. v. i e·

tr u be.

OM je

ko-

mj ih ar·

ost \"·

POSTARINA PLACEHA U GOTOVU . "

Z:IST IZLAZI T JEDNO. - GODI NJA REDOVIT PLATA DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - Z T 0 -ZEM TVO DI 60. - OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

~ ODI IlA Xl. BROJ 19. j ADRESA URED NISTVA I PRAVE: SIDE If K pp . .. .

Više vedrine! Temel jni zakon pristojno a dru­

Jtva jest, ne pjevati, dok drugi od bo­ll l briga suze lijeva.

čovječanstvo se danas svija u gr­tevima rainim i neizvjesnim. Jasno, da kršćani, a kršćani smo i mi, koji u čo­vječanstvu ne vide samo veliko dru­štvo od ogromnih brojeva skLtpina i naroda, nego u njemu gledaju veliku obitel j Bozju s Kristom na čelu, ne mogu vesela i nasmi~ana lica, s pje­smom radosti, prolćlziti kroz redova koji pognute glave tupo gledaju u tajnu sutrašnjega dana. Obitelj je živo tijelo. Radost jednih, radost je svih, kao l žalost jednih, žalost je svih u kući.

To iznosimo i potpisujemo. iako ja. All, nama se čini, da su, kon­

kretno, u ovim našim danima, glave hrvatskih katolika kod mnogih neka­

ko previše pognute. Mi ne znamo ni kakvo je pravo stanje stvari danas, a kamo ll kakvo će biti sutra i preksu­tra. Mislimo da to malo ko l znade, jer, stalno je, da je samo promjena stalna. Ne kažemo da se čelo mora uspraviti radi toga, jer bismo bili svi­Jesni izlaza i to sretnoga izlaza Jz o­

voga zapletaja, ali podcrtavamo, da je kršćanski, i u najteiim časovima,

događajima vedro u oči gledati. Prošlost je vidjela m~ogo teških

časova. Silo je dana mučnih i krvavih, kada se C:lnilo da je svemu kraj. čo­vječanstvo kao cjelina, a naš narod kao dio le velike cjeline, prošlo je razdoblja jadna i bolna; bilo je lomo­va l prepada, all je bilo i dizanja l ustajanja.

Zdvajati, to nije muški, a naJma­nje kršćanski. lli ne vjerujemo da je _gore »Oče našcc. - Nedavno mi je

iedan vrlo ugledni gospodin u raz­govoru o teškim krizama koje proži­

vljujemo rekao ovo: Dragi prijatelju,

ja vjerujem, da Ipak Iza svih ovih do­gađaja stoji Gospodin Bog, koji kuša, .all ne ubija.

Iza ovih dana mogu doći nova vremena s novim ljudima, a za to mi l molimo; rasap onogĐ što je trulo l bezvrijedno, ali, o kakvom unlltenju svega što je zdravo i dobro, nikako i nikada, jer to ima za sobom garan­ciju Neba kroz sve duge vjekove l -vremena.

Ovakvi pogledi su za nas i u na­šim očima jedino dobri l zdravi. A to Ima za sobom l svjedočanstvo prošlo­sti. Mislimo da je riječ o kršćanskoj

vedrini vrlo potrebna.

Još se nije dogodilo da Je pro­pao Ijedan narod koji nije htio pro­pasti. Povijest bilježi postanak l ne-

S benik, 9. svibnja 1940. l_

Novi poziv Sv. Oca Pape

Da se rat ne proširi i da svijet radi za mir! \. O tue Papu Pio Xlf. u propovijedi,

'lo ju je odri.no 5. t . mj. tokom vcč.lno­

Stl , pri rcc.Jcnc u bn.:!l1ci v. Marije sopra • lincrva u slavu sv. Katarine tjcn ke i sv. Franje Asiškoga, i takao je vrlin~: O·

vih dvaju nebe kih znl;titoika Itnltjc. Zi\­tim je pozvao vjernike, da sc mole zn milost ovih vctncn, kako bi e povratiO mir ijctu.

»Ovoj čas - rekao je uglnvnom Sv. Otac P pa Pio XII. - zn sve je čas mo­litve, za Yelikc l male, sretne i nesretne, čas molitve i prb:navnnja pomoći svetih. U času , kad je vija ica rata, koja je iz­bila iz dubine strasti i egoizamn lj udskih , zahvatila plemenite narode u borbama na kopnu, moru i u zraku; u času, kad tut­nj i podmukla vijavica i ugrožava onu strn­nu preko Alpo ; u tom času Svevišnji Bog, od koga zavise carstva i koji jedini podi­že i o bara prijestolja te čini uzaludnim nacrte naroda, obraća Svoje poglede o­vamo dolje, dn bi vidio" da li nemo čo­

vjeka, koj i razmišlja o tolikim ruševina­mo i rastužuje se zbog toga te j'e spre-

Aktuelni problemi \& 4SA::cua::ca-AWC

man pružiti ruku Pravdi, koja priziva mir. Isuse vcmoćnil Kralju V je kova, koji

izabra mjesto, u kojemu se nalazi Tvoj znstupnik, obrnti blogonnldonc poglede na ovaj narod i na ovu zemlju, koju voliš; ovu zem lju, okupanu u krvi doglavnika Tvojih, apostola i to li kih mučenika, po­svećenu djelima i vrl inama tolikih T vo­jih zastupnika! Ćuj na u molitvu! Slavi pobjedu u svijetu, o Bože vojska! Neka ovo1j mir, ~oji Tvoje srce pruža Italiji , o­vaj mir koji dade Tvojim apo tolima i koji mi proživljavamo za sve ljude, neka taj mir ude u narode, narode razdvojene zaboravom Tvoje ljubavi te obuzete s rd ž­bom i osvetničkim duhom! «

Ovnj govor v. Oca, koji sadr.li to­pli poziv vijetu, da radi na miru i spre­Čll>aniu, dn se sukob jo· više proširi i roiača na vidnom mjestu donesen je koro u svim svjetskim novinama. vi pari.

ški listovi tom prilikom ističu, dn je odu­ševljeni plje ak pozdravio i dočekao rije­či Sv. Oca Pape u priloj! svjetskome mi­ru .

Više hatoličkoqa ponosa! Više odlučnosti u obrani Božjih prava!

Dono imo u cijelo ti govor zaE!Tebo-čkog nadbi skupa prcuzv. g. dra lojzijn

t e p i n e n, što ga je održao 2 . rv. pri­likom jedne pro lave kato li čkoga daštva u Virovitici :

»Kato li čka đačka omlndino! Katolička

Crkva nije nikada pro pu tila pod jeća ti čovjeka na njegovo ni štavilo. Ona mu svake godine posiplje j! lavu pepelom uz rije či, kojima je Bog izrekao ud nad damom nakon pado.: »Prnh si i u prah ćeš e pretvoriti!« (Gen. 3, 19) . li ona mu isto tako nikada ne pre taje dozivati u pamet njegovo do tojanstvo: »O mnes enim filii D ei cstis! Jer ste svi sinovi Bo­žji !« (Gal. 3, 26) .

žalo na je či n jeni ca. dn čovjek rado 7aboravl in na jednu i dru(!u i tin u. Za­boravlja, dn je prah. tc bi htio čes to da sc di!!ne i iznad samol!a Bo~n. O tome svjedoči čovjek no~ej!a doba, kad misli dn je gospodar i samome Bo!!u zato. što mu je - reci mo - nakon toliko trudn i mu­ke uspj elo. da e di fl nc avionom u zrnk. A n eće da mi li na svoju mizeriju. knko !!n je Bog pon izio i pri i e ne[! o je mislio, kaci ~e pred tim vojim nvicmom morn

stanak država, bilježi pojave i smrti naroda, ali povijest ne bilježi smrt ni­jednoga naroda koji bi protiv svoje vlastite volje bio unlnen l brisan. To je apsolutno nemoguće. Ko to zna, taj mofe vedro glt;datl i danas, pa oblaci bili crniJi od tame pakla.

l zadnJI nal čovJek znade u če­

mu je uglavnom uzrok današnjim za­pletajima. Jest, doći će do IzražaJa ne­sređena druUvena pitanja, koja more sve unaokolo, all, danas Je borba za prvenstvo dvojice velikih, od koJih jedan hote da bude prvi, a drugi to

_",

skrivati u dubinu zemlj e poput krta, ako hoće da spasi goli život. Tko da ne po· mi li na riječi Kristove: "y ti Kafarnaume zar će" e do neba podići? Do pakla će-

ići! (Mt. ll , 23). o čovj ek zaboravlja i drugu istinu.

Zaboravlja, da po vjeri u Krista. kao di ­jete Božje. nadilazi do tojnnstvom i naj· više plemstvo zemlje. »Deo ervire, regna­rc est! Bogu služiti znači kraljevati! (Or. Missae).

Pu"to.m danas po trani onu pn'u isti­nu. Kadgod e bude čovjek ku ·ao dići

mimo Boga i iznnd Boga. neminovno će

go st i ći rij eč Kri tova koja je u i ti mah i ri n : »Koji sc povi uie ponizit će c 1«

(Luc. 14. 11 ) . želim dano svTatiti va"e poglede na drul!u istinu i na lo e poslje­dice koie proizlaze iz za bora vl ian in ove istine. Svi ste i novi Božji l T o i e činjeni­

en koiu toliko naj!lašuic apostol naroda sv. Pavao. što bi iz to!!a moralo po na­ravi stvari izvirati? Kato l ički pono ! e mislim l't'Ći onaj ponos. koji l! raniči s oholo~Ć\1. kan da je to naša :r.nsluJ!n što smo tako visoko u7dignuli. Mi~lim onu živu svi jest, koja bi n ns morala uvi ic k

teškim okom gleda. Mi znamo da je ljudski život vrlo složen, pa trzaji Jed­nih Izazivlju trzaje 1 kod drugih. To Je jasno. Ali, da, opet, treba spustiti sva Jedra, povući vesla, dignuti .1-dro, Izvući kormilo, prekrlžitl ruke, pa se pustiti sudbini u sigurnu smrt, to apsolutno ne. To mornari ne čine

nigdJe l nikada. VIše muškosti l kršćanske vedri-

nel Hrvatski Je narod bio komadan l

kljaštren. Bio je ubiJan l razaplnJan. Nazor pjeva o ZvonimirovoJ lađi -

RUKOPISI SE NE V RACAJU. BROJ CEK. RA CUNA 23.121

prožimoti, da smo u najintimnijem odnosu s Bogom ; u odnosu kakav postojL izmed u dobroga., mudroga, bogatoga, onoga oca i djetetu, koje b1 morala prož1mati samo jedna volja, da nikada ne povrijedi oca; samo jedna misno, da mu služi no čast;

amo jedna 2eljn, do baštinu od oca obe­ćanu ne ra pc sa raZ\ raln1cama poput ra· sipnog inn; samo jedna odluka, braniti čast i dostojanstvo svoga oca.

Tako bi moralo biti po naravi stvari, tLko uočimo -to smo mi ljudi, nakon što na je Knst otkupio svojom krvlju i uz­digno tako visoko, kako na nije kadar nitko na ovome svijetu. A kako stvarno stoji danas? ·!.nogi su već davno odba­cili svoje katoličko ime i uvj erenje. Više im imponira unosna ženidba s inovjerkom ili rastavljenom nego li ostati vjeran Kri­stu i zakonu jegovom, kao nekada Eza­vu zdjela leće. kad je prodao svoje pravo prvoroden tva. i'e im im ponira jedno namje "tenje od danas do sutra, nego li os­tati katolik i kr"·ćonin i ·učuvati vječnu

baštinu neba, obećanu sinovima Božjim. i· še im imponira jedan vikač, koji ni sam ne zna "to hoće, nego li I u Kri t, či­

telj svijeta. V iše im imponira biti prista­ša ideologije, koja propovijeda nasilje i donosi mrt, nego li prista · a cvandelja Kri tova, koje je jedino u stanju o igu­rati mir i po,redak u svijetu.

Dru'!i se ponašaju tako, kao dn bi iz­gubili no ugledu, oko bi se otvoreno pri­znali katolicima. matraju, da bi izgubili ll očima \'ijeta, ak bi vi e nego jednom u godini do li k svetoj mjsi. matraju, da bi izgubili no ugledu, ako bi ih e vi­djelo pokleknuti pred Kri tom u vctom nkromcntu ili u i povjedaonici . matraju,

dn bi njihovi književni produkti gubili na vrijednos ti, kad bi bili prožeti kato l ičkim

duhom. matraju, da bi se umanjila nji­hova reputacija umjetnika, učenjaka. kad bi e otvoreno priznali katolicima.

Katolička dačka omladino! Vi e kato­li čkog pono a u životu T o je potreba nn~ega vremena! cmate se čega srami ­ti! Djeca ste jednoga, velikog, neizmjer­nog, sveznajućeg, vcmogućeg . dobrog Bo­ga\ i novi ste Crkve. koja je dala vu i tio ku prosvjetu Europi i svijetu! Kad bi o~e ne rećom ne talo, pao bi svijet u gore rop tvo nego je bilo ono prije Kri­sta. ko sc Europa još pono i svojom kulturom, voju pravu i i tinaku kulturu ima da zahvali Kri tu i Crkvi Nje :vo~!

pravo •našem vremenu, vremenu kr­vavog rota, vremenu razaranja i ubijanja dobro pri tuju rije i velikog umnika vc­tog ugustina, kad govori o razorenju Ri­ma u vrijeme Alariko:

hrvatskom kraljevstvu - slomila se, prignula se, al ' jo~ tu je. Uza svu bu­ku valova l tresku o oštre hridi, na ža­

lu je, al' Još tu je. Na koncu, ako ćemo otvoreno

govoriti, zašto bl Hrvati morali zdva­

jam ... Irska uživa svoj mir. Tako nije bl­

lo u pro~llm vremenima. Samostalna Irska država to može, jer je svoj na svomu, Jer je samostalna, t. j. stoJi sa­ma o sebi.

Irska prošlost uči putu slobode. Junior

'FRANA 2.

- »S togod je bilo pu to ' enju , ubijll­nja, pljnčkanj tl, pnležn, !11lSilju u toj pro­

pasti Rima, to je učinio rnlni običaj: što

je pak učinjeno po novom, dn e ic ll!L

neobičan 'IH\ ·n btlirbnr kn okrutnost po­

kazala tako blagom, da u bilo izQ.bl."o.pe i odredene nnj,·eće crkv , da e napune

pukom. koji e imao po;tediti i gdje ni tko

ne bi bio mučen, oda)<le nitko no l:)i bio i trgnut. knmo bi s od odili mnogi, ko­je su neprijatelji htjeli o loboditi, odakle

nitko ne bi bio odveden lJ roblje niti od okrutnih neprijatelja: da to valja pripisa­

ti Kri tovom imen u, kr'ćanskom dobu.

tkogod toga ne vidi slijepac je; tkogod vi­

di, a ne hvali, nezahva ln ik je; tko napa­

dn onoga koji hvali, bezumnik je. D al eko

b ilo od na , dn itko pametan to pripiše okr utnosti bnrb nrn . O krutn o i bije ne du ­

hove on a j j e poplnšio, <tn llj obuzdao, onaj

di vno umi ri o, koji jo davno prije toga

rekao preko proroka: Pohp_dit ću ši bom nepravde njihove i pi čevima grijeh nj i­

hov. ali milosrđa svoga neću uzeti od njih!« (Dc Civ. Dei L. l e. 7).

Kato l ička đačka oml adine! Više kato­

li čkog ponos u živo tu ! T o je potreba na­šega vremena . em ate se. rekao sam. če­

ga srami ti . S togod je dobra u čov ječa'n ­

stvu plod je Kri tove ljubavi. togod je pnmetnogp. u čovj cČilns tvu plod je Krjsto,­

ve mudr,osti. togo d je lijepoga u čovj e­

Čiln tvu, p lod je Kristova duha, plod je dj elovanja jegovc rkve. 1 eka da kle

vaša UlStava koju smo danas blagoslo•ri­

li diže u vama katoličk i ponosi Neka di­že va u misao k nebu! Neka potiče vašu volj u na dobro! Budite katolici ne samo

po imenu nego i po život u. Budite kato­lici ne samo u crk-vi •nego i na ulici! Bu­

dite katolici ne samo za đački h dann, ne­go či tav i život, kad mi sli te nešto dobra

urad iti za domovi nu i narod .

Više od l učnosti u ~ivo tu ! Više neu­strašivosti u obran i prava Bož jih ! Sv ij e t

je danas obuzela panika pred O'ni m š to

bi moglo doći. A znate li kako će svršiti sve to vrenje i h rvanje na život i smrt

kojem srno svjedoci. Svršit će konačno

onak o i samo onako. kako bude dopusti o

Bog, su ereni Gospodar svega zbiva nja

na zeml ji. Bez jegova se znan ja n i crv

ne m1ce 'Da zemlj i. Bez jegovc prive le

ne pada čovjeku n i v la s s glave. Bez Njegova odob.rcnja nemoćne s u

sve sile ovoga svijeta. T o je činj en ica, a

sve to se tvrdi protivno ovoj činj enici

prazne su fm ze, koje svršavaj u gorkim

raZQčarnnjem . Pomanjkanje vjere u Božj u Providnos t pojačava u lj udi ma st ra h i

neizvjesnost i tjera ih i nehotice, da t ra ­že božanstva na zeml ji, ljude-pol ubogove,

koj i bi ih izbavi li iz svih nevolja. A što

mogu svi ti koje je ' ri jet sebi izabrao kao neka nova božn'nstva, ako nns pravi

Bog ne bude šti ti o? e vri jede li i tu

duhovite rij eči sv. A ugustina brani telj ima

Troje, koji su se pouzdavali u lažn u boži­cu Minervu :

»Ni ti je za to propala Troja., što je iz­gubila Mi nervu. jer što je prije izgubila

Minerva, da je poginula? Z ar možda svo­

je čuva re? T o je istina J er kad u ti iz­ginuli. mogli su pob jednici i nju odnijeti .

J er nije ki p (Mi nerva) čuvao ljude, nego

l judi ki p. Kako se je dakle štovalo kao

čuvara domovine i građana ono, što ni j e

moglo sačuvali svojih čuvara? (De Civ.

D ei L. l. e. 2).

»KATOLIK<<

Brani telj ima Troje slični su svi oni,

koji u narodnom živo tu n će da ra čun aju

s Bogom živim i vemogućim . Tukvi l1 n:tm ne treba . ikad koris ti od nJih ni

domovini ni narodu, da i no spomin jem

rkvu . najtežim momentima sig urf!Q će <:ntajiti j peznndnq klonuti. Ono čejln nom

qaj vi ' c danas trc~ a jesu ljudi ~ive i prak­

ticnc v jere u vcrnogućeg Boga, iz koje izvire nesavladiva snaga i ncustra ' ivos t.

Ju oih ~clio svukomc JJQjcdjnome od Vos, cjn dotJera do pouzc)nnja u Boga kno

bro ham zn ),:ojcgo @ovori apostol - con­

tra pem in sp cm cred idit l On se nadao (u Boga) protiv nade! (Rom. 4, 18) . Ond~ ćete biti jaki i ne avladivi, jer imate izn

sebe svemoćnog i nesavladivo~ Boga. A treba nam neustrašivih l judi obzirom na

vrijeme u kbjem ~virno. Da nas /jo na z mlji mora lo p ravo ods tupi ti mjesto sili.

A ila ne zazirp n i od čega , pa se i!l rn i sa amim l j u~lsk.im ~ivotom . A kad je u

pogibelj i život, čovj ek bi mogao lako klo­nuti pred si lom i izdati svete ideale, ako

gn ne bude driala mi no na Boga. V i no­si tc Boga u srcu i duši. Budi tc dakle vaz­

dn 'neustrašivi u obrani sveti h ideala ko­je i povijcdatc imajući na umu riječ apo­

stola : nSi Deus pro nobis, quis contra

no ? Ako je Bog zn nas. tko će protiv nas (Rom. 8, 31) .«

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

edjclja, 12. V.: Duhovi. Poslije Us­

kr a prvi i najveći blagdan. Danas sv. Cr­

kva Javi voj rođendan, jer je na Duhove na Petrovu propovijed prihvatilo kršćanstvo

do 3 hiljade ljudi. - Sv . Pankracij. muče­

nik. Kao 14-godišnji dječak podnio je smrt

za svoga Spasitelja. Na Aurelijsko j cesti

odsjeko~c mu glavu. Ponedjeljak. 13. V. : Duhovski ponedje­

ljak. i je zapovjed ni blagdan. - Sv . Robert

Belarmin , kardinal. Bio je isusovac. Svojim znanjem i učenim djelima uvelike je za­

dužio v. rkvu, pak je radi toga i dobio

naziv :oNauči t clj Crkve•. Utorak, 14. V.: Duhovski utorak. -

Sv . Bonifacij, mučenik . Zi io je u Rimu u

4. vijek u. U mladosti bio je odan piću, neči­

stoći i raskalašenom životu . Vid jevš i, kako kršćani rado umiru za svoju vjeru , prihvati

kršćanstvo. za koje onda i on podnese mu­

čeničku smrt. Pred smrt kazao je sucu : »Ja

am Bonifaci j, kršćanin, koji vjeruj e u jedn o­ga Boga, Oca, Si na i D uha Svetoga«.

rij eda, 15. V.: K a tre. Danas je s trogi

post i nemrs. - Sv. I zidor, poljodjelac. Ro­dio se u Mad ridu oko I l lO. ikad sc nije

pd hva tio ni rala ni mottke, ni m ašklina, a

da prije nije sl ušao sv. Misu. jegov skrom­

ni sveti život Bog je nagradio čudesi m a .

Cctvrtak, 16. V. : Sv. I van Nepom uk.

Rodio se u N opomu.ku g. 1330. Kao svet i u ·

čen svećen ik postao je ispovjednik češke

kraljice, žene Vcnceslava IV. Kad je kralj

zatražio od sv. Ivana, da mu očituje gri je­

hc njegove žene, svetac je odgovorio, da

je spreman pri je i smrt podnijeti negoli o·

da ti .ispovjednu taj nu. I zaista je g. 1383. bio

bačen u rijeku Mo ldavu. Petak, 17. V.: K varre. Post i n em rs. -

Sv . Paško. N ajprije kao pas t.i r, a za tim kao

f ra njevački brat lai k istaknuo sc vnnred· nom po božnošću prema Presvetom Oltar-

kom Sakramentu. U mro je g. 1592.

Subo ta, )8. V.: Kyarrc. Post i nemrs. v. Ve11D11cij, m ll čonik. U j 5. god ini pre·

trpio je mučeničku smrt za Isu a.

NEDJELJA PU HOV Jt. CJT JE DJEJ..A APO T OL KIH

(2, l- ll). - Pošto sc nav rši pedeset dn­

na. bijahu svi učenici zajedno na isto·

mu mjestu . l najedamput na ta ŠUJP s

neba, kao kad pu ilan v jctar , i napuni

svfJ ku ću gdje su sjed ili . I pokazaše im

s,e razdlj elj e'J) j j ezjci kao od vatre i stadp

11n svakoga od njjl , i napuniše se svi DtJ­ba vctop,n, i stadoše govori ti raznim jc­

zi ei!T)a, kako im Duh Sveti davaše d ;1 go­vore. A u J eruz alemu su (tada) stanovali

židovi, ljudi po'Qožl)i od svako~a naroda, koji je pod nebom. A kad nasta ovaj glas, skupi se Ipryo§ tvo Lj ud i i smete se,

,jer je svaki od nph slqšao gdje on i go­

vore nj egovim jezikom. Svi se stqnu divi ­

t i i čudi ti govoreći : Nijesu li sv} o vj koj i

govore, Galil ejci, pa kako mi čuj emo sva­ki voj jezik u kom smo se rodili? Par­ćam t ednni, i Elamljani i stanovnici

iz .Mezo-potamije, iz Judeje i Kapadocije,

iz Ponta i Azije, iz Fri<1ijc i Pamfili je,

iz Egi p ta i k ra jeva Libij sk ih, što su oko

Cirene. i pridošlice R iml jan i. t a kođ er

Zidov i i poži dovljeni, Krećani i A rap i:

čujemo ih gdje naši m .jezicima govor e o

vel ičanstvu Božjem.

t LJ JEDI V. EVA ĐELJE po I-

vanu (14, 13-31) . - U ono v rijeme reče

J us učenicima svojim: Ko lj ub i men e, ri­

ječ će moju opsluživa ti , i O tac će mo j

ljubiti njega, i k n jemu ćem o doći, i kod njega, ćemo sc nastani t i. Ko ne ljubi mc­

ne, riječi moje ne opslužuje. rij eč ko­

ju s te ču li, ni je moja, nego Onoga koj i me je poslao, Oca. Ovo sam vam govorio ,

dok a m va ma. A U tj ešitel j Duh vcti .

koga će O tac poslati u irno moje, on će

vas nauči ti s emu. i nnpomen ut će vam

sve štogod sam vam rekao. .Mi r vam o­stavljam, mir svoj dajem va m, ne dajem

vam ja kao ~to svijet da je. Neka se ne

smuti srce vaše, i neka se ne plaši. čuli

ste da sam vam ja rekao: Idem i doći ću

k vama. D n me l j ub ite, uis tinu biste sc

ra dovali što idem k Ocu, 'jer je Otac ve­

ći od mene. I sad sam vam kazao, prije

nego li se dogodi. da vjerujete kad se

dogodi. Već ne ću mnogo govo ri ti s va­ma, jer dola zi poglavica ovoga svi jeta, ali

na meni nema 'ništa. Nego da pozn a vi ­

jet, dn l jubim Oco, i kao što mi Otac

dade zapovij ed, onllko činim .

MOLITVE KRSćAHIHA XXIII.

DO DI, D USE SVETI !

Dođi, Duše Sveti, napuni srca SVQjih

vjernih i zapali u njima oganj svoje lju­

bavi. Pošalji Duha svojega i postat će, i

obnovit ćeš lice zemlje.. Sa srcem, punim tuge, apostoli sc vra­

tiše s Maslinske gore, s koj e su vidjeli

u zaći na nebo svoga božanskog Učit elja.

Jednn jedi na s tvar ih je t ješi la : Isus im

je bio obećao, da će im poslati božanskog

Ut ješitcljn , da ne ostanu sirotama na zemlji. Stoga od112ivl j ući se naredbi Isu­

sovoj oni se povukoše u blagovaonicu i

os tadoše u nj oj zn devet dana u sabrano­

sti , nepreld d.n o zazivljući odoogor obeća­

noga Duh a vetoga. l On sade na nj ih

na dan Duhova te je izlio u njihove du-

še p uninu svojih mi!o11ti svojih darova.

l. Dođi , Duše Sveti! Tako treba da i

mi vapimo ! T olllco Ga trebllmo. Bez Nje­ga ne usp ijeva mo zamisli ti dobru misao

lli !)}Ol iti, J.:a)(q treba. Bez Njegove mi­

losti fali nam odvdJlOSt , us trajnost, ra­

dost. Zaz;vljimo G a dakl e svaki dan : pri­

je negoli započnemo koj i posao, u našim

dvoj bama, ~~~n)!lm n malqdu~no$timn

pri j ~ moli tv e, kod priprave za sv. Pr! čest,

a osobito u našem apostolskom radu .

lend, na primjer, hoćemo da pri vučemo

~ogu d ušu koga našeg brata. Sto ćemo

vi še zazivati i želje~j Df!hll Svetoga , to

veće će biti milosti , ~o će narp ih On udi jcli ti. Jmn jmo na urnu jq§, da Duh

Sveti ne govori u svje~koj bucj, već u

Li! IJ1 ). Povu ci mo se dakle svakoga dann za ko­

ji č~nk u tišinu našega srca. Nije to iz­gubljeno vrijeme, već su časovi Božji, u

ko jima nl}s On pros vjetijuj c l raspaljuje svojom ljubavlju.

2. Obnovit ćeš lice zemlje. Crkva, u­

svaj aj u ći ri j eči Psa lmis tc, govori , da Duh

Sveti stvora i obnavlj a. I zbilja : na chm Duhova On je stvor io nove ljude. Apo­stoli, koj i su pri je b ili tako plašlj ivi 1

tako spori za shvaćan j e, postadoše odvaž­

ni, veli kodušn i i pu'ni vrhun aravnoga zna~

n ja. I po njihovom apostol atu , ukra tko.

svijet se obnovio. Iščezla je zabluda. dil' ustupi mjesto istini : nestalo je n eću do­

ređa . da dade mjes ta ozbiljnom i svetom životnJ; presta lo je ro pstvo, mržnj a i osve~

ta. do svuda procvatu cvi j eće i plodovi

kršćanske lj ubavi. Moli mo Duha Svetoga,

da i nama stvori novu pamet i novo srce. da nas obnovi i pomladi ognjem svo je

ljubavi, eda., kad nom se zato pruži prili­

ka, i mi uspi jemo izmijeniti još li ce o­voga jadnog svij eta, da se skrušen i pun

pouzdan ja povrat i svome Gospodinu.

Kri ž arske vijesti

OVO KRižARSKO BRATST VO o­

s novano je u O r e h o v i e i krnj Male Su­

botice (ok ružje zag,rebačko).

ODRž A NE PR lREDBE. Održana je­

p ri redba Križarske glazbe u B j e l o v a r u

20. 1V., ovo j Kap e l i 28. IV . i u Sa­

l i ma 20. IV. D UG OVANJA PREMA VKB-U. Ima­

de mnogo Bratstnva, koja duguju VKB-u

za poslane im stvari. Roba se naručuj e,

a ne p112i se, d n se redovito plaća. Neka

odbori društava u rede •to pitan je sa Cen­

tralom i što prij e namire sve svoje du~

gove. \ER Z OVI D A NI. U mjesecu svi b~

nju slavi mo godi~n ji cu smrti dra Ivana

M.e rza. U koliko je kojemu Bratstvu mo~

g.uće, neka !priredi .jednu veću priredbu

Merzovoga dann, dok su sva ostala Brat­

s tva dužna prirediti barem jedan svečani

sastanak posvećen dru I. Merzu.

SVIBAN JSKA R AD A SKUPSTINA.

Upozorujemo Bratstva, da su dužna ~

mjesecu svi bn ju odr.lati svibanjsku rad ­

nu skupštinu. Propis zap~nika neka se

dostavi odmah nakon odr.lan jn preko O ­kružja na VKB.

U FOND NAšEGA LISTA doprini­

jeli su : C. s. Potencija Mudronja (Petri­

nj a) D in 20 i Samodol Duminn Din 15-

- Uprava harno zahvaljuje.

.a------------.-----nR--~--~--------=-~--------------------------------------------~~----------­

Dvije nove svetice Dva stvorenja, što su na Spasovo

bita uzvišena na čast svetica te od Majke Crkve vjernicima svega svije­ta preporučena na pobožno štova­nje, dvije su slabašne žene. Prva je svo­jim upravo čudesnim djelovanjem u korist nesretnih stvorenja, a druga ne­prestan im mučeniš tvom svoga srca i udova, znale da postignu, uz pomoć milosti Božje, najveću i najbolju na­gradu svojoj odl učnoj volj i, da se po­svete te dopru do na j većega vrhunca kršćanske savršenosti . Sv. Marija od sv. Eufraz ije Pe lletier i sv. Gemma Galgani, doprijevši do najviš ih sfera svetosti, putem prividno različitim,

baš su zaslužile, da uzađu na čast ol­tara u dan, kad Crkva spominje uza­šašće Gospodinovo, jer one u svom životu nijesu imale druge čežnje, već da s Gospodinom uzađu ne samo na Tabor, nego i na Kalvariju, te su zato bile dostojne, da s Njim vječno uza­đu na nebo.

QgraniČeni prostor ovoga podlist-ka ne dozvoljava nam, da iscrpivo prikažemo, kako bismo htjeli, život i dje la ovih dviju novih svetica. Ogra­ničit ćemo se dakle, da iznesemo ne­koliko najkraćih obilježja, po kojima će se jednako moći zaključiti, koje je junačke žene Crkva uzveliča l a ovom kanonizacijom.

•

Sv. Mariji od sv. Eufrazlje Pelle­tier, odJučnog i jakog znacaJa, JOS

kao d j evojčici neka časna sestra ur­šulinka prorekla je, da će poslati »ili anđeo ili đavao«. Postala je anđeo. Unišavši kao postulanfica u sklonište u Tours-u, koje je utemeljio sv. Ivan Eudes, 6. IX . 1815. obuče redovničko odijelo i postade novakinjom. Dvije godi ne kasnije položi svečane zavje­te i skoro odmah zatim bi imenova­na »uč i tel jicom pok1,1j11icau. Od toga časa otvara se pred njenom dušom vel iko i ši roko polje apostolata , po komu će ona vrlo brzo postati maj­kom svih onih' nesre tnih stvorenja, ko­je posmuvši u grijeh te priznav!i svoj pad i pogrješku žele, C:la opet zapo­biju ugled i čast i naprama Bog!J i

naprama ljudima, u pl~ču i pokori le u radu, koji spašava i oplemenju­je.

U tu svrhu č. Pelletier q_s_niva za­vod, isključivo samo za pale pak nato osviještene i pokajane žene te im s tri zavjeta, siromaštva, čistoće i po­sluha, daje strogo pravilo reformira­nih karmelićanki. No to nije dosta, jer ljubav Majk~ nije se zaista ogra­ničila na grad Tours, gdje je ona već postala starješicom skloništa. 1829. u Angersu ona osniva Djelo Dobroga Pastira, koje za g lavnu svrhu ima po­rnoć pokajanim i osviještenim žena­ma u famnici i vani . Djelo se to vrlo brzo širi kao blagodafna rijeka od­već daleko ne samo od Angersa, već i od Francuske. Djelo se uvađa u 1-tapji, Belgiji, Bavarskoj, Engleskoj, Njell)ačkoj, Austriji, Aliiru, Sjedinje­nim Američkigt Državama, Kanadi, ln­qiji, Egipfu, Cilu, Oceaniji j BirrY)aniji. Kad se d jelo tol iko raširilo, dobiva vrhovnu sankciju službenog i pravnog odobrenja i potvrde iz Rimt!. Dc,pače svetica bi pozvapp u Vječni Grad, pa Z!'(?OČn~ djelovapje Pokpjnica sv. !Sri­ža t~ nplazi u prvom pokrovitelj4,

danom joj od Pape Grgura XVI. za njen zavod, mudrog i ljube.žljivog o­ca, kakav je mogao da bude u Ri­mu kao takav vrlo dobro poznati kar­dinal Odescalchi. Nakon svečanog o­dobrenja sa strane Rima njenog ogro­mnog Djela, kakvo je mogla da za­misli i izvede vanredna pojava juna­čke žene, kakva je bila ona, sva za­nesena za nebeske sfvari, spokojno premi nu 24. tV. 1868. u 72. godini ži­vota. Njena ostavština je tada popri­lici bila ova: 2376 redovnica Dobrog Pastira, 11 O kuća, podijeljenih u 16 provincija, raspršanih na svih pet strana svijeta, 962 Magdalenke, 6372 Pokajnice, oko 1 O hil) ada osoba, ko­jima se pomoglo na drugim poljima

djeletnosti ove blagoslovljene usta­nove. Sad s.e sve ove brojke mogu podesetorostručiti, a kanor:tizl,lcija Ute­lf)eljifeljice je kao a~reo)a no:voga svije­tla duginih boi,a nad tolikim mno­štvom djela i zasJuga.

* Gemma GaJ JJI, skromna djev4-

ca jz ~uke, ljubiTPica ~~spetog Isusa, j~dan je od l')pjljepših i najnježnijih cvjetova kršćanske mistike na!ih da-

,0vs ~!JERE· Jll.lč}:e lJlUI

ti pj:OZ . - ne

ijO JOS

ajcg' obu ske ,.ete odredila st u ju~

dJ111! l'

. se kani Vl ,.

d čjU :-; JI C1l •

sti P I'OJ

i u indus

re prOUZf

utrtlnOSI đena. j\i:

treb nim. ie sfoju <

BOR~ NA. ~at · -tu međun

ne bilo P1

[)!. Zartće fuju. ds i rttište DB

se orolll prave nam mtčks štiJ

rit poriču lain·Reyna četa na J početi 10.

RAT

čenja ~· ,ode sc rici;J. Pri poja~o. ~ pQja~nja

daju otpol ~eru p:!k ma je>e ničkim čef

!koj rodi

:\AP:\ TA:\ KU njem Dom su bnt

nakon rrli vjerenje l dok ih je

di. O.o j u d imala pozicije st arku lc

R K L MIA. veden je tik ruski

PRE K l VOJ !KA carsh·o i ru!jem, n

JlOSadu s plorsrro. tanskoj n žina dob dinamB, n tri Prijart TOjsku .

na. Dopri lem n~ njat i, da val~r 'ia, u Spasila 1 gla da s lli i uj Ovo je Ila Ge ~ lelja u obrata ju hlio da losHma , slitn001 ldisnuvši rao~ sv ll~ie(a , ~ Pisi, ilo Voda , SVe

v

Sirom svijeta NOVE IZOZEN.SKE OBRAMBE E

MJE RE. r akon glasina o mogućnosti nje­mačke munjcv1tc navale na zapndnoj fron­ti nizozemska vladu pozvala je pod oru­žje još nekoliko hiljuda ljudi l do dalj­njegu obusta,;Ja sve telefonske i te legraf­ske veze s ostalim zemljama. udalje je odredila zn t aranjc knnalu Rajne i Meu­se u jugoistočnoj izozomsk~. koji su fJliwn n vezu s Njemačkom i Belgijom. O­vi se kanali nalaze u nnjutvrđcnijcm po­dr4čju Nizozemske. U)cinuti su svi dopu­sti u vojsci, mornarici i avijnciji, tc čak

i u industriji. Ove brze obrnmbenc mje­re prouzrokov.nne su opasnošću, da bi nc­utral'nost Nizozemske mogla biti povrije­đena . Nizozemska vlada je smatrala po­trebnim, dn na ovaj način jasno poka­že svoju odlučnost, du sc brani.

BORJ3 ZA AKLO O T BALKA-NA. J3alkunske države danas su u sredi­štu međunarodnih napora, dn ih se okre­ne bilo protiv Londona bilo protiv Berli­na. Zllrtlćcnc velevlasti se uzajamno optu­žuju, da i jedni i dru gi pripremaju novo ratilte na Jugoistoku Evrope. Cini sc, da se ovom kampanjom hoće da prikriju prave namjere na drugim frontovima . N je­mačka štampa objavljuje, n London i Pa­riz poriču telefonski spornzum Chnmbcr­lnin-Reynaud o operacijama savezni čkih

četa na Jugoistoku Evrope, koj e bi imale početi 20. t. mJ.

RAT U ORVESKOJ. Poslije povla-čenja :;avezničkih četa iz Južne orveške vode se ogorčene borbe u podrJJčju ll r­Tickn. Pritisak saveznika kod nrvicko. se pojačao. Nijemci stalno šalju u nrvick p<>jnČI\nja avionip1a. Norvežani još uvi jek daju otpor izmeđll Rorosa i Sterena. or­veške pak čete iz Nnmzosa marši raju pre­ma sjeveru , kako bi se pridružile savez­ničkim četama. Inače se u cijeloj orve­škoj vodi četnički rat.

APADAJI OPOZICIJ E A BRI-T A SKU VLADU. Chamberl ain je u Do­njem Domu, nakon što je obja nio, zašto su britanske čete povučene iz Južne or­veške, pozvao sve strnnke, da pomo­gnu vladu. Zastupnici rndničke i liberal­ne stranke te Lloyd George oštro su kri­tizirali vladu i traži li, da ona preda ostav­ku. Chamberh1in je ipak u noći 9. t. mj. nakon vrlo uzbudljive rasprave dobio po­vjerenje Donjega Doma s 281 g)asom , dok ih je 200 glasalo za nepovjerenje vla­di. Ovo je najmanjn većina, koju je do­sad imnla nacionalna vlada. Od strane o­pozicije padali su poklici: »Podnesite o­stavku l«

RUSKI JEZIK U NJEMACKIM šKO­LAMA. U njemačkim višim školama u­veden je kao drugi obvezatni strani je­zik ruski jezik.

PREKO 2 MILIJUNA BRITANSKIH VOJNIKA POD ORU2JEM. Britansko carstvo ima dva milijuna voj'Oika pod o­ružjem, ne računajući ratnu mornaricu i posadu s trgovačkih brodova te zrako­plovstvo. Prosječna starost vojnika u bri ­tanskoj vojsci je 26 godina. Velika mno­žina dobrovoljaca, koji su stariji po go­ctinama, neprestano se prima u vojsku. Od tri prijavljena obično su dva sposobna za vojsku.

na. Doprijevši do svetosti drugim pu­tem negoli Pelletier ne mo.že se sum­njati, da je i ona, unutrašnjom zado­voljšfir)om i mrcvarenjem duha i udo­V4, u zajednici s Raspeiim Bogom, spa$ila toliko duša, ko)jko jh je mo­gla da spasi žena najveće pobožno­sti i ujedno najdj,elofvornije ljubavi. Ovo je bHa jedna od najljepših taj­na Gef1l0linih, tajna, koje su ostale između nje j njenog božc')nskog Uči­telja u onom duševnom divnom sa­obraćaju, po kome jpj je Gospodin htio da bude širokogrudan višim mi­lostima i odlikama, da ju je učinio .51ičnom samoj sv. Katarini Sijenskoj uijsnuvši u njeno slabašryo tijelo pet rana svoga raspeća, te učinivši da psjeća, kako se to doznaje iz životo­pisa, što ga je napisao nj~n dubo:mi vođa otac German od sv. Stanislava, sve bali njegove muke, bičevanje, krunisan;e fmovom krunpm, pak i •stu smrtnu borbu na drvetu Križa.

Rodivši se 187-8. u jednom od­fbmku tuke1 u KamHjenu, živjelts je za 25 goalna naJprije unutar doma­~lB zfčlfna, a zatim unuter zidina jed­ne 'gostolJubive 'dobre obitelji. Oči

Svečano proglašenje dviju novih svetica Ka ko jav lja agencija " tcrnni c, Sv. O­

tac Pn.pa Pio , ll. je nn Spasovo 2. t. mj . izv r io vcčo.n u knnoni znctJU bln1.cne djevi­cc e m m e n l g n n i i blažene M o r i­j e P e ll e t i er. v. Ota Pap, i~vr io je ove prve ik non itncijc, otkad je Papom, u ba­zi lici :-vet ga Petr , koja je sva SVJCtluca lu bogato iskićena ~a ovu vcčano~t. U sveča­

no lt JC udjclovuo velik broj kardin la, pre­latn, vatiknn:.kog pl emstva i ogromno mno­štvo vjernika i poklonika iz l tnlije i ino­zemstva. V,.:likn kupola bila je u lc.ra~ena div­nim sagovima, na koj ima su sc nalazile sll­j( c čudotvorn i h djela ovih dviju novi h vc­tica . Oko prijestolja v. Oca Pape nalazjlc u e klupe, u kojima u bili kardinali, vi­

soki prclnti , nadbi kupi i biskupi. Ne~to

dalje nulazi ln sc tribina, na kojoj je bila r imska aristokracija . Opažcni su bourbonski prinčcvi obiju icilija, Princesa Saksonska, Princeza Bava rska, Prlnc Chiggi , veliki me­štar malt cških vi tezova.

U 8.15 sati ušla je u baziliku Svetoga Petra procesija sa Svetim Ocem Papom, ko­ji je bio okPužcn s pedeset biskupa i nad­bisk upa, član ova vetoga Kolegija. Sv. O­tac Papa sjedio je na gcstator koj stolici, koju su no ili scdla ri . Na glavi je imao zla­tnu mi tru , a u ruci, kao i svi drugi ~Jano-

Budite agostoll svoJe sredine!

vi procesije, zapaljenu svijeću. Kada je ušao u <baJ.iliku, vetj Otac JC i~ibao Bil stolice j

kleknuo pred kapelom vctoga nkramenta, ~Mim stao pred oltar, u potom sjeo na sVOJ vcltki 'Prijesto. Tada ue počch1 ceremonija kanonizacije. n svoga pnJe tOlJa Sv. Otac Papa it,govori je formulu, kOJOm je dvtjc Blažene proglasio novim sveticama rimske

rk vc. Ku.d ;e Sveti Otac Papa progla io dvi­

je nove svotice, ogromno mno~tvo viJcta dugo ,je pluc~kalo, dok su va zvona zvonila

bazilike sv. Petra . Ovom zvonjenju pri­družila u sc u zvona svih rim kih crkvi, pozdrn vijajući radosno novi! svetice.

U crkvi sc međutim svečanost nastavi la pontifikalnim Tc Dcumom. Sveti Otac Pa­'Pa Pio Xli . u svom govoru 1.Jpoz.orio je na ogromnu rat.)j.ku između vrlina novi h sveti­ca i niskosti našega vrcmc.na, koje radi ze­maljskih zadovoljstava zaboravlja čak i duž­nosti s rca . Uslijed toga dolazi do stale§kc zasljepljenosti, međJJ narodima nestaje ona vcz11, koja treba da ih ujedinjuje u božanskoj ljubavi. Rat je posljedica takvoga stanja, rekao je Sveti Otac Papa, i pozvao ljude, da dignu oči k nebu i da sc pomole novim svctiCIIJTia, da i oqc traže božansku milost za sve narode.

Oružje apostolata PRIMJER

eki mi le, da se qpostolat $11Stoji u pouci, u ~i renju kr"ćansk.ih ideja, pomo­ću govortl, konferenca ili i običnih rnz­govora. To je krivo JTii ljenje. Pouka je samo sredstvo apostolata; nije apostolat.

Isus Krist, prije negoli jo uzašao na nebo, ukratko je ponovio i naglasio po­ziv svojih apostola tc im kazao: »Bit ćete mi svjedoci u Jer4snlemu l po svoj Jude­ji i SaJDarlji i do kraja zemlje«.

Tu je označena bit apostolata: sv je­dočiti -za Krista, to jest za istjnu njego­ve nauke, za svetost njegova. zakona.

Ovo pak svjedočanstvo kršćanin može da dade svojim po!)ašanjem, još pri je negoli riječju . Evo apostolata primjera.

Ovo jo apostolat, koji su prve'l)stve­no vrši li prvi kršćan i tc su s njim uspje­li da obrate veoma mnogo pognna, od ko­jih su neki pripadali vi im krugovima. Glasovito je obraćenje poganskoga fil ozo­fa Justina, koji je kasnije postao mučeni­

kom Kristovim. On sam piše, u SVOJOJ

glasovitoj Apologiji kršćanstva: »Jn. koji sam onda uživao u naukama Platono­vim, lu no sam strašne klevete protiv kršćana. ali g l edajuć i ih neust rašive uoči

smrti i svc!la onoga, što se sma tra straš­nim, mislio sam u seb i, da je nemoguće, dn bi oni vodili život zločinaca i podavali se grješnim 'nasladama. Tko je oduševljen za naslade, tko pretjeravn i nalazi slast, da se hrani ljudskim mesom, kako može da vol i smrt. kad mu ona otimlje ono, za čim on najviše žudi? Ne će li naprotiv pokušati svim sredstvima, da produži svoj zemalj ki opstanak i izmakne vlastima ra-­di je ne!(oli da optuži samoga sebe i preda se u oaTUčaj smrti?«

Justin je dakle upoznao istinu kr-

ljudi po ničemu na njoj nijesu zaklju­čivala, da se u njoj krije pojava ka­kve vanredne žene i buduće svetice. A ipak kakva divna pjesma je .život ove »gospođice«, koja obavlja naj­revnije sve kućne poslove te zna da bud~ ujedno i Marta i Marija, a nada­sve Marija u božanskom razmatranju nebeskih stvari, tako da je istodobno dobra domaćica i da ne može da iz­bjegne divljenju onih, koji je okružu­ju i koji je zovu »anđeo u tijelu«. O­ružje ove čudesne djevojke, koja je imala žar najvećih mistika Crkve, bilo je u suštini ljubav i boJ te j~ u njima postigla najveću savršenost. Ovim o­ružjem ona je znala sebe nadvladati i nadasve predobiti srce Boga, koji je nSJgradio fljenu lj,ubav udijelivŠi joj tu milost, da ie spasila tolike dtlše, te nadarivši Qjenu .dušu onim osobitim darovima, koji su je morali ubrzo do­vesti da uznapreduje do visina Tabo­ra. U riječima »ljubiti i trpjeti« sav je program njena života, koji je ona pro­živjela u doba, kad je bio preoteo maha materijalizam le otvorena i ne­smiljena oorba protiv svih vrednota "duha i svetih' prava savje.>fi.

ll.

šćanstva po ponašanju kršćana. I sudio je kao dobar fi lozof; jer se svaki uzrok po­znaje po učincima, kao što e svako sta­blo poznaje po plodovima.

i tinu dobro ponašanje kršćana je dokaz zbflje, činjenica, da je vjera Kri­stova dobra. To vrijedi kao da se kaže : to je apostolat.

r to je apostolat osobito moćan i u­vjerlj iv; jer će uvijek bi ti istinito ono. što se kaže u poslovici: riječi nas pokrenu, ali primjeri vuku.

MOĆ PRIMJERA Ova p ihološka moć pnm;era osnivll

se na osobitim zakonima, koje će biti do­bro spomenuti.

· Prvi zn.k.on je, da istina ulazi u našu pamet preko sjetila. Osjetljive, vidljive stvari imaju stoga na naš duh veću moć

negoli a1JStraklne istine i dobro smi§ljcni sudovi l zaključci. Primjer pak čini vid­lji vom istinu, koja se, na neki način , utje­lovljuje u osobi i činjenicama.

Moramo dodati, da primjer govori nnjživljem i najosjetljivijem sjetilu : vidu. Ne uzvisuje li zato pedagogija intultivnu (zornu) metodu? E pa dobro, primjer je divna in tuitivna lekcija.

Drugi psihološki razlog je u našem nagonu nasljedovanja. Kao što se zijeva, kad vidimo druge, da zijevaju, tako, kao da smo pokre,nuti od nekoga nevid lj ivog nutarnjeg mekani zma, vrši sc djelo. dobro ili zlo, koj e viclimo. da vrše drugi . Ne govo­ri li se o pošasti primjera?

Vrlo važan razlog čin i nam se i ovaj : pnm;er je ni jemi govor uvjerene osobe. A uvjerenje rađa uvjerenje, kao što su­zo izvla če suze.

-apo kon primjer je kao slatki poziv, ti ha pobuda, koja sc spontano upravlja

A ona je za sve one, koji su ove vrednote nijekali i gazili, htjela da u najvećem stupnju ljubi i trpi, da na svoje jadno tijelo skupi sve moguće patnje, da dade zadovoljštinu povri­jeđenoj Božjoj pravdi. >>Nije doba, da ti trpi~-toliko ... (Isuse). Sad sam ja tu; moj je red; pod tvoj Križ doći će moja pleća.« Gospodin je privolio na ovu želju djevojke i učinio ju je do­stojnom, da trpi, možda više negoli je itko toliko trpio. Njena smrt može se prispodobili smrti Isusovoj na Kal­variji, jer i ona je do nje stigla nakon dugog i patničkog križnog puta. Na V~iki petak 1903. skoro čitav dan je raširenih' rul<u u obliku kriia, skoro neprekidno u ekstazi razapeta sa svo­jim Isusom. Nato na Veftku subotu, kad se opet oglasiše crkvena zvona, da najave »Gioriu«, ona se zauvij.ek sjedinila sa svoiim božanskim Zaručni­k'om, s kojim je kroz čitav život bila u čudesnom ljubavnom razgovoru.

Gemmu Galgani možemo uspore­diti sa jakom ženom iz Sv. Pisma i s mudrom djevicom iz evanđelja, koja je u svojoj duši sakupila toliku sna­gu, očima ljudi skor.o nevjerovatnu, da nadvlada mnogovrsne zasjede i

STRANA 3.

drugima, n da sc ne namećemo za u či­telja l suca, a da ne povrijedimo ni čiju osjetljivost 1 pu~timo svu onu slobodu, što je svima tuko mila.

Rnd l svih ovih razloga svjedočanstvo primjera obtčno je moćnije negoli svje­dočan tvo rij eči. Kohko e duša obratilo primjerom dobrih kršćana!

Dn navedemo jedan nedavni slučaj, koji je mnogtma poznat : obraćenje Oca

ugustina cmelli, rcktorn katoličkog

veučilišta u Milanu, koji je u .mladosti svojoj vojevao u redovima socijalizma. Providnost se poslužila primjerom jedno­ga druga, judcvita ecchi, koji je da­nos Sluga Božji. Ta dva mladića nado&e se skupa na sveučilištu u Paviji, kao stu­denti medicine, a nato u vojničkoj bolni­ci sv. Ambroza u Milanu kao vojnici­bolničari. Baš u ovoj boln ici - koja je danas ijelo , veučillšta Presvetoga rca, kome je Gemelli rektor - dogodilo se obraćenje. A prvo sjeme je bilo bačeno u du&u obraćenika izglednim ponašanjem Necchi-a. (;itamo u životopisu ovoga, da je emelli sumnjao u iskreno t svećeni­

ku i katolika. :Zivući u blizini 1 ecchi-a, koji je bio gorl;ivi i borbeni katolik, htio je, da prouči njegovo ponabnje u sve­mu i po svemu.

Jedne večeri reče mu : »Cui, Necchi, sutra, kad ustaneš, dođi , dn me probudiš. Znatiželjan sam, dn viclim, što ideš, da či niš. Hoću da i ja doclem s tobom.a:

»Dođi slobodnoc, odgovori Ljudevit. Ujutro uniđoše skupa u kapelu, i Ge­

mell i ostane u dnu, kod vrata, skr·tenih ruku, da promatra. Svećenik je čitao sv. M~ su: časne sestre, klerici-vojnici i Ljude­vi t pr i česti§e se.

Gemelli, nakon Mise, izašao je s dru­gom pretvarajući se hladnim i ravnoduš­nim. A uistinu je bio ganut i uzbuđen .

Nastavi vojom istrngom slijedećih dann, a da nije dao, da se tk.o tome dosjeti. Sveukupni utisak bio je silan i postade predmetom razmišljanj a..

Od tada pobudne riječi ecchi-a, ko-je je oplodi la milost Božja, sve dubl je su prodirale do dubine već uzbuđene duše nje1ova druga.. dok ga nijesu konačno

predobi! e za Boga. (V . Pio Bon dioli: Vi­co Necchi, Societa Editrice :oVita e Pen­siero«, Milano, gl. IX. str. 250--251)

M. DELLY : SAKRlVEi J MlLIJ U l. Roman, preveo s francuskoga L. Pe.ri!Jić.

naklada Knjižnice Dobrih RPJTI8.IJ&, Z&­greb, Trg Kr. Tomislava 21. 11slovnn li­ka V. Milo11Iavljevića . Strnoa 164. Cijena Din. 25, 4Vez Din. 10 više. - Savremena francush spisateljica M. Dclly pogopila j~ ~v(}j irq romnpiJTI& o.qnkav način priča­

oja i pdapra1a on~tkov~ sadržaje, kakove svi jet najvo)j, pa je te}cln golemi broj čitača, ne samo u svojoj doi)1ovini, nego i u drugim narodj ~pa. U sam hrvatski je­~ik prevedepj su V!!Ć njezini roman i »D va srca«, »Bij ela ll}.l1Čka«1 »T ajnll .rijeke L4-zcte« i dr., n sada još "S~}qiven i miliju­ojcx, l ta j ·novi roman ima sva obilježja autoriči n a pera: lagano pričapje, zapi mi vi zaplet i li jepi sadrtaj : n sredina, u kojoj se radnja ocligrava, ovn j su put savre.,c­nici raznih nazora na ,;jet, iz čegfl on­sta ju izvje:;ne predrasude i či tavi zaplet romana.

lukavštine sotone te se oslobodi ne­čuvene silovitosti paklenih nasrtaja. T o je jedno od njenih najljepših obi­lježja, jer nam je dokazom, da sve ono, što je u njoj čudesna, nije samo dobrovoljni dar Božji i plod Njegove osobite ljubavi prema njoj, već i tru­do!T) postjgnulj uspjeh i kr:;ava pobje­da. U ovom čudesnom SVIJetlu ukazu­je nam se Gernma Ga lgani, po jzb~r pF~tnica j mučenica, na koje gl~vu Je Sv. Ot<!C Papa ovih da11a posta~!o na: mje.sto trnove krune jqunu sv tjetla 1

slave.

• T o su čudesne pojave že11a1 koj~

6e odsad svi C}araštajj skupa s Cr­kvom zvati ))svetima«. .Nek.a njihova )jubav naprama Bogu i bli~nj~m~ st~­tj današnja nerpima stvorenja, ko1a ZJ­vu na ovo111 svijetu, koji je naža lost, vetim dijelom, zaboravio sve ono, što je dužno$.! i zapoviJed evanđeo: ske ljubavi, kaKo i~. ~v~j. dvo.strukl put, na 'kojemu su oqstJie l ~otJ~ral.e svoj život ove dvije svete duse, Jedi~ ni, želimo li, da s Isusom uzađen:'o k blaienstvu, koje više nema kraJa.

STRANA 4.

Iz naših krajeva :-\ A PR .\ Rl I . Pri po jetu

Zngrcbnčkog Zbora 2. !. mj. predsj dnik dr Vladko \l n č e k u ra.:govoru, medu ostulim. izj11vio j e : » ama je sada prva vrha, da spriječimo rat. Sve ostalo doći

će amo po sebi.«

lt\ lE O A 11: OPCIN KE PRAVE PLIT l D BR NIK . Ban H r-

Yat ke dr lvnn ubnšić imcnovno je op-ćinske uprnvc u plitu i Dubrovniku. -

ovi split ki načelnik je g. dr Jos ip Br-kić, odvj e tnik u , plitu, rodom iz kn-brnja, n dona čelnici su gg. Fer ić ln-rin. ind u tri ja lac, i e g v ić t\ l nrin, tc/.nk. - t ovi dubrovnčk i načelnik je g. dr Jo-

ip B a l j k n , odvjetnik. a donačelnici

g!!. dr 1atc K a t ić, tajnik Trgovn čkc

komore, i t\ \ n roj i e n ·\ nrko, elja k iz Župe.

1 O POJvlQCNIK VAI"J Ki l l PO L VA. Ovih danu pot­pisan je ukaz, kojim sc bivn šef knbine­

ta potpred jcdnika vlade dra 'ln čkn tc do ada "nji načelnik ministar t va vanjskih poslova i opunomoćeni minis tar u hileu g. llija J u kić imenuje za pomoćnika mi­ni trn vanjski h po lovn .

Z .\ . O O A BA.'-1 .\ D . ' AV KE BANO !1 E postavljen je Brnnko K i j u-1· i n a, ja v ni bilježnik iz tn re Pa zove, a rnuje en je dužnosti i stavljen 'na raspo­loženje dosadnšnji ban g. Radivojević.

POTPORE PORODIC M VOJ I-KA. , edavno je m inistnr vojske i mor­narice izdao obja vu, u kojoj je upozorio, da je pogrješno ob raćati e Min istarstvu vojsko za dodjeljivanje potpore prema

redbi o potporama porodica pozva'nih na vojnu dužn ost. objavi se kaže: >> vima zaintereso,•anim obveznicima po pitanju dodjeljivanja potpore treba da je jn no,

dn se zn dodjeljivanje potpore imaju o­braćati samo svojim opći nama - grad­

skim poglava r tvima, a da odluku o do­dj cljivnnju potpore, ili odbijanju od iste

donose nadležni odbori za potpore, koji postoje kod svakog srcskog uda. Proti­

Ta odluke odbora za potpore ža lbe se

podnose nadl ežnom okružnom sudu , na čijoj je teritorij i sreski sud, či ja je od­luka po žalbi izvr·na i protivu iste nema mjesta pravnom lijeku . V oj ne v lasti du ž­ne su sam o da izdaju obveznicima uvj e­r enj a o vremenu . provedenom na vojnoj

dužnos ti-v ježbi. kako bi sc ista priključila

molbama za potpore, i to će i u buduće

činiti po dužn osti«.

DRZA VNO DOBRO »TOPOLOVAC«, koje leži između Lonj c i Save u blizini Siska, prešlo je u lnsn1·tvo banovine Hr­

vatske odlukom ministarskoga vi j eća, a na osnovu uredbe o banovini Hrvat koj . Ono pokriva površinu od 14 hiljada jutara .

RASP STE E OPCI SKE UPR VE U SMTLC:TCU I KR DTNU. Ispostava Banske Vlasti u Sp litu raspustila j e op­ćinske up rave i općinska vijeća u SmiJ­čiću i Skradin u. Do novih izbora bi t će

postavljene privremene općinske uprave

za obe općine.

J E DJELUJE OPCI~ -

KlH lZBORI J\1 akon sjednice b11no-vin kog odbora J zn banovinu lln•at­sku, kojoj je predsjedao dr G. Andclino­vić, obja vl jeno je aopćcnj e, da J neće

sudjelovati u općinskim izborima u Bano­vini Hrvat koj, ali sc prepušta pristašama,

da u pojedi nim općinama suraduju s opo­ZICIOnim (!.rupama i pos tave zajedničke

kandidatske liste, koje, veli sc, ne smi ju

imati stranački karakter. Pri tome sc is­ključuje suradnja s onim opozicionim gru­

pama, koje imaju protivne poglede od JN na državni socijalni poredak. Iz­

gleda, da sc to od nosi na pravaše i na komuniste.

PLA ·A LI.JEC: IC! 1. VOLONTE-Rl.r\1A-STAž i T IM . Liječnici stažisti vo­lcntcri ovi h dana primit će prvu plaću

prema odluci ministarskoga vijeća , n na

tem elju prijedloga ministra soc. politike i nar. zdravlja dra Budisavljcvićn. Plaća im teče od l. IV., a odj:!adnnje prvih isplata

je uslijedilo radi toga, što je bilo potre­

bita obaviti neke Formalno ti kod glavne kontrole i pribaviti dokumente.

P Vfš • JE PL CE POMORC I 1A.

Predstavnici brodovlasnika Male o baln e

plovidbe pristali su na zahtjeve pomoru­ea tc su im svima od l. ožujka i plnlili

skupnrinski doplatak u iznosu od 200 di ­

nara. C:nsnici pak palu be i stroja od l. travn ja dobivaju 300 d inara mjcscČ'nogn

dop latka .

»KA TOLIKu - ----

najbolji 1~1~č~i ~v~i strojevi l ptsmcna ga rancija 30 godina

Radio aparat1 TELEFUN I(E1 i ORION specijaln i 1.:1 sela

Motoc1kle, Bic!ldc, Pelro max lampe OVOST - šted ne VJ ctllj kc na šp1nt

velika svjetlost malJ trošak, p isać i stroJevi Hr valske vunene zastave. '

C1jcnc umjerene. Za go tO\'O i na o tpl atu JAKOV TERZANOVIĆ- Š113ENII(

Život Šibenika DUHO l. U nedjelju 12. t. mj. sv.

rkva slavi pomcndnn silaska Duha vc­toga na npostol c ili Duhove. vim na­šim crkYnma bi t će nedjeljni red sl užbe Bož je. katedra li bit će u 5.30 s. ujutro župska , •. Mi n. Zatim u 7, 8 i

9 s. tihe sv. '1 i e. ll s. pontifiku.lon v. '\isa prcuzv. biskupa. U 7 s. uvečer

S\' ibanj kn pobo/.nost, propovijed i bl ago-lov s Presvetim. - a duhovski p o n c-

d j e l j n k, i ako nije zapovj edni blag­dan , u svim nn ~im crkvama bit će sv.

\ i e kao u nedjelju, o im to će u k a­t e dr a l i radi krizme, svečana kon ven­tualnu sv. l isa bi ti u I O s .. n u ll s. ti­

ha S' ' · Misa.

V. KR1Z1\1 u na šem gradu bit ,•e u kat edra li na duhovski P'OnedJ c -1 j n k l . t. mj . U JO s. bit će sv. Misa uz. pontifik a lnu asi stencij u, a za tim sv. krizma. U ll s., za vr ij eme sv. krizme, bit će tiha

s . Mi a. Up owrava ju sc rodit elj i krizma­nika . da krizmeni kum može biti samo ka­

toli k, /.. o ji je već kriz.man .

BL AG D GO PE OD PLAC: s la-vi se u stolnoj bazilici sv. J a k o v a u ponedjeljak 13. t. mj. Devetnicu je za­počela 4. t. mj. i drži sc svakoga dann u 5.30 s. popodne. oči blagdana, 10., ll. i 12. t. mj ., bi t će trodncvnica, koja će

bi ti spojena a svibanjskom pobož no 'ću svake vcčcui u 7 s. 1 a nm blagdan 13. t . m j. bit će tihe v. '\ iso u 5.30, 6, 6.30, 7, 7 .30, 8, 8.30, 9 i ll s. vcčn'!la v. Mi sn, uz

pontifikalnu asistenciju, bit će u 10 s. 7 s. navečer svibanjska pobožnost i bla­goslov s Presvetim.

V. PASKVAL s lavi se u petak 17. t. ~j. u crkvi sv. L o v re. jutro u 5 s. bit će lekcije. U 6 s. pj eva na sv. Misa.

7, 8 i 9 s. ti he v. li e. U 10 s. pj e-vana sv. li sa. 5 s. popodne blago lov

Presvetim. - Devetnicn je počela 8. t. mj. J edjcljom po<.i nj e u 5 s., a ostali h dann u 7.30 s.

IZ KRIZAR KOGA BRAT TVA. a Duhove priređuje na~c Bratstvo za voje članove i prijatel je prvj društveni izlet ::;a

Split. Odlaza.k u 5 s. ujuLro. U Vrp o l j e u sv. Misa i mjesečna sv. Pri čcst. U T r o g i r u razgledavanje mj es ta po tumaču . Tako isto u o l j n u , gdje ćemo polož.Lti vijenac

'na grob neumrloga Bulića . Razgledavanje tvorn ice. U Spl i~u ra zg ledavanje muzeja, Marjana i grob a T rumbićeva. Uveče u 8 s. rpovratak. I de e s autobusom. Cijena po o-

obi 40 Din. - a prošlom sa tanku odr-žao je duhovnik Brat tva vlč. don Dam­jan R o cl i n predavanje o biti kr~ć:l n tvn.

koje e astoj i u svrhunarnvnom život u

milosti, u pravoj vezi čovje k a s Bogom i u sjedi nj en ju s Bogom. - pe k 10. t. mj . svi na sastanak.

POZIV VOJNOG ZAP GRADA SJBENIKA. Vojno .zwpovjcdniš tvo

grada Si ben ika izdalo je ova-j poziv: »Cu vaj­te sc neprijatelj 'kih špijuna j agenata! U

posljednje vrijeme s trana obavještajna služba

nastoji vim sila ma dn unese za bunu u voj ku, da poljulja povje renj e u našu dr­žavnu upravu i da prikuplj ajući podatke o

našod vojnoj ili rad i protiv interesa na ­rodne obmnc i sig urnosti zemlje. vi rodo­

ljubivi Ju goslaveni od naj manjeg pa do naj­v ećeg, dužni su dn budu na oprezu i dn talno budnim okom prate sve pojave o.k.o

sebe obraćnjući nn ročit u pažnju na strana li ­en medu kojima ima n ajveći broj stra nih špijuna i agenata, koji rade protiv vitalnih

interesa d ržave, pa dos lj edn o tome i protiv svnkog Jugo !avena pojedinca. Rodoljubivi

Ju goslaveni. Vaša je sveta dužnost da sve ono š to vidite i saznate, n što pos redno i neposredno može da š tet i općim držav nim

interesi ma, intcrcs•ima narod ne obrane i si­gurn os ti domovine, n ::tJjhitn ijc dosta vite -

najbolje l ično - koman di Sibcnika, u kojoj post.oji biro, namijenjen pccijalno suradnji

s građa nstvom u ci lju u~Zbijn nj a neprija telj­

ske špijunaže i štetn e agitacije. l majt e na umu , da često na izg led i beznačajni po­

datci mogu biti od ogromno vrijednosti, zato

obavještavajtc o vcmu ~lo mis lite da će

biti od kor is ti. Jugoslaveni, ne zabo ravit e da je to Vaš dug prema domovini i budite u ovom pogledu krajnje savje ni i pedan­

tni. «

U 1RL!. Od 2.- 9. t. mj. umrli su u Si beniku : L a l ić Duro pk. La ze iz Bra­tiškovncn (6- g.) P er o n j a Bartul

Jurjev iz J el -e (54 g.), a iz iben ika: mr­tvorodcn o K n l e '1ntc pk. Ante, J ur i­š ić Mate pk. Jose (81 g.), P o li ć Mi­leva iko liM (20 mj.), D u l i b i ć J el u ž.

T vc (56 g.), P n ić Zorka Iva nova (5 mj.), J\ \ o e e k Vanda pk. H enrika ( 19 g.) Z o­

rić . iko pk. J ere (33 g.), E rnk Boro Antin (l l mj.), B a r n n o v i ć Frana ud. pk. T vc (75 g.) i l u· tr a Ivan pk. Jo­

sipa (6 1 g.). - P. u m.l

TRO A OPO \ lENA ZA PRIJ V ­

LJIVA JE TRA ACA. Prcdstojništvo gradskog redarstva u ibeniku uputilo je slij edeću opomenu : Od strane ovoga Pred­stoj ništva zapaženo je, dn sc mnoga od­govorna lica ne pridržavaju Uredbe o pri ­ja,·lj ivunju tunovništvn od 15. I. 1939 Ul

br. l 10. O obito sc iste Uredbe ne drže vla nici, odgovorn i upravitelji kuća, kao i stanari, koji jedan dio svoga s ·~ana izdaju pod tannrimn. Ovim e putem skreće pa ž­nja vima onima. koj i su na temelj u gor­nje rcdbe dužni podnositi prijave ili od­jave, da će sc od strane ovoga Prcdstoj ­ni · tva voditi sta ln a kontrola, te dn će se

svi oni , zn koje sc nade dn su se ogluši li propi ima rcd bc o prijavljivanju stanov­

ništva najstrože kazniti globom od JO do 500 Dinara, ili u lučaju ncplntežn zatvo­rom od l do 10 dann. - V. D. Prcdstoj-

nika r edars tva: M. ikši ć.

ZABRAt A IZD A lJ SOB z LOKALE. Predstojništvo gradskog redar­

stva u šibeniku izdalo je slijedeću nared­bu: Pozivom na čl. 66 i 67 Zakona o unu­trašnjoj upravi, zabranjuje se vla nicima lokala, kavana, hotela, kr · ama i točioni­

ca alkoholnih pića, da u zgradi, u kojoj imaj u voju radnju, izdaj u sobe zn stano­

' 'anjc i konak žcn kom osoblju, koje j e u istoj radnji zapo leno u bilo kojem vi ­du zapo Jenja . orn ja na redba stupa na snagu dann 16. vibnju 1940. godine. Sva­ki prekršaj gornje naredbe bit će ka žnj en globom od 10-500 dinara , a u s lu čaju

nei plate zatvorom od 1- 10 dana. - V .

D . Preds tojnika redarstva: M . ikšić .

l 1 CL t\\ »ZIV A Vl-JETLA« javljam, da je nakana klan janja zn s l ije d eći tjedan (12.-18. V.) : z n m ir

m e d u n a r o d i m n i d a n a s B o g p o­

š t e d i t r n ' n o g a b i č a r a t a - Don Ante Radić.

K PIO BfH JED:\U K CU u Sibe­niku. Pon ud e i adre e prijaviti do 25. svibnja redni tvu lista. ~~"a.,..·~~~~

~azne vijesti ------- "" ETIRlJ U DRlA VA A TA T E. Pari ški politički i diplomat-ki krugovi i tiču, da je prilikom zasje­

d anja vrhovnoga ratnog vijeća od 23. pr.

mj . uradnja cvrop kih država, koje se na­laze u rn tu s jemnčkom, dobila značaj

koalicije. fran cu kn, V eli ka Britanija,

Poljska i orvcškn ada su uj edinjen e na osnovu ideje prava narod a na nezavisnost i po ' tivnnje medunnrodnih obaveza. j i­

hov prog)rnm i njihova akcija su zajedni­čki. Toj pentanoj homogenoj konlici9i u· prots tnvl ja e »trojnn kombinacija«, koju

jemačka uzalud pokušava ostvariti, u­dru ž u j u ći Italiju i ov jet ku Rusiju, koje ne samo što imaju u unutrn ' njoj politici

suprotn 11 hvaćanjn, nego su im i vanj ko­

politi čki inter i uvij ek d osa da bili u su­kobu. T a j nacrt bio je prikaza n kao oru­

d o za obrnnu ratnogn st11tus qu oa i kao

tn ka v je propao.

8 MILIJARDI ZA POJ C:A JE O ­R ž E GE TTALTJE. lužbeni li t objelodanjuje zakon od 4. IV., kojim e talijanskom ministru rata stavlja na ra­

spoloženje viša.k od 8 milijarda li ra zn po ­

jn ča njc oružnn c snage.

PRlLTV EVROP KOG ZL TA U U biva vc jači . T okom same jedne

sedmice u prošlom mjesecu priliv zlata

u Sjcdinjone Američke Drtnvc izno io je

72 milijuna 372 hiljade dolara. Iz S v e d­

s k e j s tig! zlata u vrijedno ti preko 18

milijuna, iz E n g l e s k e preko 18 miliju­

nn, iz B e l g i j e preko 15 milijuna. i iz š v i e n r s k e oko lO milijunn dolnrn . Od

početka rn tn ~v <l d s k n je uputila u

zlata u vrijednosti od preko 154 miliju­

na dolara.

KĐtoličke pobjede -BROJ 19.

SVE VECI U PJESl KATOLičKE šTAM­PE U LITVI

»XX A.mzius« (Dvadeseto stoljeće),

litavski katoli čki dn evnik u Kaunasu, u zadnje vrijeme bilježi sve veće uspjehe.

Ovaj list je 1936. imao 3 hiljade pret­

platnika, a sada iz lazi već u nakladi od 25 hiljada primjeraka , te je tako postao najvećim dnevnim listom u Litvi.

Is tov remeno ja vljaju iz Ka u nasa, da je Jitnvska kato li čka š tampa uopće znat­no porasla. Katolički tjednik »Musu Lai­

krastis« (1 aše novine), koji je 1936. imao 39 hiljada primjeraka, početkom 19-10. ti­

skao se u 76 hiljada prim jeraka. Vodeći

katolički mjesečni k »Zidinys« ima 2100

pretpln tn ika . . akladc ostalih katoličkih li­stova kreću se od nekoliko tisuća pn do

80 hiljada primjeraka . U Litvi se ra pača godišnje preko po­

la milijuna brošu ra vjerskoga značaja .

KATOLIC:KI VOJ 1J VECENICI U JA-PA KOJ VOJSCI

»Le Vingtieme Siecle<<, belgijski kato­li čk i dnevnik u Bruxellesu. javlja, dn je

u j apanskoj ;rojsci imenovano 30 katoli­čkih vojnih svećenika . Oni će vršiti du­

hovničku službu u japanskom ekspedicio­nom korpusu u Kini, a imat će j ednaki rang kao i budhistički svećenici .

VELIKODUSNI DAR

Početkom ove godine umro j e u Fi­renci plemić Jo i p V n y- G e p p i. Opo­

rukom je ostavio čitavo svoje imanje, koje sc računa na 7 milijuna talijanskih lira (oko 18 milijuna dinara) » 1aloj Ku­ći Božje Providnosti«, koju je osno,·ao u

Turinu sv. Josip Kotolengo zn uzdržava­nje irotinje i bolesnika.

OBR CE JE GLA OVITOG KOMU I­STE

meri čki komunisti su se silno izne­

nadili, kad su ču li, da sc glasqviti pisac Br o u n obra tio i postao katolikom. On

je najprije bio protestant, i to sin jedno­ga protestantskog vjerskog poglavice. Na­

to je po tao komunista i pisao najgore po­

grde protiv katoličke Crh.'ve. o jedam­put posluša jednu kato l ičku propovjjed. I čuo je, dn su rimske Pape ne· to pisali o komunizmu. Zaželi to pročitati. Kad je

pročitao, uvidio je, da jcdinj Papa ne la­

že. Obra t io se i sad je dobar katolik.

N KLAD V TIKA KOG D EVNI-KA »L' OSSERVATORE ROt\lANO«

Londonski »Catholic Herald« donosi izvj eštaj svoga rimskog dopisnika, koji ja )ja, dn je vatikanski dnevnik »L' Os­

scrvatore Romano « dosegao nakladu od

preko 200 hiljada primjeraka d]lcvno. Za talijanske prilike i odnose znači to gole­mu visinu, j er na pr. i nnjrašireniji ta­

lijan ki dnevn ik »Corriere della sera«, u Milanu ima nakladu od 500 hiljada, a »Giornale d' Ita lia«, li st talijanskog m.tm­

stnr tvn vanjskih poslova, između 200 i 300 hiljada primjeraka.

Pred nekoliko godina naklada lista

>>L' O crvntorc Romano« iznosila je samo 28 hiljada primjeraka. Jedan od glavnih uzroka današnj ega snažnog porasta njego­

vc naklade, prema navodu dopisnika »Ca­

tholic Heralda« jesu dnevni članci sa ši­trom »G.G. c. Iza nje e krije Guido Go­

nella, profesor na d ržavnom sveučilištu u

Rimu. >>L' Osservatore Romano(( izlazi u dva

izdanja.

»OTAC EVROPSKn-1' SIROMAHA«

Godine 1917. •nij e bilo samo kod nas

glada, nego možda još i više u Njema­čkoj i u triji. jcmačku je djecu tada

spasavao jedan stranac, izozcmac, kato­

lički b iskup Diepcu. Još i danas je živ. davno jo proslnvio SO-godišnjicu života.

Tma razna odlikovanja gotovo od svih ev­

rop ki h država t e gn snv svijet zove »otac

evropski h siromaha«.

U­tjecajni madrid ki list » Ya« u svom uvod­

niku pod naslovom » ezavisnost« ističe,

da neutralnost "panjolske predstavlja zai­

sta nj enu ncznvisnost. »Ni'ta ne će Špa­

njolsku natjerati, dn odst~pi od svoga pu­

tn nezavisnosti«. KO KORD T IZMEĐU VATIKA­

NA I PORTUG L KE potpisan je 7. t. mj.

FRA CUSKA DEMOBTLIZIRA. Fran­

cuska vlada odlučila. je, da demobilizira

sve vojnike od 4? i ·48 godina.

VLASNIK I ODGt>VORNI UREDNIK: llCĐN ANTE RADIO - AIBENIK ULIC" BL. NIKOUt tfAVILićA 111: TISKARA aKAOIOc (O. BEtlNAROO . BULJE

iTfzU PLATA l ZEM TV --

La

luaac pr mn

N se na pH an j rasplet zla. N rljall!lf, na! p ga ud ~Ih l SITO i

Ka obilje

llbija L

bro, p ravi.

E je u moraln Kod se sve nom da to lako rr se uo odvijat kle z

Ta knjige ćam0 ~al~jl komu ilvota ne osj, bama krajnje radi tc na Ion

D liTanje, samo

$Ve 0 lefak.

a lih l g lo Vre ledne