Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
2 Septembar 2012.
P O R U K E
3www.serbianmirror.com
Srb info - Gde - Kad - [ta strana 4
Politi~ke aktuelnosti strana 5
Patrijarh Irinej posetio ^ikago strana 6
Beograd se boji Zagreba strana 7
Novi predsedaja}i Srpskog Kokusa Ted Po strana 8
Kraji{njici tri puta oplja~kani strana 9
Prodaja neba nad Beogradom strana 10
HAARP kriv za su{u u Srbji
Markovi konaci strana 11
Zemlja ~uda strana 12
Feljton: Vuk Dra{kovi} strana 13
Svetla Srbije strana 15
Pravoslavlje: Patrijarh Pavle strana 17
Me}avnik je delo mog `ivota strana 18
Iz va{eg ugla: Bez straha strana 19
Feljton: Najve}i srbi 20. veka strana 20
Sport: London 2012. strana 21
Pristajem na nagrade ako su zaslu`ene strana 22
Iz konzulata strana 24
Vremeplov: Dogodilo se u septembru strana 26
Obi~aji: ^uvajte bebu od urokljivih o~iju strana 27
Porodica strana 28
^estitke strana 29
Vedra strana strana 30
TIRA@: 18.000
SADR@AJ
PUBLISHED BY
Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •
P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613
• Phone: 773.744.0373
• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Nenad Jovanovi}
• DOPISNICI: Marko Lopu{ina, Milutin [o{ki} (Beograd),
Aleksandra Miti} (Ni{),
Milan Lu~i} (New York),
Sta{a Nasti} (Holivud)
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]
Web: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
Septembar 2012.
“[to god tka{,vezuj konce za nebo”
Sv.Vladika Nikolaj Velimirovi}
NAME: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY: ----------------------------------- STATE: -----------------------------------------------------------------
ZIP: --------------------------- TEL: -------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror - PO BOX 13472
Chicago IL 60613
I Z R E D A K C I J E
4 Septembar 2012.
S R B I N F O
Ne{to {to smo svidugo ~ekali!
NE[TO [TO JEFALILO ^IKAGU!
Pop, rock & random hits!
Svakog petka u Bubamari!
---------------------------------
Svake subote u Bubamari
Latin Tribal House party!
OTVARANJE IZLO@BE ANE PETROVI]PRIMENJENE UMETNICE
27. SEPTEMBRA U 19.00 SATI
SRPSKO-AMERI^KI MUZEJ "SVETI SAVA"448 W. BARRY AVE. CHICAGO, IL 60657
20. OKTOBAR11. GODI[NJICA OGLEDALA
Ogledalo VAS poziva na lepo dru`enje uz donatorsku ve~eru.
Obele`imo 11 godina pisanja, ~itanja, obave{tavanja, i uzajamnog po{tovanja.
Podr`ite va{ list Ogledalo koji vam i ovoga puta prire|uje spektakularni program
uz renomirane umetnike iz ^ikaga i Srbije.
Subota 20. oktobar u 20 ~asovaRestoran Sandy’s
Ulaz $25 uklju~uje bogatu ve~eru(~uveni {vedski sto restorana Sandy’s)
11 zajedni~kih godina ogledala srpske du{e, jezika, kulture, tradicije, vere...
U KNJI@ARIBUBAMARA
^ETVRTA KONFERENCIJA SRPSKE MEDICINSKE DIJASPORE 2013 U BELOM DVORU
U periodu od 16. do 18. maja 2013. u Beogradu,odr`a}e se „^ETVRTA KONFERENCIJA SRPSKE MEDI-CINSKE DIJASPORE 2013„ pod pokroviteljstvomNjihovih Kraljevskih Viso~anstava PrestolonaslednikaAleksandra i Princeze Katarine. Ovo je tre}a konferenci-ja ovog tipa, sa `eljom da se nastavi tradicija koju suzapo~eli Njihova Kraljevska Viso~anstva 2010. godine.
Ciljevi Konferencije su unapre|enje saradnje izme|una{ih lekara i eksperata na polju medicinskih nauka izdijaspore sa institucijama i pojedincima koji predstavl-jaju stubove kvaliteta zdravstvene za{tite u Srbiji, kao iumre`avanje srpskih intelektualnih vrednosti u oblastizdravstva u Republici Srbiji sa srpskom akademskomzajednicom u dijaspori.
Vi{e informacija o konferenciji, kao i formular za par-ticipaciju potra`ite na zvani~nom sajtu Konferencije:
www.serbiandiasporamedical.rs.
8. septembarGetaway bar
1827 W. Glen park, Ave.Griffith, IN 46319
A K T U E L N O
Septembar 2012.
Pi{e: Marijana Maljkovi}
5www.serbianmirror.com
SB UN ZA NASTAVAK
DIJALOGA
Na redovnoj sednici o Kosovu iMetohiji pred Savetom bezbednos-ti UN krajem avgusta su, prvi put
od izbora na mesto premijera, govorilipredsednici vlada Srbije i Kosova IvicaDa~i} i Ha{im Ta~i. ^lanice SB pozdravilesu spremnost Beograda i Pri{tine na nas-tavak dijaloga, ali su razli~ito ocenilibezbednosnu situaciju na Kosovu. Rusija iKina zatra`ile su aktivnije anga`ovanjeUnmika, osudile otvaranje kancelarijeVlade Kosova u Kosovskoj Mitrovici i poz-vale na po{tovanje Rezolucije 1244 SB,dok su predstavnici dr`ava Zapada poz-dravili aktivnije anga`ovanje Euleksa iskoro okon~anje „nadgledane nezavisnostiKosova”.
Da~i} je ocenio da je sednica SB„protekla u pozitivnijoj atmosferi u odnosuna prethodne” i ponovio da je Beogradopredeljen za nastavak dijaloga saPri{tinom. On ka`e da je vlast u Srbiji„svesna da tehni~ki dijalog ne mo`e da re{isva sporna pitanja i da je „spremna da dija-log podigne na politi~ki nivo, kao i da nivou~esnika bude {to vi{i, {to je svimu~esnicima sednice SB bilo prihvatljivo”.
