poslovne performanse

7/23/2019 poslovne performanse

http://slidepdf.com/reader/full/poslovne-performanse 1/15

POSLOVNE PERFORMANSE(seminarski rad)

Kolegij:Mentor:Broj indeksa studenta/autora:

2013.

Sadržaj



Uvod............................................................................................................................................3

1. Što su to oslovne er!ormanse"............................................................................................#

2. $ustavi %a mjerenje oslovni& er!ormansi............................................................................'

3. romjene u olasti mjerenja er!ormansi.............................................................................10

3.1. Mjerenje oslovni& er!ormansi interesni& grua* %ainteresirani& strana.....................12

3.2. Mjerila er!ormansi klju+ni& indikatora er!ormansi....................................................13

,aklju+ak...................................................................................................................................1#

ois literature..........................................................................................................................1-

Uvod



U dananjoj svjetskoj ekonomiji* koja od utjeajem gloali%aije iri trita* ali i riliava

konkureniju* mnoge tvrtke trae na+ine kako oveati u+inkovitost i smanjiti trokove

oslovanja. Kao slijed dogaaja javlja se ri&vaanje roesnog ristua* kao klju+nogelementa oslovanja.

Upravljanje poslovnim procesima kominira menaderski ristu sa odgovarajuom

te&nologijom u ilju ooljavanja er!ormansi odu%ea. Uravljanje oslovnim roesima

(eng. Business roess Management* BM) je sustavan ristu ooljavanja oslovanja

temeljen na olikovanju* mjerenju* anali%i* ooljanju i uravljanju roesima. Uravljanje

oslovnim roesima se oslanja na oslovni ristu uravljanja romjenama %og

unareivanja oslovni& roesa s kona+nim iljem ostvarenja oslovni& iljeva* ri +emu romjene ou&vaaju ijeli ivotni iklus roesa: od de!iniranja i modeliranja do i%voenja*

anali%e i otimi%aije roesa

rvi korak u uravljanju oslovnim roesima jest de!iniranje oslovni& er!ormansi.



1. Što su to poslovne perforanse!

oslovne er!ormanse moemo de!inirati kao oslovno uravljanje u+inkom . to je sku

analiti+ki& i uravlja+ki& roesa koji omoguava uravljanje u+inkom organi%aije kako i

se ostigao jedan ili vie unarijed odarani& iljeva.

Business er!ormane Management (BM) je olik oslovne inteligenije koji se koristi %a

raenje i uravljanje tvrtkinim er!ormansama.

Uravljanje oslovnim roesima (engl. Business roess Management* BM) je sustavan

ristu ooljavanja oslovanja* temeljem na olikovanju* mjerenju* anali%i* ooljanju i

uravljanju roesima.

oslovne er!ormanse imaju tri osnovne aktivnosti:

1. odair iljeva*

2. konsolidaija mjerenja in!ormaija relevantni& %a organi%aije rotiv ti& iljeva*

3. intervenija od strane menadera u svjetlu ovi& odataka s o%irom na ooljanje

udue i%vede rotiv ti& iljeva.

ako ovdje redstavljeni u ni%u* oi+no sve tri aktivnosti e voditi aralelno s intervenijama

od strane menadera koji utje+u na i%or iljeva* mjerenje in!ormaije ratiti i aktivnostima

koje se odu%imaju od strane organi%aije.

oslovnu er!ormansu otreno je romatrati kro% jelinu djelovanja oslovnog sistema

(&olisti+ki ristu)* jer interakija svi& dijelova oslovnog sistema uvjetuje e!ikasnost i

e!ektivnost djelovanja.1 4!ikasnost je oka%atelj raionalnog koritenja rasoloivi& resursa

radi ostvarivanja imenovani& iljeva* a ra%ina e!ektivnosti govori o kaaitetu oslovnog

sistema da svoje iljeve kontinuirano usklauje s rilikama u okolini.

oka%atelji er!ormane sutina su djelovanja ovratne srege u oslovnom sistemu: re%ultati

oslovni& roesa (i%la%ne veli+ine mjerene !inanijskim re%ultatima* !i%i+kim re%ultatima...)

