Click here to load reader

Postanak SAD A

  • View
    48

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

postanak SAD

Text of Postanak SAD A

Postanak SAD-a

Postanak SAD-a

Sjedinjene Amerike Dravenastale su zahvaljujui velikim zemljopisnim otkriima. Na istonoj obali Amerike od Labradora do Floride postojalo je vie kolonizatora: Francuzi, Englezi, Nizozemci, a na jugu su panjolci. U 17. stoljeu istonom obalom Amerike zavladala je Velika Britanija i osnovala 13 kolonija. Prva je 1607. osnovana Virginia koja je dobila ime po kraljici Elizabeti I. tijekom 17. stoljea nastalo je jo 12 kolonija. U Velikoj Britaniji je u 17. stoljeu jako burno jer jo ima vjerskih sukoba i Englezi bjee u Ameriku u kolonije. Tako onamo stie siromano stanovnitvo. U kolonijama vlada britanska uprava. Kralj vlada, a zakone propisuje parlament.

Kolonijesu nastajale na mjestima pogodnim za ivot. Postojali su i dobri uvjeti za razvoj gospodarstva. Na jugu su se razvijale plantae na kojima se proizvodila kava, indigo, sve dok nije prevladao pamuk. Te kolonije nisu bile meusobno povezane. Povezivao ih je samo britanski kralj.Odnosi izmeu metropole Velike Britanije - i kolonija poeli su se zaotravati u 17. stoljeu. Engleska treba kolonije za prodaju svojih proizvoda. Zato je parlament zabranio da se u Americi proizvodi ita od tkanina i od metala. Tim zabranama postigli su sa se ne razvije gospodarstvo koje bi moglo konkurirati Britaniji. Isto tako postigli su da u Americi vlada potranja za tkaninama pa rastu cijene. Britanci ne doputaju da u kolonije pristaju niiji brodovi, samo engleski. Tako se javlja monopol na trgovinu.

Sredinom 18. stoljea graani kolonija postali susvjesni da ih Britanci iskoritavaju. U 60-im godinama 18. stoljea dravna blagajna Velike Britanije je bila ispranjena. Zato je parlament donio odluku da e se dravna blagajna upotpuniti porezom koji e platiti kolonije. Uveli su porez na sve to se iz Britanije uveze u kolonije. Amerikanci se pitaju s kojim pravom britanski parlament ima pravo donositi odluke o ljudima koji ive u kolonijama. Ubrzo su Britanci bili prisiljeni povui sve poreze, ostavili su samo porez na aj.

RAT ZA AMERIKU NEZAVISNOST1773. godine u bostonsku luku su uplovila tri broda natovarena samo ajem. Stanovnici Bostona odluili su bojkotirati aj. Ponaat e se kao da aja nema. Ali ipak nisu mogli izdrati i onda su se jedne noi obukli u Indijance i bacili sav aj u more. To je bilaBostonska ajanka. Britanci su proglasili krizu. U Bostonu i doveli su svoju vojsku.

Time je zapoeorat za ameriku neovisnostkoji je zavrio tek 1783. godine. Tada se 13 kolonija poinje udruivati. 1774. godine okupili su se predstavnici svih 13 drava i proglasili I kongres na kojem su donijeli odluku o zajednikoj borbi za osloboenje od Britanaca. Osnovali su i zajedniku vojsku. George Washington postao je prvi zapovjednik zajednike vojske. Tako su poeli nastajati prvi zajendiki organi vlasti. Vojska je uspjeno rasla. S druge strane, Britanci nemaju kopnenu vojsku pa kupuju vojnike po Europi. U meuvremenu, kolonije su poele dobivati saveze i pomo. Francuzi su se prvi pridruili kolonijama, a onda i Nizozemci, panjolci i indirektno Rusi. eljeli su trgovati s kolonijama4. VII 1776. godine okupio se II kongres na kojem su predstavnici 13 drava prihvatili dokument koji je izradio Thomas Jefferson. Prihvaena jeDeklaracija neovisnosti. Deklaracija je vaan dokument i za Amerikance i za druge narode jer se prvi put javljaju ideje o slobodi svih ljudi i jednakosti u pravima i zakonima. Istie se i drugo vano naelo da vlast proizlazi iz naroda. Feudalci su smatrali da oni imaju vlast jer im ju je dao bog. Sad nitko ne moe biti na vlasti ako ga ne izabere narod. Narod ima pravo zbaciti vlast koja mu ne odgovara.

Sjedinjene Drave vie ne priznaju vlast britanskog kralja i parlamenta i postaju republike. Odmah su ih priznale njihove saveznice. Britanska vojska nije bila dorasla amerikoj vojsci i doivjela je straan gubitak. 1783. godine sve lanice rata nale su se u Parizu na mirovnom sporazumu na kojem su Britanci morali priznatineovisnost SAD-a. meutim Britanci su postavili uvjet da e priznati SAD, ali Francuzi, Nizozemci i panjolci im moraju predati itavu Indiju. Tako su SAD postale nezavisna drava.

USTAV SAD1777. godine SAD su dobile svoj prvi ustav.I ustav SADje prvi ustav na Zemlji. Ustav je temeljni zakon jedne zemlje s kojim moraju biti u skladu svi zakoni. Ustav donosi tri sustava:sustav organa vlastikoji odreuje kako se vlada dravom. Drugi dio ustava se odnosi naimovinsko-pravne odnose. I trei dio ustava se odnosi naprava i dunosti graana. Ukinuto je feudalno vlasnitvo i uvedeno privatno vlasnitvo.

Sjedinjene Amerike Drave bile su slabo povezane savezne drave. Imale su samo zajedniki kongres. Ali kongres nije zakonodavno tijelo nego predstavniko nije organ vlasti. U njemu se i dalje sastaju predstavnici drava. Svaka dravica ima svoj parlament, svoju upravu i svaka drava donosi soje zakone. Takva zajednica drava naziva sekonfederacija republika.

1787. godine Sjedinjene Amerike Drave dobile su novi ustav koji vai jo i danas. To jeII ustav SAD. Prema II ustavu SAD sjedinjene drave povezale su se u federaciju u kojoj sve drave imaju svoju vlast, ali i zajedniku vlast.Kongrespostaje vrhovni organ vlastu jedino tijelo koje donosi zakone. Kongres SAD sastoji se od dva doma. U gornjem je senat, a donji dom je zastupniki dom. U senatu svaka drava ima sva zastupnika, a u zastupnikom domu broj zastupnika odreuje broj stanovnika drave iz koje zastupnici dolaze.

Izvrnu vlast prema ustavu SAD nosipredsjednikrepublike. Prvi predsjednik Sjedinjenih amerikih Drava je George Washington. Predsjednik republike nakon izbora izabere ministre koji e initi vladu SAD iliState department. Predsjednik Sjedinjenih Drava bira se na izborima svake etiri godine. Izbori su dvostupanjski. Prvo glasai izabiru predsjednika i biraju elektore - izbornike. Kad se zbroje glasovi, onda elektori odreuju tko e biti predsjednik bez obzira na broj glasova. Elektori se mogu sloiti s glasaima, ali ne moraju.

Tree zajedniko tijelo jevrhovni sudSjedinjenih Amerikih Drava. Na njega dolaze najtei pravni sluajevi. Vrhovnog suca bira kongres i mandat mu je doivotan. Vrhovni sud ima vanu zadau uvanje ustava. Vrhovni sud kontrolira kongres i moe ponititi svaki zakon ako nije u skladu s ustavom. Na taj nain vrhovni sud uva odreeni poredak u Sjedinjenim amerikim Dravama.