On je u SB poru~io da je „Srbijaspremna na normalizaciju odnosa ipomirenje u regionu, ali da nije spremna daprihvati jednostrano progla{enu nezavisnostKosova”. Premijer Srbije tvrdi da „Beogradni pod kojim uslovima ni implicitno, nieksplicitno ne}e priznati kosovsku nezavis-nost i da }e braniti ustavni poredak svimmiroljubivim sredstvima”.
Ha{im Ta~i je na sednici SBizjavio da je Pri{tina „posve}ena nastavkudijaloga s Beogradom u svakom trenutku iu svim okolnostima, ali da se ne mo`edovoditi u pitanje teritorijalni integritetKosova”. On tvrdi da Pri{tina ima plan zaintegraciju severa i najavljuje dijalogkosovskih vlasti sa Srbima sa severa KiM.
U izve{taju generalnog sekretaraUN, koji je pred SB pro~itao {ef UnmikaFarid Zarif, za stanje na severu KiMokrivljuju se „Pri{tina, Beograd i samsever”, a kao „prioritet” navodi „postavl-janje uslova uslove za legitimno predstavl-janje stanovni{tva ovog dela Kosova”. Ontvrdi da „ni u ~ijem interesu nije da sezadr`i status kvo” i da „oklevanje da sesprovedu sporazumi i pogre{na tuma~enja,ne mogu biti izgovor”.
Prema uvidu u izve{taj generalnogsekretara UN Ban Kimuna, prvi ~oveksvetske organizacije o{tro je kritikovao radkosovske policije. On je iz svojih saznanjatokom nedavne posete regionu izveozaklju~ak da mnogo toga nije ura|eno, {tougro`ava polo`aj Srba u pokrajini. Uizve{taju se isti~e da je premali broj Srbapovratnika, jer im se ne garantuje bezbed-
nost, a zlo~ini nad njima se ne rasvetljava-ju. Bez sigurnosti, slobode kretanja ipovratka raseljenih Srba u pokrajinu te{kose mo`e o~ekivati kvalitetan nastavakdijaloga Beograda i Pri{tine. Toga su izgle-
da postali svesni i neki svetskizvani~nici.Srbija, Rusija i Kina su pred SBponovo zatra`ile nezavisnu istragu o trgovi-ni ljudskim organima na KiM i u Albaniji.
OTIMANJE SRPSKE
IMOVINE NA KOSOVU
Vest da biv{i visoki dr`avnici SADi drugih zemalja preko svojih firmikupuju srpske kompanije na KiM
uzburkala je doma}u javnost, aliobradovala javnost u Pri{tini. Nedavnapisanja doma}ih i stranih medija, ali ipotvrda administracije u Pri{tini, da biv{aameri~ka dr`avna sekretarka Medlin Olbrajtnamerava preko svoje kompanije „Olbrajtkapital menad`ment” kupi Po{tu iTelekomunikacije Kosova izazvala jeveliko negodovanje javnosti u Beogradu,budu}i da se radi o imovini dr`ave Srbije.Radi se o najprofitabilnijoj firmi u ju`nojsrpskoj pokrajini koja poseduje oko milionpretplatnika u mobilnoj, odnosno oko 100hiljada u fiksnoj telefoniji, a pru`a i uslugeinterneta. Pored toga, pre skoro dva mese-ca i komandant NATO za Evropu u vremebombardovanja SRJ general Vesli Klarkzatra`io je od pri{tinskih vlasti licencu zaistra`ivanje rezervi uglja za proizvodnjusinteti~ke nafte. Istovremeno, pojavila se ivest da prvi {ef misije UN na Kosovu fran-cuz Bernar Ku{ner, ina~e o`enjenAlbankom, posluje sa pojednim firmama naKiM, a da je biv{i zamenik {efa UnmikaD`ok Kovi visoko pozicioniran u kompani-ji „Behtel”, koja na Kosovu i u Albanijigradi auto-puteve.
Analiti~ar Du{an Janji} ocenio jeda je oduvek postojao interes za kompani-
je na Kosovu, pre svega onih koje su sebavile rudnim bogatstvom kojim obilujeKosmet. „Zavr{ena su sva istra`ivanja i znase da su to ekonomski isplative investicije.Drugo – kod kupaca vlada uverenje da su
kosovske vlasti ve} dovoljnio legitimne damogu da ih prodaju uz asistenciju EU izato {to mnoge multuinacionalne kompani-je jo{ uvek pod kontrolom dr`e stranci.Tre}e – Srbija ne}e praviti probleme okovlasni{tva i to je pouka koju su oni izvuk-li iz dosada{njeg pona{anja srpskih vlastikoje nisu, iako to nije bilo zahtevano,out|ile ni jednu spornu privatizaciju. Nisupostavili nikakve zahteve oko rudnika, ter-moelektrana, infrastrukture koje je Srbijagradila, a pri tome su redovno pla}alikosovski dug i ni jednog ~asa nisu poku{alida na sto stave kosovski dug sa jedne,investicije i vlasni{tvo sa druge strane i dato pove`u sa razgovorima o normalizacijiodnosa. Veruje se da to Srbija ni sada ne}euraditi i u ovoj situaciji poku{ava se da se{to jeftinije dobiju ta rudna bogatstva”,rekao je Janji}. On je dodao da ne ~udi~injenica da se radi o istaknutim politi~kimi diplomatskim li~nostima, koje su seborave}i na ovim prostorima dobro upoz-nale sa okolnostima, ljudima i bogatstvimai Srbije i njene ju`ne pokrajine. On smatrada je Srbija propustila da ide na arbitra`eza konkretne slu~ajeve, ali da mo`e da tra`ipare od EU, koja je bila u obavezi dapreko UNMIK-a vodi privatizacije i da deonovca odla`e u Fond i da ga isplati Srbiji.Prema njegovim re~ima, to pitanje mora dase pokrene, a istovremeno ranije ulaganje uinfrastrukturu i servisiranje kosovskog dugamora da se uvrsti u budu}i dijalog izme|ubeograda i Pri{tine.
