Metode i naela u vizualno- likovnom odgoju i obrazovanjuPod
metodom mislimo na sve naine uvoenja uenika u svijet likovnog
stvaralatva. Pritom vodimo rauna o djetetovoj dobi, jer njegov
doivljaj svijeta tei da vlastitim intenzitetom i spontanom voljom
pronae put do stvaralake akcije. Potrebno je zato primjenjivati vei
broj likovno- kreativnih metoda radi ireg izbora za likovnu
aktivnost i za mogunost slobodnog uenikova odabira. U razvoju
didaktike teorije i prakse formile su se sljedee nastavne metode:
analitiko promatranje metoda likovnog scenarija metoda razgovora
metoda demonstracije metoda rada s tekstom metoda usmenog izlaganja
graenje kombiniranje variranje razlaganje. Analitiko promatranje i
analiza likovnih problema na realitetu,a potie likovno
izraavanje.Metoda likovnog scenarija temelji se na problemskoj
situaciji. Ovdje su poticaj likovni i kompozicijski elementi:
uitelj sam kreira likovni scenarij u koji je ukljuena rije, glazba,
pokret, slika itd. U osvjetavanju likovnog jezika pomau likovni
produkti.Metoda razgovora sastoji se od dijaloga izmeu uitelja i
uenika ili izmeu uenika i uenika. Razgovor omoguava nastavniku da
podstakne miljenje i misaone aktivnosti uenika. Pitanja i odgovori
su osnovni naini metode razgovora. Bitno je da se uspostavi
prisnost i susretljivost izmeu uitelja i uenika.Za primjenu ove
metode neophodno je da uenici raspolau izvjesnim podacima i znanje,
doivljajima i iskustvima o materiji koja e se obraivati.Metoda
demonstracije (lat. demonstrare pokazivati, prikazati, zorno
izlagati) ini pokazivanje svega to se doivljava percepcijom.
Demonstracijom zapoinje proces spoznavanja u nastavi bilo kojeg
predmeta. Demonstracija je plansko, rukovoeno promatranje okruenja
na temelju kojeg e uenici oblikovati konkretne i jasne predodbe,
jasne pojmove, sudove i zakonitosti. To znai da ono to se pokazuje
treba uenik misaono preraditi. Metoda rada s tekstom ukljuuje
itanje teksta kako bismo pisani sadraj izrazili likovno. Kod
analize teksta poseban naglasak stavljamo na dijelove koji se dadu
lake uprisutniti likovnim izrazom. Metoda usmenog izlaganja je
metoda u kojoj uenici i nastavnici verbalno izlau neke dijelove
nastavnog sadraja. U ovu metodu se ukljuuje: pripovjedanje
opisivanje s naglaskom na likovnosti razlaganje likovne strukture
tumaenje likovnih problema. Graenje likovnim elementima, likovne
elemente slaemo jedan do drugog u razliitim pravcima. Kombiniranjem
kombiniramo razliite likovne elemente. Variranjem obremo jedan
likovni element ili motiv na razliite naine. Razlaganjem razlaemo
gotove strukture i ponovo ih komponiramo u nove likovne
vrijednosti. Nastavne metode se u nastavnom procesu meusobno
povezuju tj. Istodobno se primjenjuje vie nastavnih metoda ime je
vizualno likovni odgoj dinamian i kreativan.
Naela u vizualno- likovnom odgoju i obrazovanju Nastavna naela
definiemo kao osnovna pravila i zakonitosti kojima se rukovodi
nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove zadatke.
