Poslovni Turizam Grada Zagreba

  • View
    634

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Poslovni Turizam Grada Zagreba

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

POSLOVNI TURIZAM GRADA ZAGREBA SEMINARSKI RAD

Zabok, prosinac 2011.

1

SADRAJ SADRAJ...................................................................................................................................2 UVOD.........................................................................................................................................3 1. TURIZAM..............................................................................................................................4 Definiranje pojmova turizam i turist......................................................................................4 1.2. Vrste i oblici turizma.......................................................................................................4 Turistika destinacija.............................................................................................................5 Poslovni turizam.....................................................................................................................5 2. RAZVOJ POSLOVNOG TURIZMA GRADA ZAGREBA.................................................7 2.1. Preduvjeti razvoja turizma Grada Zagreba......................................................................7 2.1.1. Geografski smjetaj i prometna povezanost............................................................8 2.1.2. Prirodna batina........................................................................................................9 2.1.3. Kulturne znamenitosti............................................................................................10 2.2. Analiza sadanjeg stanja ...............................................................................................13 2.3. Ciljevi i strategije razvoja poslovnog turizma Grada Zagreba.....................................19 ZAKLJUAK...........................................................................................................................21 LITERATURA..........................................................................................................................22 POPIS SLIKA...........................................................................................................................23 POPIS TABELA.......................................................................................................................24

2

UVOD Turizam kao gospodarska i socijalna, te kulturna djelatnost jedna je od najznaajnijih djelatnosti suvremenog drutva i gospodarskog razvoja u svjetskim razmjerima, a osobito je postao znaajan u zemljama Europe. Veina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima, vodea turistika trita. Novi potroaki trendovi, nova tehnologija, ekoloka osvjetenost i mnogi drugi dogaaji pridonose sloenosti upravljanja razvojem turizma. Razvojni okvir unutar kojeg se determiniraju ciljevi i aktivnosti za dostizanje eljenog razvoja destinacije u uvjetima dinamikog trita naziva se koncepcija razvoja. Predmet ovog rada je razvoj alternativne grane turizma poslovnog turizma u Gradu Zagrebu. S obzirom na veliki broj konkurenata na turistikom tritu, posebice veliki broj turistikih destinacija, Zagreb treba osmisliti i primjeniti prikladnu strategiju razvoja, s ciljem ostvarenja trine prepoznatljivosti, konkurentnosti i pozicioniranja svojeg proizvoda na turistikom tritu. Tijekom izrade rada koriteni su razliiti izvori, primjeri i dokumentacije razliitih strunjaka iz podruja turizma, ekonomije, financija i slino. Pri izradi rada koritene su razliite metode znanstvenog istraivanja, a najvie su koritene statistike metode, metoda deskripcije, metode komparacije, metoda klasifikacije i metoda promatranja. Rad je podijeljen na dva poglavlja. U prvom poglavlju rada panja je posveena na teorijske determinante turizma openito kao i poslovnog turizma. U drugom poglavlju se govori o razvoju poslovnog turizma Grada Zagreba sa osvrtom na preduvjete za razvoj turizma te na odabir i implementaciju odgovarajue strategije razvoja.

3

1. TURIZAM Pojam turizam je vrlo sveobuhvatan, mnogoznaan i raznolik te je vrlo teko na jednostavan nain definirati turizam. Moe se rei da je turizam najvea migracijska pojava ne samo danas nego i openito u povijesti ovjeanstva. Definiranje pojmova turizam i turist Postoji mnogo definicija turizma, no meu najjasnijim i najprihvatljivijim bitno je spomenuti definiciju poznatih teoretiara W. Hunzikera i K. Krapfa, koja je 1954. godine dopunjena i prihvaena od Meunarodnog udruenja znanstvenih turistikih strunjaka AIEST , a kae da je turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost1. Sudionici navedene pojave turizma nazivaju se turisti. No treba primijetiti da svaka pojava turizma poinje postojanjem, aktivnostima i utjecajima turista u mjestu privremenog boravka to tek kasnije rezultira kao sveukupnost odnosa i pojava izazvanih prisutstvom turista u odreenom mjestu. Prema razlikama izmeu turistikog i drugih vrsta putovanja, E. Cohen je definirao pojam turista i zakljuio da je turist dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugom i neuestalom krunom putovanju2 1.2. Vrste i oblici turizma Pojavni oblici turizma vrlo su brojni i promjenjivi te o tome govore mnoge statistike, kvalitativne, prostorne, ekonomske, geografske i druge injenice. Postoje brojne klasifikacije turizma vezane uglavnom za interese i ciljeve istraivanja te prema se prema tome razlikuju razliite tipologije turizma. Najee se koriste kriteriji podjele prema obliku dolaska, putovanja, kupovnoj snazi, dobi ili nekim drugim pojedinanim karakteristikama turista. Sloenije tipologije turizma se izvode prema ciljevima putovanja pa postoji rekreativni, kulturni, povijesni, etniki, ekoloki i drugi oblici turizma. Bitno je spomenuti Cohenovu podjelu turizma prema ponaanju turista, iz ega se izvode vrste turizma, a to su primjerice rekreacijsko, zabavno, doivljeno, eksperimentalno i egzistencijalno ponaanje turista. Klasifikaciju prema karakteristikama destinacije i motivima turista dao je V. Smith te postoje sljedee vrste turizma3: etniki, kulturni, povijesni, ekoloki i rekreacijski turizam. Kriteriji klasifikacije turizma se esto mijenjaju i proiruju, usporedno s promjenom naina i kvalitete ivota.1 2 3