Biv{i dr`avni sekretarMinistarstva za KiM Oliver Ivanovi} sma-tra da nema mnogo koristi od obra}anjame|unarodnim sudovima. „Nema mnogomesta za obra}anje me|unarodnom sudu,
ali mislim da se sa ameri~kom diplomati-jom mora jo{ intenzivnije razgovarati, jernije to nikakva tajna da mnoge svetskeodluke zavise od stava ameri~ke diplomati-je”, rekao je Ivanovi}. On je ocenio daameri~ke diplomate imaju visok ugled naKosovu i sve {to tra`e prihvata se. Premanjegovim re~ima i to {to se u tom deluSrbije pojavljuju kao investitori i kupci pri-likom privatizacija ne ~udi, jer se radi onagradi za stare zasluge koje su napraviliza Albance aktivno rade}i u diplomatiji.
VLADA NAJAVLJUJE
RADNU JESEN
Nova Vlada Srbije kona~no jeukazala na pravce svog delovanja.Kao {to je i najavljivano, diplo-
matska aktivnost je poja~ana u pravcupodr{ke evropskim integracijama, a nadoma}em planu nagove{tavaju se promenekoje treba da donesu boljitak od slede}egprole}a.
Pregovari sa Pri{tinom }e bitivo|eni na vi{em nivou, a glavni postulatidr`avne politike prema Kosmetu ipak osta-ju isti. „Srbi nikad ne}e priznati Kosovo iono nikad ne}e biti samostalno bez voljeSrba,” izjavio je {ef Kancelarije VladeSrbije za Kosovo i Metohiju AleksandarVulin. On smatra da se ne mogu srpskeinstitucije u pokrajini nazivati paralelnim,jer su one jedine legitimne, formirane uskladu sa Ustavom Srbije i finansiraju se izBeograda, i dodaje da su takozvane para-lelne institucije – one koje se finansiraju izPri{tine. Time je razvejao svaku sumnju da}e nova vlast biti popustljivija prema zahte-vima Evrope i sveta.
Parlamentarci su posle izboranovog guvernera oti{li na letnju pauzu, a useptembru }e, kako se o~ekuje Skup{tinaaktivnije uklju~iti u pripremu pregovora saPri{tinom. Sledi i nastavak dono{enjaproevropskih zakona. Kako je ranijenajavljeno iz Vlade, jedan od prvih pred-loga koji }e se na}i pred poslanicima bi}ezakon o javnim nabavkama. Premijer IvicaDa~i} i prvi potpredsednik VladeAleksandar Vu~i}, borbu protiv korupcije ikriminala svrstali su me|u klju~ne posloveu narednom periodu, a reforma pravosu|aje temelj bilo kog obe}anja u borbi protivkorupcije.
Kada je o ekonomskim meramaVlade re~, gotovo je sigurno da se sman-jenje javne potro{nje ne}e osetiti preprole}a. Tek tada se mo`emo nadati inovim investicijama iz inostranstva. Iakosada mnogi najavljuju najsumornije prog-noze, ekonomisti tvrde da Srbija nije predbankrotom, i da }e iz krize izlaziti istimtempom kao ostale zemlje regiona. Za okomesec dana o~ekuje se da Parlament usvo-ji rebalans bud`eta, pa }e se konkretnijeznati {ta planira Da~i}ev kabinet.
Ivica Da~i} u UN
6 Septembar 2012.
P R O T E K L I D O G A \ A J I
Njegova Svvetost Patrijarh srp-ski Gospodin Irinej, u pratnjiNjegovog Preosve{tenstva
Episkopa novogra~ani~ko-srednjeza-padnoameri~kog g. Longina i jerejaVladimira Vrani}a, posetio jeGeneralni konzulat Republike Srbije uAmerici i susreo se sa NjegovomEkselencijom Generalnim konzulomRepublike Srbije u SAD g. DeskomNikitovi}em. Nakon srda~nog prije-ma, Svjatjej{i je u pratnji g.Nikitovi}a posetio i Srpsko-ameri~kimuzej “Sveti Sava” u ^ikagu.
Njegovu Svetost je uMuzeju do~ekao presednik dr @ivojinPavlovi} i ~lanovi Muzeja. U velikojku}i Muzeja Svjatjej{em je najprepokazana `ivopisno ure|ena sobaposve}ena Pravoslavlju i manastiruHilandaru, zatim soba posve}ena imi-graciji i naposletku spomen sobaposve}ena ~uvenom srpskom nau~nikuNikoli Tesli. Nakon toga, dr Pavlovi} jeNjegovoj Svetosti pokazao ostatak muzeja,pre svega pozori{nu salu na tre}em spratu u
kojoj se od`avaju prestave amaterskogpozori{ta “Mira Srem~evi}.
Predsednik Muzeja dr @ivojinPavlovi} uru~io je Njegovoj Svetosti mono-
grafije o ^ikagu uz re~i blarodarnosti naposeti koja je od neprocenjive vrednosti zaovu instituciju koja svedo~i o izuzetno boga-toj srpskoj kulturi i nauci i koja bi trebalo da
pru`i zna~ajan doprinos o~uvanjunacionalnog identiteta na ovim pros-torima.
Zahvaljuju}i se na gosto-primstvu i darovima, Svjatjej{i jerekao da je Muzej “Sveti Sava”zna~ajan ne samo za Srbe koji `iveu ^ikagu, ve} u celoj Americi. –Ovobi trebalo da bude mesto kulture zasrpski narod koji danas `ivi uAmerici. Tako bi na{i ljudi uvekmogli da se podsete na veli~ine kao{to su Hilandar i Nikola Tesla i dabudu ponosni na ovo {to imaju,dodao je Svjatjej{i.
Njegova Svetost Patrijarhsrpski Gospodin Irinej, u prisustvuNjegovog Preosve{tenstva episkopanovogra~ani~ko-srednjezapad-noameri~kog Gospodina Longina,primio je u prostorijama manastira“Nova Gra~anica” g. Dena
Ruterforda, dr`avnog blagajnika Dr`aveIlinois. Gospodin Ruterford je do{ao u kur-toaznu posetu povodom boravka NjegoveSvetosti u SAD. Izvor: Sajt SPC
PATRIJARH IRINEJ POSETIOSRPSKI KONZULAT, MUZEJ I
POZORI[TE U ^IKAGU
Na dan jubileja sedamdes-etogodi{njiceDe~jeg kampa ‘’Sveti Sava’’, 11.avgusta, u prepunoj crkvi manastira
Svetog Save u Libertivilu, patrijarh srpskiIrinej slu`io je liturgiju sa episkopom novo-gra~ani~ko-srednjezapadnoameri~kimLonginom i klivlendskim Petrom. PatrijarhIrinej se obratio mno{tvu vernika isti~u}iva`nost manastira Svetog Save, kao najstari-jeg srpskog duhovnog centra na ameri~komkontinentu, nagla{avaju}i posebnu ulogu kojuje manastir imao za o~uvanje jedinstva srp-skog naroda na ovim prostorima. On jeistakao i va`nost postojanja Odbora i Kolasrpskih sestara koji se posebno staraju zao~uvanje ove najstarije srpske svetinje iduhovnog centra u Americi. Patrijarh se osvr-nuo i na va`nost o~uvanja jezika kaonacionalnog identiteta na ovom kontinentu, ade~ji kampovi su dobra prilika za njihovoo~uvanje.
Patrijarh srpski Irinej prvi put jeslu`io liturgiju u manastiru Nova Gra~anica12. avgusta, uz episkopa Longina i vi{e
sve{tenika i |akona. Isti~u}i lepotu manastiraNova Gra~anica, koja slu`i na ponos srpskognaroda, patrijarh Irinej je naglasio va`nostprisustva srpskog i ostalih pravoslavnih naro-da u Americi i svuda u svetu. “Mnogi suraseljeni, ne svojom voljom, ali i u tomemo`e da se vidi promisao Bo`ja, jer bez pris-ustva pravoslavnih naroda na ovim prostori-ma ne bi bilo ni pravoslavne misije”, rekaoje patrijarh. Izvor: RTS
VA@NOSTSRPSKOGNARODA UAMERICI
7www.serbianmirror.comSeptembar 2012.
S R P S K O - H R V A T S K I O D N O S I
Autor: Marko Lopu{ina
Nije hrabrost oti}i u Zagreb, popetise na spomenik bana Jela~i}a ivikati: ”OVO JE SRBIJA!”
Hrabrost je si}i sa spomenika.Ovaj grafit je ispisan na jednom
beogradskom zidu.Iznad njega stojibilbord sa fotografi-jom Dubrovnika.Tako se slikovitomogu pokazatiose}anja Srbaprema Hrvatskoj iHrvatima. Jedni ihkude, drugi ihhvale. Trenutno sukritici najvi{eizlo`eni patrijarhIrinej i ~lanoviSinoda Srpskepravoslavne crkvekoji su bili u posetiZagrebu iR im o k a t o l i ~ k o jcrkvi. PoglavaruSPC se zamera {toje bio sa „vatikan-skim kardinalima isedeo ispod slike Alojzija Stepinca”.
Ima i onih Srba koji su jedoumnii znaju samo da koriste govor mr`nje.Posle napisa tekstova o Nikoli Tesli, koji jero|en u Hrvatskoj, dobio sam dosta nega-tivnih komentara i zamerki, za{to pomin-jem zemlju koja je u vreme rodjenja srp-skog genija u Smiljanu bila Austrougarskacarevina. Neki u Beogradu ne `ele da ~ujuza re~ Hrvat i ime Hravtska, a neki pakletuju na Jadranskom moru ili pevaju nakoncertima po Istri i Slavoniji, pa makar iuz pretnje batinama i pucanje pi{tolja.
Taj konglomerat smu{enih odnosaSrba prema Hrvatima uslo`njava i novavlast. Vladari iz Srpske napredne stranke iSPS-a nemaju jasnu stretagiju svog odnosaprema Hrvatskoj, jer se dvoumi da li danastavi Tadi}evo prijateljstvo saJosipovi}em ili da nastavi [e{eljevu netr-peljivost prema Hrvatima. Ivo Josipovi}nije do{ao Tomi Nikoli}u na noge, a kada}e to biti ne zna se. Mo`da u vreme kval-ifikacione utakmice u fudbalu izmedjuSrbije i Hrvatske, u kojoj je, kako re~e
selektor Sini{a Mihailovi} tim iz Zagrebaubedljivi favort.
Ima mnogo Srba koji u Beogradumisle da je Hrvatska ina~e favorit, naro~itopo{to su nas svetske agencije za rejting,gurnule u minus i na dno lestvice kaozemlju siromaha i dr`avu sa inflacijom.
Hrvatska je za mnoge Srbe primer kako dase udje u EU, kako da se otvore vrata svet-skog globalnog sela, a da se ne spotaknemoo pri~e o Jasenovcu i NDH. Trgovcinacionalizmom upravo o tome govore, ahrvatske usta{e im odgovaraju pri~ama oMemorandumu SANU, koji nikada nije biozvani~ni dokument Srbije i koji nikada nikonije ni poku{ao da ga realizuje.
Slobodan Milo{evi} je samo hteoda bude Hrvat, odnosno Tito i da spase
Jugoslaviju, kako bi vladao, a ne da praviVeliku Srbiju. U zalog nam je ostaviopregr{t mr`nje koja je alibi gubitnicima zasve {to su propustili i oma{ili. Takvi nammrse konce i stalno nas svadjaju. Beogradi Zagreb zbog svega toga jo{ nisu odmrzlipregovore o povla~enju tu`bi za genocid
pred Medjunarodnim sudom. Dogovor Srba i Hrvata bi trebalo
da zapo~nu novi {efovi diplomatija IvanMrki} i Vesna Pusi}. Do odmrzavanja poli-ti~kih pregovora oko medjusobnogpovla~enja tu`bi za genocid izmedju Srbijei Hrvatske verovatno ne}e do}i pre novem-bra, kada }e se Mrki} i Pusi} prvi putjavno rukovati i razgovarati.
Dobra volja postoji i na straniBeograda i na strani Zagreba, a da bi
dogovor mrdnuo s mrtve ta~ke, potrebno jeda ministarstva pravde dveju zemalja usa-glase tekst Bilateralnog sporazuma o ustu-panju postupaka za ratne zlo~ine, koji sevode u Srbiji i Hrvatskoj. Parafiranje togdokumenta glavni je preduslov za dogovoro vansudskom okon~anju procesa pred
MSP u Hagu. IvanMrki} je ve} rekaoda je dogovor opovla~enju tu`bimogu} i da se utom smislu okolnos-ti sla`u u pozi-tivnom smeru. Naobe strane sazreva isvest o tome datreba da gradimone{to {to }e stvarnorasteretiti budu}enara{taje. Pusi} seslo`ila da se tiposlovi obave tiho ibez velike politi~kegalame.
Te razgov-ore zapo~ela jepro{la vlada, odnos-no Ministarstvopravde Srbije, dok
je na ~elu ovog resora bila Sne`anaMalovi}. U ovom ministarstvu ka`u dakabinet novog ministra pravde NikoleSelakovi}a jo{ nije obnovio kontakte sakolegama iz Zagreba, koji su stali kada jepo~eo izborni proces u Srbiji.
Srbija je veoma zainteresovana zapostizanje sporazuma o ustupanju predmetaza ratne zlo~ine, jer Hrvatska protiv 1.500Srba ima optu`nice, a Srbija samo 40 pro-tiv Hrvata. Politi~ke razgovore saZagrebom treba da vode predsednikTomislav Nikoli} i premijer Ivica Da~i}, alise ne zna kada }e se sesti za sto sahrvatskim poglavarima. U Beogradu se~eka da Hrvatska u~ini prvi korak, ali dane bude uslovljavanja povla~enja tu`bere{avanjem tri najva`nija pitanja: nestalihHrvata i Srba, oduzete imovine, logora iratnih zlo~ina.
Neki Srbi pak smatraju, da Srbijine treba poravnanje sa Hrvatskom, jer “una{u korist ide i presuda Ha{kog tribunalada je u „Oluji” izvr{eno etni~ko ~i{}enje”.Jedan od nacionalista ka`e:
– Nadam se da se ne}e povu}itu`be, jer bi se onda na sudu dokazalo koje ustvari nastradao u pro{lom veku i kogavi{e nema na vekovnim ognji{tima uHrvatskoj {to i jeste definicija genocida!Ako lukavi Hrvati povuku tu`bu, ovi na{i}e da polete kao muve na onu stvar da ioni povuku na{u tu`bu. Jasenova~kimu~enici bi se prevrtali pod zemljom...
Neki od njih bi da svakom pri-likom “ka`njavaju” Hrvatsku, ne shva}aju}ida najvi{e time ka`njavaju upravo srpskinarod. Jer, dok nema mira i dobrih odnosa,nijedan problem Srba u Hrvatskoj ne mo`eda se re{i.
BEOGRAD SE BOJI ZAGREBANova srpska vlast nema jasnu stretagiju svog odnosa prema Hrvatskoj, jer se dvoumi da li da nastavi Tadi}evo prijateljstvo sa Josipovi}em
ili da nastavi [e{eljevu netrpeljivost prema Hrvatima
Ivan Mrki} Vesna Pusi}
8 Septembar 2012.
P O L I T I K A
Novi predsedavaju}i srpskog Kokusau ameri~kom kongresu bi}e TedPo, republikanski kongresmen iz
Teksasa, koji }e na tom mestu zamenitiDena Bartona, koji odlazi u penziju.Kongresmen Po }e se na tom mestu na}ikada po~ne novo zasedanje Kongresa, poslenovembarskih predsedni~kih izbora uSjedinjenim Ameri~kim Dr`avama.
Poznati teksa{ki kongresmen, kojije tokom svoje karijere obavljao i funkcijesudije i tu`ioca, poznat je i po inicijativa-ma u korist spoljnopoliti~ke politike Srbije.On je sa jo{ trojicom kongresmena u feb-ruaru ove godine, pred odlu~ivanjeEvropske unije o dodeljivanju Srbiji statusakandidata za ~lanstvo u Uniji, uputio pismoadministraciji u Briselu i Va{ingtonu,podr`avaju}i pozitivnu odluku. Tako|e,kongresmen Po se na jednoj od poslednjihrasprava Odbora za spoljne posloveKongresa o krizi na Kosovu i Metohijizalo`io da zvani~ni Va{ington ozbiljnopodr`i istragu o trgovini ljudskim organimana Kosovu, za {ta se terete pripadniciOVK. Kongresmen Po je tada posebnoukazao na pona{anje ameri~kog ambasado-ra Kristofera Dela u Pri{tini. –Uznemiravaju}e je da na{ ambasador Delgovori, da se to nije dogodilo, da nijemogu}e da su po~injeni takvi zlo~ini, aistraga jo{ nije ni gotova – naglasio je Po,obra}aju}i se kolegama kongresmenima.Budu}i predsedavju}i srpskog Kokusa uKongresu je na toj istoj sednici pokrenuo ipitanje granica, oceniv{i da je unutra{njegranice u biv{oj Jugoslaviji napravio JosipBroz Tito i da je „~udno da su SAD to pri-hvatile”, a da se sada postavlja pitanje {ta}e biti ako Srbi sa severa Kosova ka`u, davi{e ne `ele da `ive na Kosovu.
Po je prihvatio je da bude na ~elusrpskog Kokusa kao rezultat saradnje saAmbasadom Srbije u Va{ingtonu.
– Izuzetno smo zadovoljni {to jekongresmen Po pristao da bude slede}ipredsedavaju}i. On je veoma ugledan kon-gresmen u Republikanskoj partiji i bi}ekopredsedavaju}i sa demokratskim kongres-menom Pitom Viskloskim – rekao jeTanjugovom dopisniku, ambasador Srbije uVa{ingtonu Vladimir Petrovi}.
Za kongresmena Poa je poznato dajako ceni srpsku istoriju i ~injenicu da seSrbija u dva svetska rata borila na straniSjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Prema re~imabliskih saradnika, na njega je veliki uticajimala i knjiga “Zaboravljenih 500”, koju jenapisao Greg Frimen, a opisuje najve}espasavanje ameri~kih pilota u Drugom svet-skom ratu, koje su krajem 1944. godine pri-hvatili i pomogli im pripadnici ravnogorskogpokreta Dra`e Mihajlovi}a.
Ted Po je ro|en 1948. godine, a1973. je diplomirao na pravnom fakultetu uHjustonu. Posle osam godina provedenih namestu tu`ioca u lokalnom okrugu, Po jepostavljen za sudiju, postav{i tako sa 33godine jedan od najmladjih sudija u Teksasu.
