1posavska guska1 1

Posavska guska

JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Hrvatska poljoprivredna komora Odbor za peradarstvo

Državni arhiv u Zagrebu, Josip Kokalj: Guščarica na savskom nasipu

Državn

i arhiv u Zagrebu, Josip Kokalj: Mlin s praljom

2 1posavska guska1

1posavska guska1 3

Na području kontinentalne Hrvatske, posebno uz naše najveće rijeke Dra-vu, Savu i Dunav, te njihove pritoke, guske su uz kokoši i patke bile jedina perad koja se tradicionalno uzgajala.

Ne tako davno, viđala su se velika jata gusaka na gmajnama, livadama

i riječnim rukavcima, posebno na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije.

Ovjekovječili su ih i neki naši um-jetnici, među kojima se ističu slikar Nikola Mašić i fotograf Josip Kokalj.

P o s a v s K a G u s K a

Većinom su na zajedničkim poplavnim pašnjacima tijekom dana boravile guske iz cijelog sela, a predvečer bi se svako jato vraćalo u svoje dvorište. Istraživanja naših domaćih gusaka gotovo su u potpunosti izostala, tako da Hrvatska nema niti jednu službeno registriranu izvornu pasminu gusaka.

Moderna galerija, Nikola Mašić: Guščarica na savi

(foto: Goran vranić)

Državn

i arhiv u Zagrebu, Josip Kokalj: Mlin s praljom

1posavska guska14

Guska je jedna od prvih pripitomljenih domaćih životinja, još u razdoblju neolitika, prije oko 20 000 godina i najstarija je uzgojna perad, prije kokoši, pataka i purana. Pretpostavlja se da je uzgoj započeo u Mezopotamiji, a prvi dokazi datiraju iz starog Egipta prije barem 5 000 godina. Tada se uzgajala egipatska guska (Chenelopex aegiptiacus), od koje danas nemamo uzgojne selekcije. U Egipatskim zapisima duša faraona se prikazuje u obliku guske, a pri proglašenju novog faraona puštane su četiri guske na sve četiri strane svijeta uz riječi: Poleti prema (strana svijeta) i kaži bogovima (te strane svijeta) da je (ime faraona) preuzeo dvostruku krunu.

G u s K e D r e v N i h c i v i l i Z a c i J a

Columella, Varro i Katon, a za njima i Plinije spominju dvije pasmine gusaka: sivu i bijelu. Od Rima započinje moderan uzgoj gusaka, a i šopanje gusaka, tada najčešće smokvama.

afrodita na guski, 1.st.pr.Kr.

51posavska guska1

lov na ptice, T

eba,

grob

nica

Neb

amun

a, B

ritis

h M

useu

m, L

ondo

n

Guske iz Meiduma, Meidum, grobnica Iteta, Egyptian Museum, Cairo

1posavska guska16

U staroj Grčkoj guske su bile omiljene domaće životinje, posvećene božici ljepote Afroditi te se često prikazuju zajedno s njom.

Homer piše 950 godina prije Krista da se Penelopa čekajući Odiseja družila s jatom od 20 gusaka, a Aristotel 350 g. prije Krista ističe iznimnu kvalitetu guščjeg mesa. U Rimskom carstvu uzgoj gusaka se značajno proširio po cijeloj Europi, pa i u Hrvatsku. Jata gusaka redovito se drže oko hramova božice Junone, kojoj je guska posvećena, a na osnovi njihovog ponašanja, proročice predviđaju budućnost.

Širom Rimskog carstva slave se guske, koje su gakanjem spasile Rim od napada Gala, 390. godine prije Krista. Kada su Gali 387. g. pr. Kr. zauzeli i opljačkali Rim održala se jedna utvrda na brežuljku Kapitoliju koju su dugo opsjedali, ali je nisu mogli osvojiti. Jedne su se noći Gali pokušali uspeti na utvrdu, ali su se, prema predaji, probudile guske, čuvarice Junonina hrama i gakanjem probudile Rimljane koji su odbili napad Gala.

Posavske guske na farmi Branka Borkovića u Prečnom (foto: M

GH)

1posavska guska1 7

Martinje se u našim krajevima tradicionalno slavi uz pečenu gusku, a guska se na sveca daje kao daća crkvi.

U stručnoj literaturi i beletristici, brojni su navodi inteligencije gusaka, međutim, i sama je literatura stoljećima pisana guščjim perom, kojim se počelo koristiti u Rimskom carstvu. Njime su pisali velikani pisane riječi: Dante, Voltaire, Goethe, ali i filozofi i znanstvenici, primjerice Hegel i mnogi, mnogi drugi. Tek se u 19. stoljeću umjesto guščjeg pera počelo koristiti metalno pisalo.

U narodu postoje brojna praznovjerja vezana uz guske, neka od njih vjerojatno još od pretkršćanskog razdoblja: ako guske lete vrlo visoko, predznak su požara, a ako se kupaju, predznak kiše. Ako za kiše barem jedna guska pogleda u nebo, ubrzo će zasjati sunce; tko u proljeće najprije vidi mlade guske, biti će cijelu godinu bolestan; okrivljenik će priznati istinu, ako mu pod jastuk stavimo guščji jezik.