U naela vizualno- likovnog odgoja i obrazovanja ubrajamo :
primjerenost sadraja i metoda aktivni odnos prema okolini primjena
steenih iskustava u toku likovnih aktivnosti igra kao metoda i stav
sloboda od uzora proimanje intrinzinog i ekstrinzinog cilja
individualizacija. Primjerenost sadraja i metodaProgram rada u
osnovnoj koli treba polaziti od potivanja faza psiholokog razvoja
djeteta, pa valja uskladiti programe, postupke i zadatke s
mogunostima djeteta. Naelo primjerenosti odnosi se na odreivanje
teine zadatka i metode rada. Teinu zadatka treba postaviti na
stepen iznad mogunosti djeteta. Tada bi se pobuivali interes i
psihiki napor, a jo uvijek izbjegli osjeaj frustracije i
neuspjeha.Aktivni odnos prema okolini Uenici aktivno trae
informacije iz svoje okoline diranjem, kuanjem, guranjem, vuenjem,
sluanjem, usporeivanjem. Znanje i pojmovi stvoreni na osnovi
aktivnog zadiranja u strukturu okoline te doivljavanje te okoline
kroz to vei broj osjetila dat e pojmove bolje apstrahirane i
kvalitetnije klasificirane, fleksibilno generaliziranje te
spremnije za novu upotrebu. Nasuprot tome, posredovani doivljaj
okoline, doivljaj preko slika, dovodi do manje vrijedna znanja,
nedovoljno artikuliranih pojmova, slabije integracije novog znanja
u postojeu kognicijsku strukturu. U naelu aktivnog odnosa prema
okolini lei potreba korelacije i integracije nastvnih sadraja kako
bi se postigao to potpuniji likovni doivljaj .
Primjena steenih iskustava u toku likovnih aktivnosti Samo
teorijsko znanje o likovnom jeziku nije jedini sadraj vizualno-
likovnog odgoja i obrazovanja. Likovni jezik uenici moraju moi
upotrijebiti u vlastitom likovnom izrazu. Iz onoga to im donose
osjetila oni moraju biti sposobni apstrahirati nebitno i izraziti
bitno. Najvanije je dati djeci mogunost da likovno izraze doivljaj
svoje okoline unutar svojih mogunosti. Mogunost da istrauju
nepoznato, manipuliraju njime i mijenjaju poznato podrava djecu da
misle nezavisno- da preuzmu rizik, pitaju zato i kako, te uvide vie
alternativa likovnog izraavanja. Jedan od naina da se povea mogu
broj alternativa za djecu jeste upuivanje uenika u mogue
redefiniranje, izmjenu, rekomponiranje odreenog rjeenja. Uitelj
koji ueniku postavlja alternative ( npr. Hoe li ovo promijeniti,
Kamo e to smjestiti i sl. ) daje djetetu mogunost da smilja i druge
naine likovnog izraza. Nesugestivan stav uitelja treba voditi djecu
u slobodan, ali siguran izbor i samostalnu odluku o likovnom
postupku. Igra kao metoda i stav Razigranost, sloboda da samostalno
strukturiraju vlastitu likovnu aktivnost, znatielja, otvorenost za
nova likovna iskustva, sve su to aspekti djejeg pristupa likovnom
procesu i uenju. Primjena igre kao metode uenja i pristupa zadatku
nastojanje je da se produi prisutnost aspekta koji su na prijelazu
iz predkolske u zreliju dob jo vrlo bitni djejem razvitku, te da ih
iskoristi kao motivacijske i spoznajne. U motivacijskom smislu
igrom se pobuuje zanimanje i uitak u likovnom istraivanju, otkriu i
samoj aktivnosti, to e dovesti do perzistiranja u aktivnosti i
razvijanju trajnog interesa. Sloboda od uzoraKao irelevantno i
potpuno nekorisno moramo odbaciti bilo koju vrstu precrtavana.
Apsurdan je zahtjev da dijete precrta konja ili slino.