Iako mlad, ubrzo se za njega ~uli i vanrodnog Teksasa, po{to je donosio neobi~nepresude. Tako je, na primer, jednog lopovaosudio da nosi tablu sa natpisom da je ukraoispred prodavnice u kojoj je uhva}en, dok suosudjeni za porodi~no nasilje morali javno dase izvine svojim suprugama ispred gradske
ve}nice u Hjustonu. Osu|eni za ubistva sumorali u svojim }elijama da na zidu imajufotografije svojih `rtava, tokom celogizdr`avanja kazne, da bi ih podse}ale na to{ta su uradili.
Po se 2004. godine, posle 23godine sudijske karijere kandidovao zakongresmena ispred Republikanske partijeu devetom distriktu Teksasa, pobedvi{isvog protivkandidata iz Demokratske parti-je sa 55 prema 43 odsto glasova. Tek {toje izabran za kongresmena, posle nepunihmesec dana, tada{nji predsednik D`ord`Bu{ ga je izabrao, uz jo{ samo jednog kon-gresmena i jednog senatora, za posmatra~e
SAD na prvim izborima u Iraku od svrga-vanja Sadama Huseina. Kongresmen Po jeu januaru 2005.godine osnovao kongresniKokus za pomo} `rtvama, koji predstavljai podr`ava `rtve nasilja i silovanja. Naizborima 2006. i 2008. godine je lakoponovio pobede na izborima za kongresme-
na u rodnom Teksasu. ^lan je vi{e kon-gresnih odbora, za Evropu i evroaziju,pravosudni odbor, odbor za imigracionupolitiku, odbor za borbu protiv terorizma inacionalnu bezbednost i druge. Politi~kistavovi su mu u skladu sa stavovimaRepublikanske partije, protivi se abortusu,kao i zakonu o zdravstvenom osiguranju,koji je predlo`ila i usvojila administracijapredsednika Baraka Obame.
TED PO: SRBIJA KAO TEKSAS
Ted Po, koji }e u SAD lobirati za
Srbiju, obe}ao je pobolj{anje odnosa dvezemlje i ispitivanje trgovine ljudskimorganima na Kosovu. U ekskluzivnom raz-govoru za Kurir on ka`e da }e njegov prvizadatak biti pobolj{avanje odnosa Srbije iSAD.
- @elim da unapredim odnoseizme|u na{e dve zemlje. Srbija je na{saveznik jo{ od Prvog svetskog rata, a mojcilj je da ti odnosi budu jo{ bolji.
Kako nameravate to da uradite?
- Ja sam u Odboru za spoljneposlove i unapredi}u odnose dve zemljeupravo kroz rad tog odbora. Moramo da sepozabavimo optu`bama za trgovinu ljud-skim organima na Kosovu.
Znate za na{ problem s
Kosovom?
- Da, bio sam u Srbiji dva puta.Bio sam pro{le godine i na Kosovu.Potpuno sam upoznat s celom situacijom uregionu i u Srbiji.
Kako biste nastupili na
me|unarodnoj sceni da ste u ko`i srpskih
politi~ara?
- Potrebno je vi{e kontakataizme|u na{ih zemalja. Vi{e razgovora iposeta ~lanova Kongresa Srbiji.
Mo`emo li da o~ekujemo da
uskoro posetite Srbiju?
- Da, naravno. Imam veliku `eljuda do|em. Veoma po{tujem srpski narod.Znate, ja sam iz Teksasa i srpski narod mepodse}a na ljude iz Teksasa. Strastveni su,veruju u nezavisnost, slobodu, podse}ajume na Teksas.
Jeste li se nekad sreli s nekim
srpskim zvani~nikom?
- Poznajem Vuka Jeremi}a, s njimsam razgovarao dva puta. U prijateljskimodnosima sam s va{im ambasadorom u SAD.
Da li ste sreli novog predsednika
Tomislava Nikoli}a?
- Na`alost, nisam imao priliku dase vidim s njim, ali ~uo sam dosta onjemu. M. Maljkovi}
NOVI PREDSEDAVAJU]ISRPSKOG KOKUSA TED PO
Ted Po
9Septembar 2012. www.serbianmirror.com
Autor: Marko Lopu{ina
Srbija i Hrvatska, svaka na svoj na~in,obele`ile su 5. avgusta, godi{njicuoperacije “Oluja” na prostoru biv{e
Republike Srpske Krajine. I dok su Hrvatisedamnaesti put slavili ovaj datum, kojiozna~ava po~etak nezavisnosti domovine,dotle su Srbi formalno obavili pomenstradanju blizu 2.000 Srba i oko 220.000proteranih. Zvani~ni Beograd nije ulazio udublje analize sada{njeg stanja i statusa izg-nanog srpskog naroda, koji se smestio unovoj otad`bini Srbiji, ali i na jo{ dva kon-tinenta.
Srpski mediji i javnost su vi{e bilizainteresovani za odgovor na pitanja {ta suVeljko D`akula, srpski delegat i NedaUkraden, srpska peva~ica, tra`ili nahrvatskim proslavama “Oluje”. I dok suD`akula i Ukraden, verovatno, smatrali daje gostovanje u Kninu i Glini samo dobrapoliti~ka i estradna tezga, u Beogradu suosu|eni za izdaju srpskih nacionalnih intere-sa. Neki Hrvati su se zbog toga uznemirili.Tom lako izre~enom presudom i brzopletombrigom za D`akulu i njemu sli~ne, zapravojo{ jednom je zata{kana se istina o sudbinisrpskog naroda iz Hrvatske, koji od 1995.godine traga za novom domovinom iotad`binom.
Kada su Srbi izbegli iz Krajine,beogradski vladari Milo{evi} i dr [e{elj suih ve}inom smestili u njive PK “StaraPazova” pored Zemuna i u strnjiku selaVeternik pored Novog Sada da im buduarmija za {verc i crnu berzu. Tim ljudimaje ukradeno dostojanstvo i poturen uli~nikriminal. Samo oni Kraji{nici, koji supristigli u Srbiju i Vojvodinu pre izbeglica,sa parama od dobro prodatih imanja i ku}a,podigli su vile i preduze}a u Beogradu iNovom Sadu. Ubrzo su postali bogata{i, jersu trgovali sa hrvatskom robom po Srbiji,tako da je voda “Jana” i danas najproda-vanija u kraji{kim radnjama.