G u s K a , s i M B o l M a r t i N J a

U kršćanskoj Europi guska je posvećena Svetom Martinu iz Toursa (315.-397. n. Kr.) porijeklom iz Panonije, koji se prikazuje s guskom pod nogama, koja aludira na blagdan Sv. Martina ili popularno Martinje, 11. studenog.

sv. Martin

8 1posavska guska1

Sve današnje europske pasmine domaće guske nastale su udomaćivanjem i selekcijom sive guske (Anser anser), koja je autohtona gnjezdarica i za Hrvatsku, dakle, guska je jedina izvorna hrvatska vrsta peradi.

1posavska guska1 9

G u s K a , J e D i N a i Z v o r N a h r v a t s K a P e r a D ?

Osnova uzgoja je vrlo stara populacija udo-maćenih gusaka u okviru koje su se izdvojile populacije dunavske, dravske i posavske gu-ske. Na listi koja se vodi pri FAO-u upisano je 96 pasmina gusaka, od čega je samo iz Kine njih 28, iz Rusije 13, Poljske 11, Njemačke 7, Francuske 6 itd. Hrvatska nema nijednu prijavljenu izvornu pasminu gusaka, tako da stručna istraživanja tek predstoje.

Prve bilješke o uzgoju gusaka kod nas nalazimo usputno u starim kronikama i kuharicama.

U zapisnicima varaždinskog mesarskog ceha navodi se redovito pripremanje domaćih gu-saka kao specijaliteta za gozbe još od počet-ka 16. stoljeća. U svojoj kuharici iz polovice 17. stoljeća, hrvatski velikaš Nikola Zrinski navodi izniman broj recepata za gusku, koju u velikom broju uzgaja na svojim imanjima: umućena juha, zgušćena juha, guščja juha s prosenom kašom, kuhana s paprom, u crnoj juhi, špikana sa špekom, s mladim češnja-kom, s višnjama i češnjakom te pečena s dunjama, kestenjem, kruškama, pinjolima i kaduljom.

Uzgoj gusaka na tlu Hrvatske datira od samih početaka civilizacijskog udomaćivanja guske. Intenzivnije guščarenje se prvenstveno razvija za vrijeme Rimskog carstva, uz velike rijeke: Dunav, Dravu i Savu te njihove pritoke.

1posavska guska110

Međutim, danas se u Hrvatskoj drastično smanjio uzgoj gusaka, prvenstveno uslijed melioracije velikih rijeka i smanjenja vodenih staništa, preoravanja i melioracija pašnjaka, migracija seoskog stanovništva, sintetske zamjene za perje, kao i nepostojanja organiziranog otkupa, prerade, plasmana i marketinga guščjih proizvoda.

L J E K O V I T O S TIako je vidljivo da je u mesu guske visoki udio masti, količina zasićenih masti je relativno niska. Mast se smatra esencijalnim dijelom prehrane i zbog toga što je izvor vitamina topivih u masti

kao što su vitamini A, D, E i K. Meso guske dobar je izvor željeza koje se lako apsorbira u našem organizmu, a konzumiranjem odgovarajuće količine željeza sprečava se pojava anemije. Uz to u mesu guske imamo većinu vitamina B kompleksa koji sudjeluju u raznim metaboličkim procesima i pomažu u održavanju integriteta živčanog sustava. Meso sadrži i veće količine selena koji igra vrlo značajnu ulogu u zdravlju organizma, a također je dobar izvor fosfora koji je jedan od ključnih minerala u organizmu.

Meso guske smatra se jednim od najukusnijih mesa peradi pa je kao i u prošlosti tako i danas našlo mjesto u salatama, juhama i raznovrsnim hladnim i toplim jelima.

1posavska guska1 11

Fenotipski je slična divljoj guski (Anser anser) od koje je nastala, a vjerojatno se i naknadno križala bez osmišljenog uzgojnog programa.

P o s a v s K a G u s K a , Z a N e M a r e N a t r a D i c i J a

Posavska guska je proširena uz rijeku Savu (Posavina), odnosno područje oko Zagreba, Banovinu i Slavoniju. To je stara hrvatska izvorna pasmina gusaka koja se tradicio-nalno ekstenzivno uzgaja na prostranim poplavnim posavskim pašnjacima.

Na području Posavine prepoznatljivi su neki tradicionalni proizvodi posavske guske: cijela dimljena guska, guščje perje, guščje krzno, guščja mast i čvarci te specijaliteti: pečena guska s kestenima, pečena guska s mlincima, salata od guščjih jetara i brojni drugi. O uzgojnoj povijesti i osobinama posavske guske vrlo je malo podataka, jer sustavno istraživanje nikada nije prove-deno, a populacija se drastično smanjuje uz veliku opasnost nestanka. Nestanak posavske guske negativno bi se odrazio na ukupno stanje biološke raznolikosti poplav-nih područja uz Savu. Potrebno je, uz izradu fenotipskog, odnosno radnog pasminskog standarda, provesti inventarizaciju cjeloku-pne populacije uz utvrđivanje stanja popu-lacije. Temeljem dobivenih podataka izradio bi se akcijski plan očuvanja.