Izbjegavanjem imitacije, u djeteta stimuliramo samostalni,
specifini pristup, koji e dovesti do orginalnog djela. Naglasak je
na razmiljanju i eksperimentu, to e i uroditi izvornim djelom
Proimanje intrinzinog i ekstrinzinog cilja Promatranje djeje
likovne aktivnosti navodi na misao da je za djecu mlaeg uzrasta
proces vaniji od djela. Znamo da mlai uenici esto ne prepoznaju
svoja ostvarenja ve sljedeeg dana, te da su razliite faze likovnog
procesa bile zaboravljene u toku rada. Takoer smo vidjeli mnogo
primjera svladavanja odreene tehnike bez ostvarenja najavljena
zadatka.Uivanje u samoj aktivnosti radi aktivnosti pravi je primjer
intrinzine motiviranosti i bilo bi pogreno i nasilno odvratiti
dijete od takvog zadovoljstva. Stoga nije ni potrebno da uenik ba
svaku nastvanu jedinicu zavri nekim konanim djelom. Program treba
ueniku prilagoditi, prilagodljivo voditi prema zadovoljstvu
doputajui im da uivaju u samom radu, ak i da se ponekad izgube u
njemu, zaboravljajui prevremeno i cilj. Postepeno izgraivanje
svijesti o cilju aktivnosti uz naglaavanje uitka u samoj aktivnosti
i poveanje tog uitka zbog zadovoljstva postignutim ciljem, u osnovi
je pronalaenje ravnotee izmeu intrinzine i ekstrinzine
motiviranosti.
IndividualizacijaU vizualno- likovnom odgoju i obrazovanju
potrebno je i mogue individualizirati nastavu. Variranje teine
zadatka u skladu s vizualno- likovnom zrelou uenika, omoguavanje
izbora likovnih sadraja, metoda, vrsta likovno- tehnikih sredstava
i likovnih tehnika putevi su omoguavanja individualnog razvojnog
puta u skladu s uenikovim sklonostima i mogunostima.
Naini rada: po promatranju nakon promatranja po sjeanju po
zamiljanju po izmiljanju Oblici rada : frontalni indivudualni radu
u parovima grupniNastavna sredstva i pomagala : reprodukcija iravno
umjetniko djelo prirodni oblici nainjeni oblici dijapozitivi
fotografije grafoskop televizor video ploa kreda i ostalo.
NASTAVNA JEDINICAPri izradi nastvne jedinice odreujemo :1.MOTIV:
a) vizualnib) nevizualnic) likovni i kompozicijsku elementi2.
Likovni problem:3. Likovno podruje: 4. Likovno tehnika sredstva i
likovne tehnike: 1.MOTIVI:a)VIZUALNI- sve to se moe vidjeti oima(
mrtva priroda, stvarne i zamiljene pojave i dogaaji)- figurativni
prikazb)NEVIZUALNI- ono to se ne vidi oima ve drugim osjetilima-
osjetilni podraaji(zvukovi kao to su muzika, pjev ptica), mirisi,
dodiri, okusi, emocije(srea, strah), la (istina, smijeh) itd. -
apstraktni prikaz c) LIKOVNI I KOMPOZICIJSKI ELEMENTI: Vizualni
jezik: likovni elementi ili poela ( taka, crta, boja, ploha...) i
kompozicijska naela(kontrast, ritam, ravnotea)- crte po toku, ritam
boja, simetrija likova, igra osnovnih boja, kompozicija ploha...-
apstraktni prikaz 2. Likovni problem( Kako radimo? ) Likovni
problemi (kako radimo) vizualni jezik i pojmovi (odnos naela i
poela). Likovni problemi su okosnica cijelog sata likovne kulture.
Ukljuuje likovne elemente (boja, crta, ploha, povrina, volumen
itd,) i kompozicijske elemente ( kontrast, harmonija, ritam,
ravnotea, proporcija, dmoniacija, jedinstvo) i motivacija mora biti
pravilno izvedena da bi dijete dovelo do ispunjenja likovnog
zadatka. Jasnoa izraavanju likovnog problema je osiguranje od
sladunjavih, kiastih, i dopadljivih likovnih radova koji esto
privlae needucirane gledatelje sa snienim vrijednosnim pragovima.
3. Likovno podruje: precizira radi li se o crtanju, slikanju,
modeliranju i graenju, grafici ili dizajnu4. Likovno- tehnika
sredstva navode kojim materijalom e djeca raditi : olovka, ugljen,
tu- drvce, tempera, akvarel, glina, didaktiki neoblikovan materijal
( kutijice npr. ), papir, ica itd.