usoreuju se s odreenim standardima ili lanom i doije se rojena ostvarenja iljeva* koj

a tada redstavlja ola%ite %a uravlja+ke odluke o tome trea li u naredni oslovni iklus ui

s neromijenjenim oslovnim aktivnostima ili intervenirati u roes radi ostvarivanja oeljne

e!ektivnosti (aktuali%irati iljeve rema rilikama u okolini) i oeljne e!ikasnosti

(raionalnost koritenja rasoloivi& resursa).1 Bule* M., Strateški menadžment * $inergija nakladnitvo* ,agre* 200-. str. 2#2.5 2'6.



er!ormansa nije samo !inanijski re%ultat* nego i reutaija i vrijednost %a sve interesne

skuine (eng. stake&oldere) koji imaju interes %a usje& oslovnog sistema.



". Sustav# $a jerenje poslovn#% perforans#

7a i jedna tvrtka usjeno oslovala veoma je vano da ona ima mogunosti i%mjeriti

arametre koji de!iniraju usjenost njenog oslovanja. Usjenije su one tvrtke koje imaju

olji na+in da i%mjere svoje er!ormanse* odnosno re%ultate rada* kao i e!ekte koje ostvaruju*

a s druge strane svoj ekonomski otenijal i snagu.

Uravo %og toga mjerenje oslovni& er!ormansi jedne tvrtke jeste jedan od najvaniji&

dijelova kontrole i uravlja+ke aktivnosti gdje se mora ostvariti i i%mjeriti odnos i%meu

re%ultata koje tvrtka ostie i ulaganja otreni& %a ostvarenje ti& re%ultata.

8a osnovu toga* u% omo roesa mjerenje oslovni& er!ormansi* tvrtka dola%i u

mogunost da reo%na ekonomske resurse kojima rasolae* de!inira najvanije !aktore koji

utje+u na njene er!ormanse i de!inira najolji rava djelovanja.

Mjerenje er!ormansi redstavlja dio uravlja+kog sustava i ono je u !unkiji kontrole

re%ultata organi%aije. Kontrola je sastavni dio roesa uravljanja* a kontrola re%ultata je

jedna od mnogorojni& vrsta kontrole koje se koriste u organi%aiji.2 Kreiranje mjera

er!ormansi je direktno ove%ano s ostavljenom vi%ijom i iljevima komanije.

$ustavi %a mjerenje er!ormansi (eng. er!ormane Measurement $9stem 5 M$)

redstavljaju sku metri+ki& sustava koji se koriste da i se kvanti!iirala e!ikasnost i

u+inkovitost odreene komanijske akije (sku strukturalni& mjera er!ormansi i roesa

koji de!inira kako menadment koristi mjere oslovni& er!ormansi u ilju uravljanja

er!ormansama tvrtke).

Metrika mora iti jasna* rei%na* s de!iniranim metodama* i%vorima odataka i vremenskim eriodima.

Mjerenje er!ormansi je +esto ra%matrano i anali%irano* ali je njegovo de!iniranje dosta

komliirano. ostoji velik roj de!iniija mjerenja* mjera i sustava mjerenja er!ormansi

koje se uglavnom o%ivaju na e!ikasnost i u+inkovitost.

2 ealj* B.* Mjerenje performansi poduzeća-Tradicionalni i savremeni sustavi* 4konomski !akultet* Beograd*2003.* str.12.



8eke od de!iniija ovog tia su:

1. Mjerenje er!ormansi moe se de!inirati kao roes kvanti!ikaije e!ikasnosti i

u+inkovitosti djelovanja.

2. Mjere er!ormansi mogu se de!inirati kao metrika koja se koristi da kvanti!iiramo

e!ikasnost i/ili u+inkovitost akije.

3. sustavi mjerenje er!ormansi mogu se de!inirati kao sku oka%atelja koji se koriste

da se kvanti!iira e!ikasnost i u+inkovitost djelovanja.

vakve de!iniije uglavnom su rei%ne* ali i dosta oe* jer nisu detaljno rika%ivale

!unkiju mjera oslovni& er!ormansi* mjerenja er!ormansi* i sustava mjerenja er!ormansi*

kao i nji&ovu rakti+nu rimjenu. Mjerenje er!ormansi odra%umijeva donoenje odreeni&

odluka i reu%imanje odreeni& aktivnosti i to:

; Utvrivanje klju+ni& indikatora i odreivanje to e se sve mjeriti<

; denti!iiranje i%vora odataka o oslovnim er!ormansama<

; rikuljanje odataka o er!ormansama<

; rei%nije na+ine mjerenja.

odjela sami& sustava %a mjerenje oslovni& er!ormansi moe se i%vriti na sljedei na+in*

svrstavajui ove modele u et ra%li+iti& grua:

1. $istemi %a mjerenje er!ormansi koji su isklju+ivo ove%ani sa !inanijskim mjerama

gdje u &ijerar&ijskoj strukturi ove%uju trokovne i netrokovne er!ormanse na

ra%li+itim nivoima. snovni model ovog tia ove%uje roduktivnost i arametar =>

(eng. =eturn on >ssets).

2. $ustavi %a mjerenje er!ormansi %asnovani su na uravnoteenim oka%ateljima

usje&a kod koji su odreene odvojene er!ormanse koje su ove%ane sa ra%li+itim

odru+jima oslovanja i ra%matraju se odvojeno* a nji&ove ve%e su de!inirane rili+nouoeno i dosta nerei%no.

3. $ustavi %a mjerenje er!ormansi koji odra%umijevaju sinte%u mjera nieg nivoa u

agregirane indikatore* e% tenje da i%vedu trans!ormaiju !inanijske u ne !inanijske

er!ormanse.

#. $ustavi %a mjerenje er!ormansi koji mogu naraviti ra%liku i%meu interni& i

eksterni& er!ormansa koje se odnose na korisnike.

-. $ustavi %a mjerenje er!ormansi direktno ove%ani sa lanem vrijednosti i ono otujuinterne ve%e kua i doavlja+a.



roes !ormiranja sustava %a mjerenje er!ormansi %avisi od same organi%aije %a koju se ovaj

roes i%grauje i on mora iti u skladu sa komanijskim iljevima. $vaka od nji& mora

!ormirati sustav %a mjerenje er!ormansi u skladu s okolnostima u kojima se nala%i i

rilagoditi ga svojim otreama. $tru+njai koji se ave i%gradnjom sustava %a mjerenje

er!ormansi moraju u%eti u o%ir interne roleme i okolnosti* jednostavno romatrati sustav

i%nutra.3

8edo%voljeno je ri&vatiti standardne mjere stru+njaka e% ovakvog ristua. 7a i sustav %a

mjerenje er!ormansi io doro i%graen moraju se romatrati kako !inanijske tako i

ne!inanijske mjere er!ormansi i mora se iti sreman na donoenje komromisni& rjeenja.

snovni !aktori usje&a* odnosno neusje&a sustava %a mjerenje er!ormansi koji se sreu u

literaturi su:

1. $ustav %a mjerenje er!ormansi mora iti ra%umljiv i ne revie sloen* odnosno

komleksan.

2. Mora se jasno identi!iirati svr&a mjera sustava %a mjerenje oslovni& er!ormansi.

3. otreno je naraviti odgovarajui alans i%meu gruni& i individualni& mjera.

#. otreno je mjeriti sve klju+ne elemente oslovni& er!ormansi.

-. Mjerenju er!ormansi ne smije se ristuiti kao ne+emu rola%nom i netrajnom.

'. $ustav %a mjerenje er!ormansi mora mjeriti ono to je vano* a ne ono to je lako.

6. ,aosleni i lideri moraju iti uklju+eni u mjerenje oslovni& er!ormansi.

?. U+enje i menadment %nanjem moraju iti kon%istentni i odraeni sustavom

mjerenja.

@. $truktura i kvaliteta moraju iti ri&vatljivi.

10. Mora se kreirati transarentnost i vlasnitvo nad mjernim sustavom kako i se

osigurala u+inkovita dugoro+na uotrea sustava %a mjerenje oslovni& er!ormansi.

ostoje dva na+ina romatranja odnosa strategije i sustava %a mjerenje er!ormansi. rvi je

linearni deterministi+ki ristu koji je a%iran na ve somenutoj anali%i* o+evi od misije*

reko vi%ije* vrijednosti strategije* iljeva ojedinaa a sve do strategijski is&oda.

3

Bule* M.* Osnove menadžmenta* $inergija nakladnitvo* ,agre* 200'. str. 2-'.



7rugi na+in jest kiernetska ili sistemska aradigma gdje je ostavljeno mjerenje a%irano na

ovratnoj sre%i.

=a%li+ite modele mjerenja er!ormansi autori tuma+e ra%li+ito svrstavajui i& u dvije velike

jeline:

; Klasi+ni (tradiionalni) sustavi mjerenja a%irani na !inanijskim mjerilima doiveni& od

odjela !inanija<

; $uvremeni sustavi mjerenja a%irani na mnotvu %aseni&* mjerljivi& indikatora.

snovna karakteristika tradiionalni& ristua je na ra+unovodstvu i oka%ateljima koji se

a%iraju na !inanijski5ra+unovodstvenom sustavu. rema >nd9u 8ell9u ostoje tri osnovne

!unkije %a !inanijska mjerila er!ormansi:

1. Ainanijska mjerila er!ormansi kao alata %a !inanijski menadment

2. Ainanijska mjerila er!ormansi kao osnovni %adatak jedne oslovne organi%aije.

3. Ainanijska mjerila er!ormansi kao me&ani%am motivaije i kontrole u organi%aiji.

,a ra%liku od tradiionalni& ristua* suvremeni ristui mjerenje er!ormansi tvrtki %natno

su sloeniji i komleksniji* rilagoeni suvremenim tvrtkama* %asnivaju se na ekonomskom

konetu doitaka i koriste mnogo vei roj arametara.#

$ustavi %a mjerenje er!ormansi moraju da tre nerekidne romjene i svaki sustav %a

mjerenje er!ormansi mora da se mijenja i rilagoava u% na%o+nost svi& %ainteresirani&

strana* a u ilju komletnog ra%umijevanja svi& romjena koje se dogaaju u tvrtki* a samim

time u sustavu mjerenja oslovni& er!ormansi.

8ajolje je uotrijeiti to jednostavnije romjene ra%umljive %a sve* a koje mogu da

osiguraju tvrtki ooljanja u ogledu %artani& iljeva.

&. Projene u o'last# jerenja perforans#

# ealj* B.* Mjerenje performansi poduzeća-Tradicionalni i savremeni sustavi* 4konomski !akultet* Beograd*str.#@.



romjene koje nastaju na tritu nerestano %a&tijevaju unarjeivanje sustava %a mjerenje

oslovni& er!ormansi komanija i one su od rimarnog %na+enja %a usjenost

imlementaije de!inirane strategije* koja ima utjeaj na oloaj organi%aija u ori %a

ostvarivanje konkurentne rednosti. %irom da je ogled na nerestani ra%voj organi%aija

kro% ovijest itan* itan je i ra%voj sustava %a mjerenje oslovni& er!ormansi koje se u

skladu s organi%aijama usavravao i ra%vijao.

ates i Kulik su 1@@@. godine u svojim istraivanjima otkrili da je oko 6-C komanija koje

su oni isitivali romijenilo svoje sustave %a mjerenje oslovni& er!ormansi u eriodu od tri

godine i da takav trend o+ekuje u udunosti.

straivanja od strane >meri+kog instituta erti!iirani& javni& ra+unovoa (eng. >merian

nstitute o! Derti!ied uli >ountants E >D>) rika%uje koje okolnosti navode

komaniju da ra%milja o romjeni mjerenja oslovni& er!ormansi i na koji na+in:

; $manjivanje ro!itailnosti komanije o%iva na revi%iju mjerenja er!ormansi usjenosti<

; romjena u strategiji uti+e na trenutnu romjenu u mjerenju imlementirane strategije<

; oveanje dioni+ke vrijednosti i vlasni+ke strukture uti+e na i%or strategije mjerenja

er!ormansi u %avisnosti od elja* amiija vlasnika<

; =edi%ajniranje oslovnog roesa u %avisnosti od amiija na tritu<

; 8ova te&nologija rimorava na uotreu suvremeni& metoda mjerenja oslovno&

er!ormansi<

; 8ova konkurenija na tritu uti+e direktno na mjerenje re%ultata koje komanija ostvaruje<

; rivla+enje i %adravanje stru+nog kadra kao jedan od rimarni& itanja u roesu mjerenja

er!ormansi.-

7e!initivno nijedan od aktualni& mjerila er!ormansi ne moe ostati dui vremenski eriod u

uotrei jer trite redstavlja romjenjivu veli+inu* neto to se nerestano mijenja i omjera. $vako novo okruenje %a&tjeva &itnu reakiju svi& risutni& u ilju ostvarivanje

konkurentske rednosti i ostanka na tritu.

Ukoliko elimo da sustav %a mjerenje er!ormansi usjeno !unkionira on mora:

; Biti usko ove%an sa jelokunom strategijom komanije<

- Foksimovi 8. G.* Mjerenje performansi poduzeća-posljednji trendovi* Aakultet organi%aijski& nauka*Beograd* str. 1.



; $adravati sustav ovratne ve%e i i%vjetavanja<

; Biti sveou&vatan<

; osjedovati organi%aiju kro% koju mora da se odrava<

; mati mjere koje e iti konkretne i ostvarive<

; Biti jednostavan* jasan i ra%umljiv.

romijene koje su se dogodile u olasti mjerenja er!ormansi odnose se na et osnovni&

elemenata:

; 7imen%ije<

; Aokus<

; okreta+i<

; Diljevi<

; Geljene koristi.

$ve ove romjene su teile da tradiionalno mjerenje er!ormansi ude vremenom

%amijenjeno novim* suvremenim metodologijama %a mjerenje er!ormansi koje mogu ratiti

suvremene trendove i nerestane romjene koje se dogaaju na tritu.

Uravo %og komleksnosti ijeloga rolema o+eli su se koristiti koneti alansiranoga

mjerenja er!ormansi koje u dananje vrijeme sa romjenama koje su se dogodile

gloali%aijom i uvoenjem novi&* suvremeni& ravila oslovanja sve vie tee ka

integriranom kooerativnom mjerenju er!ormansi.

&.1. Mjerenje poslovn#% perforans# #nteresn#% (rupa) $a#nteres#ran#% strana



Ulaga+ ili interesna skuina (eng. $take&older) redstavlja svakoga tko ima interes u

organi%aiji koja se romatra i u to kako ta organi%aija osluje. ored ulaga+a trea

somenuti i dioni+are (eng. $&are&olders) koji redstavljaju akionare u organi%aiji.

Menadment interesni& grua (eng. $take&older Managment) generalno redstavlja

artnerstvo i%meu komanija i oni& koji vode te komanije* sudjeluju u komuniiranju*

regovaranju* ugovaranju i uravljanju odnosima u njima.

ako menadment %ainteresirani& strana redstavlja komleksan miks ra%li+iti& strategijski&

ristua* %a&tjev %a ooljanje transarentnosti* olju komunikaiju u olji dijalog

%ainteresirani& je naveo sve veu oularnost kod %ainteresirani& strana* to je re%ultiralo kao

raireno s&vaanje da interaktivno ra%miljanje o komaniji nije ograni+avajue samo na

dioni+are.

Mjerila er!ormansi interesni& skuina* odnosno %ainteresirani& strana identi!iira glavne

elemente organi%aije kao to su vlasnii* kui i %aosleni* a vrlo +esto doavlja+i i

okruenje.

Mjerila er!ormansi de!iniraju nji&ove interese i ra%vijaju na+ine %a mjerenje nji&ovi& iljeva.

U %avisnosti od toga koja su rimarna itanja %a organi%aiju* neke od nji& mjere svoje

er!ormanse !okusirajui se na radno okruenje* olast investiranja* olast kuovine* dok se

neke druge organi%aije !okusiraju na ljude* kue i !inanijske re%ultate.

Fednostavno* svaka organi%aija anali%ira to je %a nju od rimarnog* sekundarnog ili

terijarnog %na+enja i tako reda rioritete %a mjerenje er!ormansi.

,ajedni+ko %a sve nji& je da se one !ormiraju oko tri dominante jeline: vlasnika* kua i

%aosleni&.'

Usjenost i%vrenja iljeva i imlementaije strategije mjeri se nji&ovim %adovoljstvom.

no to kod ovakvog na+ina mjerenja er!ormansi nedostaje jesu rei%no de!inirane

vrijednosti* akije* te&nologije i vjetine koje e utjeati na imlementaiju strategije.

8edostatak +etiri ersektive redstavlja rolem %a rei%no de!iniranje strategije i njenouvoenje.

' Foksimovi 8. G.* Mjerenje er!ormansi odu%ea5osljednji trendovi* Aakultet organi%aijski& nauka*Beograd* str. 13.



&.". Mjer#la perforans# *lju+n#% #nd#*atora perforans#

Mjerila er!ormansi klju+ni& indikatora er!ormansi su naj+ee ove%ana sa organi%aijama

koje su uvele ili uvode menadment totalnog kvaliteta E HIM.

Kod ovog rika%a anali%e er!ormansi veoma je vaan roj veli+ina koje su itne %a roese u

organi%aiji* a sve u ilju njenog naredovanja.

=a%matraju se klju+ni indikatori i vri se nji&ovo isravljanje u %avisnosti od situaije.

Mjerila er!ormansi klju+ni& indikatora er!ormansi redstavlja naredak u odnosu na

tradiionalne ristue mjerenja er!ormansi i korak do uvoenja suvremenog B$D koneta.

Jeoma +esto se ovakav ristu rimjenjuje na niim nivoima u organi%aijama gdje vee

ostoji ra%vijen strategijski rogram B$D.

n je itan da i se nii dijelovi organi%aije ove%ali sa strategijskim lanom koji se rovodi

s vr&a.



,a*lju+a*

7a i jedna tvrtka usjeno oslovala veoma je vano da ona ima mogunosti i%mjeriti

arametre koji de!iniraju usjenost njenog oslovanja. 8ajusjenija svjetska odu%ea svoju usjenost najveim dijelom mogu %a&valiti raksi

uravljanja oslovnim roesima. Uravljanje oslovnim roesima ooljava

kometitivnost i stuanj inovativnosti odu%ea te dovodi do ri& i !leksiilniji& reakija

odu%ea na romjenjive trine uvjete.

Mjerenje er!ormansi redstavlja jednu veoma iroku olast gdje su u literaturi ra%li+iti autori

rika%ali ra%li+ite modele* konete i ristue sustavima %a mjerenje er!ormansi.

8ajjednostavnija* osnovna odjela sustava %a mjerenje er!ormansi jeste na tradiionalne i

suvremene ristue.

Fedan od najsuvremeniji& i u osljednje vrijeme najrimjenjiviji& suvremeni& ristua %a

mjerenje oslovni& er!ormansi komanija jeste i B$D konet. ako ra%vijen tek u

osljednjem desetljeu 20.og stoljea vrlo r%o ostaje jedan od osnovni& sustava %a mjerenje

er!ormansi komanija o%irom ored mjerljivi&* !inanijski& arametara on romatra i one

nemjerljive* a i%u%etno itne arametre.

7e!initivno nijedan od aktualni& mjerila er!ormansi ne moe ostati dui vremenski eriod u

uotrei jer trite redstavlja romjenjivu veli+inu* neto to se nerestano mijenja i

omjera. $vako novo okruenje %a&tjeva &itnu reakiju svi& risutni& u ilju ostvarivanje

konkurentske rednosti i ostanka na tritu.



Pop#s l#terature

5 Bule* M., Strateški menadžment * $inergija nakladnitvo* ,agre* 200-.

5 Bule* M.* Osnove menadžmenta* $inergija nakladnitvo* ,agre* 200'.

5 ealj* B.* Mjerenje performansi poduzeća-Tradicionalni i savremeni sustavi*

4konomski !akultet* Beograd* 2003.

5 Foksimovi 8. G.* Mjerenje performansi poduzeća-posljednji trendovi* Aakultet

organi%aijski& nauka* Beograd* 200?.

Documents

poslovne performanse