Oni Kraji{nici koji su pristigli u
koloni starih kamiona i traktora kupili suplaceve u njivama i od naselja Altina,Grmovac, Busije, Plavi horizonti, [angaj iVeternik napravili svoje tajne gradove.Ostali su sme{teni u kolektivne centre, kojisu bili u o~ajnim uslovima. Dugo ova mestanisu postojala na gradskim kartama, aGrmovac desetak godina nije imao ni stru-ju, ~ime je ovim Srbima opet ukradenoljudsko dostojanstvo.
Altina je danas prigradsko naseljeu Beogradu locirano u op{tini Zemun i ima20.000 stanovnika. U njoj je dugo boravioMilan Babi}, zubar i srpski lider, koji se unezavr{enoj ku}i bavio uzgajanjem pili}a.Busije danas imaju 1.400 ku}a, 5.000odraslih i oko 500 dece, jer su Kraji{niciovde sami dali 400.000 maraka za zavr{etakelektrifikacije, finansirali izgradnju puta,javne rasvete, po{te, ambulante, a za crkvusu dali 1,5 miliona evra. Pokazalo se, med-jutim, da su radikali dr Vojislava [e{eljaprevarili i oplja~kali Kraji{nike, jer su ima
prodali placeve, koji se i danas vode kaopoljoprivredna zemlja, pa ne mogu da seregistruju kao privatno vlasni{tvo. Altina iBusije su puni podzemnih voda, pa sunaselja u prole}e poplavljena. A uz to, novavlast naprednjaka im tra`i opet da legalizu-ju svoje ku}e i poslovne objekte.
Kako su mladi i {kolovanijiKraji{nici shvatili da im nema povratka uHrvatsku, jer ne mogu da dobiju svojuimovinu, a kako ih vlast u Srbiji samokoristi za crnu berzu i politi~ke name{taljkeprilikom izbora, emigrirali su u Australiju iSAD. Na Peti kontinent je oti{lo 15.000Srba, uglavnom iz Hrvatske i BiH, a u SAD22.000. Nove kraji{ke domovine napravl-jene su u Liverpulu kod Sindeja, u SanHozeu i ^ikagu.
Srbi iz Krajine se u ovim usel-jeni~kim dr`avama uglavnom bave grad-jevinskim poslovima i vo`njom drumskihkrstarica. Za 15 godina koliko borave uAustraliji i SAD uspeli su da steknu svoj
krov nad glavom, koji ne proki{njava, isvoje ku}e, ispod kojih nema podzemnihvoda. Doseljeni Srbi iz Hrvatske su kako uSrbiji, tako i u Australiji i SAD o`ivelihramove SPC i srpsku zajednicu, jer sudobri vernici, vredni ljudi i doma}ini samnogo dece.
^injenica je, medjutim, da su pro-terani Srbi iz Krajine ve} 17 godina izlo`eniraznim te{kim zloupotrebama kako uHrvatskoj, tako i u Srbiji, Australiji iAmerici, gde poku{avaju da sagrade novudomovinu. Zvani~ni Zagreb im neomogu}ava povratak u zavi~aj, a novimmerama tra`i od onih kojima su podignutenove dr`avne ku}e, da ih plate, jer nisudo{li da `ive u njima. Uz to mnogi knins-ki Srbi su na raznim listama za hap{enje isudenje. Kraji{nici su u Srbiji kao izbeglicei dalje ljudi drugog reda, koji mogu da sebave sivom ekonomijom, ali te{ko mogu danadju dobar i siguran posao. Zato mnogiKraji{nici uzimaju paso{ Hrvatske, da bi sanjim, lak{e kao hrvatski dr`avljani emigri-rali u Australiju i SAD.
U Sindeju, ^ikagu i San Hozeu,medjutim, kao stranci Kraji{nici prolazedrugu vrstu neprijatnosti, jer ih saslu{avajui razvrstavaju po raznoraznim kriterijumima.Ako su Hrvatska i Srbija od Kraji{nikana~inili gubitnike, Australija i SAD su ihoplja~kali tako {to su im ukrali nacionalniidentitet. Prema popisima u ovim dr`avamadoseljenici su se poslednjih godina reg-istrovali ne po nacionalnom poreklu, ve} potome gde su rodjeni i kojim jezikom gov-ore u ku}i. Tako su u Australiji i SADgotovo svi tek doseljeni Srbi iz Krajine reg-istrovani kao Hrvati, jer su rodjeni uHrvatskoj, a ne kao Srbi, {to su svojimporeklom.
Rasuti po svetu Kraji{nici zbognemara svojih domovina Hrvatske i Srbije,lagano nestaju, tope se i asimiliraju, ali idalje uporno i tvrdoglavu u tudjini ~uvaju ineguju uspomene na Krajinu, Dalmaciju,Liku, Kordun, Beograd i Novi Sad.
KRAJI[NICI TRI PUTAOPLJA^KANI
Proterani Srbi iz Krajine izlo`eni su zloupotrebama u Hrvatskoj, Srbiji, Australiji i Americi, gde poku{avaju da sagrade novu domovinu
Altina, grad Kraji{nikaKraji{nici u Srbiji, 1995.
HVALA NA[EM POZORI[TUSabor Kraji{kih Srba u ^ikagu, svake godine organizuje Parastos `rtva-
ma Oluje. Ove godine odr`an je u crkvi Sveti Stevan De~anski na Lilandu.Ovom prilikom Sabor se zahvaljuje ~lanovima Srpkog pozori{ta “MiraSrem~evi}” pri SAM “Sveti Sava” Vlatku @drale, Milenku [i{arici i SlaviciPetrovi}, koji su prigodnim recitalom doprineli, da se ne zaboravi ovajnajve}i pogrom Srba u istoriji.
B A L K A N S K E S U D B I N E
10 Septembar 2012.
D R U [ T V O
Una{oj zemlji u maju je aktiviranIHY sistem (potprojekat speci-jalnog ameri~kog sistema antena
HAARP – elektronski akcelerator mag-netnih talasa), koji se koristi u vojne inau~ne svrhe, a za koji je nadle`anameri~ki univerzitet Stanford. Ironi~no jeto {to se u opisu ovog projekta nalazipodatak da taj napredni sistem mo`e dabude koristan srednjo{kolcima i studenti-ma prirodnih nauka za razna istra`ivanja,a samo nekoliko redova kasnije pi{e danadgleda komunikaciju me|u podmorni-cama?!
- Taj sistem prati veoma niske iekstremno niske frekvencije. Ukratko –nadgleda meteorolo{ke prilike, podmor-nice, tlo u dubinu nekoliko stotina kilo-metara. Radi u saradnji sa sistemomHAARP, a sve je upakovano tako dadeluje kao da se poklanja zemljama ucilju edukacije |aka – ka`e dobroobave{teni izvor Kurira, koji napominjeda je ista osoba koja je izradila studijuo HAARP, dr Moris Koen saUniverziteta Stanford, nadle`an za sis-tem koji je postavljen u selu Beljina kodBarajeva.
- Op{te je poznato da HAARPmenja temperaturu i vla`nost vi{ih sloje-va atmosfere, {to nepovoljno uti~e naklimu. On je tako izazvao niz katastrofau svetu – poplava, erupcija vulkana, su{ai zemljotresa. Da li treba da naglasim daje ovo leto u Srbiji izrazito suvo – ka`edobro obave{teni izvor Kurira.
Nikola Aleksi}, predsednikEkolo{kog pokreta Novog Sada, ka`e dagra|ani nisu ni svesni kakva se tempi-rana bomba po ljudsku psihu nalazi kodBarajeva.
- HAARP je ni{ta drugo doelektromagnetna kontrola ljudske psihe.Ona ljude mo`e da u~ini bezvoljnim ivrlo agresivnim. Su{a je samo deo {tetekoju izaziva – objasnio je Aleksi}.
Ina~e, ~itav projekat HAARP,~ije se glavno postrojenje nalazi naAljasci, a njegovi delovi na 150 lokaci-ja u svetu, osmislio je Bernard Istland.On je i sam upozoravao da njegov sis-tem osloba|a talase visoke frekvencijekoji mogu da izazivaju klimatske katas-trofe.
Evropski parlament je u svomizve{taju 1999. upozoravao na eventualneposledice sistema HAARP:
- Pre bilo kakvih ispitivanja itestiranja antena HAARP, neophodno jeformirati me|unarodno nezavisno telokoje }e ispitati posledice koje taj sistemmo`e da proizvede.
- Me|unarodni Nau~ni i tehno-lo{ki panel za procenu (STOA) treba daoceni stepen opasnosti od HAARP nalokalnom i globalnom planu.
- Vlade [vedske, Finske,Norve{ke i Rusije treba da ispitaju uticajkoji je HAARP program imao na pros-toru Arktika
Mnogi su optu`ivali Amerikancezbog HAARP jer su oni, navodno, izaz-vali mnoge katastrofe kako bi do{li doprirodnih bogatstava. Primer za to je isnabdevanje naftom s Haitija, gde su,navodno, Amerikanci izazvali zemljotreskako bi do{li do „crnog zlata”. To jeobelodanio predsednik Venecuele Ugo^avez, a Amerikanci nisu podneli tu`buprotiv njega, {to su mnogi shvatili kaodokaz da je bio u pravu.
Izvor: Kurir
Povodom polemike u Narodnojskup{tini o tome kome su i{li priho-di od prodaje prava preleta preko
teritorije Srbije, napomenuo bih da bipravo pitanje bilo, koje bi se moralopostaviti, ko je prodao gra|ane Srbije dase nad njima vr{e eksperimenti u`ivozapra{ivanjem opasnim hemijskim jedin-jenjima i metalnim oksidima. To je ned-vosmisleno priznao savetnik za naukupredsednika SAD D`on Holren kada je 15.novembra 2011. godine na konferenciji zanovinare izjavio da SAD to rade~ove~anstvu ve} 16 godina i to danas nijevi{e nikakva tajna.
Da li je nekoliko stotina milionaevra dovoljna nadoknada Srbiji za su{ukoja je nanela {tetu poljoprivredi od naj-manje dve milijarde dolara, {to je direkt-na posledica zapra{ivanja metalnimoksidima i drugim hemijskim jedinjenjimakoje se vr{i iz aviona najve}e teroristi~keorganizacije na svetu? Da li su `ivoti i
zdravlje gra|ana Srbije ura~unati u cenuod nekoliko stotina miliona evra, koliko
navodno dobijaAgencija za kon-trolu letenja? Dali su nesnosnevru}ine kojimasu izlo`enigra|ani Srbijeusled zagrejavan-ja iz avionaizba~enih metal-nih oksida elek-t r om a g n e t n imtalasima HAARPs i s t e m a ,ura~unate u cenuod nekolikostotina milionaevra? Da li je unavedenu cenuura~unata i neza-konita dozvola
tim zlo~incima, od strane biv{eg re`ima,da mogu da postave HAARP sistem u
Beljini kod Barajeva, pedesetak kilo-metara od Beograda da ugroze `ivote dvamiliona beogra|ana? Da li se iz tih sred-stava, dobijenih za dozvolu vr{enjaeksperimenata u`ivo nad stanovnicimaSrbije, pla}aju i srpski `andari kojispre~avaju prilaz HAARP stanici uBeljini, ili se oni pla}aju iz bud`etaSrbije? Navedena pitanja gra|ani morajupostaviti, da se ne bi desilo da se samopromeni klju~ar trezora, a da se naplataizdaje naroda i dr`ave, uz prodajugra|ana kao laboratorijskih kuni}a, nas-tavi i dalje, samo nekoj novoj interesnojgrupi. Na ovaj tekst }e se opet javiti nekipla}eni i de`urni skriva~i, po `ivot iopstanak, bitnih informacija, sve dok opetneki savetnik ameri~kog predsednika jed-nom ne izjavi kako u Srbiji ni poslednjipre`iveli Srbin nije verovao {ta su imjavno radili.
Izvor: Nikola Aleksi},
facebookreporter.org
PRODAJA NEBA NAD SRBIJOM
Antene HAARP
Nikola Aleksi}
RREEKKLLAAMMIIRRAAJJTTEE SSEE UU OOGGLLEEDDAALLUU
Dozvolite da predstavimo va{u
kompaniju onako kako zaslu`uje.
Ogledalo se ~ita {irom SAD, a zahvaljuju}i internetu i {irom sveta na:
www.serbianmirror.com
Pozovite nas: 773.744.0373
HAARP KOD BARAJEVAKRIV ZA SU[U U SRBIJI?