Pirjevec, B.: Ekonomska obiljeja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 19 Ibidem Duli, A. i Petri, L.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001., str. 5

4

Turistika destinacija Turistika destinacija predstavlja razlog putovanja, a turistike robe izazivaju posjete te je orijentirana tritu. Pojam destinacija potie od latinske rei destination, to u izvornom obliku znai odredite, pa i cilj (odredite i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru). Pored ovog, u anglosaksonskoj literaturi se esto susree termin resort, koji u direktnom prijevodu oznaava mjesto za odmor. Postoji dosta razlika u definiranju turistike destinacije. Neke od definicija koje najblie objanjavaju pojam turistike destinacije su: Odreena ua ili ira prostorna cjelina u kojoj se ostvaruje turistiki promet, a ta cjelina moe da bude svako mjesto koje raspolae turistikim kapacitetima, kao i svaka regija u kojoj je smjeteno vie turistikih centara. Kompleks razliitih rekreativnih i drutvenih sadraja koji se nalaze u jednom lokalitetu. Destinacija moe biti mjesto za odmor ili poslovni centar koji turisti posjeuju i gdje borave. To moe biti jedna oblast ili ak zemlja u okviru koje oni putuju. To moe biti i brod za kruno putovanje pri kome se posjeuje vie luka. Najispravnije je pod destinacijom podrazumijevati jedno ili vie mjesta u koja turisti dolaze i borave, a koja predstavljaju osnovni cilj njihovih kretanja. Turizam koristi odreeno podruje (zajednicu) destinaciju kao izvor dobara, prodaje je kao proizvod i pri tome utjee na ivote svih. Zajednica postaje stvarni ili potencijalni proizvod koji stvara profit. Izlaskom na trite ona se mora mijenjati i prilagoavati da bi bila konkurentna i postaje destinacijski proizvod. U svrhu njenog stvaranja i upravljanja angairaju se lokalni interesi unutar poslovne suradnje s nositeljima ponude, a skup tih aktivnosti predstavlja destinacijski menadment. Poslovni turizam Poslovni turizam segment je trita koji poprima sve vei znaaj; nastaje u postindustrijskom drutvu kao posljedica odnosa meu gospodarstvenicima, potrebe za putovanjima, odsjedanjima u nekom mjestu i susretima u okviru poslovnih odnosa. Njegova ekonomska vrijednost je vrlo zanimljiva za domae gospodarstvenike i rast ove vrste turizma posljedica je mnogobrojnih promjena u talijanskom gospodarstvu u devedesetim godinama prolog stoljea, u vrijeme jaanja sektora uslunih djelatnosti i preseljavanja poslovanja u inozemstvu. U sektoru poslovnog turizma vodeu ulogu imaju privatne inicijative, a subjekti iz javnog sektora mogu osigurati temelje, uvjete i idealno okruenje kako bi ovaj vid poslovanja mogao rasti. Poslovni ili business turizam se moe definirati kao svaki premjetaj subjekta iz mjesta uobiajnog prebivalita radi obavljanja svoje djelatnosti, a u mjesto gdje ostvaruje vee prihode od iznosa koje troi. Prema podacima Svjetske organizacije za turizam (WTO), sintagma poslovni turizam prvi se put spominje u teorijskim okvirima 1963. godine. Kao to proizlazi iz definicije poslovni turizam sastoji se od niza elemenata pa stoga moe poprimiti razliite oblike ovisno o motivaciji za putovanjem/premjetanjem. Osnovne motivacije su:

5

Kongresi: struni skupovi strunjaka, traju nekoliko dana, organizatori su udruge, federacije, sindikati ili konzorcij, okupljaju oko stotinjak osoba; Konferencije: sastanci organizirani