MAKRO I MIKRO PROGRAMIRANJE
OKVIRNI PROGRAM ( MAKRO PROGRAM) -pojmovi su propisani po
razredima koji ine materijal koji moramo predavati u nastavi: to su
likovni problemi. IZVEDBENI PROGRAM( MIKRO PROGRAM) - slobodan nain
kako emo u praksi provesti nastavu i metodiki objasniti propisane
pojmove. Izvedbeni program se sastoji od nastavne jedinice i
metodike realizacije. MIKROPROGRAMIRANJE S CJELINAMA Kada sami
izraujemo godinji mikro program poeljno je krenuti od cjelina.
Cjeline su elementi vizualnog jezika( taka, boja, ploha, ritam...)
; svakom mjesecu dodijelimo jednu cjelinu tj. Likovni pojam. Zatim
taj likovni pojam ralanjujemo na likovne probleme na etiri radne
sedmice( primjer: cjelina: boja; likovni problemi- 1. sedmica:
osnovne boje; 2. sedmica; izvedene boje; 3. sedmica :
komplementarni kontrast i 4. sedmica: hromatsko- ahromatski
kontrast. ) .Zatim traimo motive, pazei da unutar dva- tri mjeseca
pokrijemo sve vrste motiva, sva likovna podruja i sve oblike rada.
Ove cjeline je poeljno korelirati s drugim predmetima ime se bitno
ubrzava uenje pojmovnika svih predmeta.
ANALIZA I VREDOVANJE DJEJIH RADOVAZadnjih pet minuta sata s
djecom provodimo analizu i vrednovanje njihovih radova tako da
moderiramo (usmjeravamo) razgovor ka njihovomosvjetavanjuobavljenog
procesa iboljeg vienjapredoenog. Osnovno je naelo pri tome
usporedno gledanje dvaju ili vie radova; po emu su ova dva rada
slina, po emu su razliita. Pitanja kojima moderiramo razgovor moemo
grupirati na ovaj nain:1. pitanjaostvarenosti zadatka2.
pitanjanaina koritenja materijala(tehnike)- rukopis3.
pitanjakreativnosti:- razliitosti- slinosti ("prepisivanje" i
ablone, stereotipi)- likovnost- emotivni dojam- samoanalizaS
obzirom na kratkou vremena koje nam je na raspolaganju, ponekad je
dovoljno postaviti samo tri pitanja, iz svake grupe po jedno. Na
primjer:1.to smo danas radili i kako? (O: slikali smo igru osnovnih
boja)Koje su osnovne boje? (O: plava, crvena, uta). U sluaju
neispunjavanja likovnog problema konstatiramo (ne grubo)
neispunjavanje zadatka.2.Kakva je razlika u upotrebi tempere na ova
dva rada? (O: na jednom je u temperi bilo puno vode, na drugom je
kist bio skoro suh, malo vode)3. Po emu su razliita ova dva rada?
(O: na jednom ima puno plave boje a malo ostalih, na drugom ima
svih boja jednako i jo puno toaka kojih nema na prvom).
Razvoj likovnog izraavanja i stvaranja u djeceProcesi
sazrijevanja : razvitak psihomotorike i ovladavanje tehnikom (
olovkom, kistom) spoznavanje okoline i razvitak znanja o njoj,
razvitak potreba i sposobnosti prikazivanja okoline: a)
simbolizacija b) prikaz onoga to zna c) prikaz objektivno
vienog
Stupnjevi u likovnom izraavanjuH. Read:1. stupanj: do 7. godine
upoznavanje stvarnosti oko sebe, slobodan likovni izraz2. stupanj:
7. 14. godine sloenije likovne spoznaje3. stupanj: 14. 20. godine
shvaanje likovnih vrijednostiLinquet:1. faza aranja (primarni
simboli): do 4. godine2. faza djejeg realizma: - faza sheme (sloeni
simboli): 4 - 6 godina - faza intelektualnog realizma: 6 11 godina
3. faza vizualnog ili optikog realizma: 11 14 godina 1. Faza
izraavanja primarnim simbolima(Faza aranja) 1., 2. i 3. godinaIgra
kao oblik promatranja i izraavanja
1. godina- crtanje iz lakta, zglob se ne mie, olovka se rijetko
die sa papira, uivanje u aktivnosti- Toka, vertikala, horizontala,
dijagonala, krug, kri. Radovi se ne imenuju. - praklupko, prakri,
cik-cak itd.
udarno risanje, titrajno risanje, kruno risanje
Crtanje je rezultat postepena razvoja senzomotorikih sposobnosti
i potrebe za kretanjem, akcijom. Treba promatrati aktivnost djeteta
a ne analizirati izolirane crtee. Fiziko istraivanje (kao i dodir
ili pokret)
2. godina vea pozornost tragovima na papiru, razliita hvatanje
olovke3. godina imenovanje primarnih simbola, pridravanje papira -
krug oznaava predmet, ne oponaanje ve izum - vibriranje oznaava
pokret, zgusnute linije masu
GarderobaU garderobi se puno toga dogaa i ima puno predmeta.
2. i 3. godina:
Kretanje - kruee i vibrirajue linije
Djeca sjede za stolom i gledaju slikovniceVelike kruee linije to
je listanje slikovnica, okretanje stranica. Krugovi su djeca.
2. i 3. godina:ovjek- glava-noge: glavonoac- krugovi znae
cjeloviti ivi sustav, a mali krugovi (oi) sposobnost percipiranja-
za nos i usta se ne pokazuje zanimanje (tu mogunosti ablone). Usta
pokret. Djeca pleu kolo
2. i 3. godina:Kvadrat- opi simbol. Dijete ne treba uiti crtati
kvadrat.
Jato ptica u letuKvadrat je simbol za cjelovitost ptice, a
vibrirajue linije u njemu znae kretanje i ivotnost.Izdueni oblici
na gornjem i donjem rubu znae: To ptica daleko leti.
Cvijet
Sunce
2. Faza djejeg realizma: - faza izraavanja sloenim simbolima
(faza sheme): 4 - 6 godinaCrteima se daju imena, pridavanje
znaenja,misao uz in crtanja.Prvo crte izaziva predodbu, kasnije se
crta zamiljeno:I faza: likovna aktivnost likovno djelo misaone
operacijeII faza: misaone operacije likovna aktivnost likovno
djeloDijelovi tvore cjelinu. Simboli su komunikacija sa sobom. Uz
vizualnu reprezentaciju, dodaju se simboli nevizualnih obiljeje
(urba, skakanje, zvukovi...). Perceptivni egocentrizam, predmeti
postoje po sebi. Figure dobivaju uspravnost, ne lebde u zraku,
linija neba i tla.
Moja sestra plee
4 i 5 g.Cvijet
4 i 5 g.DrvoDeblo i kronja, graenje
4 i 5 g.BojaBojom se jo uvijek crta, bez lokalne boje.
4 i 5 g.ovjekovjek dobiva tijelo, ruke i noge, a kosa oznaava
spol; udovi dobivaju debljinu.
4 i 5 g.ovjekPredimenzioniranje vanijih dijelova. Osnovni
pokreti.
Velike ui za sluanje zanimljive prie
Odgajateljica pokazuje slikovnicu
4 i 5 g.ovjek lice
Sheme
Djeca za stolom Djeca u kolu
KREATIVNOST (STVARALATVO)Mjesto stvaralatva u obrazovnom
procesu: OBRAZOVANJE (kvaliteta linosti odreena znanjem i
sposobnostima) ZNANJE SPOSOBNOSTI (materijalni zadaci)
(funkcionalni zadaci)INJENICE GENERALIZACIJE
SENZORNE,PRAKTINE,(konkretno) (apstraktno)
IZRAAJNE,INTELEKTUALNE
MILJENJE (proces zahvaanja odnosa i veza) KONVERGENTNO
DIVERGENTNO (logiko zakljuivanje) (stvaranje novih ideja)
Divergentno miljenje prema Guilfordu:a) redefinicija nova
upotreba likovnih sadrajab) osjetljivost za probleme sposobnost
otkrivanja likovih problemac) fluentnost raspolaganje bogatstvom
idejad) originalnost sposobnost da se otkriju potpuno nove idejee)
elaboracija razraivanje originalne ideje u detaljef) fleksibilnost
lako naputanje uhodanih putova
Kreativnost je pristup problemu.Za proizvodnju novog djela
potreban je fond znanja i iskustva stvaranje novih
spojeva.Odrednice kreativnosti:- povezivanje ranije nepovezanih
stvari djelatnost koja daje originalne produkte (neponavljanje)
visoke drutvene vrijednosti
Kreativnost je suprotna konformizmu.Konformizam (kon+forma,
spajanje, isti oblik): podudaran s drugima, jednolik, suglasnost s
veinom; oportunizam, nemanje svog stava i miljenja ve se preuzima
stajalite (veinske) okolice. Puenje, Mc Donalds, ablone, lani moral
i emocije, ki.
Irving Taylor:Nivoi kreativnosti:Generativno stvaralatvo: -
ekspresivno stvaralatvo - produktivno stvaralatvozadaci obrazovnih
sustava - inventivno stvaralatvoKonstruktivno stvaralatvo: -
inovativno stvaralatvo - emergentivno stvaralatvo (autentino nove
cjeline)Razvoj kreativnosti:1. kreativnost spontane aktivnosti
samostalno izraavanje, spontani djetetov izraz2. kreativnost
usmjerene aktivnosti spontano izraavanje uz svjesno nastojanje za
poboljanjem, postizanjem slinosti s realnim objektom3. kreativnost
invencije opaanje i izraavanje novih likovnih odnosa4. kreativnost
inovacije donoenje znaajnih promjena u likovnom izrazu unoenjem
sloenijih likovno-jezinih i tehnikih mogunosti5. kreativnost
stvaranja stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustava
stilovaDjeja kreativnost je definirana stupnjevima 1., 2. i 3., a
djelomino 4.
Poticanje kreativnosti osnovna naela: bodrenje manipuliranje
idejama i predmetima; provjeravanje ispravnosti ideje (vie kako,
manje to); ohrabrivanje novog, izvornog miljenja; suzdravanje od
prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne; traenje
alternativnog naina rjeenja i mogunosti (variranje, analogija);
pitanje to bi bilo da je bilo drugaije; poticanje uenika da
postavljaju pitanja; nagraivati nekonformistiko miljenje; pomagati
uenicima u nalaenju izvora informacija; poticati grupno rjeavanje
problema (brainstorming) ;
Ometanje stvaralatva: - crtanje djeci; - ispravljanje djejih
oblika; - slikovnice za bojenje; - prenaglaavanje vrijednosti; -
urednost i preciznost; - nametanje ablona;
Divergentne igre:1. Verbalne: Nastavljanje prie:Zadane rijei:
vrata, brod, sedam, vilica, velik, srea, stare izme, prehlaen mrav,
nanopodi, val x 4Poetak: Bilo je to u vrijeme kada su se ptice
poele gnijezditi u bradama mudraca... - Izmjene rijei:1. TAAMmata2.
MOOPpomo3. GARITtigar4. PADAZzapad 5. LUPAKklupakalup6.
VANARvrananaravravan7. LMAAPlampapalma8. AVARTvatratrava -Stvaranje
veza:to je zajedniko rijeci i peli?Mogue veze:kretanje, izvor
stredstava za ivot ljudi, opasne kad se naljute...
2. Vizualne: Dovri crte kako eli:
3. Prostorne- razliite upotrebe predmeta (tap, stolac...)4.
Zvukovne- razliito izgovaranje glasa (npr. a)- dodavanje razliitih
pokreta5. Logike- problemske prie- matematiki (numeriki,
geometrijski) i fizikalni zadaci1 2 3 = 11 2 3 4 = 11 2 3 4 5 = 1
Makni sedam ibica da ostane pet kvadrata:
