitete i instrumente državnog prikupljanja, trošenja i preraspodjele javnih prihoda s ciljem učinkovite ponude javnih dobara i usluga

Porezni sustav – naglasak na prihodnoj strani, poreznim i neporeznim prihodima

ŠTO SU JAVNA DOBRA?

Javna dobra su dobra koja služe većem broju korisnika te uključivanje novih korisnika ne smanjuje zadovoljstvo postojećih i dotadašnji stupanj korištenja

Ponudu javnih dobara osigurava javni sektor Javna dobra ne mogu se razmjenjivati na tržištu jer nije moguće

utvrditi preferencije korištenja – nitko neće izraziti spremnost da plati dobro koje mu je dostupno besplatno

Cijena javnog dobra i preferencije određuju se u političkom procesu glasovanja – dobar pokazatelj je veličina i struktura proračuna

3

JAVNI SEKTOR POSTOJI I KAKO BI SE REGULIRALA NEPRAVILNOSTI TRŽIŠTA U

OBLASTIMA :

Eksternalija (vanjskih učinaka) – djelovanje jednog subjekta (pozitivno ili negativno) utječe na blagostanje drugoga, ali se to pri tome ne odražava u troškovima i cijenama njegovih proizvoda i usluga

Veliki rizici i negativna selekcija u osiguranju

Npr. u domeni znanstvenih istraživanja (od kojih korist ima cjelokupna zajednica) troškovi su previsoki za pojedinca ..

4

Zadaci javnog sektora su i

Ograničavanje i eliminiranje monopola, razvijanje tržišne konkurencije, poticanje slobodnog ulaska na tržište, fiskalne mjere…

Preraspodjela dohotka – sukob između pravičnosti i učinkovitosti – javlja se potreba za državnom intervencijom u preraspodjeli dohotka

Stabilizacijske mjere – aktivna uloga države u osiguranju ravnoteže nacionalne ekonomije

Definiranje pravne regulative i stabilnog zakonskog okvira

5

TEMELJNE FUNKCIJE JAVNIH FINANCIJA

Alokacijska funkcija na optimalan način namjenski usmjeri (razmjesti) raspoloživa

sredstva na dio koji služi zadovoljavanju javnih potreba i dio koji osigurava ponudu privatnih dobara

Obuhvaća i različite aspekte utjecaja javnog sektora na položaj i ponašanje gospodarskih subjekata u privatnom sektoru i na gospodarska kretanja u cjelini

6

Redistribucijska funkcija preraspodjela dohotka između pojedinaca i obitelji te

međusektorska i međuregionalna raspodjela Faktorska raspodjela dohotka koja se ostvaruje na

tržištu u pravilu ne zadovoljava socijalne i političke kriterije – stoga su nužne mjere fiskalne politike

Stabilizacijska funkcija Javlja se kada je gospodarski sustav izvan ravnoteže te

ga je ekonomskim mjerama potrebno vratiti u ravnotežu kako bi se ostvarili ekonomski ciljevi

7

JAVNI PRIHODI - KLASIFIKACIJA

Zajedničke karakteristike javnih prihoda su :

ubiru se u novcu ubiru se periodično u pravilu se ubiru iz prihoda i dohotka, iznimno iz

imovine služe za podmirenje državnih/ javnih potreba

8

Država stječe prihode u obliku poreza, doprinosa, carina, taksi, naknada i javnog duga

Najvažniji instrument prikupljanja prihoda u svim državama su porezi

suvremena država = porezna država predstavljaju najizdašniji prihod države

9

Porezni sustav vs. fiskalni sustav

Fiskalni sustav- Pojam mnogo širi od pojma porezni sustav jer uz prihode obuhvaća i kategoriju rashoda.

Prihode dijelimo na:1.porezne prihode,2.neporezne prihode.

Porezi

Nema, niti je moguća definicija poreza koja bi točno izražavala i odražavala takav sadržaj pojma poreza koji bi imao univerzalni karakter i u vremenu i prostoru te koji bi odgovarao svakom razdoblju povijesnog razvoja.

Definicije poreza Porez je prisilni doprinos

gospodarskih jedinica, dijelom za pokriće zajedničkih državnih potreba i javnih izdataka, a dijelom služi za drugačiju raspodjelu nacionalnog dohotka.

Wagner

Porez je dio imetka koji svaki građanin daje državi da drugi dio može sigurno posjedovati. Montesquieu

Porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onog kome to davanje pripada. Wittmann

POREZNA NAČELA ADAMA SMITHA (1779):

Svaki građanin dužan je državi plaćati porez i to prema svojim ekonomskim mogućnostima

Obveza plaćanja poreza treba biti regulirana zakonom, porez ne smije biti proizvoljan

Porez se naplaćuje onda kada je to za poreznog obveznika najpovoljnije

Troškovi ubiranja poreza trebaju biti što niži kako bi teret poreznim obveznicima bio što podnošljiviji, a prihod države što veći

13

MUSGRAVE, R.&P.KOJE OSOBINE TREBA IMATI “DOBAR” POREZNI SUSTAV ?

Priljev poreznih prihoda treba biti zadovoljavajući Raspodjela poreznog tereta treba biti ravnomjerna. Vrijedi

načelo jednakosti Nije važno samo mjesto na kojem se porez razrezuje nego i tko

ga snosi Porezi se trebaju ubirati tako da se minimizira upletanje u

donošenje ekonomskih odluka koje omogućuje učinkovito funkcioniranje tržišta

Struktura poreznog sustava treba olakšati korištenje fiskalne politike za ostvarenje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva

Porezni sustav treba osigurati pravično i neproizvoljno ubiranje poreza koje će biti razumljivo poreznim obveznicima

Troškovi naplate i izmirenja poreznih obveza trebaju biti što niži i u skladu s ostvarenjem ostalih ciljeva

14

Porezi- karakteristike

Budući da postoji toliko različitih definicija poreza najtočnije ih definiramo putem njihovih karakteristika.

Ukoliko neki prihod zadovoljava sve karakteristike poreza svrstavamo ga u kategoriju poreznih prihoda bez obzira na njegov naziv.

BITNE KARAKTERISTIKE POREZA :

Osobine koje javni prihod mora imati kako bi ga smatrali porezom :

Prinudnost poreza Derivativnost (izvedenost) poreza Nepovratnost poreza Odsutnost neposredne naknade Nedestiniranost Ubiru se u javnom interesu Novčani su prihod države

16

Neporezni prihodi

1. Pristojbe ili takse, 2. doprinosi, 3. parafiskalna davanja i 4. darovi. ▪ Ne zadovoljavaju iste karakteristike kao i

porezi.

Pristojbe ili takse

Naknada za rad državnih tijela ili ustanova u izvršenju izravne, intelektualne (apstraktne, nematerijalne) usluge, koja zadovoljava (u cijelosti ili djelomično) osobni interes tražitelja, a plaća se na osnovi teritorijaliteta.

Doprinosi

Obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javnopravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu određene materijale usluge koje zadovoljavaju i osobni interes određenog kruga pojedinaca o javni interes.

Parafiskalna davanja

Su sporedan fiskalitet koji postoji uz fiskalitet države, ali crpe sredstva iz istih ekonomskih izvora i imaju gotovo iste ekonomske učinke kao ubiranje poreza (takse strukovnih udruženja, kotizacije za financiranje soc. osiguranja, prof. davanja za izdržavanja prof. ustanova).

Darovi

Darovi su izvanredni prihodi države, danas su vrlo rijetki kao prihod države.

Javljaju se obično za vrijeme ili prije rata te zbog velikih elementarnih nepogoda.

POREZNA TERMINOLOGIJA :

1. OSOBNI ELEMENTI :

I. Porezni subjekt : osoba/e koja sudjeluje u oporezivanju

AKTIVNI – javnopravno tijelo/ uža ili šira teritorijalna jedinica, ima pravo uvoditi nove porezne oblike te propisuje obvezu ubiranja poreza

PASIVNI - fizička/ pravna osoba koja plaća porez iz svoje ekonomske snage

Može biti rezultat primjene zakona ili posljedica određenih okolnosti

22

II. Porezni obveznik : fizička ili pravna osoba koja je na temelju propisa obvezna snositi poreznu obvezu

RAZLIKOVATI : Porezna obveza :

zakonom propisana obveza plaćanja poreza Obveza prestaje plaćanjem poreza – smanjivanjem ekonomske

snage obveznika koja može biti

Formalna – nakon zadovoljenja svojoj poreznoj obvezi obveznik je iskoristio mogućnosti prevaljivanja te je uspostavio ekonomsku snagu kakvu je imao prije zadovoljenja poreznoj obvezi. Ako porez nije moguće prevaliti, obveznik poreznu obvezu snosi ne samo formalno, nego i stvarno

Stvarna – zbog oporezivanja je trajno umanjena ekonomska snaga poreznog obveznika

Zasnivaju se na principu prevaljivanja poreza

POREZNI OBVEZNIK POJEDINAC I POREZNI OBVEZNIK GRUPA

23

III. Porezni destinatar je osoba koja je po namjeru zakonodavca unaprijed, svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teret

Razdvajanje osoba poreznog obveznika i poreznog destinatara uglavnom se primjenjuje kod indirektnih poreza (smanjenje troškova ubiranja poreza)

IV. Konačni platac je osoba koja u krajnjoj liniji snosi porezni teret i čija je ekonomska snaga trajno smanjena

Ako porezni obveznik ne prevali porezni teret na neku drugu osobu, istodobno je i konačni platac

Ako obveznik uspije prevaliti porez, osoba na koju je porez prevaljen bit će porezni destinatar. Ako ta osoba ne uspije prevaliti porezni teret, osoba je konačni platac poreza 24

V. Porezni platac je osoba koja u ime i za račun poreznog obveznika plaća porez Ako sam porezni obveznik uplaćuje porez, onda je u

on(a) porezni platac; ali to može biti i treća osoba

VI. Porezni jamac je osoba koja garantira da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu. Ukoliko porezni obveznik propusti izvršiti svoju

obvezu plaćanja poreza, tu će obvezu izvršiti jamac Porezni jamac može biti dobrovoljni i zakonski

25

2. MATERIJALNI ELEMENTI OPOREZIVANJA

I. Porezni izvor obuhvaća sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez – dohodak, prihod, imovina

Najviše problema javlja se kod definicije dohotka Porezni sustav treba zasnivati pretežno na oporezivanju

dohotka, a manje na oporezivanju imovine

II. Porezni objekt (predmet oporezivanja) daje nam odgovor na pitanje na što se porez ubire?

Npr. kod poreza na promet porezni izvor je prihod/dohodak, dok su objekt oporezivanja proizvodi, usluge, prava i nekretnine koji se nalaze u prometu

26

III. Porezna osnovica – kvantitativna i kvalitativna konkretizacija poreznog objekta

IV. Porezna stopa – veličina poreznog tereta izražena u jedinicama prema poreznoj osnovici

Utvrđuje se u apsolutnom iznosu, u postotku ili promilu; u pravilu se iznos dužnog poreza izračunava primjenom

porezne stope izražene u postotku, npr. 15% na 100

Može ....1. ostati nepromijenjena s porastom porezne osnovice

(proporcionalna porezna stopa); 2. povećavati se s porastom porezne osnovice (progresivna

porezna stopa);3. smanjivati se s porastom porezne osnovice (regresivna

porezna stopa)27

V. Porezna sposobnost (porezni kapacitet) je mogućnost poreznog obveznika da iz svoje ekonomske snage plati porez

Pravilno određivanje porezne sposobnosti ima značajnog utjecaja na uspješnost provođenja fiskalnih i nefiskalnih ciljeva oporezivanja

VI. Porezna jedinica – mjerna jedinica koja je prilagođena prirodi objekta oporezivanja i služi za izražavanje veličine poreznog opterećenja

VII. Porezni katastar – zbirka podataka o svim činjenicama relevantnim za oporezivanje

Najčešće se koristi kod oporezivanja prihoda od poljoprivrede 28

VIII. Porezna lista – popis poreznih obveznika uz čija su imena ubilježeni iznosi poreznog duga

IX. Porezna tarifa – službeno utvrđen popis činjenica relevantnih za oporezivanje Porezna osnovica, porezna stopa, porezni objekt, porezna

jedinica

X. Razrez poreza – postupak utvrđivanja poreznog duga

XI. Porezna opomena – mjera koja se primjenjuje u slučaju da porezni obveznik ne podmiri svoju obvezu u predviđenom roku (neplaćeni dospjeli porez)

29

XII. Prisilna naplata – mjera koja se provodi nakon što porezni obveznik ni nakon što je dobio opomenu nije platio porez

XIII. Otpis poreza – potpuni ili djelomični oprost poreznog duga iz subjektivnih ili objektivnih razloga zbog kojih obveznik nije u mogućnosti ispuniti svoju poreznu obvezu (npr. elementarne nepogode i sl.)

XIV. Poček poreza – olakšica kod plaćanja poreza, obvezniku koji iz opravdanih razloga ne može ispuniti svoju poreznu obvezu u predviđenom vremenu dopušta se da porez plati kasnije Vrijeme počeka utvrđuje se posebnim aktom 30

KLASIFIKACIJA POREZA :

Subjektni i objektni – da li se vodi računa o subjektivnim okolnostima, npr. poreznoj snazi obveznika ili ne

Porez na dohodak je subjektni porez, dok je porez na imovinu objektni porez

Posredni i neposredni – da li su porezni obveznik i porezni destinatar ista osoba

Posredni porezi su oni kod kojih su porezni obveznik i porezni destinatar različite osobe – prevaljivost!

Posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka

31

Specifični (plaćaju se po jedinici proizvoda) i ad valorem (plaćaju se u postotku od iznosa porezne osnovice)

Proporcionalni (porezne stope rastu jednako kao i porezna osnovica), progresivni (porezne stope rastu brže) i regresivni (rastu sporije)

....

32

POREZNA OSNOVICA :

Jedan od najvažnijih elemenata svakog poreznog sustava

Na temelju porezne osnovice obračunava se i utvrđuje porezni iznos koji je porezni obveznik dužan platiti na ime izmirenja porezne obveze

Utvrđena je zakonom (unaprijed je poznata obvezniku) Utvrđuje se temeljem odgovarajućeg obračunavanja

33

VRSTE POREZNIH OSNOVICA

Porezna osnovica po količini Izražava se u mjernim jedinicama

Porezna osnovica po vrijednosti (ad valorem) Utvrđuje se po vrijednosti predmeta oporezivanja, ali se

sama vrijednost utvrđuje u novcu Paušalna porezna osnovica

Utvrđuje se na temelju samo nekih elemenata poreznog objekta

Utvrđuje se propisom (zakonska) ili je određuje nadležno tijelo porezne administracije (ugovorna)

Stvarna porezna osnovica Izravno se istražuje, ocjenjuje i provjerava čitav niz

elemenata i činjenica npr. utvrđuje se stanje iz poreznih knjiga i sl.

34

POREZNE STOPE (porezna tarifa) Porezna stopa izražava odnos između porezne

osnovice i iznosa dužnog poreza

1. Proporcionalne porezne stope Ne mijenjaju se s promjenom porezne osnovice

primjenjuje se stalno ista porezna stopa bez obzira na visinu osnovice

Ona neutralno djeluje na odnose među ekonomskim snagama odnosi koji su postojali prije oporezivanja ostaju isti i nakon toga. Npr:

porezni obveznik A ima por. snagu 1000 n.j., porezni obveznik B ima por. snagu 2000 n.j. Porezna stopa iznosi 20 %

1000 : 2000 = 200 : 400 = 800 : 1600 = 1 : 2 35

2. Progresivne porezne stope Stope koje rastu s porastom porezne osnovice

Stope ne smiju rasti bezgranično – npr. kod poreza na dohodak kad bi stopa bila 100% radilo bi se o konfiskaciji stopa raste do određene vrijednosti

Razlikujemo Direktnu progresiju Indirektnu progresiju

36

Direktna progresija Na povećanu poreznu osnovicu neposredno se

primjenjuje povećana porezna stopa

Razlikujemo : Punu (stalnu) progresiju kada se povećana porezna

stopa primjenjuje na čitav iznos osnovice Nedostatak metode je taj da vrlo malo povećanje porezne

osnovice vodi oporezivanju višom stopom

Raščlanjena (lomljena) progresija oblik primjene progresivnih poreznih stopa kada se porezna osnovica raščlani na dijelove pa se samo na porasli dio osnovice primjenjuje uvećana porezna stopa

37

Indirektna progresija Prema poreznoj stopi radi se o proporcionalnom

oporezivanju, ali zbog načina primjene porezne stope učinak oporezivanja isti je kao da se radi o progresivnom oporezivanju

Porezni teret se za veće osnovice povećava ne samo apsolutno, nego i relativno

Odnosi koji su postojali prije oporezivanja mijenjaju se nakon oporezivanja

38

osnovica Zakonom utvrđeni odbitak

Zakonska porezna osnovica

Zakonska por.stopa

u %

Iznos poreza

Stvarna porezna

stopa u %

1.000 1.000 - 50 - -

1.500 1.000 500 50 250 16,6

2.000 1.000 1.000 50 500 25

2.500 1.000 1.500 50 750 30

3.000 1.000 2.000 50 1.000 33,3

3.500 1.000 2.500 50 1.250 35,7

4.000 1.000 3.000 50 1.500 37,5

4.500 1.000 3.500 50 1.750 38,9

5.000 1.000 4.000 50 2.000 40

39

Regresivna porezna stopa postoji kada se smanjuje povećanjem porezne osnovice – porezna stopa povećava se smanjivanjem osnovice

Rijetko se susreću u praksi u izravnom obliku, ali često se javlja regresivni učinak oporezivanja koji se javlja kod posrednih poreza, teško je utvrditi njegovu visinu i ima izrazito nepovoljan socijalni karakter

40

U izgradnji poreznog sustava treba se rukovoditi poreznim načelima:

FINANCIJSKO - POLITIČKO NAČELO

EKONOMSKO – POLITIČKO NAČELO

SOCIJALNO – POLITIČKO NAČELO

POREZNO – TEHNIČKO NAČELO

41

42

FINANCIJSKO POLITIČKA NAČELA OPOREZIVANJA trebaju omogućiti ostvarenje fiskalnog učinka oporezivanja. Kao rezultat njihovog provođenja ostvaruje se priljev financijskih sredstava od oporezivanja.

• Načela su :

Izdašnost poreza – primjena poreza u cjelini treba biti takva da osigura količinu financijskih sredstava dovoljnu za financiranje zadataka države

Elastičnost poreza – porezni sustav treba biti izgrađen tako da se bez većih problema mogu ubirati potrebni iznosi, čak i u slučajevima kada to zahtijeva izmjenu poreznih oblika koji se koriste

EKONOMSKO- POLITIČKA NAČELA OPOREZIVANJA odnose se na ekonomske posljedice oporezivanja

Plaćanje poreza umanjuje ekonomsku snagu poreznog obveznika za fizičku osobu to znači umanjenje kupovne snage; za pravnu osobu smanjenje mogućnosti ulaganja u novi proces reprodukcije

Načela su: Načelo izbora poreznog izvora Načelo izbora poreznog oblika

43

Načelo izbora poreznog izvora Kako, kada i koji od izvora oporezivanja koristiti Ukupno porezno opterećenje treba biti određeno nekim granicama,

što konkretno znači da poreznom obvezniku nakon oporezivanja treba ostati dovoljno ekonomske snage

Ako se oporezuje imovina treba razlikovati :

Modalitet oporezivanja imovine pri čemu ovisi da li se supstancija imovine prilikom oporezivanja smanjuje ili ne

Kontinuitet oporezivanja imovine razlikujemo trajno i povremeno oporezivanje

U pravilu treba odabrati onaj izvor koji se ekonomski obnavlja, a to su dohodak i prihod

Imovinu treba oporezovati iznimno, što kraće i što je moguće blaže 44

Načelo izbora poreznog oblika

Određeni (optimalni) učinci oporezivanja mogu se ostvariti primjenom samo jednog, točno određenog poreznog oblika, određenih karakteristika

Može doći i do prevaljivanja poreza koji, u slučajevima kada je neželjeno, smanjuje učinke oporezivanja

45

SOCIJALNO – POLITIČKA NAČELA OPOREZIVANJA

Pored fiskalnih, porezi imaju i nefiskalne učinke te tako utječu i na društveni položaj poreznih obveznika

Plaćanje poreza za obveznika je uvijek teret i pri definiranju poreznih karakteristika treba odgovoriti na niz pitanja : Tko je obveznik plaćanja poreza Koliki porezni teret snosi/ treba snositi

Načela su Načelo opće porezne obveze Načelo ravnomjernosti 46

Načelo opće porezne obveze Plaćanje poreza opća je obveza stanovnika neke države

Ovakvo pravilo je samo naizgled pravedno – u stvarnosti postiže se sasvim suprotan učinak

Pojedincima slabijeg ekonomskog stanja plaćanje poreza ugrozilo bi egzistenciju, stoga se od oporezivanja oduzima egzistencijski minimum

Egzistencijski minimum predstavlja iznos dohotka/ vrijednost imovine za koji se pretpostavlja da je svakom članu zajednice potreban za podmirenje osnovnih potreba

47

Načelo ravnomjernosti

Porezni teret mora biti ravnomjerno raspoređen – svaki porezni obveznik treba snositi određeni dio poreza

Pitanje je : koliki taj dio treba biti? to je najteže pitanje ravnomjernosti u oporezivanju Porezni teret treba se snositi u skladu s načelom porezne

snage Progresivno oporezivanje

48

POREZNOTEHNIČKA NAČELA OPOREZIVANJA

Načelo određenosti poreza Sva pitanja vezana uz oporezivanje moraju biti definirana

zakonom Poreznom obvezniku mora biti omogućeno da unaprijed

izračuna iznos svoje porezne obveze

Načelo ugodnosti plaćanja poreza Porezni sustav treba biti takav da se obveznici što manje

opiru plaćanju poreza Da plaćaju svoju obvezu u za njih povoljno vrijeme Da je plaćaju na mjestu koje im je lako i bez većih troškova

dostupno Da im se omogući postupno plaćanje poreza

49

Načelo jeftinoće plaćanja poreza

Što niži troškovi jer se njihovo povećanje odražava kao opterećenje poreznih obveznika

50

CILJEVI OPOREZIVANJA

Dva su osnovna cilja :

1. FISKALNI – uvođenjem poreza nastoje se namaknuti financijska sredstva potrebna za financiranje rashoda vezanih uz podmirenje javnih potreba

2. NEFISKALNI – svi ostali ciljevi Redistribucijski, ekonomski, zdravstveni, socijalni itd

51

Ciljevi se mogu postići neposrednim i posrednim putem

Neposrednim putem ciljevi oporezivanja se postižu izravnim djelovanjem na proizvodnju i plasman

Posrednim putem porezi se rabe kao instrument socijalne politike te se njima može utjecati i na odluke iz područja demografske politike te za ostvarenje ekoloških ciljeva i onih s područja zdravstva

52

UČINCI OPOREZIVANJA

Porezni moral bit će viši: Ako porezni obveznici vjeruju da je porezni teret

ravnomjerno i pravedno raspoređen Ako su svjesni da kvaliteta i ponuda javnih dobara ovise o

porezu koji treba platiti Ako je plaćanje poreza vezano uz neku socijalno-političku,

patriotsku, etičku i sličnu svrhu

Kako se porezni obveznik može osloboditi obveze plaćanja poreza ? Ako je porezni obveznik poduzeo neke akcije prije nego

što je porez platio, radi se o poreznoj evaziji Ako poduzme radnje nakon što je platio porez, radi se o

prevaljivanju poreza 53

POREZNA EVAZIJA

Nastaje kao rezultat otpora koji porezni obveznik osjeća prema plaćanju poreza

ZAKONITA / DOPUŠTENA POREZNA EVAZIJA Obveznik ne dolazi u sukob sa zakonom Može biti namjeravana i nenamjeravana

Namjeravana porezna evazija Postoji u slučaju kada obveznik poduzima aktivnosti upravo sa

svrhom da izbjegne plaćanje poreza (npr. prestaje kupovati luksuzne proizvode zbog visokog poreznog opterećenja tih proizvoda, promijeni sjedište gospodarskog poslovanja ili smanji broj proizvodnih faza)

Nenamjeravana porezna evazija Porezni obveznik poduzima aktivnosti koje ga oslobađaju plaćanja

poreza, ali to nije bio osnovni motiv njegovog ponašanja 54

55

NEZAKONITA/ NEDOPUŠTENA POREZNA EVAZIJA

UTAJA (DEFRAUDACIJA) koja se javlja kada porezni obveznik ne prijavljuje sve ili dio činjenica bitnih za oporezivanje

KRIJUMČARENJE (KONTRABANDA, ŠVERC) koji se odnosi na izbjegavanje plaćanja poreza na potrošnju i carine

POREZNI SUSTAV RH

Državni porezi PDV Posebni porezi -

trošarine Porez na dobit

Zajednički porezi Porez na dohodak Porez na promet

nekretnina

Županijski porezi Porez na nasljedstva i

darove Porez na cestovna

motorna vozila Porez na plovila Porez na automate za

zabavne igre Gradski/ općinski porezi

Prirez porezu na dohodak Porez na potrošnju Porez na kuće za odmor Porez na tvrtku ili naziv Porez na korištenje javnih

površina

STRUKTURA POREZNIH PRIHODA U 2007. GODINI

PRIHODIPRIHODI KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE U RH KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE U RH

Najvažniji prihodi su porezni prihodi

U razdoblju siječanj – ožujak 2009. godine udio poreza u ukupnim prihodima iznosio je 53,1%

Najveći dio prihoda pritječe od poreza na potrošnju (PDV i trošarine), slijede socijalni doprinosi, porez na dohodak te porez na dobit

RASHODI KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVERASHODI KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE

Najveći udio (podaci siječanj – ožujak 2009) imaju socijalne naknade (42,2%), potom naknade zaposlenima (27,3%) te korištenje dobara i usluga (11,3%) te ostali rashodi

Najveća izdvajanja bila su usmjerena na mirovine, zdravstvo, dječji doplatak, porodiljne naknade te naknade te naknade nezaposlenima