Uz očuvanje pasmine, nadajmo se da ćemo vrlo skoro ponuditi paletu tradicijskih proizvoda posavske guske, kao dijela naše baštine, ali i jednog od izvornih gospodar-skih aduta.

Taksonomski položaj posavske guske

CaRsTvo (Regnum): Životinje (animalia)

poDCaRsTvo

(suBRegnum):

Prave mnogostanične životinje

(eumetazoa)

koljeno (pHYllum): svitkovci (chordata)

poTkoljeno

(suBpHYllum): Kralješnjaci (verterbrata)

RaZReD (Classis): Ptice (aves)

ReD (oRDo): Guščarice (anseriformes)

poRoDiCa (Familia): Patke, guske i labudovi (anatidae)

RoD (genus):Guska (anser)

vRsTa (speCies): siva guska (anser anser)

pasmina:Posavska guska

Divlja guska (foto: PP Kopački ri

t)

1posavska guska112

Tradicijski sPecijaliTeT Posavske kuhinje:Posavska Martinjska guska s kestenima sasTojci za 6 osoba: posavska guska, teška približno 3 kg5 suhih žemlji 150 g. slanine, najbolje turopoljske svinje 2 luka 400 g. kestena 3 žlice masla 1 l juhe 2 žličice soli 1 jaje žličica bijelog papra 50 g. svinjske masti, najbolje turopoljske svinje

PriPrema: Pećnicu zagrijemo na 200 °c. Žemlje namočimo, slaninu i luk sitno narežemo. Kesteni zarezani u križ peku se u pećnici dok se kora ne počne odvajati, a potom ih očistimo i raspolovimo. Na maslu prepržimo šećer i kestene, zalijemo juhom i pirjamo desetak minuta. slaninu zapečemo i na njoj staklasto popržimo luk. ocijeđene kestene, žličicu soli, jaje i luk prepržen na slanini dodamo ocijeđenim žemljama te umijesimo nadjev. očišćenu gusku natrljamo iznutra solju i paprom, ispunimo nadjevom i zašijemo. Položimo je na lim prsnom stranom prema dolje, premažemo otopljenom mašću i pečemo tri sata u pećnici. sok od pečenke u više navrata razrijedimo s malo vode i zalijevamo gusku u toku pečenja. Nakon sat i pol okrenemo je na leđa. uz povremeno zalijevanje peče se narednih sat i pol. Kao prilog, služi se salata od crvenog zelja s bučinim uljem i jabukom te okruglice od krumpira.

izdavač: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Izdano uz stručnu potporu Državnog zavoda za zaštitu prirode i Hrvatske poljoprivredne komore (Odbor za peradarstvo)

tekst: mr. sc. Roman Ozimec 1 Priprema: Maja Vrančić, mag. geogr.

Naslovnica: Posavske guske na farmi Branka Borkovića u Prečnom (foto: MGH)

Zagreb, 2011.

ankeTaZa uZgajivaČe posavske guske

osobni podaci Ime i prezime: Adresa:

kontaktTelefon: Mobitel: E-mail:

Guske uzgajate: a. manje od 10 godina b. 10-30 godina c. 30-50 godina d. Preko 50 godina

Godišnje uzgojite: a. do 20 gusaka b. 20-50 gusaka c. 50-100 gusaka

d. više od 100 gusaka

Guščiće nabavljate: a. Iz vlastitog uzgoja b. Kupujem ih kod/u

Guske uzgajate za: a. samo za vlastite potrebe b. većinom za vlastite potrebe, manji dio za prodaju c. manji dio za vlastite potrebe, većinom za prodaju d. isključivo za prodaju

Preko zime ostavljate: Broj mužjaka: Broj ženki:

Kako nazivate guske: Mužjaka: Ženku: Mlade:

Osobna imena guski: Mužjaka: Ženke:

Mlade:

Za ishranu gusaka koristite: Pašu: Od kada do kada u godini: Od kada do kada dnevno: Prihranu: a. Kukuruz b. Ječam c. Posije d. Koprive e. Ostalo

Za koju namjenu uzgajate guske: a. Meso b. Jaja c. Perje d. Ostalo:

Kako pripremate guske za jelo: a. Pečena guska b. Kuhana guska c. Dimljena guska d. Ostalo

Pripremate li gusku za neke posebne prigode? a. Martinje b. Svadbu c. Ostalo Imate li neke posebnosti vezane za uzgoj (način uzgoja, držanje, naziv pasmine….)?

anketarov dio

Datum ankete:

Anketu proveo:

Prijedlozi anketara (korekcije, dodatna pitanja…):

Anketu preuzeo: Datum: