Posljedice ledenog nevremena - hrsume.hr

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj 208 Godina XVI. Zagreb, travanj 2014. ISSN 1330 – 6480

Rasadnik Piket Stari podravski divovi

Posljediceledenog nevremena

Svjetski dan šuma

Mjesečnik »Hrvatske šume« Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko

Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Jutarnje umivanje, Goran Dorić Zadnja stranica: Suton, Marinko BošnjakovićGrafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb

Naklada: 6200 kom

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.impr

essu

mu

ovom

bro

ju

4Posljediceledenognevremena

3 Izdvojite vrijeme za čišći planet

4 Štete u čabarskim šumama oko 100 milijuna kuna

6 Šumari, počnite razmišljati o EU fondovima

7 Ideja o nastavku Premužićeve staze

8 Visoke ocjene institutu i fakultetu

9 Šumari prisustvovali uglednom opatijskom seminaru

10 Studenti sadili po Učki

11 Članica Uprave na radilištu šumarije Kamenska

12 Sječa radi točnih podataka

13 Arborikultura nije prepoznata kao znanstvena disciplina

14 Radnik Hrvatskih šuma je učinkovit i racionalan

15 Drugi Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima

16 Prvi dan proljeća ili Svjetski dan šuma!

18 Vjestice iz podružnice

21 Hrvatska javnost ne mari za štete

22 Šumarska ljepotica novogradiške gradske jezgre

24 Od nizinskih do brdsko - gorskih šuma

26 Šumarstvo pograničnog područja

28 Na mjestu piketavanja nastao rasadnik Piket

30 Prvi zakoni korištenja i zaštite šuma iz 13. stoljeća

32 Ljekovita biljka s kojom umirujemo živce

34 Pistacija

36 Stari podravski divovi

38 Veliki zaljubljenik u Velebit

40 Najsačuvanija prašumska oaza na Papuku

42 Lonjsko polje i Medvednica na putu ka održivom razvoju

43 Dječji kutak

Broj 208 | Travanj 2014. HRVATSKE ŠUME 3

aktu

alno

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

Već tradicionalna globalna akcija Zelena čistka ove godine će doživjeti svoje treće izdanje. Kao i

prethodnih godina, cilj akcije je ukazati javnosti na nelegalno odlaganje otpada na divljim deponijima. Od samih početaka, u akciji sudjeluju i Hrvatske

šume.

Počinje još jedna Zelena čistka

ZELENA ČISTKA 2014

Izdvojite vrijeme za čišći planetGlobalna kampanja Zelena čistka - jedan dan za čisti oko-

liš i ove će godine okupiti volontere iz cijele Hrvatske u akciji čišćenja divljih deponija. Ova hvale vrijedna akcija koju u našoj zemlji organizira udruga Žmergo

iz Opatije već treću godinu ukazuje na problem divljih deponija koji stvaraju neodgovorni i ekološki neosviješteni građani.

Hrvatske šume akciju su podržale od samih početaka, jer bor-ba sa divljim deponijima predstavlja sastavni dio radnih obveza svakog šumara. Ono što raduje svakako je veliki broj školaraca koji se na dan akcije Zelena čistka pridružuju šumarima i pomažu im u čišćenju.

Povećanje količine otpada problem je današnjice koji uvelike mijenja kvalitetu življenja u cijelome svijetu pa tako i u Hrvat-

skoj. Prirodna dobra moraju ostati očuvana ukoliko želimo zdrav život. Utjecaj koji otpad ima na vodu, zrak i tlo direktno utječe na svakog pojedinca. Gotovo svakodnevno u vijestima slušamo o problemima uzrokovanim otpadom, koji najčešće utječe na zdrav-lje ljudi. Kvalitetniju budućnost možemo osigurati smanjenjem količine otpada, selektivnim odvajanjem i njegovim pravilnim zbrinjavanjem.

Gospodarenje komunalnim otpadom u Europskoj uniji nalazi se na vrlo različitim razvojnim razinama. Usprkos trenut-noj praksi gospodarenja odlagalištima u Republici Hrvatskoj, in-tenzivno se radi na pripremi te na tehnološkoj uspostavi sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Cilj koji je nekolicina eu-ropskih država ostvarila, a kojem teži i Hrvatska, uspostava je gos-podarenja sirovinama i energijom iz otpada. Odlagao bi se samo inertni, za buduće generacije neopasni otpad.

Tim povodom, nedavno je održan okrugli stol pod nazivom Cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Na okruglom stolu okupili su se brojni uglednici a skupu se obratio i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je među brojnim inicijativama građana istakao upravo Zelenu čistku kao odličan primjer reakcije građana na ovaj, globalno rastući problem.

- Moramo promijeniti navike i ne smijemo sirovinu odlagati kao otpad koji je možda otpad jedne industrije ali isto tako siro-vina druge industrije. Samo takvim načinom gospodarenja može-mo poboljšati ekonomsku, ekološku i socijalnu sliku – naglasio je Zmajlović

Posebni savjetnik ministra zaštite okoliša Renato Šarc tom je prigodom održao predavanje na temu cjelovitog sustava gospo-darenja otpadom – iz prakse odlaganja prema praksi gospodarenja sirovinama i energijom. On je istaknuo činjenicu kako danas ži-vimo na račun budućih generacija što znači da danas ne plaćamo punu cijenu odlaganja otpada. Usporedio je podatke sa zemljama koje imaju puno bolje sustave odlaganja otpada gdje se ističe Au-strija sa cijenom od 40 eura po kubnom metru otpada.

- Cilj gospodarenja otpadom je riješiti problem na način da taj otpad nema utjecaja na čovjeka, biljni i životinjski svijet kao niti na buduće generacije. U Hrvatskoj se 2/3 otpada ne odlaže na ispravan način, a kako bi to činili potrebno ga je reciklirati na mjestu nastanka – samome domaćinstvu – istakao je Šarc, najaviv-ši kako će od 1. srpnja i Hrvatska početi sa recikliranjem otpada u domaćinstvu. ■

Mr. sc. Renato Šarc

4 HRVATSKE ŠUME Broj 208 | Travanj 2014.

Josip Malnar upravitelj šumarije Gerovo

U ledenom nevremenu koje je početkom veljače zahvatilo Gorski kotar, najteže je stradalo područje grada Čabra. U državnim šumama procjenjuje se da je uništeno oko 300.000 m³ drvne mase. Najviše je

uništeno bukve i javora.

Posljedice ledenog nevremena na terenima šumarije Gerovo

aktu

alno

Teks

t: Ve

sna

Pleš

e

Fot

o: B

oris

Ple

še

Ledeno nevrijeme koje je početkom veljače za-hvatilo Gorski kotar ostavilo je iza sebe pravu apokalipsu. Ova prirodna katastrofa ima uz ekološke i nesagledive ekonomske posljedice

što će se osjećati na ovim prostorima dugi niz godina, a sama sanacija će potrajati možda i desetljećima.

Prema prvim procjenama u državnim šumama na čabarskom području, tereni šumarija Tršće, Gerovo i Prezid, uništeno je oko 300.000 m³ sastojina. Finan-cijski to je šteta za državne šume u iznosu od oko 80 milijuna kuna, u privatnim šumama štete se procje-njuju na oko 17 milijuna kuna. Najviše su stradale bjelogorične šume bukve, prvog debljinskog razreda (promjera od 10 do 30 cm), na nadmorskim visinama

od 300 do 1100 metara. - Ono što nas je iznenadilo, kad smo ušli u neke šumske pre-

djele poput GJ Lividraga i GJ Lazac jesu izvaljena stabla crnogori-ce promjera od 30 do 60 cm, na nadmorskim visinama od 900 do 1100 metara, to nismo očekivali, jer smo mislili da je crnogorica zbog svoje vitalnosti ostala pošteđena, -govori Josip Malnar upra-vitelj šumarije Gerovo.

Osim šteta na šumskim sastojinama, stradala je i jelenska i sr-neća divljač, poglavito u kanjonima rijeka, pritokama rijeke Kupe. Uz ledenu koru, koja je divljači otežavala kretanje, najveće štete na divljači nastale su od vukova. Lovoovlaštenici, Lovačka društva i Hrvatske šume na ovom području bilježe i velike štete na auto-matskim hranilicama za divljač. Zbog mehanizma osjetljivog na hladnoće, hranilice nisu radile, pa je došlo i do zastoja u izlaganju hrane divljači.

Na objektima, zgradama šumarija i lugarnicama nije bilo većih šteta. Šteta je nastala u lovačkoj kući Lividraga, gdje od 1. veljače nije bilo struje, nisu radili zamrzivači pa su se pokvarile određene količine mesa.

Zahvaljujući nadljudskim naporima šumara dobar dio šum-skih cesta u čabarskom kraju bio je na vrijeme očišćen, te time i sama radilišta dostupna za rad. Sada predstoji obavljanje najtežeg

POSLJEDICE LEDENOG NEVREMENA

Štete u čabarskim šumama oko 100 milijuna kn

dijela posla, to je sanacija odnosno čišćenje šume, od slomljenih i izvaljenih stabala.

- Treba napomenuti da mi, s obzirom na kapacitete kojima raspolažemo u ljudstvu i mehanizaciji, nismo sami sposobni oba-viti sve potrebne radove na sanaciji, pa će nam trebati i pomoć sa

strane. Nadamo se punoj potpori Hrvatskih šuma, a i sama Upra-va Hrvatskih šuma intenzivno radi na tome da se ovaj problem riješi na što učinkovitiji način, - govori Malnar.

- Što se tiče drvne mase, a radi se o vrlo velikim količinama, trebalo bi je čim bolje iskoristiti. Obzirom da se radi o tanjoj oblo-vini, najbolje rješenje je da se iskoristi kao ogrjevno drvo. Za to postoji i veliki i interes kod domaćeg stanovništva, a to je naišlo i na pozitivno mišljenje u Hrvatskim šumama. Treba naglasiti, svatko tko će krenuti sa samoizradom ogrijeva, mora u šumariji potpisati izjavu da te radove obavlja sam na vlastitu odgovornost, - naglašava Malnar.

Ova katastrofa dijelom će se negativno odraziti i na isporuku sirovine lokalnim drvoprerađivačima. Obzirom da se radi o tanjoj oblovini, koja ne zadovoljava kakvoćom njihove potrebe, dio si-rovine morat će nabavljati i na drugim mjestima izvan Gorskog kotara.


Prizor nalik apokalipsi

REKAPITULACIJA UKUPNIH ŠTETAU DRŽAVNIM I PRIVATNIM ŠUMAMA:

Štete na drvnoj masi: 161.121.554 €

Štete na šumskoj infrastrukturi: 3.190.537 €

Trošak obnove šuma: 66.868.830 €

SVEUKUPNA ŠTETA: 231.180.921 €

No kako se ipak radi o velikim količinama uništene drvne mase, šumari se s pravom pitaju, hoće li se sva masa moći i iskori-stiti, ili će pak dio ostati neiskorišten u šumi?

Ovo je i prava ekološka katastrofa za ovaj kraj. To će se poseb-no odraziti na opće korisne funkcije šuma. Uz ovakve kalamitete na drveću, smanjenje asimilacijske površine (samo jedan hektar bukove šume dnevno upije 20.000 litara vode), dovest će do po-jačanih ispiranja tla i erozije, te u konačnici do smanjenja prirasta. Jednoj bukvi potrebno je stotinjak godina kako bi postigla svoju zrelost. Ne treba zaboraviti ni estetsku funkciju koju šuma ima. Ovdje je ona u potpunosti narušena, jer krajobraz nalikuje krajo-liku koji je pogodila atomska bomba, pa će trebati desetljeća da se vizualno oporavi.

Uz šume, velike štete nastale su i na voćnjacima. Štete su u tom smislu nemjerljive, jer je voćarstvo kao tradicionalna grana gospodarstva na ovom području ovom katastrofom u potpunosti nestalo. Trebat će godine za sanaciju štete kako bi iznova posađene sadnice voćaka dale prinos.

Ni najstariji žitelji Gorskog kotara, ali i čabarskog kraja ne pamte sličnu prirodnu katastrofu nalik ovoj. No, da ovakva pojava na ovim prostorima nije nešto novo i da je toga bilo i u prošlosti, govori nam jedan od zapisa kojeg smo pronašli u Šumarskom li-stu, broj 8/9 iz 1938. autora Stjepana Frančiškovića. U članku pod nazivom „Prilog proučavanja taksacionih elemenata u prebirnim šumama“, autor govori o ledenom nevremenu koje je zahvatilo područje Gorskog kotara i ostavilo kao posljedicu velike štete i u šumama. Spominje posebno jake ledolome u razdoblju: od 10. do 22. prosinca 1927. (zahvaćeno područje cijelog Gorskog kotara), od 1. do 5. ožujka 1931. (područje Delnica), 1. do 10. prosinca 1931. (područje Fužina) te 1. do 10. prosinca 1933. cijeli Gorski kotar. Vjerojatno je takvih pojava u ovom kraju bilo još u prošlom stoljeću, ali nažalost ne raspolažemo podatcima kojima bi to mogli i potkrijepiti. ■

Uništena stabla


Domagoj Troha predstavlja prijedlog Programa

aktu

alno

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

EU FONDOVI

Šumari, počnite razmišljati o EU fondovima

Važno je naglasiti kako su kroz izradu prijedloga Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. za

šumarski sektor u RH prvi put predložena sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj,

koja, ukoliko se Program usvoji u Bruxellesu, osiguravaju 332 milijuna eura godišnje u idućem

razdoblju sedam godina, gdje je šumarstvo zastupljeno u 8 od 16 predloženih mjera.

Početkom ožujka predstavljen je prijedlog Programa ruralnog razvoja Republike Hr-vatske za razdoblje 2014.-2020. za šumarski sektor čija je prezentacija održana u Vijećnici

Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Riječ je o nacrtu koji se uskoro šalje na formalne konzultacije Europskoj komisiji, nakon kojih će se sukladno ko-mentarima EK ažurirati te poslati na konačno usvaja-nje. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. definirat će, između ostalog i mogućnosti financiranja projekata vezanih za šumar-ski sektor u sklopu ruralnog razvoja. Program donosi Ministarstvo poljoprivrede, a nacrt je razradila radna skupina u kojoj je, između ostalih, sudjelovao i dje-latnik Hrvatskih šuma Domagoj Troha, viši stručni

suradnik u Službi za strateški razvoji i upravljanje organizacijskim promjenama. On je prisutnima prezentirao mogućnosti financira-nja projekata u šumarstvu putem Europskog poljoprivrednog fon-da za ruralni razvoj, što je prva prezentacija prijedloga Programa od strane članova radne skupine koja je sudjelovala u izradi.

Uvodni govor održala je Davorka Hajduković, pomoćnica mi-nistra poljoprivrede Tihomira Jakovine koja je istaknula kako će država učiniti sve da pripremi sve potrebne dokumente kako bi se sredstva ovog fonda mogla koristiti na što učinkovitiji način. Sku-pu se obratio i Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede za sektor šumarstvo koji je pohvalio radnu skupinu i čestitao im na izvrsno odrađenom poslu.

U svome izlaganju Troha je naveo sve specifičnosti šumarstva i drvnoga sektora u Europskoj uniji te je napomenuo kako šumarski sektor u predpristupnom razdoblju nije kao sektor poljoprivrede imao dovoljno prilike učiti pripremu projekata iz EU programa poput SAPARD-a, IPARD-a i dr., već će se morati što prije orga-nizirati i učiti koristiti europske strukturne i investicijske fondove, nažalost tek kada je Hrvatska postala punopravna članica EU.

Troha je u prezentaciji predstavio Zajedničku poljoprivrednu politiku EU kao jednu od najstarijih i najsloženijih politika Unije kojom se određuje jedinstveno tržište poljoprivredno – prehram-benih proizvoda, osigurava dohodak poljoprivrednih proizvođača te se rješavaju strukturna pitanja u poljoprivredi i ruralnim po-dručjima, a koja djeluje i financira se kroz dva stupa: Europski poljoprivredni garancijski fond te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Pravna osnova za izradu Programa ruralnog razvoja Repu-blike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. je Uredba Europskog parlamenta i vijeća o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Bitno je naglasiti kako će Republici Hrvatskoj za šumarstvo i šumarski sektor prvi put biti dostupna značajna sredstva koja je EU osigurala iz Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj a riječ je o ukupno 332 milijuna eura godišnje u narednom razdoblju sedam godina, gdje je šumarstvo zastupljeno u 8 od 16 mjera financiranja.

Mjere zanimljive šumarima obuhvaćaju: MO1 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranjaMO2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivred-

nim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospo-darstvima

MO4 – Ulaganja u fizičku imovinuMO6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanjaMO8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održi-

vosti šumaMO9 – Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođačaMO16 – SuradnjaMO17 – Upravljanje rizicima

Svaka od ovih mjera podrobno je predstavljena i objašnjena te je istaknuta maksimalna vrijednost potpore.

S obzirom na posjećenost ove prezentacije, može se reći kako za Program vlada veliko zanimanje, a tome u prilog idu i brojna pitanja koja su postavili sudionici. Iako je Program trenutno na neformalnim konzultacijama u Europskoj komisiji, vrlo je bitno da zainteresirani počnu što prije razmišljati o razvoju projekata, jer kako je rečeno, pretpostavlja se da će prvi natječaji za šumarski sektor biti raspisani već u prvome kvartalu 2015. godine. Velika je to šansa za cjelokupni šumarski sektor i za kapitalne investicije koje mogu pokrenuti razvoj ruralnih krajeva gdje je šumarstvo, često jedina ozbiljna gospodarska opcija. ■


Iznad Krupe radio bi se vidikovac za osobe s invaliditetomak

tual

noTe

kst/f

oto:

Iren

a D

evči

ć

REVITALIZACIJA VELEBITA

Ideja o nastavku Premužićeve staze

Sredinom ožujka u NP Paklenica održan je sastanak potencijalnih partnera i nositelja projekta za izgradnju visokokvalitetne planinarske staze koja bi predstavljala

produžetak nadaleko poznate Premužićeve staze. Pisanu podršku projektu izrazile su i Hrvatske šume te su na sastanku prisustvovali predstavnici iz UŠP

Gospić i UŠP Split.

Inicijator projekta, planinarsko društvo KBC Maksimir oku-pilo je veliki broj dionika na trećem dogovornom sastanku koji se održao tijekom ožujka u prostorijama NP Paklenica. Na sastanku se raspravljalo o brojnim aspektima gradnje vi-

sokokvalitetne planinarske staze koja bi se nastavljala na postojeću Premužićevu stazu te duž Velebita završavala uz rijeku Zrmanju. Projektom se želi revitalizirati napušteno područje Velebita te ši-roj javnosti omogućiti kvalitetniji i kontrolirani pristup ljepotama Velebita. Kao primjer navedena je postojeća Premužićeva staza, izgrađena prije 80 godina prema ideji šumarskog inženjera Ante Premužića, koja je doprinijela iznimno visokoj očuvanosti bilj-nog i životinjskog svijeta, te se prirodna ravnoteža, dugoročno gledano, minimalno remeti. Izgradnjom ovakve staze otvaraju se brojne mogućnosti razvoja turizma, planinskog i planinarskog, na području Ličko - senjske i Zadarske županije te povećanje razine ekološke osviještenosti za brojne posjetitelje kojima bi pristup Ve-lebitu na ovaj način bio olakšan. Drugu korist izgradnje visoko-kvalitetne planinarske staze inicijatori vide u donošenju inovacija u vidu izgradnje e-planinarskih putova kojima se planinar kreće slijedeći GPS signal na svome uređaju. Time bi Hrvatska postala prva zemlja u svijetu koja bi uvela i ovakav način markiranja staza i planinarenja.

Komisija za planinarske putove pri Hrvatskom planinar-skom savezu izradila je moguće trase, analizom duljina, visinskih razlika, atraktivnošću područja, te prijedlog dala na razmatranje kao podlogu za daljnje razgovore. Veliki dio predloženih trasa su već postojeći, označeni putovi ili već izgrađene šumske ceste. Poče-tak primarne staze bio bi dionica Terezijane u Baškim Oštarijama do prilaza Konjskom, zatim preko Jurkove doline do Piskove kosi-ce. Ovdje bi se staza nastavljala do Šugarske dulibe, prema Panosu i dalje prema Stapu. Kuk Stapina se zaobilazi s južne strane. Staza se nastavlja prema Malom i Velikom rujnu, prolazi iznad Velikog rujna prema Stražbenici i nastavlja se podno masiva Vaganskog vrha i Svetog brda. Gradnja primarne staze na dijelovima trase koji se poklapaju s postojećim markiranim putovima uključuje proširivanje postojećih verificiranih markiranih staza na širinu od 1,5 metar, gradnju visokokvalitetne staze i obilježavanje posebno dizajniranim natkrivenim putokazima i obavijesnim pločama. Na-vedeni projekt aplicirao bi za financiranje iz fondova EU.

Nakon detaljne prezentacije uslijedila je i vrlo živa rasprava. Moglo se čuti primjedbi i pohvala od strane HCR-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, Parka prirode Velebit, Razvojne agencije

Ličko - Senjske županije, ZADRE (zadarske razvojne agencije) te Instituta za turizam. Svi sudionici su se uglavnom složili da projekt ima određene nedostatke no i da je zaista potrebno ulagati u razvoj i kvalitetu hrvatskog planinskog turizma. Mandica Dasović iz UŠP Gospić također je dala svoju primjedbu. Iako je načelno pohvalila zamisao izgradnje visokokvalitetne staze koja bi se nastavljala na Premužićevu stazu, mi-šljenja je kako Velebit ne treba iz srži mijenjati i pre-tvarati u slovenske Alpe ili Visoke Tatre, što se moglo čuti u prezentaciji. Ideja da se pristup Velebitu olakša te na taj način dovodi veliki broj ljudi nije u skladu s onim što ta planina predstavlja, mišljenja je Dasović.

Kao stanovnica Like i velebitskog kraja smatra da Velebit mora ostati nepristupačan i surov u svojim pojedinim dijelovima.

Činjenica je da se u projektu naglasak stavlja na dodanu vrijednost koju bi ovakva jedna visokokvalitetna staza donijela, no s druge strane, mišljenje je mnogih sudionika, da Premužićeva staza iako spomenik arhitekture nije donijela dodanu vrijednost u smislu razvoja tog dijela Velebita. NP Sjeverni Velebit još uvijek uvelike zaostaje po broju posjetitelja ili broju prodanih ulaznica za susjednim planinskim parkovima kao što su Plitvička jezera ili Paklenica. Također jedna od primjedbi bila je upućena na ideju da se staza radi iznad Velikog rujna s obzirom da je upravo to jedno od planinskih mjesta kojemu je potrebna revitalizacija o kojoj se u projektu govori tim više što je ravnatelj NP Paklenica, Zlatko Ma-rasović napomenuo kako imaju namjeru u skorijoj budućnosti na području Velikog rujna napraviti ulaz za posjetitelje s recepcijom te svom pratećom infrastrukturom. Mnogi su se složili da projekt iako idejno dobar, više zvuči kao skup dobrih želja, no svakako ostaje za vidjeti koliko će od toga biti moguće i realizirati. ■


Hrvatski šumarski institut

Nova zgrada Šumarskog fakulteta

doga

đaji

Teks

t: M

arija

Gla

vaš

F

oto:

M. G

lava

š i M

. Iva

nkov

ić

Iz ne tako davno objavljenog članka u jednoj našoj dnevnoj tiskovini šira je javnost upoznata s činjenicom kako je naš Hrvatski šumarski institut visoko ocijenjen postupkom rea-kreditacije. I Šumarski fakultet i Hrvatski šumarski institut

visoke ocjene zaslužili su zahvaljujući visoko stručnom i predanim kadrovima i kako je za jedan intervju istaknula ravnateljica HŠI Dijana Vuletić, stalnim angažmanom na međunarodnim projek-tima, kvalitetnim znanstvenim istraživanjima i objavljivanjem u priznatim časopisima.

Prva faza postupka reakreditacije je izrada dokumenta samoa-nalize. Radi izrade tog dokumenta na ŠF formirala se radna grupa koju su činili Vladimir Jambreković, Ivica Župančić, Josip Mar-galetić, Renata Pernar, Marijan Šušnjar i Ljubica Štros, odnosno predstavnici područja drvne tehnologije, šumarstva i prava. Po-vjerenstvo je za izrade imalo podršku svih zaposlenika fakulteta, a završnu riječ dao je dekan fakulteta Milan Oršanić. Radnu grupu HŠI činili su šumarski znanstvenici Tomislav Dubravac, Milan Pernek, Hrvoje Marjanović i Mladen Ivanković, predstavnik prav-ne struke Fikret Ahmetović, predstavnica ekonomske struke Kri-stina Kožar Perez te knjižničar Mladen Vuković. Dokumenti su potom predani Agenciji za znanost i visoko obrazovanje koja ih je proslijedila Povjerenstvu za reakreditaciju.

Stručno povjerenstvo za provođenje postupka reakreditacije je Šumarski fakultet posjetilo prošle godine krajem svibnja.

Članovi stručnog povjerenstva bili su Hanna Kwaśna s Pri-rodoslovnog Univerziteta u Poljskoj, Hubert Hasenauer s Institu-ta za silvikulturu i Univerziteta prirodnih resursa i živih znanosti u Austriji, Andrej Bončina s Biotehničkog fakulteta u Sloveniji, Nenad Potočić iz HŠI i Jurica Jović s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Za svog dvodnevnog posjeta Povjerenstvo se tijekom sastanaka sastalo s Upravom fakulteta, Radnom grupom za izradu samoanalize i predstavnicima Povjerenstva za upravljanje kvalite-tom, voditeljima studija, voditeljima znanstvenih projekata, asi-stentima, studentima te nastavnim osobljem. Obišli su zavode, laboratorije, knjižnice, računarski centar i referadu. Povjerenstvo je ocijenilo: upravljanje visokim učilištem i osiguravanjem kvalite-te, studijske programe, studente, nastavnike, znanstvenu i stručnu djelatnost, mobilnost i međunarodnu suradnju te resurse, odno-sno prostore, opremu i financije.

Međunarodno povjerenstvo dostavilo je ŠF-u tri mjeseca nakon posjeta Završni izvještaj o provedenom postupku reakre-ditacije s brojčanom i opisnom ocjenom. S visokom brojčanom ocjenom 4,43 Šumarski fakultet je postao druga najbolje ocije-njena obrazovna institucija Sveučilišta u Zagrebu. Opisna ocjena glasi – Šumarski fakultet u Zagrebu je u izvrsnoj poziciji da postane, ili možda trenutno već jest, vodeći šumarski fakultet u regiji. Uprav-ljanje visokim učilištem i osiguranje kvalitete jako je dobro i treba ostati takvo kakvo jest (bez i jedne smjernice za poboljšanje sustava). Čestitamo Šumarskom fakultetu na njegovom radu. –

HŠI stručno je povjerenstvo posjetilo početkom studenog prošle god., a članovi su bili Marek Metslaid koji je prema po-sljednjim poznatim podatcima zaposlen na Švicarskom državnom institutu za šumarstvo, snijeg i istraživanje krajobraza, Dirk Rehe-ul s Odjela produkcije bilja na Gent univerzitetu u Belgiji i Peter Mc Keown s Nacionalnog univerziteta Irske. Posjet je odgovarao onome na fakultetu. Povjerenstvo je najprije održalo sastanak s Upravom instituta, a zatim s radnom grupom Samoanalize. Raz-govarali su sa znanstvenicima i znanstvenim novacima. Obišli su čitav institut odnosno sve zavode, laboratorije i veliki rasadnik. Neki od kriterija ocjenjivanja bili su kvaliteta znanstvenog istraži-vanja, ljudskih potencijala, produktivnost znanstvenim istraživa-nja, utjecaj i značaj znanstvenim istraživanja. HŠI još uvijek čeka službenu ocjenu AZVO-a.

Kada je znanost široka poput šumarske i dotiče se mnogih dru-gih znanstvenih disciplina i zahtjeva golemu moralnu odgovornost važno je znati da su uz nas naši pouzdani učitelji i savjetnici. ■

Šumarska akademija osnovana je još 1898. godine, a Institut za šumarska i lovna istraživanja 1945. godine.

Visoke ocjeneinstitutui fakultetu

ŠUMARSKA STRUKA IMA VRHUNSKE ZNANSTVENIKE


doga

đaji

Teks

t/fot

o: p

rof.

dr. s

c. M

ilan

Gla

vaš

58. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE

Šumari prisustvovali na uglednom opatijskom seminaruOpatija u veljači već tradicionalno ugošćuje seminar

zaštite bilja koji je postao sjedište okupljanja ljudi te grane biotehničkih znanosti, kako agronoma tako i šumara. Na svečanom otvaranju Hrvatsko društvo

biljne zaštite zasluženim pojedincima dodijelilo je visoka prizna-nja. Za velik doprinos Društvu, a pogotovo šumarskom dijelu, posebno priznanje uručeno je kolegi iz Slovenije, univerzitetskom diplomiranom inženjeru šumarstva Joštu Jakši. Besplatnim pri-sustvom na seminaru nagrađena su četiri studenta agronomije i naš student Martin Šimek. Također su promovirani novi doktori znanosti iz oblasti zaštite bilja među kojima je i naš kolega dr. sc. Marko Vucelja.

Radnom dijelu Šumarske sekcije prisustvovali su znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Mađarke, predstavnici Upra-ve Hrvatskih šuma i Uprava šuma podružnica, zatim predstavnici nekoliko tvrtki za proizvodnju i prodaju sredstava za zaštitu bilja i drugih specijaliziranih tvrtki. Na Šumarskoj sekciji izloženo je 14 referata, a autori su 21 iz Hrvatske i 5 iz inozemstva (BiH i Mađarska).

U prvom referatu govorilo se o problemima koji nastaju u gospodarskoj jedinici Lonja zbog dugotrajnog zadržavanja poplav-nih voda. Zatim su izneseni podaci o utjecaju šumskih požara na degradaciju šuma i šumskih zemljišta, te utrošku kemijskih sred-stava za zaštitu biljaka u rasadnicima i to po 1 ha i na 1000 proi-zvedenih sadnica. Dano je detaljno tumačenje za zahtjeve koje tre-baju zadovoljiti biorazgradivi štitnici u primjeni zaštite posađenih biljaka. Poseban referat odnosio se na rezultate istraživanja audio-vibracijskih, okusnih i mirisnih repelenata namijenjenih odbijanju glodavaca. Kroz tri izlaganja vrlo se detaljno govorilo o problema-tici suzbijanja gubara u prošloj i ranijim godinama te mjerama koje će se poduzimati u budućnosti. Jedno izlaganje odnosi se na smrekovog pisara u velebitskim šumama. Kolega iz Mađarske je iznio brojne podatke o reakcijama kukaca (cvilidreta) na mirise koje proizvode kukci i biljke. Tri se izlaganja odnose na nove ili novije štetne organizme u Hrvatskoj. Novi štetni organizam u nas je hrastova mrežasta stjenica (Corithuca arcuata), a novija je i Cha-lara fraxinea koju je grupa znanstvenika istraživala u našim klon-skim sjemenskim plantažama poljskog jasena. Platanina pepelnica (Microsphaera platani) je u nas opažena prije nekoliko godina, a prošle godine prvi puta je utvrđen njen masovni napad na plata-nama diljem Hrvatske.

Ocijenjeno je da su izlaganja po svome sadržaju bila na izuzet-no visokom nivou, a prikazani materijal oslikava najnovija sazna-nja i događanja na polju zaštite šuma. Svi su referati izloženi u jed-nom danu što je pokazalo niz nedostataka i poteškoća (opterećenje putovanjem, nemogućnost slušanja drugih izlaganja, upoznavanje pisanih materijala o sredstvima za zaštitu bilja, razmjeni mišljenja itd.). Unatoč tomu šumari su bili ponosni na svoj doprinos 58. seminaru biljne zaštite. ■

U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite u Opatiji je od 11. do 14. veljače 2014. godine održan 58. seminar biljne zaštite. Seminaru je prisustvovalo preko 400 sudionika.


Vladimir Vukelić pokazuje studentima sadnju sadnice Studenti u akciji pošumljavanja

doga

đaji

Teks

t: Ve

sna

Pleš

e

Fot

o: S

iniš

a Po

gač

AKCIJA Stablo je život

Studenti sadili po Učki

Fakultet za menadžment u turizmu i ugosti-teljstvu iz Opatije, na inicijativu studenata Studentskog udruženja za pomoć - SUP te Studentskog zbora pokrenuo je volontersku

akciju pošumljavanja pod nazivom Stablo je život. Je-dan od zadataka odgojnog aspekta visokog školstva je poticanje svijesti o važnosti održivog razvoja, a ovom ekološkom akcijom pošumljavanja studenti konkret-nim radom na terenu upoznaju osnove gospodarenja šumom kao prirodnim bogatstvom.

Akcija se održavala 7. ožujka, na terenima Parka prirode Učka, lokalitet Veprinac (GJ Učka – Opatija, odjel 7a ). U pošumljavanju je sudjelovalo oko 150 studenata prve i četvrte godine Fakulteta, pod vod-stvom mentora Danijele Gračan i Rade Kneževića. Tom prigodom zasađeno je 500 sadnica hrasta cera iz rasadnika Frančeskija koje im je darivala buzetska po-

družnica Hrvatskih šuma. Prije samog pošumljavanja zaposlenici šumarije Opatija (jedan radnik i poslovođa) pokazali su studenti-ma kako se na ispravan način sade sadnice.

Akciji je bio nazočan i Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović koji je zasadio prvu sadnicu. Tom prigodom je izjavio:

- Akcija Stablo je život pokazala je da Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu obrazuje ne samo dobre menadžere već i dobre ljude te da su studenti na ovaj način pokazali inovativnost, poduzetnost i inicijativu.

Posebnu zahvalu u realizaciji projekta predstavnici Fakulte-ta uputili su Parku prirode Učka i Hrvatskim šumama. Danijela Gračan, idejna začetnica projekta naglasila je da se slične akcije

Akciji u kojoj je sudjelovalo 150 studenata fakulteta, potporu je dao i ministar obrazovanja, znanosti i

sporta Željko Jovanović posadivši prvu sadnicu cera. Sadnice su donirale Hrvatske šume, podružnica Buzet.

Ministar Željko Jovanović posadio je prvu sadnicu cera

namjeravaju ubuduće provoditi dva puta godišnje, pa bi tako u razdoblju od desetak godina bilo posađeno i do 10.000 komada novih sadnica.

Akciji Stablo je život, nazočni su bili uz predstavnike FMTU-a na čelu s dekanom Jožem Perićem, predstavnici Sveučilišta u Rije-ci i Primorsko - goranske županije, djelatnici Parka prirode Učka i buzetske podružnice.

I voditelj buzetske podružnice Christan Gallo, zadovoljan je što su i Hrvatske šume pridonijele da se ova hvale vrijedna akcija uspješno realizira.

- Akcija poput ove ima dosta, često se doniraju sadnice vrtići-ma i školama na području Istarske županije, a uz to aktivni smo i sudionici akcije „Šuma u školi, škola u šumi“, koja je odobrena od Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, - naglašava Gallo. Ci-ljevi ove akcije su na interdisciplinaran način približiti šumu, život u šumi i važnost gospodarenja šumama, najmlađima od prvog do osmog razreda osnovnih škola. U ovim akcijama koje se provode na terenima svih podružnica Hrvatskih šuma, kroz prikaz poslova šumara naglašava se njihova važnost u održavanju stabilnih eko sustava. ■


U terenskome dijelu stručnoga kolegija UŠP Požega članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić bila je na radilištu Velinca, u šumskome predjelu Leštat.

Pozorno je promatrala izvlačenje te postupak prikrajanja deblovine tijekom izradbe šumskih

sortimenata

doga

đaji

Teks

t/fot

o: Iv

ica

Tom

ić

POSJET POŽEŠKOJ PODRUŽNICI

Članica Uprave na radilištu šumarije Kamenska

Požeška podružnica Hrvatskih šuma ostvarila je u 2013. godini dobar poslovni rezultat. Od planiranih 160.000 m³ drvne mase realizirano je 162.500 m³, a od pro-daje drvnih sortimenata ostvareno je 43.720.591 kn,

što je u odnosu na plan prebačaj za 9 posto. Planirani gubitak s troškovima direkcije HŠ-a iznosio je 7.946.585 kn, ostvarenje je 6.098.172 kn, a to je za 24 % bolji financijski rezultat. Biološ-ka obnova šuma planirana je sa 17.941.553 kn i u potpunosti je izvršena - istaknuto je to na sjednici stručnog kolegija, održanoj 28. veljače u lovačkoj kući Leštat šumarije Kamenska. Voditelj UŠP Požega Dražen Dumančić zahvalio se svim zaposlenicima na uspješnoj poslovnoj godini koja je bila bolja od 2012., naglasio

dobru naplativost novčanih potraživanja, no ukazao i na moguć-nost još boljeg poslovanja.

Kolegiju je prisustvovala Marija Vekić, članica Uprave Hr-vatskih šuma, koja se pohvalno izrazila o poslovanju požeških šumara. Nazočne je upoznala s uspješno ostvarenim rezultatima HŠ-a te istaknula dobru likvidnost i redovitu isplatu plaća. Go-vorila je o dosadašnjem restrukturiranju Poduzeća, obnovi me-hanizacije, programu zbrinjavanja radnika i dr. U terenskome dijelu kolegija posjetila je s voditeljem UŠP Požega i njegovim

suradnicima radilište Velinca, u šumskome predjelu Le-štat kamenske šumarije. Poludebalnom metodom rada obavljan je dovršni sijek u 109 godina staroj bukovoj sjemenjači, u odjelu 94 a gospodarske jedinice Zapadni Papuk zvečevački. U radničkoj brigadi bili su poslovođa Jure Ćosić, sjekači Zoran Ćosić, Željko Blažević i Želj-ko Marković, te traktoristi Edo Rosi, Milan Žigić i Ma-rijan Pandžić. S malim zglobnim traktorima (Ecotrac 55V) drvna je masa izvlačena iz šume na vrlo blatnjavo pomoćno stovarište, na prosječnoj udaljenosti 500 m.

Članica Uprave pozorno je promatrala izvlačenje te postupak prikrajanja deblovine tijekom izradbe šum-skih sortimenata. To je jedan od najvažnijih eksploata-cijskih poslova koji se povjerava iskusnom poslovođi. Pritom se kakvoća i vrijednost šumskog proizvoda određuju prema dimen-zijama i vidljivim greškama. Tako samo jedna nedopuštena greška ostavljena na trupcu može znatno umanjiti kakvoću, primjerice furnirskoga trupca, što je značajan financijski gubitak. Zato se po-drazumijeva dobro poznavanje normi za šumske proizvode obloga drva te načina odstranjenja postojećih grešaka.

U ovoj su sastojini pretežito debela, zrela bukova stabla velikih visina, sa znatnim udjelom tehničke oblovine. Primiješani hrast kitnjak nalazi se u gornjim dijelovima šume, do 400 m nadmorske visine, a u donjim dijelovima, uz šumsku cestu, znatan je udio grabovih stabala.

Na površini 38 ha planirano je posjeći i izraditi 2.964 m³ neto drvne mase, od čega 1.508 m³ tehničke oblovine i 1.456 m³ pro-stornoga drva. Dnevna norma na sječi i izradi iznosi 24,30 m³, a na privlačenju 17,51 m³. Na nepomlađenim dijelovima šume bit će poslije sječe izvršeno popunjavanje bukovim ili kitnjakovim sadnicama. ■

Izvlačenje zglobnim traktorom na blatnjavo stovarište Na radilištu Velinca šumarije Kamenska


HRVATSKE ŠUME I DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

Sječa radi točnih podataka

Na šumskoj površini smještenoj na gori Medvednici oko glavne meteorološke postaje Puntijarka čijim jednim dijelom gospodare Hrvatske šume, a drugim di-

jelom Šumarski fakultet bit će izvršena čista sječa. Takav zahvat nikako nije uobičajen na području pod Javnom upravom Parka prirode Medvednica, ali riječ je o jedinstvenom slučaju kada je takav zahvat nužan. Razlog je narušena meteorološka reprezentativnost spomenute meteorološke postaje, zbog čega je načel-nik odjela meteoroloških motrenja Zvonko Žibrat iz Državnog hidrometeorološkog zavoda uputio zamo-lbu upravitelju šumarije Zagreb Ivici Dugačkom. U vezi s ovom problematikom krajem studenog 2012. godine održan je prvi sastanak na kome su bili prisutni predstavnici Hrvatskih šuma, predstavnik Šumarskog fakulteta, predstavnici Javne ustanove Parka prirode Medvednica te predstavnici DHMZ-a. Na sastanku je objašnjeno kako je prema Zakonu o obavljanju po-

slova hidrometeorološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj defini-ran osnovni zaštitni pojas u svim smjerovima oko meteorološkog kruga. Žibrat je pojasnio da se narušena meteorološka reprezenta-tivnost glavne meteorološke postaje Puntijarka konkretno odnosi na mjerenje brzine i smjera vjetra, trajanja sijanja Sunca, global-nog zračenja i vrste i količine naoblake. Razlog tome je šuma koja predstavlja fizičku prepreku mjernim instrumentima.

Početkom prosinca 2012. godine sazvan je novi sastanak radi smanjenja površine zone čiste sječe prema uputama Danije-la Springera djelatnika Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Na sastanku je ponovljen plan upoznavanja šire javnosti s ovim za-hvatom te dogovoreno sazivanje konferencije za novinare za što se

zauzela ravnateljica JU PP Medvednica Snježana Malić – Limari. Između ostalog dogovoreno je da će rezultati nove izmjere biti dostavljeni JU PP Medvednica.

Nakon toga uslijedila je ponovna izmjera od strane predstav-nika Hrvatskih šuma, revirnika Damira Čuljata koji je prisustvo-vao drugom sastanku, za dio kojim gospodare Hrvatske šume i od strane predstavnika Šumarskog fakulteta za dio kojim gospodari ta ustanova. Izmjera koju je izvršio Čuljat odnosila se na prebornu sastojinu 6d odsjeka, gospodarske jedinice Markuševačka gora, a obuhvatila je drvnu masu od 58,19 m3, odnosno 85 stabala. Od toga je najviše jasena, a slijedi jela, zatim smreka, dok manji udio čine stabala javora, dvije tuje i po jedna breza i duglazija. Šumar-

ski fakultet posjeći će 209 m3, a ukupno gledano, to je gotovo upola manje od prvobitnog pla-na. Uslijedio je i treći sastanak, održan početkom ove godine na kojem je određeno da će Hrvatske šume biti izvršitelji na svome dijelu, a Šumarski fakul-tet na svome i dijelu na kojem se nalazi čestica DHMZ-a. Za ovaj zahvat ishođeno je rješenje Ministarstva poljoprivrede te-meljeno na Zakonu o šumama i rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode temeljeno na Zakonu o zaštiti prirode. U rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode postavljeni su uvjeti koje je nužno poštivati, a odnose se na očuvanje vizual-nog ugođaja, intenzitet prorede od najviše 30 % s obzirom na to da će otvaranjem sklopa doći do propadanja rubnih stabala u zoni od 20 do 30 m od same stanice, uspostavu šumskog re-da i dr. ■

doga

đaji

Teks

t: M

arija

Gla

vaš

Foto

: Gor

an V

ince

nc, M

. Jur

jevi

ć - V

arga

Šuma na Medvednici

Meteorološka stanica Puntijarka

Činjenica je da već niz godina podatci koje prezentira Državni hidrometeorološki zavod iz glavne meteorološke postaje Puntijarke na gori Medvednici

nisu reprezentativni i da je razlog tome prevelika blizina šume koja čini prepreku meteorološkim mjernim

instrumentima. Zato će Hrvatske šume i Šumarski fakultet čistom sječom posjeći stabla oko postaje.


Početkom ožujka održan je prvi okrugli stol Hrvatske udruge za arborikulturu. Povod takvom skupu leži u

činjenici da se pravni akti koji se odnose na uređivanje i njegu urbanog zelenila nalaze rascjepkani u čak 40- tak dokumenata, odnosno da je ih prijeko potrebno objediniti u nekoliko pravilnika. Zaključeno je da

arborikultura nije prepoznata kao zasebna znanstvena disciplina.

doga

đaji

Teks

t/fot

o: M

arija

Gla

vaš

PRVI OKRUGLI STOL HUA-E

Arborikulturanije prepoznata kao znanstvena disciplinaOkruglom stolu Hrvatske udruge za arborikultu-

ru održanom na Šumarskom fakultetu početkom ožujka prethodila je godišnja skupština na kojoj su dodijeljene zahvale i priznanja za osobit doprinos ar-

borikulturi nakon čega su prema dnevnom redu podneseni izvje-štaji. Zahvale su dodijeljene članovima Christianu Gallu i Marku Švendi, priznanje Tomislavu Vitkoviću, počasnim članovima ime-novani su Silvija Zec, Želimir Borzan, Milan Glavaš, Igor Toljan, Karmelo Poštenjak, a počasnim predsjednikom Viktor Lochert. Sva priznanja uručio je predsjednik udruge Milan Pernek. On je

podsjetio na međunarodni skup naziva Stabla u gradovima – si-gurnost, zaštita i njega održan prošle godine pod pokroviteljstvom predsjednika RH na kojem su prisutni i uvidjeli potrebu za okru-glim stolom. Prisutne je izvijestio o prošlogodišnjem gostovanju kod predsjednika RH Ive Josipovića kada je izaslanstvo HUA-e iznijelo problematiku arborikulture, a na što je predsjednik RH uputio dopis ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini u kome ga moli za pomoć.

Na početku okruglog stola kraća predavanja održali su članovi HUA-e Gordana Purgar i Goran Gregurović. Purgar je upoznala prisutne sa zakonskom regulativom koja se odnosi na urbano ze-lenilo grada Karlovca, a Gregurović je nabrojio neke od zakona i pravilnika koji se tiču arborikulture kako bi dočarao sliku o tome koliko dokumenata je potrebno da bi se poslovi mogli obavljati.

Jedan od glavnih problema o kome se raspravljalo odno-sio se na činjenicu da još uvijek nije jasno koje ministarstvo ima nadležnost nad radovima arborikulture, kao ni o tome tko smije izvoditi te radove. Donesen je zaključak da se HUA mora izboriti za zakon koji će to jasno određivati i koji će sprečavati osobe koje se smatraju mjerodavnima (razne akcije i sredstva javnog informi-ranja) u ometanju izvođenja. Utvrđeno je da Šumarski fakultet školuje šumare urbaniste, koji ako jesu stručnjaci arborikulture potpadaju pod područje šumarstva za što već postoji zakon. Isto tako, utvrđeno je, da u praksi ni prvostupnici ne obavljaju šumske poslove.

Višnja Lubetić iz Ministarstva poljoprivrede uka-zala je na mogućnost da predstavnici Šumarskog fa-kulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, komunalnih poduzeća i dr. osnuju radnu skupinu i dogovore se oko pravnog temelja za budući pravilnik. Na upit prisutnih o korištenju dozvoljenih zaštitnih sredstava ukazala je na FIS tražilicu na web-stranici ministarstva u koju se može upisati velik broj parametara.

Za raspravu o tome koji bi točno akt treba-lo donijeti, obrazloženje za donošenje preporuka i smjernica bilo je da nije potrebno stvarati nove zakon-ske podloge, već bi HUA trebala tražiti dozvolu za prepisivanje njemačkih, što je podržao dio prisutnih. Dodatno obrazloženje temeljeno na iskustvima sa zakonima EU bilo je da nije moguće načiniti jedinstveni akt zbog toga što ga ne bi bilo moguće uklopiti u pravnu legislativu. To je dovelo do stava da treba donijeti više pravilnika, ali nikako preporuke i smjernice iz razloga što ih se nitko ne bi pridržavao, a što bi bilo kontraproduktivno. U vezi s ovom problematikom predloženo je da se urbano šumarstvo jed-nom rečenicom uvrsti u Zakon o šumama te da se pravilnici izra-đuju na tom temelju.

Prof. dr. sc. I. Tikvić iznosi mišljenje

Zaključeno je kako je u problematiku potrebno uključiti prav-nike, osiguravajuća društva i osigurati edukaciju jer arborikultura nije prepoznata kao zasebna stručna disciplina što je jedan od ko-rijenskih problema. Prisutni su obaviješteni o skorom donošenju novog pravilnika o uređivanju privatnih šuma. ■


doga

đaji

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

Skupština SITŠ-a

9. REDOVNA SKUPŠTINA SITŠ-A

Radnik Hrvatskih šuma je učinkovit i racionalan

Našice su bile domaćin devete po redu Redovne skupštine SITŠ-a koja je održana u sali Hotela „Park“. Raspravljane su brojne važne teme te je donesen plan

aktivnosti za iduću godinu.

Druga sjednica Mladih SITŠ-a

Sekcija mladih SITŠ-a također je održala sjednicu u ho-telu Park u Našicama. Na sjednici je podneseno izvješće o aktivnostima u razdoblju od prošle sjednice koja je održana u Cerni početkom rujna. Istaknuto je kako je tajnik Niko-la Pavičić izabran za člana izvršnog odbora Sekcije mladih SSSH. Podneseno je i izvješće o sudjelovanju u akciji STOP nasilju nad radnim zakonodavstvom, održanoj početkom prosinca prošle godine.

Radi potreba uspostavljanja mreže mladih sindikalnih aktivista, središnjici SSSH dostavljena su imena članova Sekcije mladih SITŠ-a kako bi lakše primali informacije ve-zane uz zakonodavstvo, akcije i aktivnosti te kako bi središ-njica lakše dolazila do povratnih informacija vezanih uz isto.

Planirale su se i aktivnosti za tekuću godinu gdje se ističe suradnja sa Sekcijom mladih SSSH i planiranje prvomajskih aktivnosti a planira se i veća aktivnost na podružnicama kako bi se animirali za veće sudjelovanje u sindikalnim dje-latnostima.

Početkom ožujka u našičkom hotelu Park odr-žana je deveta po redu skupština Sindikata inženjera i tehničara šumarstva na kojoj su pored Glavnog odbora nazočili i brojni čla-

novi radnih tijela aktivnih u SITŠ-u. Skupštinu je u ime voditelja UŠP Našice Vlatka Podnara pozdravio rukovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Našice Dalibor Gajić, nakon kojeg su uvodne govore i pozdrave odr-žali predsjednik SITŠ-a Tomislav Užarević, predsjed-nica GRV-a Željka Šikić te predsjednik Sekcije mladih Jakov Petričević. Uslijedilo je izvješće za prošlu godi-nu gdje je zaključeno kako je 2013. godina bila vrlo turbulentna. Predsjednik SITŠ-a Tomislav Užarević protekle godine izravno je zastupao sindikat s čak 4 radna dana mjesečno, što dovoljno govori o obimu

posla i događaja. Užarević je istaknuo kako je socijalni dijalog bio na vrlo niskoj razini, što se prvenstveno odnosi na Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Zaključio je kako i dalje nedostaje pisani plan restrukturiranja Društva te da se restrukturiranje provodi u hodu što je dovelo do velikog straha u neizvjesnu budućnost kod radnika, pogotovo onih od kojih firma ima izravnu korist, a to su tehničari (poslovođe, lugari) i revirnici dok posredno tu pripadaju i stručni suradnici u podružnicama. Institut savjetovanja s radnič-kim vijećem je sve drugo osim unaprjeđenja socijalnog dijaloga i uvažavanja kolektivnog upravljanja kod bezbrojnih izmjena i do-puna općih akata. Komentiran je i prijedlog Zakona o radu koji je

trenutno na raspravi u Saboru, a koji prema riječima predsjednika Užarevića, srozava hrvatskog radnika na najniže grane i tretira ga kao trošak. Također je istaknuto kako je prema svim knjigovod-stvenim pokazateljima radnik Hrvatskih šuma učinkovit, štedljiv i racionalan. Nažalost, također je istaknuto kako je sindikalno za-jedništvo u firmi na niskoj razini, a kao razlog se navodi nelojal-na konkurencija i veliki strah radnika te neizvjesnost uvjetovana manjkom informacija o provedbi restrukturiranja.

Unatoč tomu, štrajk solidarnosti održan 25. veljače 2014. je uspio, a članstvo SITŠ-a odazvalo se sa 61 posto od ukupnog broja članova. Sindikati su, što se još jednom pokazalo, jedna ako ne i jedina društvena snaga u Hrvatskoj koja može mijenjati svijest građana prema solidarnosti, poštenju i pravednosti.

Na sjednici je izglasan novi statut SITŠ-a za kojeg se smatra da će uz napore ljudi na terenu, dovesti do dvostrukog efekta; po-većanja broja članova i zaštitu budućih novih članova Sindikata. Članovi skupštine su izglasali Izjavu o pristupanju novopotpisa-nom KU, a prihvaćen je i financijski plan za 2014. godinu te pro-gram rada i plan aktivnosti. Tradicionalni šumarsko - sportski i sindikalni susreti održat će se u jesen kako je skupština odlučila. Za kraj je predsjednik SSSH Mladen Novosel iznio plan aktivno-sti SSSH za iduću godinu gdje je istaknuo dva nova zakona kao veliku prijetnju hrvatskom radniku a riječ je o Zakonu o radu te o Zakonu o povremenim poslovima. Napomenuo je kako se Ko-lektivni ugovori krše i u javnom i u privatnom sektoru zbog čega su organizirani brojni prosvjedi koji su donekle urodili plodom. Novosel je zaključio kako će SSSH učiniti sve kako bi se problemi riješili za pregovaračkim stolom, no ukoliko to ne bude moguće pokrenut će se generalni štrajk i drugi oblici pritiska prema izvrš-noj vlasti u Hrvatskoj. ■


Tijekom ožujka u Lipovljanima su održani drugi po redu Dani Josipa Kozarca. Ovim je nazivom

objedinjeno nekoliko događaja koji se tradicionalno obilježavaju u ovom kraju, a to su Dan škole, Dan župe i Dan općine. Na svim je događanjima bio prisutan načelnik općine Lipovljani Mario Ribar

uz podršku županije Sisačko - moslavačke ali i svih ostalih sudionika i nositelja programa.

doga

đaji

Teks

t/fot

o: T

atja

na Đ

urič

ić K

uric

U OZRAČJU PROBLEMATIKE POPLAVNIH ŠUMA

Drugi dani Josipa Kozarca u Lipovljanima

ULipovljanima su sredinom ožujka drugi puta sveča-no obilježeni Dani Josipa Kozarca. Dan ranije otvo-rena je izložba Šuma okom šumara u lipovljanskoj knjižnici, a predstavnik Hrvatskog šumarskog druš-

tva ogranka Zagreb, Damir Šlogar održao je prigodan govor. U sklopu programa Dani Josipa Kozarca održan je međunarodni znanstveno stručni skup pod nazivom Poplavne šume s temom nizinskih šuma i problema s kojima se suočavaju. Nositelj pro-grama bio je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a pozivu su se odazvali voditelji Podružnica Zagreb i Nova Gradiška, stručne službe i upravitelji nizinskih šumarija. Na skupu su govorili naši uvaženi profesori i njihovi gosti; akademik Slavko Matić s HAZU u Zagrebu, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Milan Oršanić, Emil Klimo s Mendel University, Brno-Lesnic-ká a dřevařská fakuta Brno iz Republike Češke, Martin Bobinac s Univerziteta u Beogradu, Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Pilaš s Hrvatskog šumarskog instituta, Roman Rosavec sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Anica Bilić s HAZU u Vinkovcima. Oni su s različitih aspekata prikazali poplavne šume u Hrvatskoj i Europi, njihovu povijest, razvoj i utjecaje.

Profesor Emil Klimo predstavio je poplavne šume u europ-skom prostoru; njihov postanak, rasprostranjenost i specifičnosti pojedinih područja. Akademik Slavko Matić je iznio pregled po-plavnih šuma koje rastu u Hrvatskoj na području Podravine, Posa-

vine, Podunavlja i Pomurja. Martin Bobinac prikazao je višegodišnja istraživanja i sindinamske procese na području Gornjeg Podunavlja. Ivan Pilaš je prikazao značaj vodnog režima nizinskih šuma u potrajnom gospodarenju te činitelje poremećaja tog režima. Ivica Tikvić je predstavio rezultate praćenja sušenja nizin-skih šuma u Hrvatskoj. Roman Rosavec je prikazao park prirode Lonjsko polje kao najveće močvarno po-dručje Republike Hrvatske, dio nacionalne ekološke mreže, SPA područje i dio mreže NATURA 2000. Anica Bilić pripremila je znanstvenu usporedbu dvi-ju Kozarčevih pripovjetki kao odgovor na pitanje: U čemu je tajna popularnosti Tene?, za razliku od pri-

mjerice, ostalih ženskih likova ili prekrasnog antologijskog prikaza kozarčevog djeda u njegovoj pri-povijetci Moj djed.Nakon izlaganja održana je pro-mocija knjige Josipa Kozarca Mr-tvi kapitali na slovačkom jeziku. Knjigu je prije 110 godina preveo učitelj i pedagog Jozef Maliak, porjeklom Slovak, koji je u to vrijeme radio u Iloku. I Kozarac i Maliak bili su svjedoci teških gospodarskih prilika, raspadanja obiteljskih zadruga i promjena u strukturi stanovništva starog slavonskog sela. Očito su bili ge-neracijski i svjetonazorski bliski, kada je Jozef Maliak osjetio po-trebu da baš ovu knjigu, o svom trošku prevede na materinji jezik. Matica slovačka je prepoznala vrijednost ovog izdanja i pota-kla objavu pretiska uz predgovor Sandre Kralj Vukšić i pogovor urednika Dragutina Pasarića. ■

Znanstveno stručni skup o poplavnim šumama


doga

đaji

Teks

t: Ir

ena

Dev

čić

F

oto:

A. R

ubin

, G. V

ince

nc

Prvi dan proljećaili svjetski dan šuma!

Šume prekrivaju jednu trećinu ukupne površine Zemlje te su od vitalne važnosti za funkcioniranje svijeta kakvog znamo. Šume predstavljaju mjesta najveće biološke razno-likosti te su dom za više od polovicu terestrijalnih vrsta

životinja, biljaka i kukaca. Igraju ključnu ulogu u borbi protiv kli-matskih promjena. Pridonose održanju ravnoteže kisika, ugljičnog dioksida i vlažnosti zraka. No, unatoč svim pobrojanim činjenica-ma koje su u ekonomskom, ekološkom i socijalnom smislu nepro-cjenjive, ljudska vrsta i dalje neumoljivo uništava ta ista šumska područja koja su nam od presudne važnosti za vlastito preživljava-nje. Globalna deforestacija se nastavlja i to brzinom koja poziva na alarm – 13 milijuna hektara šume uništava se i nestaje svake godi-ne. To je naša budućnost! – poručuju iz Ujedinjenih naroda te nas ovakvim porukama pozivaju da i ove godine obilježimo Svjetski dan šuma sadnjom drveća te edukacijom i promocijom važnosti šuma i šumskih ekosustava.

Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.

Sječa šuma dovodi do velikog smanjenja biološke raznolikosti na određenom području, stoga nestaju brojne i nekad vrlo raširene vrste biljnog i životinjskog svijeta.

Uz to, na područjima u kojima nestaju šume, koje su regula-tori temperature i vlažnosti, neizbježne su i promjene klime. Eko-loška važnost šuma je višestruka. One sudjeluju u pročišćavanju

podzemnih i površinskih voda, šume u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Nizinske šume imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tla od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa. Veće šumske površine utječu na klimu ublažavanjem velikih promjena temperature, lje-ti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikroklime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, zadržavaju velike količine prašine, te pružaju utočište i hra-nu brojnim životinjskim i biljnim vrstama.

Šume i šumske površine u Republici Hrvatskoj prekrivaju 37 % ukupne površine, dobra su od općeg interesa, uživaju po-sebnu zaštitu države, a koriste se pod uvjetima i na načine koji su propisani Zakonom o šumama. U našoj zemlji šume su još uvi-jek autohtone, što nije slučaj s velikim dijelom šuma u Europi. Naime, uslijed pretjeranog uništavanja sječom i drugih razloga, mnoge šume su uništene, a na njihovo mjesto, ali u puno manjem obujmu, umjetno su podizane nove, često monokulture. U vre-menu u kojemu se vrednuje jedino kapital, a uzrečice tipa time is money opisuju naš život gotovo u potpunosti, važnost šuma i prirodnih šumskih ekosustava zaboravlja se sve više. Sijeku se i uništavaju brojne šumske površine u želji za brzom i većom zara-dom. Tropske šume, najvrednije zbog svoje biološke raznolikosti postaju plantaže monokultura ili poljoprivrednih vrsta te se isko-rištavaju u svrhu dobivanja biodizela ili neke druge brze zarade. Zemlje zapadnog dijela Europe svoje su šume uništile čistim sje-čama te sadnjom brzorastućih monokultura u svrhu pridobivanja drvne mase. Jugoistočni dio Europe, pak, sjekao je šumu za sadnju poljoprivrednih plantaža, kao što su masline ili vinogradi. Danas tako Španjolska ima velikih problema s deforestacijom te ispira-

Svake godine, na prvi dan proljeća, u svijetu se obilježava Svjetski dan šuma. Utemeljen davne 1971.

godine na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije zamišljen je kao događaj koji će doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma

i šumskih ekosustava.

Koliko vode mogu upiti neke vrste lišća:

1 m³ bukovog lišća upije 176 litara vode

1 m³ iglica smreke upije 248 litara vode

1 m³ iglica običnog bora upije 160 litara vode

SVJETSKI DAN ŠUMA


Šume i šumarska struka u Dalmaciji su od neprocjenjive važnosti i značaja, a ponekad slika govori više od riječi. Struč-na suradnica iz UŠP Split poslala je dvije fotografije na kojima se jasno vidi razlika u obnovi prirodnog staništa. Predio Vo-ljak nalazi se iznad Splita, a do nedavno je predstavljao zelenu barijeru između planine Kozjak i mora.

Nakon katastrofalnog požara 2010. Godine, izvršena je sanacija državnih površina površine oko 40 ha. Danas, ove fo-tografije svjedoče, kako je na površinama (sjeverno od puta) koju su djelatnici Hrvatskih šuma sanirali, već uspostavljena biološka ravnoteža, za razliku od površine koja nije sanirana, a koja se nalazi u privatnom vlasništvu i na puno većoj površini od oko 60 ha. Privatne površine su prepuštene same sebi iako su ih po Zakonu trebali sanirati šumoposjednici.

njem tla zbog sustava navodnjavanja. Važnost šuma u prirodnom ciklusu i opstojnosti naše vrste jednaka je važnosti vode. Nikakva buteljirana voda ne može zamijeniti šumski izvor pokraj kojega nema nikakvih zagađivača već samo netaknuta priroda s obiljem zdravih stabala, grmlja i prizemne flore.

Šume posjeduju tu osobinu kojom, propuštajući oborine kroz zemljišne slojeve, pročišćavaju vodu. Najbolji primjer u ko-joj mjeri šuma može utjecati na čistoću vode je grad Frankfurt u

Njemačkoj ili Basel u Švicarskoj. Vodu iz rijeke ili industrijsku vodu prethodno steriliziraju te sistemom cijevi i pumpnih uređaja odvode u šumu. Tu voda ponire u tlo i miješa se sa podzemnom vodom. Ponirući kroz šumsko tlo, voda se filtrira, pročišćava i kada dođe u kontakt sa podzemnom vodom, ima istu temperatu-ru, ukus i čistoću kao podzemna voda. Šume značajno smanjuju i usporavaju eroziju svojim krošnjama, granama, korijenovim susta-vom i listincem. Prema istraživanjima u Americi, uslijed krčenja šuma i izostanka vjetrobranih pojaseva, tridesetih godina prošloga stoljeća na nekim područjima Kanade u jednoj godini ispuhan je sloj zemlje od 60 cm. U sklopljenoj šumi, dakle u 37 % površine Hrvatske, nema erozije tla ili se pojavljuje jako rijetko. Šume ima-ju važnu ulogu u sprečavanju nastajanja bujica. Činjenice govore da slivna područja obrasla šumom imaju 30-50 % niže vodostaje, nego što imaju slivovi koji nisu obrasli šumom. Prednost Hrvatske u hidrološkom smislu usko je povezana uz prirodnost i strukturu svojih šuma, ali isto tako i uz klimatske prilike koje u području Dinarida pružaju velike količine oborina. Ekološke vrijednosti šuma najviše se očituje u reguliranju slijevanja i otjecanja vode, kada šume zaštićuju tla od erozije i nastanka bujica. Hrvatska je zemlja izrazito bogata prirodnim šumama i pitkim vodama. Pita-nje je samo hoćemo li sačuvati ova prirodna bogatstva za nas i naše potomke? ■


Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica

uŠp GospiĆ

Na sjednici vijeća za prevenciju opasnosti od požara Opći-ne Donji Lapac, predloženo je da se zbog učestalih požara u proljetnom periodu, protupožarna zaštita aktivira ranije. Na cijelom području UŠP Gospić, šumarije su pojačale čuvarsku službu kako se požari ne bi proširili na šumu i šumsko zemlji-šte.

Također, na Međunarodni dan planeta Zemlje organizirati će se ekološka akcija čišćenja samog mjesta i okolice kao i sanacija pristupnog puta prema Štrbačkom buku, te sadnjom sadnica u samom mjestu Donji Lapac.

Proljetno pošumljavanje započelo je u gospodarskoj jedinici „Medačke borove kulture“ na području Šumarije Gospić. Sad-nicama obične smreke 2+2 planira se izvršiti pošumljavanje na oko 100 ha, dok će popunjavanjem biti obuhvaćeno 40 ha. Radove izvodi 18 radnika zaposlenih preko agencije.

U Gospiću je održana radionica koja je imala namjeru upo-znavanje novih korisnika s WEB GIS servisima HŠ, WEB pre-glednikom HŠ te početno korištenje Quantum GIS aplikacija – open source GIS softvera. Na radionici su osim djelatnika UŠP Gospić sudjelovali i djelatnici iz UŠP Karlovac, Ogulin, Delnice, Buzet, Senj i Split.

Projektne ideje koje su objedinjene u jedan veliki projekt pod nazivom VIN – Velebitska incijativa predstavljene su na radio-nici koja je održana u upravnoj zgradi PP Velebit u Gospiću, u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

uŠp KarLoVac

U tijeku su radovi na sadnji u šumarijama Jastrebarsko, Pisa-rovina, Duga Resa i Cetingrad (lužnjak, bukva, smreka) kao i redovna sječa po svim šumarijama.

Obavljaju se radovi na sanaciji cesta, klizišta i mostića te rado-vi na sanaciji vjetroizvala u šumariji Jastrebarsko uzrokovanih ciklonom Teodor. Također, obavljaju se radovi doznake izva-ljenih i prelomljenih stabala nastalih uslijed ledoloma, snjego-loma i velike količine kiše.

U veljači je posječeno 29.261 m3, što čini 11 % godišnjeg pla-na, dok je od početka godine posječeno ukupno 50.643 m3 ili 20 % od godišnjeg plana.

Prodaja drvnih sortimenata u veljači količinski je iznosila 24.518 m3, a financijski 7,7 milijuna kn s prosječnom prodaj-nom cijenom od 315 kn/m3. U pet provedenih javnih nadme-tanja kupcima je, od ponuđenih 96.492 m3, prodano 86.439 m3 što znači da je prodano 90 % ponuđene robe i ostvareno 34 % godišnjeg plana.

Krajem veljače obavljen je pregled osnove gospodarenja za gos-podarsku jedinicu Kozjača. Početkom ožujka je obavljen struč-ni pregled programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Draganići – Karlovac.

U lovištima je u tijeku pregled i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata. Također se vrši utvrđivanje brojnog stanja divljači i utvrđivanje broja nove mladunčadi.

U ožujku su Hrvatske šume donirale po tri sadnice koje će se zasaditi oko devet osnovnih škola. Prilikom sadnje učenicima će se prezentirati važnost šuma povodom Svjetskog dana zašti-te šuma. Dio sadnica donirao je Hrvatski šumarski institut.

Krajem ožujka planiraju se održati po dva predavanja u OŠ Švarča u Karlovcu i u OŠ Draganić te predavanja o šumama za građanstvo Draganića u suradnji s Udrugom Zraka iz Dra-ganića. Školama će se pokloniti i reprint postera Proljetnice u izdanju časopisa Hrvatske šume. U OŠ Grabrik Održano je predavanje na temu proljetnica.

U suradnji s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije krajem ožujka organizirat će se predavanje s te-

mom EU fondovi u šumarstvu predavača Domagoja Trohe iz Direkcije Hrvatskih šuma.

uŠp KopriVnica

U šumariji Repaš održan sastanak o Sanaciji i obnovi na po-dručjima zahvaćenim intenzivnim višegodišnjim sušenjem šuma te o usklađenju propisa s Osnovom područja.

Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca veljače iznosi 20.215 m³ oblovine i 13.671 m³ prostornog drva što ukupno iznosi 33.886 m³. Od uzgojnih radova tijekom veljače rađene su nje-ge pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 48 ha.

Izrađeni su Planovi zaštite šuma od požara za 2014. godinu. Procijenjena opasnost po stupnjevima je:

- za II stupanj 774 hektara - za III stupanj 15.593 hektara - za IV stupanj 43.806 hektara U ožujku je povodom Klimatskog tjedna Oš Virje organizi-

rala Dan otvorenih učionica, a šumarski su stručnjaci održa-li djeci uvodna predavanja i prezentacije. U sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi održano je predavanje učenicima 4. razreda OŠ Braće Radić u Koprivnici. Suradnja se nastavlja kroz izradu eko-projekta poučne staze u gospodarskoj jedini-ci Dugačko brdo u šumariji Koprivnica i kroz natječaj Mali ekolozi-velike nagrade. Krajem ožujka planiraju se aktivnosti u OŠ Đuro Ester u Koprivnici, OŠ Breznički Hum u općini Breznički Hum, područnoj OŠ Antun Nemčić u općini Reka, te dječjem vrtiću u općini Koprivnički Ivanec.

uŠp deLnice

Delnička podružnica će uz Dan planeta Zemlja 22. travnja do-nirati udruzi „Ekoregija Kostrena“ 500 komada sadnica smre-ka i ukrasnog grmlja. Sadnice će biti podijeljene učenicima osnovne škole i polaznicima dječjeg vrtića u Kostreni.

Na Stručnom kolegiju delničke podružnice koji je održan 19. veljače bio je nazočan i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić. Podnijeta su izvješća o poslovanju Hrvatskih šuma i delničke podružnice za 2013. godinu.

Odjel za uređivanje šuma delničke podružnice tijekom 2014. obavit će sljedeće radove: pripremne radove u državnim šu-mama na 6.031 ha i privatnim na 1.862 ha, završne radove u državnim šumama na 10.864 ha i privatnim na 3.511 ha, te terenske radove u državnim šumama na 6.030 ha i u privatnim šumama 1.862 ha.

Pored redovitih radova u Odjelu za uređivanje obavit će se i dodatni radovi: iskaz izvršenih sječa za 2013., razduženje i evidencija biološke obnove šuma za 2013., ažuriranje registra šumskih cesta, procjena vrijednosti šuma, legalizacija objekata, sređivanje.

uŠp zaGreB

U tijeku su radovi na procjeni i sanaciji šteta nastalih na šuma-ma, šumskim komunikacijama i objektima ove zime. Bila je poplavljena Lugarnica Gredice u šumariji Kutina. Voda je po prvi puta došla do samih temelja objekta u Opekama šumarije Lipovljani. Radnici šumarije Lipovljani i Velika Gorica koji žive u poplavljenom području bili su angažirani na obrani od poplave.

U gradu Zagrebu je količina oštećenih stabala ove zime više-struko veća od uobičajene, a sanacija se provodi prema redosli-jedu prioriteta.

Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata u razdoblju od 1. do 28. veljače iznosila je 28.941,90 m³, odnosno 16.455,05m³ oblovine i 12.486,85m³ prostonog drva.



U rasadnicima se radi na vađenju i isporuci sadnica (izvađeno je 250.000 kom) te na presadnji i zaštiti biljaka.

U tijeku su kem. tretiranja korova kako bi se izbjegle ručne že-tve. Ubrzano se radi na uspostavi šumskog reda u sastojinama glavnog prihoda u koje je ujesen unesen žir.

U Pregradi je održana javna rasprava o prijedlogu Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu Pregrada-Klanjec.

U sklopu projekta Parkovi Dinarskog luka u procesu dobiva-nja Povelje za održivi turizam, odnosno u izradi Strategije i akcijskog Plana za održivi turizam za sljedećih pet godina za PP Lonjsko polje, sudjelovali su predstavnici odjela Ekologije. Prisustvovali su i na radionicama za izradu Prostornog plana PP Medvednica. Odjel ekologije provodi koordinaciju za pro-cjenu šteta u šumama uzrokovanih ledolomom, bujicama i poplavama.

U Lipovljanima su obilježeni Dani Josipa Kozarca izložbom fotografija Šuma okom šumara i međunarodnim znanstveno stručnim skupom o poplavnim šumama. Soba Josipa Kozarca obogaćena je preslikom šumskogospodarskih karata iz njegova doba.

U Centru Slava Raškaj postavljena je izložba Šuma okom šu-mara koja je za ovu prigodu dopremljena iz Bjelovara u Za-greb. Odjel za ekologiju planira i druge promotivne aktivnosti povodom Svjetskog dana šuma u suradnji sa Udrugom Eko Zelina, osnovnim školama i srednjom školom.

uŠp sisaK

U gospodarskoj jedinici Brezovica šumarije Sisak krajem ožuj-ka održat će se humanitarna akcija koju organizira Hrvatska studentska asocijacija s ciljem doprinosa očuvanja i obnavlja-nja šuma u Republici Hrvatskoj. Dvadesetak volontera sudje-lovat će u radovima popunjavanja sadnicama hrasta lužnjaka.

Realizirana sječa u ožujku od 1. do 19. ožujka iznosi 22.956,092 m3, od toga je 8.598,37 m3 oblog i 14.358,55 m3 prostornog drva.

Radovi biološke obnove šuma za ožujak su: popravak ograda nakon zime i poplava, uređenje etaže na 7 ha, njega starijeg mladika na 5 ha. Problemi s izvođenjem radova BOŠ-a su u nizinskim šumarijama Sisak, Sunja, Lekenik i Hrvatska Dubi-ca, zbog nedavnih poplavnih voda.

Proljetne sadnje su u tijeku. Do 20. ožujka planirana je sadnja 60.000 sadnica hrasta kitnjaka i 50.000 hrasta lužnjaka. Zbog poplavne vode koja se još uvijek nije povukla nije moguće izvr-šiti sadnju poljskog jasena, a planirana sadnja za proljeće iznosi 130.000 komada.

U odjelu za uređivanje šuma napravljeni su godišnji planovi gospodarenja za 2015. godinu, i to za gospodarsku jedinicu Letovanički Lug šumarije Sisak, gospodarsku jedinicu Pokupske šume šumarije Pokupsko te gospodarsku jedinicu Pešćenica-Cerje šumarije Lekenik.

Radovi prve faze na izgradnji šumarije Petrinja su na završet-ku. U tijeku je ugradnja stolarije. Raspisan je natječaj za izradu separatnog troškovnika i stručni nadzor građevinskih radova za drugu fazu.

uŠp VinKoVci

Tijekom prva dva mjeseca posječeno je 103.623 m³, od čega je 83.172 m³ izrađene drvne mase, a 20.451 m3 samoizrade, koja je najvećim djelom izvršena kroz uspostavu šumskog reda (sa stanovništvom), u sastojinama glavnog prihoda.

Privučeno je 70.889 m³ - 95 % vlastitim kapacitetima, a fak-turirana realizacija iznosi 32.740.650 kn.

Intenzivno se radi doznaka II. dobnog razreda i čišćenje kolji-ka.

Od poslova u RJ Rasadnik „Zalužje“ - proljetno vađenje i is-poruka šumskih sadnica su u cijelosti realizirani uz angažiranje radne snage preko Agencije. Sav sadni materijal (sadnice hrasta i jasena) namijenjen je potrebama UŠP Vinkovci. Prodaje se ukrasno bilje.

Započele su aktivnosti za obilježavanje Svjetskog dana šuma (21. ožujak) u okviru projekta Škola u šumi ponovnim inici-ranjem suradnje sa osnovnim i srednjim školama na području UŠP Vinkovci.

uŠp senj

Na području šumarije Krk, GJ Kras - Gabonjin na području mjesta Čižići i Klimno započelo se sa sanacijom vjetroizvala borovih kultura. Posao na sanaciji izvodi tvrtka Šumska bio-masa d.o.o. iz Zagreba. Radi se oko 650 m³ bora (alepski i crni bor), ugovorena sječa na panju - energetsko drvo.

Od strane Stručnog povjerenstva Ministarstva poljoprivre-de ispitane su i odobreni Programi gospodarenja za državne šume: šumarija Senj – GJ Volarice i GJ Grabarje - Brisnice.

U tijeku su radovi na izgradnji donjeg stroja protupožarne prometnice Duliba - Loparine, duljine 2.295,87 m, GJ Duli-ba, Šumarija Novi Vinodolski. Radove izvodi RJ GMP Senj.

uŠp noVa GradiŠKa

U sklopu djelatnosti iskorištavanja šuma, u veljači je posječe-no 38.601 m³ drvne mase, kupcima otpremljeno 31.179 m³ drvnih sortimenata, a ostvareno je 16.110.704 kn. Privučeno je forvarderima 8.280 m³, a traktorima 1765 m³.

Biološka obnova šuma obuhvatila je popunjavanje sadnicama (6,50 ha), pripremu staništa (89 ha), čišćenje koljika (17 ha) te njegu mladika (7 ha). Doznačeno je 15.113 m³ drvne mase, a rađeno je i na održavanju svijetlih pruga (3,50 km), uzgojnih stazica (8,17 km), podizanju (2,3 km) i održavanju ograda (2 km). U šumskome rasadniku Cerniku izvađeno je 2750 sadni-ca lužnjaka, 28.000 kitnjaka i 85.000 poljskoga jasena.

Tijekom veljače uređivači šuma su obavljali završne terenske radove u gospodarskim jedinicama Mrsunjski lug-Migalovci i Okučanske šume, a pripremne radove u GJ Ljeskovača.

U lovištu Radinje odstrijeljena su tri jelena, 6 divljih svinja, a za prihranu divljači upotrijebljeno je 14.050 kg različite hrane.

uŠp osijeK

Tijekom 1. kvartala 2014. godine na području UŠP Osijek izvršena je priprema staništa za sadnju na 200 ha površine te je posađeno 153.000 sadnica hrasta lužnjaka (40 ha) iz rasadnika Višnjevac. Od te količine na nove površine (pošumljavanje i podizanje po čl. 55. ZOŠ-a) posađena je 81.500 sadnica hrasta lužnjaka.

Posađeno je i 15.500 sadnica poljskog jasena (8 ha) i 100 sad-nica divlje trešnje te 41.000 sadnica EAT (150 ha).

Pojedinačna zaštita od divljači obavljena je sadnjom u Tully na 6 ha te ograđivanjem trskom na 100 ha. Podignuto je i 0,85 km ograde.

Od ostalih radova započelo se s orezivanjem grana u kulturama EAT-a te stručnim radovima u čišćenju koljika (obilježavanje).

Tijekom prvog kvartala 22 radnika sjekača UŠP Gospić, u šu-marijama Darda, Osijek i Tikveš obavljali su sječu i izradu, te proizveli ukupno 2.900 m³ drvnih sortimenata.

Planirani radovi sječe i izrade, te privlačenja i uspostave šum-skog reda u oplodnim sječama uspješno se privode kraju.



uŠp oGuLin Plan proizvodnje za 2014. u ogulinskoj podružnici iznosi

206.557 m³. Tijekom veljače plan je izvršen s 7,94 posto, od-nosno posječeno je 16.394,76 m³.

Na području ogulinske podružnice evidentirane su tijekom veljače manje štete od ledoloma. Štete su procijenjene i pri-javljene nadležnim općinskim povjerenstvima. Bit će sanirane tijekom godine kroz provođenje sanitarnih sječa.

U rasadniku Oštarije u narednom razdoblju uz uobičajene ra-dove koji se obavljaju, obavit će se i priprema tla za proljetno pikiranje klijanaca.

uŠp spLit

Povodom Svjetskog dana zaštite šuma na poznatoj zvjezdarnici na Mosoru – Zvjezdano selo Mosor u blizini Splita, u okviru akcije Škola u šumi – šuma u školi, djelatnici Uprave svojim izlaganjem na temu važnosti očuvanja šume i bioraznolikosti, uveličali su proslavu za 40-tak djece Osnove škole Manuš u Splitu. Djelatnici šumarije Split donirali su 10-tak sadnica cr-nog bora kojim su ozelenjeli okoliš Zvjezdarnice

U sklopu projekta Posadi stablo potpisan je Ugovor o suradnji s NP Krka, i poduzećem Solaris d.d. Ovim ugovorom ustupiti će se opožareno područje šumarije Šibenik, GJ Trtar koja će se pošumiti s 5.000 sadnica.

Iako je u tijeku priprema izrade Godišnjeg plana zaštite šuma od požara, na području Uprave požari su već sada uzeli maha. Samo u Imotskom, požar je nedavno opustošio 30 ha borove šume i niskog raslinja.

Ove godine na Odjelu za uređivanje u planu su 34 komisijska pregleda za osnove kojima ističe važnost na državnim površi-nama i 6 komisijskih pregleda za osnove na privatnim povr-šinama. Do sada je Odjel za uređivanje izradio 10 godišnjih planova za programe gospodarenja kojima ističe važenje osno-ve s krajem 2014., a za izradu preostalih 7 planova poslove uređivanja rade UŠP Osijek i Požega.

uŠp naŠice

Tijekom veljače proizvedeno je 45.114 m³ drvne mase, od čega 24.629 m³ tehničke oblovine, što je 13 % od godišnjega plana, i 20.485 m³ prostornoga drva (10 % od plana). U fazi privlačenja privučeno je 25.542 m3, a od toga 20.406 m3 teh-ničke oblovine i 20.485 m3 prostornoga drva.

Nakon ispomoći na drugim šumarijama, uzgojni radnici obav-ljali su na matičnim šumarijama poslove sadnje i čišćenja ko-ljika. Lužnjakove sadnice su iz vlastitoga rasadnika, a sadnja je izvršena u sklopu plana prvoga tromjesečja. Sadnice hrasta kitnjaka nabavljene su iz šumsko - hortikulturnoga rasadnika Hajderovca, požeške podružnice Hrvatskih šuma. Proljetna sadnja nastavlja se na području šumarije Slatina, u gospodar-skoj jedinici Slatinske prigorske šume. U šumskom predjelu Duboka dolina bit će upotrijebljeno 5.790, a u Ravnom gaju 7.560 kitnjakovih sadnica. Na području šumarije Voćin, u šumskome predjelu Kovačevac, bit će posađeno 22.000 bilja-ka.

uŠp BjeLoVar

Na području UŠP Bjelovar u tijeku je velika kampanja pro-ljetne sadnje u 13 od 15 šumarija. Planira se posaditi oko 300 tisuća sadnica hrasta lužnjaka, oko 100 tisuća sadnica hrasta kitnjaka i preko 60 tisuća sadnica crne johe. Velika pažnja po-svećuje se sanaciji površina nastalih uslijed sušenja četinjača, sadnjom sadnica crne johe i hrasta lužnjaka.

Na području Šumarije Čazma, pri kraju je ručno - mehanizi-

rano orezivanje stabala u klonskoj sjemenskoj plantaži hrasta lužnjaka. Snage su udružili djelatnici UŠP Bjelovar, šumarije Čazma koji režu sve što se može orezati sa tla, s djelatnicima UŠP Našice koji orezivanje obavljaju sa platforme. Do sada je orezano oko 600 kom, sadnica visine preko 3,5 m. Površina klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka je 26 ha s 2.000 stabala starosti 4 - 14 godina. U prošloj godini sakupljeno je 3.150 kg kvalificiranog žira.

U rasadnicima je završeno vađenje sadnica za proljetnu sadnju. Ukupno je izvađeno iz tri rasadnika 279.900 selekcioniranih i 109.900 kvalificiranih sadnica hrasta lužnjaka, te 149.600 sad-nica hrasta kitnjaka. U sjemenskoj sastojini hrasta lužnjaka, u gospodarskoj jedinici Bolčanski – Žabljački lug, radi se selek-tivna doznaka – uklanjanje iz sastojine negativnih (višestruko zakrivljenih i rašljavih) stabala.

Od 28. – 30. ožujka 2014. godine na Sajamskom prostoru u Gudovcu održao se 17. proljetni sajam poljoprivrede, gos-podarstva i obrtništva na kojem su tradicionalno sudjelovale Hrvatske šume d.o.o. I ove godine izložbeni prostor Hrvatskih šuma bio je jedan od najuređenijih i najposjećenijih.

uŠp požeGa

Požeška podružnica je tijekom veljače posjekla, izradila i izvu-kla 13.073 m³ drvne mase te otpremila kupcima 12.600 m³ drvnih sortimenata. Šumarijski traktori izvukli su 11.524 m³, od čega 7.357 m³ tehničke oblovine i 4.167 m³ prostornoga drva. području UŠP Nova Gradiška, a 2.840 m³ separiranoga kamena. Otpremljeno je 4.143 m³ kamena.

Uzgojni radovi obuhvatili su pripremu staništa na 39,32 ha i čišćenje koljika na 26,88 ha.

Uređivači šuma su u veljači izradili Godišnji plan gospodare-nja za gospodarsku jedinicu Zapadni Papuk kamenski. Završni terenski radovi obavljeni su za gospodarske jedinice Poljanačke šume i Južni Papuk. Tijekom ožujka bit će završen Godišnji plan gospodarenja za GJ Jelinjak – Tovarnica (UŠP Split), a nastavljaju se pripremni i završni radovi za navedene gospodar-ske jedinice. U veljači i ožujku pojačani su radovi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

uŠp Buzet

U šumariji Rovinj nastavljeni su radovi održavanja i uređenja kampova kao i prigradskih i gradskih šuma.

Tijekom prošle godine na terenima buzetske podružnice posa-đeno je 185.000 komada sadnica, najviše crnog bora, cera, me-dunca i lužnjaka. Ove godine planirana je sadnja oko 205.000 komada sadnica. U pošumljavanju se koriste sadnice iz vlasti-tog rasadnika u Frančeskiji.

Tijekom veljače, šumarija Buzet započela je radove na pripre-mi staništa za sadnju sadnica hrasta lužnjaka u Tullyjeve cijevi (konverzija) i sanaciji šteta nastalih olujnim nevremenom iz studenog mjeseca prošle godine, kada su stradala starija stabla hrasta lužnjaka u Motovunskoj šumi. Vlastitim kapacitetima posječeno je i izvučeno 730 m3 drvne mase (vjetroizvala i vje-troloma) u sjemenskoj sastojini hrasta lužnjaka.

Šumarija Poreč bila je angažirana na radovima sanacije u kam-pu Orsera, na radovima čišćenja površina kod hotela Pical i Pinia, a obavljeni su i radovi na sječi sanitara pitomog kestena u šumi Pekovica GJ Dubrava.

Tijekom veljače šumarija Pazin nastavila je uzgojne radove či-šćenja sastojina u GJ Planik odsjek 53 a. Tekst/foto: Redakcija i suradnici


kom

enta

rTe

kst:

Gor

an V

ince

nc

Fot

o: A

rhiv

KLIMATSKE PROMJENE

Hrvatska javnostne mari za štete

Hrvatsku je u posljednjih godinu dana zadesila prava kataklizma uzrokovana globalnim klimatskim promjenama. Cijeli niz elementarnih nepogoda i pošasti pogodio je gotovo sve kutke Lijepe naše. Štete se još uvijek popisuju no ukupno gledano, govorit ćemo o milijardama kuna. Najgore su u toj priči prošle šume, a kako su prirodni sustavi spori, posljedice ćemo početi osjećati tek u bliskoj budućnosti. Ono što zvuči nevjerojatno je da Hrvatska javnost

i mediji još uvijek ne percipiraju sve te nepogode kao izuzetno veliki problem.

Prošla 2013. godina imala je začuđujuće dugu zimu. Sni-jeg i hladno vrijeme u pojedinim dijelovima zadržali su se čak do svibnja, što je mnoge pobornike teorije global-nog zatopljenja obeshrabrilo u nastojanjima da nastave

borbu protiv klimatskih promjena uzrokovanih čovjekovim dje-lovanjem. Šumari su zbrajali štete nastale od snjegoloma i zastoja u radu proizvodnje koja se direktno odrazila na isporuku sirovine pilanarima zbog čega su i oni bili u problemima, dok su lovci po-kušavali spasiti što je više moguće divljači nadajući se da će izbjeći kobnu 1983. godinu.

U isto vrijeme po novinskim člancima su se provlačile teme u kojima se na sav glas govorilo o ukidanju parafiskalnog nameta, ne-popularnog OKFŠ-a, što je imalo veliku potporu javnosti. Šumari su se uzalud trudili objasniti što znači OKFŠ i koju korist građani

imaju od toga, no bio je to glas umirućeg u pustinji. Za one koje to uopće zanima, iz OKFŠ-a se financiraju banalne sitnice poput protupožarne zaštite, razminiranja, sanacije terena i sl.

Na uskršnje jutro 2013. godine, telefoni UŠP Zagreb nisu pre-stajali zvoniti. Velika kiša koja je tih dana padala, aktivirala je broj-na klizišta po južnim dijelovima Medvednice te uzrokovala mnoge vjetroizvale koje su ugrozile stanovnike podsljemenske zone. Naj-dramatičnije je bilo na Dubravkinu putu te u park – šumi Maksi-mir, a kritično je bilo i u Graberju. I dok su se zagrebački šumari mučili kako bi građanima osigurali koliko-toliko miran i siguran Uskrs, mediji su trubili o tome kako šumari nemaju interventnu ekipu (makar je kompletno ljudstvo bilo na terenu) a javnost i dalje raspravljala o tome kako se parafiskalni namet OKFŠ treba ukinuti.

Brojne kiše su uzrokovale i velike poplave koje su najviše pogodile područja uz velike rijeke, s time što je najgore prošla Po-savina, pogotovo sisačko i novogradiško područje. Mediji su pisali o najgoroj poplavi u zadnjih 40-ak godina, brojnim stanovnicima toga područja potopljena je i uništena sva imovina, a rasprava o OKFŠ-u je ulazila u završnu fazu sa konačnim zaključkom kako ga treba ukinuti. Za to vrijeme, šumari su spašavali divljač iz po-plavom ugroženih područja. Voda je poplavila velika šumska po-dručja te je na pomoćnim stovarištima zarobila nekoliko tisuća kubika drvne mase, a radovi su zaustavljeni na duže razdoblje što je uzrokovalo velike gubitke za Hrvatske šume. Zbog dugotrajnog stajanja vode tlo se zamočvarilo što je uzrokovalo fiziološko sla-bljenje stabala, pripremajući ih za iduću veliku pošast – gubara, velikog štetnika na listopadnom drveću koji uzrokuje golobrste, prvenstveno u hrastovim šumama, uzrokujući potpuna ogoljenja

gdje cijele sastojine potpuno ostaju bez lisne mase. U 2013. godini najteže su pogođene slavonske podruž-nice Hrvatskih šuma, a Posavinom se Gubar proširio sve do Banovine.

Ljeto je bilo relativno blago, bez većih problema sa požarima na moru što je opet pokrenulo priče kako je OKFŠ nepotreban. Nitko pri tome nije spomenuo kako su šumari odradili i iz istog onog OKFŠ-a finan-cirali kompletnu protupožarnu sezonu kao da je riječ o ekstremnim vrućinama, što su uostalom i po zakonu dužni napraviti. Nitko im nije dao priznanje kako i dobra protupožarna priprema utječe na smanjeni broj požara.

Ledolom u Gorskom kotaru

Stigla nam je i jesen a sa njom i oluja Teodor koja je nanijela goleme štete šumama i šumskim ekosustavima sjeverne i zapadne Hrvatske. Samo na Medvednici vjetar je srušio 20.000 stabala, a na sanaciji štete još uvijek se radi punom parom. U Istri su se ta-kođer štete zbrajale u milijunima kuna, a nastradala je i karlovačka podružnica.

Tek što je završila 2013. i započela tekuća godina na zeleno srce Hrvatske – Gorski kotar se sručila ledena kiša uzrokujući naj-goru elementarnu nepogodu u našoj zemlji još od 1899. godine! U pojedinim dijelovima delničke podružnice poput čabranskog kra-


Poplavljeni trupci

ja, šteta na bjelogorici je stopostotna, dok je na ostatku podružnice stradalo gotovo 80 %, uglavnom bukovih sastojina. Oko milijun kubika drvne mase treba odmah izvući iz šume kako bi se sanirala šteta, što predstavlja više od dva godišnja etata delničke podružni-ce. Razmjeri štete su nesagledivi, jer osim primarnih šteta koje će se brojati u stotinama milijuna kuna, rijetko tko razmišlja o tome kako šuma štiti tlo i zaustavlja eroziju te da jedan hektar buko-ve sastojine zaustavlja 20.000 litara oborina. Oštećenjem šuma u Gorskom kotaru uvelike će porasti opasnost od bujica koje mogu ugroziti treći po veličini grad u Hrvatskoj – Rijeku.

Ako vas niti to ne zabrine, kako vam zvuči podatak da će ob-nova šuma u Gorskome kotaru trajati više od 30 godina? Osobno smatram užasnim da vjerojatno za svoga života neću imati prilike uživati u prelijepim mješovitim goranskim šumama kakve su bile prije ove zime.

Smatrate li još uvijek neophodnim ukinuti OKFŠ?Nizu vremenskih nepogoda nema kraja. Poplave koje su u ve-

ljači pogodile Pokuplje, Posavinu i sela u porječju Odre čak su nadmašile poplave iz 2013. godine za koje se pričalo kako su naj-veće u zadnjih 40 godina. S obzirom da se voda do trenutka pisa-nja ovoga teksta nije povukla, o štetama ćemo znati više u idućem razdoblju.

Svi pokazatelji djelatnika Odjela za ekologiju Hrvatskih šuma govore kako će i ove godine gubar biti u gradaciji a kako je godina do sada bila topla, za očekivati je i sekundarni napad pepelnice nakon gubara što bi moglo dovesti do sušenja cijelih sastojina.

Topla godina donosi i povećanu opasnost od požara, što se podrazumijeva. Nikako nije za shvatiti što javnost i dalje želi uki-danje OKFŠ-a a pritom nitko nije dao suvisao prijedlog iz čega bi se trebala financirati protupožarna zaštita.

Uz sve zahtjeve koji se postavljaju pred šumare, treba naglasiti da su oni prvenstveno zaštitari, a tek onda money-makeri. Stoga i javnost mora biti svjesna kako namet za Općekorisne funkcije šuma služi svima nama kako bi povećali kvalitetu života. ■

UPRAVNE ZGRADE NAŠIH PODRUŽNICA

Šumarska ljepotica novogradiške gradske jezgre

Među najznačajnijim, najljepšim i najdojmljivijim građevinama Nove Gradiške poslovna je zgrada novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. Ovaj atraktivni uzdužni objekt, koji svojim izgledom

privlači pozornost prolaznika, smješten je u Ulici Josipa Jurja

Strossmayera, na kućnom broju 13. U sastavu je stare, danas ob-novljene gradske jezgre, prepoznatljive po kasnobaroknoj crkvi sv. Terezije, zgradama muzeja i suda, klasicističkoj crkvi Blažene Djevice Marije i dr. Sa zgradom gimnazije iz 1896. godine pripada nešto mlađim zgradama klasicističkog i secesijskoga razdoblja, či-neći dominantne povijesno - arhitektonske točke Nove Gradiške, grada utemeljenog polovicom 18. stoljeća.

Objekt je izgrađen 1913. godine u istočnome gradskom di-jelu, u ondašnjoj Osječkoj ulici, na širokoj zemljišnoj čestici nasta-loj spajanjem dviju užih čestica, zbog potrebnoga prostora za ovu monumentalnu građevinu. Gradilo se tada prema nacrtima gra-đevnog poduzetništva Kaučić - Florschutz - Gyiketta iz Zagreba, koje je zajednički izgradilo niz stambenih, stambeno - poslovnih i javnih građevina urbane matrice grada Zagreba na početku 20. stoljeća. Vlasnik i investitor bila je Gradiška imovna općina koja je naručila projekt za zgradu poslovne namjene. U to vrijeme ovaj longitudinalni objekt spadao je među značajnija arhitektonska ostvarenja izvan zagrebačkoga područja, u početku kao vlasništvo imovne općine, a kasnije je, promjenom namjene i vlasnika, pro-

Ploča s oznakom kulturne baštine

Medvednica poslije Teodora


bašt

ina

Teks

t: Iv

ica

Tom

ić

Fot

o: M

.Tom

az, A

rhiv

Poslovna zgrada novogradiške podružnice Hrvatskih šuma izgrađena je u klasicističko - secesijskom stilu,

a svojim izgledom privlači pozornost. Nedavno se počelo s njenom potpunom renovacijom koja obuhvaća detaljne vanjske i unutrašnje radove

Upravna zgrada UŠP Nova Gradiška u zimskom ambijentu

Atraktivna uzdužna katnica u vlasništvu Hrvatskih šuma izgrađena je 1913. godine, a danas je jedna od dominantnih povijesno - arhitektonskih zgrada Nove Gradiške. Odiše patinom

minulih vremena, nijemi je svjedok burnih događanja tijekom 20. stoljeća, posebice za vrijeme Domovinskoga rata, kada je bila u okruženju ratnih zbivanja

zvan zgradom Direkcije šuma. Zanimljivo je da na susjednoj istoč-noj zemljišnoj čestici nije bilo stambenih i gospodarskih objekata.

Poslije Drugoga svjetskog rata dolazi do promjene upravlja-nja nad katastarskom česticom i nekretninom koje su 1947. upi-sane u korist Općenarodne imovine, pod upravom Ministarstva šumarstva FNRJ. Poslije nekoliko godina promijenjen je organ upravljanja te se čestica 328 k i nekretnina vode kao općenarod-na imovina kojom tada počinje upravljati novogradiško Šumsko gospodarstvo “Psunj”. Nova promjena nastaje 1957. godine, kada organ upravljanja postaje NO općine Nova Gradiška, a zgrada i parcela uknjižene su kao društveno vlasništvo. Danas su upravna zgrada i sve druge na parceli u vlasnišvu novogradiške podružnice Hrvatskih šuma.

Smještena u jugozapadnome dijelu relativno široke parcele na katastarskoj čestici br. 1719, ova longitudalna katnica svojom dužinom slijedi regulacijski i građevni pravac Ulice Josipa Jurja Strossmayera. Na njenoj je zapadnoj strani predprostor čestice, ograđen od ulične strane i zapadne čestice ogradom sa zidanim stupcima i kovanim vratnicama. Ograda ima pješački i kolni ulaz i sastavni je dio građevinskog arhitektonskoga sklopa. S ulične je strane volumen ovog izduženog objekta naglašen s tri plitka rizalit-na istaka (izbočenja na pročelju). Oni su u katnoj zoni na bočnim stranama istaknuti peterostranim erkerima (neka vrsta balkona). Iznad postranih erkera i središnjega rizalitnog istaka izdignute su krovne atike (niski zidovi) koje su perforirane prozorskim otvo-rima. Prozorske osi i arhitektonska plastika ističu vertikalnost si-metričnoga južnog pročelja, u obliku pilastara, plitkih uspravnih istaka u katnoj zoni. Središnja os rizalitno istaknutoga portala na-glašava prizemnu zonu pročelja. Pravokutni otvor portala završa-va arhitravnom gredom, a iznad nje je ostakljeni segmentni otvor

nadsvjetla. Prednju stranu otvora ukrašava dekorativni vijenac u žbuci (tzv. bisernice). Portal je na bočnim stranama oblikovan s dva pilastra, s dekorativnim plošnim nanosima (aplikacijama) u gornjoj zoni, u vidu kapitela. Portalno nadsvjetlo uokvireno je masivno istaknutom gredom konkavno uvučenih stranica, koja je segmentno oblikovana u svome središnjem dijelu. Pozornost pri-vlači svijetli otvor portala zatvoren lijepo oblikovanim kasetiranim dvokrilnim vratnicama s ostakljenim oknima. One su ukrašene vitičastim kovanim rešetkama.

Ova arhitektonski neobično lijepa zgrada odiše patinom minulih vremena i nijemi je svjedok burnih događanja tijekom 20. stoljeća, posebice za vrijeme Domovinskoga rata. Tada je bila u okruženju ratnih zbivanja i na meti neprijateljskih gelera, a naj-više je oštećeno krovište. Više je puta obnavljana, no to su bili uglavnom kozmetički zahvati. Nedavno se počelo s njenom pot-punom renovacijom koja obuhvaća detaljne vanjske i unutrašnje radove. Projekt je izradila novogradiška tvrtka Entazis za arhitek-tonsko projektiranje i usluge, a radove izvodi tvrtka Alte Gradnja iz Vukovara. Vrijednost radova je 3.486.662 kn, a rok za njihov završetak je 18 mjeseci. ■

U vlasništvu imovne općine (izgrađena 1913. godine)


Šumarija Požega karakteristična je po izrazitoj razvedenosti terena, ispresijecanog brojnim

poljoprivrednim površinama, cestama, raštrkanim naseljima i privatnim šumama, na površini triju

gospodarskih jedinica (9.904 ha)

šum

ska r

azgl

edni

caTe

kst:

Ivic

a To

mić

Foto

: I.T

omić

, S.Ć

urić ŠUMARIJA POŽEGA

Od nizinskih dobrdsko - gorskih šumaMeđu poslovnim jedinicama požeške po-

družnice Hrvatskih šuma, zbog izrazite razvedenosti terena, od nizinskog do brdsko-gorskog, i velikog broja raštr-

kanih naselja, izdvaja se šumarija Požega. Ova gradska šumarija prostire se na površini 9.904 ha, s ukupnom drvnom zalihom od 1.988.071 m³, a graniči sa šuma-rijama Nova Kapela (UŠP Nova Gradiška), Pakrac (UŠP Bjelovar) i Pleternica. Ima tri gospodarske jedi-nice kojima gospodari na četiri revira. GJ Sjeverna Ba-bja gora (4.552 ha) proteže se od zapada prema isto-ku u dužini 25 km, obuhvaća južne dijelove Požeške kotline, na kojima su najviše zastupljene šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba (48 %), hrasta kitnjaka s vla-suljom (26 %) te kitnjakovo - grabove šume, varijetet s bukvom. Istočni Psunj (2.883 ha) zauzima sjever-

noistočne i istočne predjele Psunja, a karakterističan je po šum-skim zajednicama bukve s vlasuljom (20 %), kitnjaka s vlasuljom (18 %), kitnjaka i običnoga graba s bukvom (17 %), te panonske šume bukve i jele (11 %). Prosječna udaljenost od grada Požege do ove gospodarske jedinice je oko 40 km. Poljadijske šume (2.659 ha) prostiru se na relativno velikoj površini, pretežito nizinskoga područja Požeštine, ispresijecanog brojnim poljoprivrednim po-vršinama, cestama, naseljenim mjestima i privatnim šumama. Od šumskih zajednica nazastupljenije su šuma hrasta lužnjaka i obič-noga graba sa cerom (39 %), ilirska šuma hrasta kitnjaka i obič-noga graba (31 %) te šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom

i žestiljem (11 %). Od vrsta drveća na terenima šumarije najviše ima obične bukve (43 %) i hrasta kitnjaka (32 %), a ostale vrste sudjeluju u manjim postocima: hrast lužnjak (8%), obični grab (5 %), četinjače (3 %) i dr.

Prosječna godišnja sječiva drvna masa po propisu Osnova gospodarenja iznosi 36.794 m³, od čega glavni prihod sudjeluje s 18.616 m³, a prethodni s 18.178 m³. Na tome je području 120 km cesta, a prosječna otvorenost šuma je 12,71 km na 1000 ha.

Tihomir Bilić,upravitelj šumarije Požega

Karta šumarije s gospodarskim jedinicama


Radnici s upraviteljem na stovarištu Kuzma Njega kitnjakovog podmlatka nakon dovršnoga sijeka

Najveća je otvorenost u Istočnom Psunju (17 km /1000 ha) jer nema javnih prometnica, u Sjevernoj Babjoj gori ona iznosi 13,96 km, a najmanja otvorenost je na području Poljadijskih šuma, samo 4,57 km/1000 ha. Naime, tako niska otvorenost je zbog velikog broja javnih prometnica kojima gravitiraju ove nizinske šume, što znatno smanjuje prosječnu otvorenost šumarije. Prošlu su godinu radove na sječi, izradi i privlačenju drvne mase obavljali šumarijski radnici (6 sjekača i 6 traktorista), ali i radnici s matične i drugih Uprava šuma, te privatni poduzetnici. Većim dijelom koriste se usluge drugih šumarija i privatnih poduzetnika iz Požeške kotline, no potreban je stalni nadzor tijekom izvođenja radova. U fazi pri-vlačenja korišteno je pet zglobnih i jedan adaptirani poljoprivred-ni taktor. Ukupno je posječeno 44.040 m³ drvne mase, od čega 13.590 m³ vlastitom radnom snagom, 9.068 m³ uz pomoć radni-ka iz drugih šumarija, a 4.633 m³ posjekli su privatni poduzetnici. U samoizradi je izrađeno 11.185 m³. Posječeno je čak 2.878 m³ suhih stabala. Zbog velike količine slučajnoga prihoda, kao po-sljedice masovnoga sušenja crnogoričnih i hrastovih stabala, dio doznačene drvne mase prebačen je iz plana sječa za 2013. u plan sječa za ovu godinu. Prema riječima upravitelja Tihomira Bilića, uzrok sušenju su prethodne sušne godine. Osim toga, zbog nemo-gućnosti uporabe kemijskih sredstava za tretiranje grana preostalih u sječinama u kojima prevladavaju crnogorična stabla, izostala je učinkovita zaštita protiv potkornjaka.

Ovogodišnji plan sječa iznosi 39.622 m³, od čega je 26.770 m³ prethodnog i 12.852 m³ glavnoga prihoda. S upraviteljem smo posjetili sječinu u šumskome predjelu Kuzma, u gospodarskoj je-dinici Sjeverna Babja gora. Sječina zauzima sjevernoistočne strane i manje grebene ispresijecane dubokim jarcima. U stogodišnjoj sjemenjači bukve (75 %) i hrasta kitnjaka (22 %), s manjim dije-lom stabala iz panja, na oko 23 ha provodi se kombinacija naplod-nog i dovršnoga sijeka. Planirano je posjeći 3.503 m³ bruto drvne mase, od čega će biti izrađeno 1.843 m³ tehničke oblovine i 1.195 m³ prostornoga drva. Znatan broj debelih i zrelih bukovih stabala smješten je u uvalama i jarcima, a kitnjak je uglavnom na grebeni-ma te je mozaično raspoređen u grupama. Premda je bio sunčan dan, zbog dosadašnjih kišnih uvjeta otežano je izvlačenje drvne mase iz sječine na pomoćno stovarište. Šumske vlake su iznimno blatnjave i s duboko usječenim kolotrazima od traktorskih kotača i stabala, a često ih je potrebno popravljati. Pomoćno je stovarište s debelim slojem blata koje povremeno treba pogurati prema rubu šumske ceste, do izrađenih drvnih sortimenata. Na čelu radničke brigade je poslovođa Natalija Škvorc, sa sjekačima Zvonkom Mar-kanjevićem, Miroslavom Podnarom i Denisom Mijatovićem, a

traktoristi su Božidar Sinčić, Karlo Markanjević i Miran Sivonjić. Zbog posebno teških uvjeta rada, otežano je izvršavanje dnevne norme, no to se ipak uspijeva, uz maksimalno korištenje radnoga vremena.

Godišnji je plan radova biološke obnove šuma 259 ha, bez doznake glavnog i prethodnoga prihoda. Najviše poslova radi se na njezi podmlatka i mladika (oko 120 ha), čišćenju sastojina (60

ha), pripremi staništa (45 ha). Poslove pripreme staništa na obnovi sastojina te sadnje i njege obavljaju šumarijski uzgojni radnici. Za sezonske poslove sadnje i njege te čišćenja koljika koriste se radnici iz Agencije za zapošljavanje, a u pomoć uskaču i druge šumarije.Upravitelj Bilić suočava se s problemom prijevoza stručnog oso-blja, čuvara šuma te proizvodnih radnika, posebice sezonskih. Zbog manjka terenskih vozila i velike razvedenosti terena, otežano je čuvanje šuma. Tijekom privlačenja drvne mase problem nerijet-ko nastaje zbog zajedničkoga korištenja šumskih i seoskih javnih prometnica, u neposrednoj blizini naselja. Prisutan je i problem dotrajalih sredstava za rad, osobito traktora čija je prosječna starost oko 7 godina, a među njima je i jedan iz 2001. Posljedica toga su veći kvarovi i troškovi održavanja te u konačnici negativan finan-cijski učinak. Drvna zaliha na početku ove godine iznosila je 4.000 m3, no postupno se smanjuje, najviše masa tehničke oblovine. U šumariji Požega ima 38 zaposlenika, a osim upravitelja rade 4 re-virnika, 8 šumarskih tehničara (poslovođe na sječi i izradi, uzgoju, otpremnik, čuvari šuma), 8 sjekača, 6 traktorista, 9 šumskouzgoj-nih radnika, administrativno osoblje i domar. ■

Šumska kuća Kuzma


Borove kulture do kojih se dolazi preko susjedne BiH

Upravitelj šumarijeDonji Lapac, Darko Jurković

Područje Koreniceradn

i dan

Teks

t: I.

Dev

čić

F

oto:

D. J

urko

vić;

T. U

žare

vić;

I. H

ak

ŽIVOT UZ GRANICU

Šumarstvo pograničnog područja

Tri šumarije u sastavu UŠP Gospić nalaze se na pograničnom području sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Na području šumarije Korenica granica se prostire u dužini 35 km. Donji Lapac ima granicu sa BiH u dužini 60 kilometara od čega je jedan dio kopnena granica, a jedan dio granice razdvaja rijeka Una, dok se šumarija Gračac prostire uz granicu s BiH u dužini 41 km. Dio granice, oko 20 km čini također rijeka Una, a s BiH graniče dvije

gospodarske jedinice, Bogutovac i Ravna Čemernica. Zanimalo nas je razlikuje li se gospodarenje ovim šumama od upravljanja na području ostalih šumarija te donosi li pogranično područje određene specifičnosti ili zanimljivosti

šumarima u njihovom svakodnevnom poslu.

Ukupna površina šumarije Donji Lapac iznosi 22.352 ha i podijeljena je na osam gospodarskih jedinica. Od ukupne površine, 11.177 ha otpada na krške gospo-darske jedinice dok je 11.174 ha kontinentalnih gos-

podarskih jedinica. Ukupna drvna zaliha iznosi 4.614.447 m³, desetogodišnji prirast je 965.390 m³, etat glavnog prihoda iznosi 584.589 m³, a prethodnog prihoda 183.771 m³. Najzastupljenije su listače s 88 % dok je četinjača 12 %.

Šumarija Gračac rasprostire se na površini od 63.578 ha. Drv-

na zaliha šumarije iznosi 4.695.855 m³, godišnji sječivi etat, ovi-sno o sjekoredu, kreće se oko 55.000 m³ neto drvne mase. Listače su u na području šumarije Gračac zastupljene s 90 %, četinjače s gotovo 10 %. Najzastupljenija vrsta je bukva (F. sylvatica), zatim jela (A. alba), crni bor (P. nigra), obični bor (P. sylvestris) i hrast cer (Q. cerris).

Šumarija Korenica površine je 31.570 ha, a sastoji se od jeda-naest gospodarskih jedinica. Obrasla površina iznosi 26.501 ha, a neobrasla 4.968 ha (proizvodno 4.836 ha i neproizvodno 132


ha), neplodno je 100 ha. Omjer zastupljenosti listača i četinjača je približno 70:30. Najzastupljenija je bukva s 69 % zatim jela 19 %, smreka 4 %, OTB (javor) 4 %, crni bor 1 %, obični bor 0,7 % i grab 0,4 %. Drvna zaliha je 3,5 milijuna m³, a etat 60.000 m³ bruto mase. Zanimljivost ovih šumarija očituje se u tome što se jednom svojom stranom prostiru duž granice s Bosnom i Her-cegovinom. Šumarija Donji Lapac ima granicu s BiH u dužini od 60 kilometara od čega je jedan dio kopnena granica, a jedan dio granice razdvaja rijeka Una.

Šumarija Gračac se prostire uz granicu s BiH u dužini od 41 km od čega 20 km čini rijeka Una, a šumarija Korenica graniči u dužini od 35 km. Upravitelji Darko Jurković i Igor Hak kažu kako na području šumarija Donji Lapac i Gračac ne postoji neki posebni režim rada s obzirom da je to područje dosta prometno izolirano. To posebno predstavlja problem u šumariji Lapac jer prometna izoliranost otežava prodaju robe kupcima, s obzirom na poprilično veliku udaljenost do prerađivačkih pogona. Na po-dručju šumarije Gračac u pograničnom području i nema nekih radova sječe jer se uglavnom radi o zaštitnim šumama, šumama s ograničenim gospodarenjem, šikarama i šibljacima, govori nam upravitelj Hak. Poneki su odsjeci panjača bukve i cera s niskom drvnom zalihom tako da u njima nije propisan etat, a jedan od razloga je i zbog loših komunikacija i neotvorenosti područja. Pri-je četiri godine u odsjecima, kulturama četinjača u gospodarskoj jedinici Bogutovac odrađeni su uzgojni radovi njege. Da bi došli u taj dio jedinice moraju se prijeći oba policijska punkta, i naš i bo-sanski. To je cestovni granični prijelaz za pogranični promet gdje puštaju samo lokalno stanovništvo. Punkt je u selu Dugopolje - Lička Kaldrma i taj put vodi preko Gornjeg Tiškovca dolinom rje-čice Butižnice sve do pred granični prijelaz Strmica iznad Knina. Također su i uređivači iz Bjelovara 2009. i 2010. godine radili taj program gospodarenja (Bogutovac). Svi djelatnici su se javili u PP Srb gdje su upisani i nesmetano su obavljali svoje radne zadatke, prelazeći granicu amo pa tamo. Upraviteljica šumarije Korenica, Terezija Užarević naglašava kako se u pograničnom području radi sukladno Zakonu o pograničnom pojasu. Na području šumarije Korenica zabilježeni su i ilegalni prelasci azilanata. Doduše bili su učestaliji prije desetak godina, a radilo se mahom o Kurdima i Afganistancima. Na području šumarije Lapac takvi prelasci su ipak otežani, mahom zbog miniranog područja. Pa iako očajni u prelasku granice, ne pada im napamet naći se usred minskog polja. Naime, dio granice sa BiH i to u zapadnom dijelu na području GJ Velika Plješivica -Drenovača je miniran pa prelasci nisu mogući, a drugi dio granice razdvaja kanjon rijeke Une što predstavlja pri-rodnu barijeru za prelazak ljudi. Uz sve ovo i djelatnici PP Donji Lapac svakodnevno kontroliraju pogranično područje pa su i tu smanjene mogućnosti prelaska, kazuje nam upravitelj Jurković. S obzirom na sve nabrojane specifičnosti pitamo se kako je biti lugar na ovom području, te može li se obilaskom šume slučajno zalutati i u drugu zemlju?

- Naravno! – odgovaraju svi upravitelji gotovo uglas. Dodu-še, posao lugara nije zahtjevniji jer postoji dobra suradnja s Policij-skom postajom Srb tako da se uvijek zna kada lugar obilazi šume i terene pograničnog područja, a isto tako i policija javlja šumariji ukoliko primijeti bilo kakve aktivnosti koje su vezane za šumar-stvo. Sreća ili nesreća, je u tome što je ovo vrlo rijetko naseljeno područje, jedno od najrjeđe naseljenih područja u Hrvatskoj pa se štete na šumama niti ne događaju, no s druge strane kako nema ljudi privatni posjedi mahom zarastaju, putovi se ne održavaju pa se sve skupa pretvara u jednu džunglu, - konstatira ogorčeno upra-vitelj šumarije Gračac, Igor Hak. I Terezija Užarević se slaže kako lugar unatoč rijetkim prilikama, mora biti spreman na susrete s azilantima, krijumčarima i svim ostalim nepredviđenim situaci-jama kakve su moguće na pograničnim područjima. Na području Lapca šetnjom šumom može se prijeći u susjednu BiH i to na području GJ Visočica Lisac gdje se kopnena granica zavlači izvan

područja rijeke Une te se može fizički priječi granica da toga ni-smo niti svjesni te doći u blizinu grada Kulen Vakufa u susjednoj zemlji, - govori Jurković. Slično je i u Gračacu, ovdje put Kaldr-ma - Gornji Tiškovac - Strmica vijugajući kanjonom desetak puta prelazi granicu amo - tamo. Slično je i u GJ Ravna Čemernica na području Krčkog brda gdje se mora prijeći preko teritorija BiH da bi se došlo do naših odsjeka. I u Korenici šumska cesta djelomično prolazi kroz BiH pa se ponovno vraća u Hrvatsku. Na terenu to nije vidljivo. Suradnja sa šumarima iz susjedne BiH postoji, jer naravno prirodne nepogode ne poznaju granice, pa ponekad treba i zajednički djelovati. Posebno je dobra suradnja sa šumarima iz Unsko - sanskog kantona dijelom na razini uprava šuma, ali još i više preko šumarskog društva.

Zajedničko svim šumarijama jest to što su u svome kraju naj-važniji gospodarski subjekti.

U Donjem Lapcu šumarija je veliki gospodarski subjekt koji i u socijalnom smislu puno znači za ovo mjesto jer je u šumariji zaposleno 30 djelatnika na neodređeno vrijeme i sezonski još 10 djelatnika. Uz to na području šumarije radi 8 kooperanata sa svo-jim radnicima na sječi, vuči i iznosu drvnih sortimenata te izgrad-nji šumskih traktorskih vlaka. I na području Gračaca šumarija je najveći i najjači privredni subjekt čiji proračun je veći i od općin-skog. Zapošljava stalnih 36 djelatnika, desetak sezonaca, plus kada je sadnja još četrdesetak ljudi za vrijeme sadnje (proljeće - jesen). Od šumarije indirektno živi još stotinjak radnika mahom podu-zetnika koji se bave sječom i izradom, vučom traktorom, iznoše-njem konjima ili preradom drveta. U Korenici šumarija doprinosi ruralnom razvoju u sektoru šumarstva i drvne industrije. Mnoge obitelji žive od rada u šumariji ili su naslonjene u vidu koopera-nata: sječe, vuče, samoizrade, kamionskog prijevoza. Može se reći kako 150 obitelji ima egzistenciju od šumarstva i drvne tehnologi-je. Unatoč zanimljivom poslu koji odrađuju na tako specifičnom području kao što je granica prema Bosni i Hercegovini, vidljivo je kako su šumarije na ovim područjima motor pokretač cijeloga kraja te subjekti koji održavaju čitava mjesta i gradove na životu. Uloga šumarija ovdje je posebna, i trebala bi biti prepoznata i od šire javnosti, posebice od onih koji zagovaraju revitalizaciju rural-nih krajeva i ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske. ■

Radnici šumarije Donji Lapac u doznaci


Direktorica Lidija Surać

Direktorica Surać u kontroli sadnica

Ideja za izgradnju velikog rasadnika koji bi na neki način bio glavni servis Hrvatskim šumama na području Dalmacije i krša, nastala je još davne 1994. godine kada su počeli pregovori sa stručnjacima

Svjetske banke i FAO-a, u okviru programa zaštite hrvatskog šumskog gospodarstva od požara i sanacije ratnih šteta. Svojedobno se govorilo da će biti najmoderniji u ovom dijelu Europe i da će osiguravati sadni materijal za pošumljavanje opožarenih šumskih površina, te za autohtono mediteransko voće i

povrće. Izgrađen je najvećim dijelom uz pomoć kredita Svjetske banke od 2,5 milijuna dolara. rasa

dnič

arst

voTe

kst/f

oto:

I. D

evči

ć

RASADNIK PIKET

Na mjestu piketavanja niknuo rasadnik Piket

edno od prvih pitanja koje sam postavila vezano je uz samo ime rasadnika Piket. Zašto baš Pi-ket i ima li neko značenje? Kako mi je stručni suradnik za rasadničarstvo Ivica Šarić objasnio,

piket je grana ili grančica koja se postavlja na mjesto u zemlji gdje će se nešto saditi. Takva površina se piketa. Na mjestu današnjeg rasadnika Piket, piketalo se puno i često. Naime u vrijeme Austro - Ugarske ovdje je bila neka vrsta rasadnika, uglavnom na otvore-

nom, a biljke su se piketale bilo radi sadnje ili presađivanja. Nakon što smo riješili misterij imena, krenuli smo u obilazak ovog 12 ha velikog rasadnika u pratnji direktorice Lidije Surać. U zemunič-kom Rasadniku Piket zaposleno je 5 stalnih djelatnika, te ovisno o količini posla u sezoni zapošljava se i povremena radna snaga. U plastenicima najveći dio posla obavlja se automatski i visoko je sofisticiran. Tijekom 2011. godine proizvedeno je čak šest miliju-na presadnica povrća namijenjenih uglavnom za poljoprivredne tvrtke Vrana u biogradskoj Jankolovici i Nova zora iz Sv. Filipa i Jakova.

Piket je najmoderniji rasadnik u sustavu Hrvatskih šuma, prostire se na 12,5 hektara terena u neposrednoj blizini čvora Za-dar 2 na autocesti A1. Izgrađen je 2003. godine, najvećim dijelom uz pomoć povoljnih kredita Svjetske banke. Kao jedna od tvrtki kćeri Hrvatskih šuma Rasadnik Piket je preoblikovan 2008. go-dine. Glavne su mu djelatnosti proizvodnja šumskih sadnica, te sadnica autohtonog voća i povrća. Rasadnik se sastoji od četiri plastenika opremljena suvremenom tehnologijom ukupne površi-ne 6.400 m², otvorene proizvodne površine, akumulacijskog ba-zena, upravne zgrade te pratećih objekata u kojemu je smještena proizvodna linija i hladnjača za skladištenje. Rasadnik posjeduje proizvodnu liniju švedskog proizvođača BCC-a koja se sastoji od automatizirane sijačice za sjetvu sjemena u kontejnere. Uobiča-jeno je da se za šumske sadnice koriste plastični kontejneri, a za presadnice povrća kontejneri od polistirena. Sjetva se obavlja u kvalitetne, sterilizirane i hranjivima opskrbljene supstrate, ovisno o vrsti biljke. Dnevni kapacitet sijačice je 50.000 do 80.000 kom, ovisno o vrsti i kvaliteti sjemena koja se sije. Za potrebe UŠP Ko-privnica radi se usluga sjetve sjemena crne johe (A. glutinosa) u količini od 560.000 biljaka. Nakon sjetve, kontejneri (stiropor) odmah se otpremaju. Na ovaj način možemo biti servis za veći broj uprava i šumarija koje nemaju mogućnost ovakvog kapaciteta sijanja. Zamislite samo koliko bi trajala sjetva tako sitnog sjemena kao što je ono crne johe.

Ono što mi napravimo u jednoj smjeni, ručno bi se radi-lo nekoliko dana, - govori nam direktorica Surać. Za proizvod-nju šumskih sadnica koristimo plastične kontejnere proizvođača BCC-a i Bosnaplast. Kontejneri proizvođača BCC omogućuju da


12. med-unarodni vodeci strucni sajam šumarstva i šumarske tehnologije sa znanstvenim konferencijama i skupovima

16.–20. srpnja 2014.Messe MünchenMünchen, Njemacka

Mi postavljamo mjerila za šume i tehnologiju

KontaktGeneralno zastupstvo sajma München u Hrvatskoj:Belimpex d.o.o.tel: 01 3638 363, 3648 276offi [email protected]

Kupite Vaše ulaznice online.

Uštedite do 35%.www.interforst.com/en/tickets

IF14_AnzBes_210x147_Hrvatske_HR.indd 1 06.03.14 13:04

biljka tijekom svoga rasta razvije kvalitetan korijenov sustav čemu osobito pridonosi i tzv. zračno podrezivanje korijena. Najčešće šumske sadnice koje proizvodimo su iz rodova: Pinus, Cupre-ssus, Picea, Abies, Quercus, Fraxinus i dr. Kontejneri su pogodni za proizvodnju gotovo svih vrsta šumskih sadnica starosti 1+0 i 2+0. Za potrebe UŠP Split, ove godine proizvest će se 95.000 sadnica P. nigra; 80.000 sadnica P. halepensis; 50.000 sadnica P. pinaster; 3.000 sadnica P. pinea; 10.000 sadnica C. sempervirens; 37.500 sadnica R. pseudoacacia. Sve ukupno proizvest će se 275.000 šum-skih sadnica ukupne vrijednosti 795.900 kn. Kapaciteti rasadnika su znatno veći, te se bez većeg napora može proizvesti 2 do 3 mili-juna šumskih sadnica. To je jedan od razloga zbog čega su u rasad-niku ponudu i proizvodnju upotpunili i s presadnicama povrća. Ove godine proizvesti će se oko 750.000 tisuća presadnica povrća za potrebe lokalnih proizvođača i poljoprivrednika.

U vrijeme našeg obilaska upravo je završena sjetva sjemena bora te sjetva i pikiranje presadnica povrća. Nakon sjetve sjemena

bora, potrebno je dva do tri tjedna da sjeme nikne. Redovito se zalijeva automatskim sustavom zalijevanja, radi se zaštita i po po-trebi plijevljenje od korovske vegetacije. Nakon što sadnice malo ojačaju, prenose se u vanjsko područje. Ljeti se po potrebi zasje-njuje i prihranjuje kako bi jednogodišnje sadnice do jeseni bile spremne za jesensko pošumljavanje.

Osim rasadničarskog dijela, u Piketu se ima mogućnost ko-rištenja hladnjače za skladištenje voća, povrća, biljnog materijala i sl., te se mogu unajmiti vanjske, otvorene površine na kojima se privremeno može skladištiti razni materijal i roba. U konačnici, rasadnik ostavlja dojam još uvijek u potpunosti ne iskorištenog potencijala. Velike planove za njega imale su i Hrvatske šume i lokalna zajednica. Kapaciteti proizvodnje su veliki, tehnologija još uvijek moderna, lokacija odlična. Piket čini se, samo čeka ostvare-nje potpunog potencijala te postati jedan od najvažnijih rasadnika ovoga područja. ■

Presadnice povrća Sadnice crnoga bora


Najveći problem albanskog šumarstva su ilegalne sječe drva te velika potrošnja ogrjevnog drva kao

glavnog energenta u albanskim kućanstvima

Planinsko područje u Albaniji

Prirodne ljepote Albanije

euro

psko

šum

arstv

oTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

■ Fo

to: A

rhiv

ALBANIJA

Albanija je država u južnoj Europi, površine 28.748 km². Reljef joj je pretežno brdsko - planinski, gotovo 75 po-sto površine zemlje iznad je 200 metara nad morem dok je prosječna nadmorska visina oko 700 metara. Sjeverni

dio zemlje zauzimaju planine Prokletije kao nastavak Dinarskog gorja s visinama do 2.700 metara. Na istoku i jugoistoku proteže se Šarsko - pindsko gorje, s vrhovima višim od 2.000 metara a tu je i najviši vrh Albanije Korab (2.753 m).

Na zapadu zemlje duž jadranske obale proteže se nizina duga 50 km i široka 200 km, to je najgušće naseljen kraj zemlje. Obala je slabo razvedena, jednim dijelom strma i nepristupačna, u dru-gom dijelu niska s velikim pješčanim plažama, te dijelom močvar-na. Najdulja rijeka je Drim, a ostale veće rijeke su Vjose, Seman, Shkumbin i Bojana koje se ulijevaju u Jadransko more. Najveća jezera nalaze se u pograničnom području, Skadarsko na granici s Crnom Gorom, Ohridsko s Makedonijom i Prespansko na granici s Grčkom i Makedonijom.

Šume i šumsko zemljište zauzimaju površinu od 1.026.000 ha što je 36 posto površine zemlje. Pašnjaci se prostiru na oko 400.000 ha, uglavnom se nalaze u alpskoj i subalpskoj regiji, dok je u priobalju prirodna vegetacija makija.

Prekomjerno korištenje prirodnih resursa kroz povijest rezulti-ralo je degradacijom šuma i pašnjaka. Površine zemlje pod šuma-ma neprekidno su se smanjivale. U posljednjih 60 godina Albanija je izgubila 300.000 ha šuma. Jedna je od rijetkih europskih država u kojoj etat (1,5 milijuna m³) premašuje prirast (1,3 milijuna m³), što rezultira padom drvne zalihe koja iznosi (84 milijuna m3).

Prema rasprostranjenosti šumskih sastojina u zemlji, najviše je hrastovih šuma (32 posto), bukovih šuma (17 posto), munjike (11 posto), jasenovih i grabovih šuma (8 posto), mediteranskih borova (5 posto), jele (2 posto), kestenovih šuma (1 posto), te udio niskog grmlja 25 posto.

Prvi zakoni o korištenju i zaštiti šuma doneseni su još u 13. stoljeću, tzv. Kanon Leke Dukagjini. Prema tom zakonu nitko iz sela nije mogao koristiti drvo iz šume, ako se s tim nije složila šira zajednica. Svaka naseljena kuća u selu morala je imati u svom vlasništvu nešto šume ili barem pašnjak.

Zakonom o šumama iz 1923. koji se temeljio na francuskim i turskim zakonima, šume se dijele na privatne, komunalne i dr-žavne. Privatni šumski posjedi bili su strogo zaštićeni, nitko u njih nije imao pristup bez dozvola. Zabranjeno je pretvaranje površina

Prvi zakoni korištenja i zaštite šuma iz 13. stoljeća

Šume Albanije


pod šumom u poljoprivredna zemljišta a za sakupljanje sporednih šumskih proizvoda morale su se imati dozvole. Gašenje šumskih požara bila je obveza seoskih zajednica.

Zakonom o agrarnoj reformi 1945. šume su nacionalizirane i postale su državno vlasništvo. U ovom Zakonu napominje se da seljaci mogu koristiti pašnjake i šume prema broju stoke koju posjeduju.

Zakonom o zaštiti šuma iz 1961. stavljen je naglasak na zaštitu šuma, ali i na pravilno gospodarenje šumom. Potencira se i pošu-mljavanje, s jedne strane da bi se osigurao kontinuitet proizvod-nje, ali i spriječila erozija tla.

U razdoblju socijalizma od 1945. pa sve do devedesetih godina prošlog stoljeća sve šume bile su u državnom vlasništvu. Zakonom o šumama iz 1993. došlo je do povrata šuma šumo-vlasnicima. Privatno vlasništvo nad šumom bilo je ograničeno na najviše 100 ha površine. Ako su se pak pašnjaci, livade, te šume i šumska zemljišta nalazila u turističkim zonama, ti posjedi pripali su državi, a vlasnik posjeda dobio je od države novčanu naknadu za zemljište.

Danas je privatnom vlasništvu 5 posto albanskih šuma, 35 po-sto je u državnom, a 60 posto u općinskom vlasništvu. Općinske ili komunalne šume zauzimaju površinu od 356.000 ha i u vlasniš-tvu su 345 lokalnih zajednica - općina u kojima živi preko milijun stanovnika. Radi se zapravo o državnim šumama koje je država u 2008. u potpunosti prenijela na lokalne zajednice da njima uprav-ljaju i gospodare. Prijenos vlasništva nad šumama i pašnjacima

napravljen je uz pomoć Svjetske banke, te uz financijsku potporu Italije i Švicarske. Cilj projekta bio je prepoznavanje i osigurava-nje prava vlasništva, sprječavanje propadanja prirodnih resursa, očuvanje bioraznolikosti, te povećanje prihoda ruralnih zajednica od prodaje drva. Gotovo 60 posto Albanaca živi u ruralnim sre-dinama, a poljoprivreda i šumarstvo su im osnova za osiguranje egzistencije. Upravljanje komunalnim šumama vode nevladine neprofitne organizacije (Nacionalne federacije komunalnih šuma i pašnjaka), koja u svom sastavu ima i 10 regionalnih organizacija koja zastupaju interese vlasnika komunalnih šuma.

Šumarstvo Albanije i dalje pati od tranzicijskih problema, pada investicija, neučinkovitog gospodarenja šumama, pitanja jav-nog nadzora u šumama i provođenju zakona.

Degradacija šuma je sve veća, drvna zaliha i prirast po ha oz-biljno su ugroženi, a količine zrele drvne mase mogu se jedino naći u najnepristupačnijim dijelovima zemlje. Dugogodišnje isko-rištavanje prirodnih pa tako i šumskih resursa, dva puta veća sječa od godišnjeg etata te požari doveli su do degradacije krajobraza te povećanja erozija. Pokazatelj nepovratne degradacije, uništava-nje je visoko vrijednih ekosustava u ravničarskom dijelu zemlje

te transformacija oko 70 posto hrastovih sastojina u šikare. Uz gore spomenute, probleme u iskorištavanja šuma predstavljaju i nedostupni tereni. U Albaniji 62 posto šumskih površina su tereni s nagibom većim od 40 posto. Veliki problem predstavljaju i šum-ski požari, godišnje ih izbije od 150 do 200. Požarima je zahva-ćeno i do 1.000 ha šuma, od toga je 500 ha gotovo u potpunosti uništeno. Problem su i poplave, zbog preventive ali i praćenja tih nepogoda u Albaniji osnovan je Nacionalni centar za prognozu i praćenje prirodnih rizika.

Izniman problem je i potrošnja ogrjevnog drva kao glavnog energenta. Godišnje potrebe u zemlji za tim glavnim energentom iznose 2.300.000 m³, a najviše se osiguravaju ilegalnim sječama.

Od 1961. do 1990. provodilo se i intenzivno pošumljavanje, pa je u to vrijeme pošumljeno oko 190.000 ha zemlje. Nažalost od tada do danas je pošumljavanje gotovo zanemareno u albanskom šumarstvu.

Najviši organ upravljanja albanskim šumama je Ministar-stvo zaštite okoliša, voda i šuma pod čijom se ingerencijom nalazi DGFP (Generalna direkcija šuma i pašnjaka). Generalna direkci-ja ima u svojoj nadležnosti pet Uprava: Upravu šuma i pašnjaka, Upravu za komunalne šume i savjetodavnu službu, Upravljanje zaštićenim područjima, Upravu šumske policije te Upravu za fi-nancije i marketing. Pri Ministarstvu radi i Sektor za koordina-ciju i nadzor šumske policije koji je odgovoran za koordinaciju i aktivnosti vezane uz zaštitu šuma. Na regionalnoj razini postoji 36 uprava šuma koje su odgovorne Generalnoj Direkciji šuma i pašnjaka, bave se problematikom gospodarenja i zaštite šuma, lov-stvom te kontrolom i nadzorom proizvodnje.

Zbog zemljopisnog položaja, te utjecaja srednjoeuropske i me-diteranske klime, u Albanije je zastupljeno više od 30 posto sve-kolike europske flore (3.250 biljnih vrsta), 760 vrsta kralježnjaka, 350 vrsta ptica, 330 vrsta slatkovodnih i morskih riba, te oko 80 vrsta sisavaca. Među tim vrstama nalazi se i 91 globalno ugrožena vrsta.

Zemlja je bogata s 250 raznih ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta uključujući i začinsko bilje. Od 1999. US Forest service pro-vodi u Albaniji programe obuke za albanske poduzetnike koji je bave sakupljanjem sporednih šumskih proizvoda kako bi uz gos-podarsku i ekološku održivost, zaštitila bioraznolikost u pojedinim šumskim područjima.

Sukladno Nacionalnom planu za provedbu sporazuma o sta-bilizaciji i pridruživanju Vlade Republike Albanije, jedan je od ciljeva i multifunkcionalni razvoj šumarstva u narednom razdo-blju. Njime se podupire povećanje zaštićenih područja u državi (trenutno je pod raznim vrstama zaštite oko 5,8 posto teritorija zemlje), zaštita biološke raznolikosti, povećanje površina pod šu-mama, obnova spaljenih i opožarenih površina, zaštita zemljišta od erozije i sl. Jedan od najvažnijih ciljeva je sprječavanje ilegalnih sječa u zemlji kao jednom od najvećih problema s koji se susreće šumarstvo Albanije, te smanjenje potrošnje ogrjevnog drva kao za-sada glavnog energenta u albanskim kućanstvima. ■

Rijeka Drim

Tipični albanski krajobraz


ljeko

vito

bilj

eTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

F

oto:

arh

iv

Biljnim kupkama pripravljenim od božjeg drvca umirujemo i opuštamo cijelo tijelo, posebno je

učinkovit kod psihičkih oboljenja

Božje drvce (Artemisia abronatum L.) poznato je od davnina kao lijek, ali i tradicionalni začin u raznim jelima, te dodatak kod izrade piva. U prošlosti biljka se najviše koristila u

liječenju tuberkuloze potrbušnice koja je bila praćena ascitesom (nakupljanjem tekućine u trbušnoj šuplji-ni). Poznata je i po nazivima drvce Blažene Djevice Marije, citronela, gorki pelin, limunov pelin, vunasti kravjak i vrtni pelin.

Opis biljke: naraste u visinu od 1,5 metar. Listovi su dvostruko do trostruko perasto dijeljeni, listići li-nearni, tamnozeleni, na naličju sivkasti. Cijela biljka djeluje nježno paperjasto. Cvjetovi su sitni, žute boje skupljeni u mnogobrojne glavičaste cvatove.

Vrijeme cvatnje: od lipnja do rujna.Stanište: nalazimo je samoniklo uz potoke i rijeke, na napušte-

nim zemljištima, najčešće raste kao kultivirana biljka u vrtovima.Okus i miris: ima aromatični miris po limunu, a okus aroma-

tično - gorak po pelinu.Branje i prerada: beru se vršne grančice sa cvatovima i sami

cvjetovi u vrijeme cvatnje. Suše se na toplom i prozračnom mjestu u sjeni. Od svježe biljke cijedi se sok, a od osušene biljke rade se tinkture i pripravljaju čajevi.

Ljekovit sadržaj: alkaloid abrotin, flavonski spojevi, tanini, gorke tvari i eterična ulja.

Ljekovito djelovanje: u liječenju zgrčenosti ovojnica tetiva (Dupuytren sindrom), kod grčeva bolno mjesto se namaže sokom biljke,

• upale crijeva,• bronhitisa, koristi se čaj od božjeg drvca s medom,• bolesti mjehura i bubrega,• ženskih bolesti (menstrualnih tegoba, amenoreje),• bolesti jetra praćenih nakupljanjem tekućine• raznih kožnih nečistoća, uboda insekata i čireva,• visoke temperature,• groznice i žutice,• dječjih glista i parazita,• dišnih tegoba, katara bronha i pluća, astme, tuberkuloze,• oslabljenih živaca, neurastenije, nervozne anoreksije, te histe-

rije.Sok za vanjsku uporabu: svježi sok može se koristiti u liječe-

nju raznih kožnih nečistoća. Namažu se oboljela mjesta te se pusti da se tekućina osuši. Svježi sok može se konzervirati s alkoholom u omjeru 2 dijela soka jedan dio alkohola.

Čaj: dvije jušne žlice cvjetnih grančica popare se s jednom li-trom kipuće vode. Tako pripravljen čaj poklopi se i pusti odstajati jedan sat te se procijedi. Pije se jedna šalica ujutro i navečer prije jela.

Tinktura: 200 grama cvjetnih grančica stavi se u jednu litru 96 postotnog alkohola ili jake rakije. Tijekom desetak dana svaki dan se tinktura promućka te se procijedi. Uzima se tri puta dnev-no po jedna mala čašica od rakije s čajem ili sokom, pola sata prije jela.

Božje drvce koristi se i kao insekticid za istjerivanje moljaca iz voćnjaka.

Kontraindikacije: u dodiru s biljkom moguće su kožne aler-gije. Uporaba biljke u bilo kom obliku zabranjena je za trudnice. ■

BOŽJE DRVCE

Ljekovita biljka kojom umirujemo živce

Božje drvce

Božje drvce u cvatu



mala

encik

lope

dija

šum

arstv

a

Tršlja i smrdljika su naše samonikle vrste pistacija, rasprostranjene od Istre do juga Dalmacije, sa značajnim biološko - ekološkim funkcijama.

No njihove gospodarske i druge vrijednosti nisu dovoljno prepoznate, a u šumarskoj praksi nisu našle

odgovarajuću primjenu

Prava tršlja - poznata mediteranska voćkarica

Smrdljika - neugodan miris listova

VONJAČE

Pistacija(Pistacia)Rod pistacija (Pistacia) obuhvaća desetak vr-

sta vazdazelenoga listopadnog drveća i gr-mlja iz porodice vonjača (Anacardiaceae), rasprostranjenih na području Sredozemlja,

istočne Azije, južnoga dijela Sjedinjenih Američkih Država i Meksika. Listovi su naizmjenični, uglavnom perasti, a cvjetovi dvodomni, s jednostavnim ocvije-ćem, bez vjenčića, smješteni u postranim metličastim ili grozdastim cvatovima. Plod je sitna koštunica, a znakovito je da kora grana i izbojaka sadrži smolne tvari. Zanimaju nas tri vrste koje rastu u našim kraje-vima, od kojih su tršlja i smrdljika, kao dvije autohto-ne vrste, oduvijek imale značajnu biološko-ekološku funkciju na krškom području Hrvatske. Njihov pri-rodni areal su sunčana staništa velikih degradiranih

površina, nekada vrijednih visokih šuma našeg eumediteranskog i submediteranskog prostora, od Istre do juga Dalmacije. Među-tim, gospodarske i druge vrijednosti ovih vrsta nisu dovoljno vred-novane, a u šumarskoj praksi su gotovo zaboravljene. Kao biljke sušnih staništa (kserofiti), podnose duga sušna razdoblja i visoke temperature pa su vrlo povoljne za provođenje melioracijskih mje-ra u šumarskoj praksi. Zbog jakoga korijenskog sustava, izrazito je njihovo protuerozijsko djelovanje. Imaju dobru izbojnu snagu iz panja te su rasprostranjene pretežito na prostorima ugroženim od požara, a korisne su za obnovu opožarenih površina. Ipak, unatoč ovim osobinama, nisu našle odgovarajuću melioracijsku primjenu u našemu šumarstvu. Povoljne biološke značajke dolaze do izraža-ja kod korištenja podloga za cijepljenje prave tršlje, koja je znatno poznatija jer se uzgaja radi jestivih i vrlo ukusnih plodova. Poto-njoj bi trebalo posvetiti veću pozornost i uzgajati je na hrvatskom mediteranskom području.

Tršlja (Pistacia lentiscus) je vazdazeleni grm ili nisko stablo koje naraste u visinu do 5 m, sa staništem na mediteranskom po-dručju. Jedina je zimzelena biljka ovoga roda, koja raste na tome prostoru. Korijenski sustav je vrlo dobro razvijen, razgranat, te

prodire izrazito duboko u skeletnu podlogu. Listovi su vazdazele-ni, kožasti, parnoperasti, naizmjenični, dugi 5-10 cm, sastavljeni od 6-10 nasuprotnih ili koso nasuprotnih liski, dugih 2-4 cm i širokih 0,5-1 cm. One su sjedeće, cijeloga ruba, jajasto kopljaste do obrnuto jajaste, s tupim vrhom i klinastom osnovom. Znako-vito je da protrljani listovi imaju karakterističan miris. Cvjetovi su sitni, tamnocrveni, zbijeni u kratke klasaste cvatove u pazuš-cima listova, na mladim izbojcima. Biljka cvate tijekom travnja i svibnja. Plodovi su sitne kuglaste koštunice slične bobama, široke približno 5 mm, zbijene u guste nakupine. Tijekom većega dijela vegetacijskog razdoblja plodovi su crvene boje, a nakon potpu-

Stabla tršlje


Plodovi prave tršlje (pistacije)- cijenjene delikatesne sjemenke

noga dozrijevanja u kasnu jesen, postaju crni. Plod sadrži jednu jajasto - okruglastu sjemenku s dosta ulja.

Kao dvodomna, entomofilna i kserofilna vrsta, tršlja je ot-porna na veliku sušu i jako zasjenjivanje u šumskim sastojinama, a nema posebnih zahtjeva prema tlu. Raste na plitkim i skeletnim, vapnenastim i silikatnim tlima, dobro podnosi i zaslanjena tla, a ne šteti joj ni posolica. Korisno se može upotrijebiti za podizanje zaštitnih pruga uz morsku obalu, u svrhu zaštite šumskih i poljo-djelskih kultura od posolice, za ozelenjivanje ogoljeloga tla. Ova biljka ima značajnu ekološku funkciju jer štiti tlo od erozije, a po-sebice je korisna za učvršćivanje i zaštitu morske obale na mnogim područjima.

Može se, s obzirom na klimatske uvjete u kojima uspijeva, upotrijebiti kao podloga za cijepljenje prave tršlje. Tršlja je sastav-ni element makije, a dolazi i na prisojnim (sunčanim) i stjenovi-tim staništima eumediteranskoga područja. U Hrvatskoj se javlja u Istri, priobalju i na gotovo svim dalmatinskim otocima, a na kopnu samo južnije od Splita. Raste u sljedećim biljnim zajedni-cama: makiji gluhaćuše s tršljom (Pistacio- Juniperetum phoenicea), čistim šumama crnike s mirtom (Mirto - Quercetum ilicis) te u mješovitim šumama crnike i duba (Quercetum ilicis -virgilianea).

Smrdljika (Pistacia terebinthus) je listopadni grm ili nisko sredozemno drvo koje dosegne visinu do 16 m i promjer do 1 m. Doživi starost od više stotina godina. Krošnja je s tankim i gusto oblikovanim granama. Korijenski sustav je izrazito razvijen, sa sposobnošću prodiranja u pukotine vapnenačkih stijena. Listovi su naizmjenični, neparno perasti, dugi 9-16 cm, sastavljeni od 7-9 nasuprotnih ili koso nasuprotnih, gotovo sjedećih liski, dugih 3-6

i širokih 1,5-2 cm. One su jajaste do široko kopljaste, šiljastog ili tupoga vrha, s klinastom do zaobljenom i neznatno asimetričnom osnovom i cijelim rubom. Nakon što ih protrljamo, listovi imaju neugodan i oštar miris na terpentin. Nerijetko se na njima pojav-ljuju šiške koje nalikuju rogaču, a nastaju ubodom insekta Aphis pistacia. To su tzv. Judini rogači, bogati taninom kao i kora. Cvje-tovi su sitni, zelenkasti, razvijaju se u 5-15 cm dugim, uspravnim grozdastim cvatovima. Vrijeme cvatnje je tijekom svibnja, lipnja i srpnja. Plod je jajasta ili gotovo kuglasta koštunica, veličine graška, promjera 6-8 mm, u početku zelena, zatim crvena, a nakon dozri-jevanja, koncem listopada, poprima smeđu boju. Sadrži po jednu okruglastu plosnatu sjemenku. Sirovi plodovi su jestivi, no okus im je opor, gorak, smolast i aromatičan.

Stanište smrdljike je pretežito u zoni listopadnih i vazda-zelenih primorskih šuma i šikara. Raste u makijama i pseudoma-kijama, na suhim, toplim, kamenitim i zasjenjenim mjestima. Slijedeći riječne tokove, prodire dublje u kopno, a mjestimice se pojavljuje na nadmorskim visinama i do 700 m. Ova biljka raste uglavnom na istom području kao i tršlja. U Hrvatskoj je ima u eu-mediteranskom i toplijem submediteranskom području. Nalazi-mo je na južnim, prisojnim položajima pa i u makijama i listopad-nim šumama toga klimata. Raste u sljedećim biljnim zajednicama: mješovitoj šumi crnike i crnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis), mješovitoj šumi crnike i crnoga graba (Ostryo-Quercetum ilicis). Više joj odgovaraju staništa na južnim, sunčanim ekspozicijama, primjerice na Vidovoj gori, na otoku Braču, gdje se penje na veće nadmorske visine (do 780 m). Nasuprot tome, sjeverne, osojne ekspozicije te gore joj manje odgovaraju i na takvim položajima pojavljuje se na manjim nadmorskim visinama (do 450 m).

Prava tršlja (Pistacia vera) je grm ili manje listopadno drvo, guste i vrlo razgranate, prozračne i kuglaste krošnje. U najpovolj-nijim uvjetima može narasti do 10 m. Biljka je rasprostranjena u planinskim područjima Male Azije, Sirije i Mezopotamije, a u južnoj Europi uzgaja se u vrtovima i manjim plantažama. Korijen-ski sustav je vrlo razgranat, s velikom žilom srčanicom, prodire u dubinu do 7 m. Listovi su naizmjenični, neparno perasto sastavlje-ni od 3-5 jajastih do obrnuto jajastih liski, dugih 3-9 cm i širokih 2-7 cm. Cvjetovi su zelenkasti, bezlatični, s jednim do pet lapova, oblikuju malene metličaste cvatove. Cvate prije listanja, koncem ožujka ili početkom travnja. Plod je jajasta koštunica, zelene do cr-venkaste boje, duga oko 2 cm i široka približno 1 cm, s naboranim vanjskim dijelom. Dozrijeva u drugoj polovici srpnja i traje sve do kraja kolovoza. Sjemenka je mirisna i jestiva, ukusna, hranjiva i delikatesna, bogata masnim uljem (oko 50 %), slična sjemenki badema. U trgovini sjemenke dolaze pod nazivom pistacije.

Ova biljka može uspijevati na izrazito suhim tlima, otporna je na niže temperature te se može unositi i izvan tipičnog eume-diteranskog područja. Zbog jestivih plodova, uzgaja se već duže vrijeme na mediteranskom području kao voćkarica, a pretpostavka je da se može uzgajati i u Hrvatskoj. S maslinom i vinovom lozom ubrajamo je u najstarije mediteranske kulture. Svojim izgledom privlači pozornost pa je i vrijedna ukrasna biljka. Doživi starost veću od 100 godina. Dvodomna je vrsta i rijetko u nas nalazimo stabla s muškim i sa ženskim cvjetovima. Primjerci biljaka i njiho-vi zreli plodovi ukazuju na to da se na kršu hrvatskoga Sredozemlja može uzgajati prava tršlja. Zbog jakoga korijenskog sustava, nije pogodna za presađivanje pa se preporučuje sjetva sjemenom izrav-no na teren. Kod plantažnog uzgoja razmnožava se cijepljenjem. ■

Tekst: Ivica Tomić Foto: Arhiv


Stara višestoljetna stabla ne mogu u čovjeku ne izazvati poštovanje. Ponajprije zbog svojih dimenzija,

jer svatko od nas se pored njih barem na trenutak osjeti malenim, a zatim zbog starosti, jer ne samo da

višestruko premašuju naš životni vijek, nego su to živi organizmi koji dostižu najveću starost na Zemlji.

Takvi stari divovi u Podravini su jedna malolisna lipa, jedan pitomi kesten i dva hrasta lužnjaka. Svi su zaštićeni zakonom i nose status spomenika prirode.

Vjerojatno najstariji lužnjak u Hrvatskoj

Vrlo starim stablima često pripisuju veliku mudrost i velike moći i na brojnim ih ilu-stracijama prikazuju antropomorfizirane pa debla nose lik ozbiljnog starca dugih

brkova i brade. Staro stablo lipe u Novigradu Podrav-skom nema lik starca, ali određenu moć svakako ima, jer čini da se pokraj nje generacijama odvija društveni život Novigrada. Ljudi su se oko ove malolisne lipe okupljali na proštenjima, obilježavali razne obljetni-ce, održavali manifestacije, držali govore, kazališne predstave i štošta drugo. Neki su k lipi bili dovođeni silom i tamo kažnjavani batinanjem, odnosno kako su to Novograđani nazivali šibanjem. Šibanjem su bili

kažnjavani za oštećivanje ove i lipa posađenih uz nju tako da jedna od tajni njezine duboke starosti od 338 godina leži u okrutnoj, ali učinkovitoj zaštiti.

Lipa se nalazi u parku Pod lipama, na granici šumarija Ko-privnica i Đurđevac. Sa svojih 25 m više je nego dvostruko viša od kuće pokraj koje se nalazi. Prsni promjer iznosi 130 cm, a ono što najprije upada u oči je njezina golema, dobro razgranjena krošnja. No, razlog zbog kojeg je toliko posebna leži u njezinoj bezvre-menskoj ljepoti. Zbog ljepote i velike povijesne važnosti Županij-ska skupština Koprivničko - križevačke županije donijela je 2002. god. odluku o zaštiti ovog stabla u kategoriji spomenika prirode.

Kada je u pitanju spomenik prirode, za svaki je zadatak sa-nacije potrebno donijeti službeno rješenje u kome su poštovani svi uvjeti zaštite prirode. Tako je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko – križevačke županije prije nekoliko godina dala sanirati lipu na na-čin da joj je rasterećena krošnja. Sanacija je bila nužna zbog toga što je jedna od glavnih grana bila usmjerena prema spomenutom stambenom objektu i prema prometnici. Za to je bila potrebna pomoć vatrogasne postrojbe iz Koprivnice jer je za veliku lipu bila potrebna auto platforma i suradnja Općine Novigrad Podravski. Mjesta na kojima su uklonjene grane premazana su zaštitnim sred-stvom kako preko rana ne bi došlo do infekcije. Sada su sigurni svi posjetitelji koji dođu vidjeti ovu vitalnu staru damu koja svaki dan uljepšava vizuru stanovnicima Novigrada.

Nedaleko šumskog rasadnika Močile Hrvatskih šuma, na po-dručju šumarije Koprivnica i nedaleko od grada Koprivnice nalazi se još jedan spomenik prirode. To je Staro stablo pitomog keste-na čija se starost procjenjuje na oko 420 godina što je svakako zadivljujući podatak. Visine je 23 m i prsnog promjera 130 cm, s mjestimičnim bijelim pjegama lišaja po kori koje ukazuju da je zrak oko kestena nezagađen zbog čega je vjerojatno i doživio ovako duboku starost. Izbjegao je infekciji rakom kestenove kore zbog koje su sastojine pitomog kestena u Hrvatskoj izložene od 1955. god. Ipak, ovaj dobri div nije u tako dobrom stanju kao stara malolisna lipa. Pretpostavlja se da je sušenje u njegovoj, ina-če gustoj i širokoj krošnji uzrokovala nekroza kore grana. Te su

spom

enici

prir

ode

Teks

t: M

arija

Gla

vaš

Foto

: Mir

jana

Gra

hova

c -

Trem

ski,

Zvo

nim

ir Iš

tvan STARI PODRAVSKI DIVOVI

Ponosno stoje unatoč godinama


Pitomi kesten

grane uklonjene zbog sprečavanja širenja zaraze i zbog opasnosti za posjetitelje. Uklanjanju grana prethodilo je redovno motrenje od strane stručnjaka iz Javne ustanove koja je zatim zatražila da na teren izađu stručnjaci Ministarstva kulture i daju svoje mišljenje.

Županijska je skupština odluku o proglašenju ovog pitomog kestena spomenikom prirode donijela 2001. god. prema kriteri-jima vrlo velike estetske i edukativne vrijednosti. O tim vrijed-nostima osvjedočili su se mnogi vjernici koji dolaze hodočastiti u nekadašnju kapelicu, a današnju crkvu Blažene Djevice Marije u neposrednoj blizini koja kestenu pravi društvo stoljećima.

Stoljeća broje i stabla hrasta lužnjaka u parku koji okružuje šumariju Repaš u Ždali čiji su djelatnici zaduženi za najvrjednije sastojine hrasta lužnjaka u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Oni su najranije zaštićen spomenik prirode u Podravini. Od sedam hrastova koliko ih je 1998. god. proglašeno spomenicima priro-de danas su dva na životu. Pet ih je ipak podleglo neumoljivom zubu vremena. U Podravskom zborniku objavljenom 2008. god. stoji da je njihova starost procijenjena na oko 370 godina, a na stranici Javne ustanove na oko 380 godina. Tolika starost dokaz je stručnosti i savjesnosti svih šumara koji su gospodarili ovim po-dručjem. Podravski hrastovi zaštićeni su zbog izuzetne estetske, raritetne, znanstvene i povijesne vrijednosti Zakonom o zaštiti prirode kao Sedam stabala hrasta lužnjaka. Od tada je svaki izmje-ren i svaki je dobio svoj broj. Nažalost, krajem travnja 2003. god. morali su biti srušeni hrastovi pod brojevima 5 i 6 zbog toga što je došlo do odumiranja grana, a poslije i cijelih stabala pa su počeli predstavljati opasnost za djelatnike šumarije i posjetitelje. Nakon toga je naziv ovog spomenika prirode promijenjen u Skupina sta-bala hrasta lužnjaka. U rujnu iste godine srušeno je i stablo br. 7. Prije rušenja svih stabala je šumarija tražila suglasnost JU, ovi Ministarstva kulture. Rušili su ih šumarijski sjekači uz pripomoć skidera i vatrogasne platforme.

Dok je stablo br. 6 bilo dubeće promjer mu je iznosio 117 cm, a visina 32 m. Od njega je izrađen trupac dužine 5,35 m i promjera 101 cm. Trupac je položen na njemu okomite trupčiće i zaštićen nadstrešnicom koju krasi maleni krov od crvenog crijepa, a koji štiti trupac od svih padalina. Tako izložen, ima estetsku i edukativnu ulogu, a vidi ga puno izletnika i izletničkih grupa.

Na mjestima gdje su rasli posječeni hrastovi posađeni su mladi, dobiveni iz reznica starih. Dva živuća hrasta obavijena su bršlja-nom, u njihovim krošnjama bude žute imele, a na deblima gljiva. Vitalnije stablo nosi br. 1, visoko je oko 33 m, promjera 148 cm i zdrave krošnje. Ali vrijeme čini svoje kod svakog živućeg orga-nizma pa je vrh krošnje suh, a deblo pri žilištu trulo. Stablo br. 4 visoko je 26 m i promjera oko 120 cm. Nažalost, premda je kroš-nja u dobrom stanju i hrast lista, na životu ga drži samo omotač od 15 – tak cm.

No, to nisu jedini stari divovi koji okružuju šumariju Repaš koja se i sama može podičiti dugom tradicijom (iduće godine moći će se pohvaliti sa 70 godina postojanja). Klen u parku ima prsni promjer od zamjetnih 110 cm i visok je 17 m, stablo orijentalne platane ima 65 cm promjera i visinu od 27 m, jedna od duglazija promjera je 80 cm i visine 34 m.

Osim stručnosti i savjesti tajna duboke starosti ovih ponosnih divova leži u činjenici da obližnja repaška šuma ima utjecaj i do 60 km na izmjenu zraka i ublažavanje klimatskih ekstrema. ■

Upozorenje pod kestenom


feljt

onTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

F

oto:

Arh

iv

Rossijevo sklonište

Ljudevit Rossi rođen je u Senju 1850. godine. Dane dje-tinjstva proveo je u Bakru, Rijeci, u selu Maljevac na Kordunu te u Karlovcu. Pučku školu kod franjevaca i nižu gimnaziju završio je u Karlovcu. Nastavio je ško-

lovanje na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1866./1867., iz koje je bio isključen zbog sudjelovanja u demonstracijama protiv bana Levina Raucha.

Upisao je Gimnaziju u Senju, no zbog slabog imovinskog sta-nja nije nastavio školovanje. Poslije završenog brzojavnog tečaja u Zagrebu zaposlio se u Rijeci. Tu je živio četiri godine, u slobodno vrijeme putovao je Dalmacijom i istraživao njenu floru.

Na poziv ravnatelja sinjske gimnazije uređivao je njihov her-barij 1874. Iste godine napustio je zvanje brzojavnog činovnika i zaposlio se u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Za-grebu kao pisar. Tu je radio kraće vrijeme, a onda je otišao u Na-pulj te se zaposlio kao botaničar i konzervator u poznatoj biološkoj postaji „Stazione zoologica“. Zbog poziva na odsluženje vojničkog roka vratio se početkom 1876. kući, a 1877. započeo je polaziti poznatu časničku školu „Ludoviceum“ u Budimpešti. U međuvre-menu se zaposlio u zoološkom odjelu hrvatskog Narodnog muzeja u Zagrebu. Radio je kod poznatog zoologa Brusine te prikupljao malakološku građu po Srijemu i BIH. Godine 1879. aktivirao se u vojnoj službi kod hrvatskog domobranstva u Karlovcu. Tu je ostao sve do svog umirovljenja 1915.

Jedna od najizraženijih osobnosti bila mu je ljubav prema prirodi, a posebno prema planini Velebit. Velebit je počeo istra-živati još u najranijoj mladosti, a nije prestao sve do svoje smrti. I danas ga smatraju jednim od prvih istraživača flore na Velebitu, a njegovom radu divili su se između ostalog mnogi botaničari poput Vouka i Horvata.

Rezultate svog šezdesetogodišnjeg istraživačkog rada objavlji-vao je u nizu domaćih i stranih stručnih časopisa. Najviše je su-rađivao u Viencu, Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva, Hrvatskom planinaru, te u Mađarskom botaničkom listu. U Hr-vatskom planinaru 1874. objavio je svoje prvo veće djelo Cvjetana hrvatskog primorja. Značajniji su mu i radovi objavljeni u Glasni-ku Hrvatskog prirodoslovnog društva: Prilog k poznavanju flore Velebita objavljen 1911. te Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj objavljeno 1914. i 1915. Jedno od najpoznatijih auto-

HRVATSKI BOTANIČAR I PLANINAR LJUDEVIT ROSSI

Velikizaljubljenik

u VelebitVelebit


Jedan od velikih zaljubljenika u prirodu, a posebice u Velebit, bio je Ljudevit Rossi. Iako po struci nije bio botaničar njegova istraživanja flore Hrvatske, a poglavito Like i Velebita svrstavaju ga u sam vrh

stručnjaka u našoj zemlji koji su se bavili ovom problematikom. Njegovom radu i danas se dive

mnogi hrvatski i strani botaničari.

rovih djela Građa za floru južne Hrvatske (Prirodoslovna istraži-vanja Hrvatske i Slavonije) objavljena su 1924. od strane JAZU. Ovo djelo predstavlja znakovitu osnovu za daljnje izučavanje flore i vegetacije Hrvatske. Njegovo najimpozantnije djelo Herbarium Croaticum Rossainum s čak 30.000 listova čuva se danas u Botanič-kom zavodu Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Rossi se bavio i istraživanjem mekušaca, a svoju veliku zbir-ku od preko 18.000 primjeraka poklonio je Zoološkom muzeju u Zagrebu. Neki od fosilnih mekušaca dobili su po njemu i ime.

Bio je i strastveni planinar, zajedno sa svojim prijateljima Dra-gutinom Hircem i Vjekoslavom Novotnijem propješačio je čitavu Hrvatsku. Propješačio je uzduž i poprijeko Velebit, Ličku Plješevi-cu, Veliku i Malu Kapelu, Dalmaciju, Hrvatsko primorje, Bosnu i Hercegovinu. Na tim planinarenjima obavezno je prikupljao ma-terijal za svoja floristička istraživanja.

O istraživanjima flore Velebita i putovanjima po Lici, vodio je i dnevnik. U dnevniku pod nazivom Velebitom i njegovim primor-jem uzduž i poprijeko, opisao je svoja istraživanja ove planine, od 1869. pa do 1914. Putovanja Velebitom često su bila mukotrpna, uglavnom je putovao vlastitim konjima i kolima. Da bi sakupljeni materijal (ponajviše biljke) prenio do odredišta, morao je unaj-mljivati nosače. Tako je jednom prigodom unajmio sedam nosača da bi prikupljeni materijal prenijeli do Oštarija, a nosači su ga koštali oko 200 forinti. Svako njegovo putovanje iziskivalo je i velike materijalne troškove, a o tome je zapisao u svom dnevniku slijedeće: „Samo vanredna ljubav za upoznavanje prirode domaće grude može opravdati takve troškove i žrtve pojedinca“. Dnevnik sadrži 640 stranica autorovih rukopisa, 152 uglavnom fotografije, te manjim dijelom crteže. Nažalost dnevnik koji se danas čuva u

Botaničkom zavodu PMF nije poznat široj javnosti, objavljen je tek jedan dio zapisa u Hrvatskom planinaru.

U znak priznanja, za sve njegove zasluge u hrvatskoj botani-ci te planinarstvu, povodom obilježavanja njegovog 80 rođendana, Hrvatsko planinarsko društvo proglasilo ga je počasnim članom. Novoizgrađena u to vrijeme planinarska kuća na Rožanskim ku-kovima u Sjevernom Velebitu nazvana je Rossijevo sklonište. U blizini skloništa nalaze se Rossijev, Hirčev i Novotnijev kuk, kao trajna uspomena, na tri zaslužna hrvatska planinara, ali i prijatelja koji su jako voljeli prirodu, a posebno Velebit.

Za svog života ovaj poznati stručnjak bio je i dopisni član Ju-goslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Dao je veliki dopri-nos kulturnom životu grada Karlovca, bio je prvi i dugogodišnji predsjednik filatelističkog društva u Gradu. Po njemu su u ono vrijeme nazvane i mnoge novootkrivene vrste biljaka.

Umro je u Karlovcu 4. srpnja 1932. Bio je ispraćen uz naj-više vojne počasti, uz nazočnost predstavnika JAZU, Botaničkog zavoda, Prirodoslovnog društva, te planinara, s kojima je proveo najveći dio svog plodonosnog životnog i radnog stvaralaštva. Nje-gova otkrića na polju botanike i planinarstva ostat će u spomen, a njegova djela vječni uzor današnjim generacijama. ■


Šuma uz gorski potok Gudnogu

Posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinačka planina je oko 150 godina stara bukovo - jelova

sastojina, površine 8 ha, na području našičke podružnice Hrvatskih šuma i Parka prirode Papuk. Prepuštena je prirodi, a njena starost i struktura te biološka raznolikost daju joj posebnu vrijednost.

REZERVATI ŠUMSKE VEGETACIJE

Najsačuvanija prašumska oaza na Papuku

zašt

ićen

a pr

iroda

Teks

t: Iv

ica

Tom

ić■ F

oto:

N. R

ap i

arhi

v

Osim nacionalnih parkova i parkova pri-rode, prema Zakonu o zaštiti prirode utvrđeno je još sedam kategorija zaštiće-nih područja, među kojima je i posebni

rezervat. To je područje kopna i (ili) mora od osobi-toga značenja, zbog svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu je posebice izražen jedan ili više elemenata prirode (biljne i životinjske vrste, njihove zajednice, reljef, vode), a od osobite je znanstvene važnosti i na-mjene. U tome prostoru nisu dozvoljene radnje koje bi mogle narušiti pojedina svojstva zbog kojih je pro-

glašen rezervatom. To se odnosi na branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih vr-sta, melioracijske zahvate, različite oblike gospodarskog i ostaloga korištenja i dr. U skladu s pojedinim svojstvima, posebni rezervat može biti floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološ-ki, geološki i dr.

Među 80 zaštićenih posebnih rezervata u Hrvatskoj, 36 su šumske vegetacije. Jedan od njih je i Sekulinačka planina, na po-dručju Virovitičko – podravske županije i Parka prirode Papuk. To je stara bukova sjemenjača s primjesom jele, šumska sastojina

u okviru panonske bukovo - jelove šume (Abieti-Fagetum panno-nicum), površine 8 ha, starosti oko 150 godina, u šumskome pre-djelu Gudnoga gospodarske jedinice Sekulinačka planina. Potonja je smještena na sjevernim papučkim obroncima, na brdskom, vrlo razvedenom terenu, s izrazitim kosama i jarcima. Cjelokupno po-dručje gospodarske jedinice (3.561 ha) je u slivu rijeke Vojlovice i bogato je brojnim potocima (Gudnoga, Dolašnica, Bogdanovac i dr.), a pripada šumariji Ćeralije našičke podružnice Hrvatskih šuma. Šumarija ovdje gospodari na dva revira, a revirnici su Ve-sna Prebeg i Dražen Venus. Na ovom prostoru koji se proteže od 162 do 887 m nadmorske visine raste sedam šumskih zajednica, od kojih je najzastupljenija bukova šuma s grahoricom (70 %), a panonska bukova – jelova šuma sudjeluje sa 14 %. U okviru nje je i posebni rezervat, najsačuvanija šuma bukve i jele na Papu-ku. Ona se nalazi na sjevernoistočnoj padini nagiba 10-20 %, na najvišim područjima sjevernoga planinskog dijela, na nadmorskoj

Prašumske značajke šume očituju se u zrelim bukovim stablima, posebice kvalitetnim grupama iznimnih

dimenzija. Ova se stabla izmjenjuju sa sušcima i stablima izvaljenim ili polomljenim od snijega, leda ili groma.

Zeleno označena površina šumskog rezervata


Kamena spomen - ploča na vojnopartizansku bolnicu

visini 740 do 820 m. Zaštićenim rezervatom proglašena je 1966. godine, a od 1991. je, kao brdska šuma bukve na Papuku, u popi-su posebno zaštićenih objekata prirode, kojega je izdalo ondašnje Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša.

Prašumske značajke šume očituju se u zrelim bukovim sta-blima, posebice kvalitetnim grupama s prosječnim prsnim pro-mjerom većim od 40 cm, te s prosječnom visinom većom od 32 m. Ova stabla izmjenjuju se sa sušcima i stablima izvaljenim ili polomljenim od snijega, leda ili groma. Procijenjena drvna zaliha je 3.863 m³, udjel obične bukve 84 %, jele 15 %, a pojedinačno su primiješani gorski javor, mliječ, trešnja, gorski jasen i breza. Stvarna drvna zaliha znatno je veća od normalne zbog nepovolj-noga razmjera dobnih razreda i male površine odsjeka. U Osnovi gospodarenja za GJ Sekulinačka planina nisu propisane nikakve smjernice gospodarenja jer je to posebni rezervat šumske vegetaci-je, u kojemu je sve prepušteno prirodi.

Starost šumske sastojine i njena struktura te biološka ra-znolikost daju Sekulinačkoj planini posebna estetska i poučna obilježja, a to je jedna od rijetkih prašumskih oaza na Papuku. Treba istaknuti da je jedina šuma u Hrvatskoj u kojoj je pronađe-na vrlo rijetka europska gljiva Catinella olivacea. Ona raste samo na mrtvim, trulim i srušenim bukovim stablima, vrlo rijetko i na hrastovim, ili na krupnim, otpalim granama odumrlih starih sta-bala. Navedena stabla su staništa mnoštvu ugroženih vrsta kukaca i gljiva te gnjezdilišta ptica i odmarališta šišmiša. Osim najbrojni-jih ptica zebe i jelove sjenice, ovdje se gnijezde i rijetke vrste, kao što su planinski djetlić, kreja i zimovka. Stoga je veliko zanimanje šumara, biologa, planinara i svih ljubitelja prirode za ovaj zaštićeni kutak prirode, koji treba očuvati i pokloniti mu osobitu pozor-nost. Budući da se ovaj rezervat šumske vegetacije nalazi u teško pristupačnom dijelu najljepše slavonske planine, dolazak do njega je otežan, a za to je potreban iskusan i stručan vodič.

Osim posebnoga rezervata, zanimljivo je i obližnje šumsko područje Gudnoga, nekoliko kilometara iznad sela Sekulinaca, značajno za povijest NOB-a. Ovdje je bila smještena vojnoparti-zanska bolnica koja je izgrađena potkraj 1942. godine, djelovala do završetka rata, a imala je idealan položaj zbog guste bukovo - jelove šume te udaljenosti od prometnica. Radila je u šest izgrađe-nih brvnara u koje se moglo smjestiti i do 120 ranjenih i bolesnih boraca. U blizini, s druge strane potoka Gudnoge, nalazi se groblje na kojem je sahranjeno više od 400 ranjenika umrlih u bolnici.

Na toj strani izgrađen je 1967. kameni spomenik poginulima i umrlima. Ovo šumsko područje sada je zaštićeno zbog osjetljivosti zemljišta i vegetacije, a do početka Domovinskoga rata bilo je po-znato izletište za planinare, učenike, liječnike i dr. ■

Suho bukovo stablo

Šojka, kreja gnijezdi se u šumskome rezervatu Catinella olivacea – kod nas samo u Sekulinačkoj planini


Parkovi prirode Lonjsko polje i Medvednica prvi su parkovi u Hrvatskoj koji su predali nominaciju za

Europski certifikat za održivi turizam. Tijekom ove godine Europark Federacija poslat će revizore koji će provjeriti nominacije dvaju parkova i stanje na terenu

te u skladu s tim, Lonjskom polju i Medvednici dodijeliti u svijetu vrlo značajan turistički certifikat. za

nim

ljivo

stiT

ekst:

Iren

a D

evči

ć

Fot

o: W

WF

ZAŠTIĆENA PODRUČJA DINARIDA

Lonjsko polje i Medvednica na putuka održivom turizmu

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je kroz projekt Parkovi Dinarskog luka, 16 parkova u regiji učlanila u Europark Federa-ciju te time potaknula parkove da se nomini-

raju za certifikat za održivi turizam. Parkovi Dinarskog luka su projekt koji WWF provodi u regiji Dinarskog luka od 2012. godine. Glavni cilj projekta je stvaranje platforme zaštićenih područja Albanije, Bosne i Her-cegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije, kroz umrežavanje parkova, studijska

putovanja i razmjenu iskustava. Zajednička edukacija održava se na temu EU integracije, održivi turizam i klimatske promjene, a prvi put na regionalnom nivou provodi se i procjena vrijednosti zaštićenih područja. Projektom se stvara i brand Parkova Dinarida sa sloganom Neotkriveni svijet.

Proces nominacije za dobivanje certifikata izuzetno je slo-žen i zahtijeva velik angažman. Kako navodi Andrea Štefan iz WWF-a, izrađena je zajednička strategija održivog turizma koja je prilagođena ciljevima zaštite prirode unutar parka, definirani su akcijski planovi vezano uz kvalitetu i ponudu, a naročito je za-htjevno bilo popunjavanje same aplikacije. Ove nominacije potvr-da su kvalitete hrvatskih parkova i nadamo se da će se parkovima prirode Medvednica i Lonjsko polje pridružiti i još neki hrvatski parkovi, ponajprije Vransko jezero i Kornati, koji su već članovi Europark Federacije. Jedan od najznačajnijih koraka kod nomini-ranja parka za certifikat održivog turizma je osnivanje foruma koji uključuje sve zainteresirane strane.

Park prirode Medvednica specifično je zaštićeno područje u blizini glavnog grada koje godišnje posjeti više od milijun ljudi. Proces nominacije za certifikat, koji je trajao pola godine, donio je intenzivnu suradnju i komunikaciju sa svim dionicima parka, kako unutar tako i izvan granica parka, rekla je ravnateljica PP Medvednica Snježana Malić - Limari. Da bi zajednički izradili strategiju održivog turizma, Medvednica je već organizirala dese-tak sastanaka i radionica. Turizam na Medvednici ima veće šanse ako svi zajedno ulože napore u različite aktivnosti, od obnove de-rutnih građevina, ZET-ove gondole, pa sve do manjih aktivnosti poput zajedničke i koordinirane promocije parka kao turističke atrakcije, zaključuje ravnateljica.

Kao međunarodno poznato močvarno područje, priznato i kao Ramsarsko područje, parku prirode Lonjsko polje certifikat za održivi turizam bit će nova potvrda kvalitete. Park već godina-ma njeguje dobru suradnju s lokalnim stanovništvom. Dobivanje Europskog certifikata za održivi turizam omogućit će kvalitetnije integriranje europskih smjernica u turističke aktivnosti lokalne i regionalne zajednice, no za samu Ustanovu dobivanje ovog cer-tifikata ima puno veće značenje, rekla je Valerija Hima stručna voditeljica u parku. To je prije svega jačanje suradnje sa lokalnim stanovništvom i gospodarstvom s ciljem da se životni standard i prihodi u regiji toliko poboljšaju da domaćem stanovništvu posta-ne poželjnim ovdje ostati ili se vratiti i samoinicijativno prihvatiti nove perspektive razvoja. Dodaje i da su s dionicima pronašli za-jednički interes – brendiranje, jačanje lokalnog ponosa, zapošljava-nje, poboljšanje infrastrukture i lokalno povezivanje područja, pri čemu međusobna suradnja predstavlja snažan alat koji će doprini-jeti postizanju ciljeva Strategije. Povelja za održivi turizam trebala bi donijeti lokalnom stanovništvu i više od toga – jačanje pravog poduzetništva i partnerstva među zaštićenim područjima.

Uz dva hrvatska parka, nominaciju za Europski certifikat za održivi turizam predali su i Specijalni rezervat prirode Gornje po-dunavlje i Nacionalni park Fruška gora iz Srbije, te Nacionalni park Una iz Bosne i Hercegovine. ■

Lonjsko polje

Broj 208 | Travanj 2014. HRVATSKE ŠUME 43 Broj 199/200 | Srpanj/Kolovoz 2013. HRVATSKE ŠUME 43Broj 208 | Travanj 2014. HRVATSKE ŠUME 43

IspravakU prošlome broju došlo je do pogreške. Naime, pod imenom Sare Kramarić objav-ljen je krivi crtež. Ovim putem se ispriča-vamo maloj Sari i objavljujemo njen rad jer je to svakako zaslužila.

Glavni urednik

Dječji vrtić »BUKOVAC«, Zagrebskupina »Žirafe«

Odgojiteljice:Blaženka Videc i Lidija Lukač

Dječji vrtić »I. B. MAŽUrAnIć« Slavonski Brod

Podružnica »Seka i braco«odgojiteljice:

Kata Buzatović i Ankica Validžić

Dječji vrtić »JOSIPDOl«Josipdol

odgojiteljice:Anita Blašković i Dijana Župan

Dječji vrtić »ZAPrUĀE« Zagreb

skupina »Patkice«odgojiteljice:

Aleksandra Majstorović i Ljerka Tijeglić

Dječji vrtić »PlOČE«, Pločeskupina srednja-mlađa »rIBICE«

odgojiteljice:Snježana Merdžan i Aleksandra Matana

Dječji vrtić »SnJEGUlJICA« rijeka

skupina »Patkice«Odgojiteljice: Jelena Vukobratović i

Nataša Mičić - Čoja

Nikola Kovačević, 6,5 god.

RANO SUNCE U ŠUMI U zelene krošnje uleti Proljetni vjetarMlad.

Sunčeve tanke streliceProbodoše lišćeI grančiceI stabla:Čitava se šuma zanjihala,Zasja.

Rosnati cvjetovi,Bijeli, I listovi,I male ptice,Pozdraviše sunceVeliko.

A sjenke granatih stabalaNarisašeKao prsti,RaznolikeLikovePo traviNa kojoj se blista rosa kao sunce.

Dragutin tadijanović

Dječji vrtić »VEDrI DAnI«Zagreb

odgojiteljice:Marica Špoljar i Višnja Ajzenhamer

Dora Blažević, 6,5 god.

Priredila: Ljilja IvkovićLorija Berna Dusper, 6,1 god.

Natko Samardžić, 5,2 godine

Ema Hadžibegović, 6,3 god.

Ante Žderić, 4 god.

Đuro Hameršak, 6,10 god.

Sara Kramarić, 6,5 god.

Documents

Posljedice ledenog nevremena - hrsume.hr