BROJ 5, PROSINAC 2015.

mr. sc. INES JEMRI OSTOJI, v. pred.

DOBAR PROFESOR TREBAO BI RAZVIJATI KRITIKO MILJENJE STUDENATA, A S DRUGE PAK STRANE UITI OD STUDENATA

STEKLA SAM POZNANSTVA ZA CIJELI IVOT

POSTOJI VELIKA POTREBA ZA STRUNIM GLAZBENIM MENADERIMA

x

NA STUDENT IVAN PROTEGAPROGLAEN MENADEROM 2015. GODINE!

ISSN

184

9-22

90

VJERUJEM DA SADA SVI OD MENE OEKUJU JO I VIE, ALI UVJEREN

SAM DA U TO I POSTII!

EURASMUSANJA PEJOVSKAx

HUSEIN HASANEFENDI HUS NA BALTAZARUHUSEIN HASANEFENDI HUS NA BALTAZARU

www.bak.hr

Veleuilite Baltazar Zaprei

PREDDIPLOMSKI STRUNI STUDIJUSMJERENJA:Poslovna ekonomija i financijeMenadment u kulturiMenadment uredskog poslovanja

DIPLOMSKI SPECIJALISTIKI STUDIJIProjektni menadmentKomunikacijski menadmentFinancijski menadment

DISLOCIRANI STUDIJ BIOGRAD NA MORU

ZapreiVeleuilite 3

Uvodnik

Pribliavamo se kraju prvoga se-mestra, a nakon radne jeseni vrijeme je da skupimo dojmove i nakon mnogo rada i zalaganja, ponosni na brojne uspjehe, pozdravimo jo jednu uspjenu godinu na izmaku.

Ovu akademsku godinu zapoeli smo dugo eljenim otvorenjem studentske menze u naem prostoru. Nakon vie-godinjih napora na je trud nagraen i studenti Veleuilita Baltazar, ali i svih drugih fakulteta, uz iksicu svakodnevno mogu objedovati u restoranu Student-skoga centra na Baltazaru. Uz student-sku kantinu, kod Veleuilita je otvoren i ured SC-a u kojem e studenti moi rijeiti sve vezano za studentske ugovore i sline poslove koje su do sada obavljali u Zagrebu. Ovime smo napravili jo je-dan veliki korak u poboljanju standarda studiranja na naem Veleuilitu te smo korak blie i u izjednaavanju statusa i prava studenata dravnih fakulteta s onima s privatnih veleuilita i visokih kola, s obzirom na to da je Veleuili-te Baltazar prvo privatno veleuilite u kojem je Studentski centar otvorio restoran.

Posebno me veseli to smo poet-kom ove akademske godine zapoeli i s nastavom u naim prostorima u La-stovskoj ulici u Zagrebu, gdje studenti Komunikacijskoga menadmenta slu-aju predavanja u novoureenim pro-

storima za koje je Agencija za znanost i visoko obrazovanje potvrdila da smo osigurali sve uvjete za izvoenje studija. Pozitivna ocjena Agencije pristigla je i za na online studij, kao i za dva nova studija koje Veleuilite Baltazar pokree: Preddiplomski struni studij Informacij-ske tehnologije i Specijalistiki diplomski studij Menadment javnog sektora, o emu vie moete proitati u ovome broju Baltazara.

Ponosan sam to nai studenti kon-tinuirano postiu sjajne uspjehe; tako je kolega Ivan Protega izabran za Me-nadera godine 2015., a nai studenti Matej Brei, Franjo Redi i Teo Vuksan pokrenuli su svoje poslovne projekte na emu im od srca estitam. Prie o nji-hovim poslovnim poetcima najbolji su dokaz kako se obrazovanje i rad isplate, a va uspjeh potvruje i kvalitetu naega rada. Kako bismo bili jo bolji, oformili smo Ured za kvalitetu s kojim e vas u ovome broju upoznati profesorica Ines Jemri Ostoji. Donosimo jo puno zani-mljivih pria o raznim projektima u kojima sudjeluju nai studenti, puno zanimljivih izvjea s terenske nastave i gostujuih predavanja.

Za kraj vam elim vesele boine i novogodinje blagdane u krugu vaih najmilijih, a u 2016. godini mnogo uspjeha u studentskim obvezama i ostvarenje svih poslovnih i privatnih elja.

U novu godinu s novim studijskim programima

Nakon mnogo rada i zalaganja, ponosni na brojne uspjehe, pozdravimo jo jednu uspjenu godinuna izmaku. Ponosan sam to nai studenti kontinuirano postiu sjajne uspjehe, pokrenuli sui svoje poslovne projekte, na emu im od srca estitam. Prie o njihovim poslovnim poetcima

najbolji su dokaz kako se obrazovanje i rad isplate, a va uspjeh potvruje i kvalitetu naega rada.

Dekan dr. sc. Vinko Morovi prof. v. .

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite4 5

34

35

Zaprei

Zaprei

Veleuilite

Veleuilite

Kako problem pretvoriti u do

-

bar posao pokazao nam je

kreativni trojac koji stoji iza

projekta Skladiti.Me! Nai

Baltazarovci Franjo Redi, stu-

dent Projektnoga menadmenta,

Teo Vuksan, student Financijskoga

menadmenta i njihov kolega, slo-

bodni umjetnik Alen Serdar pretoili

su steeno znanje u realizaciju dobre

ideje. Donosimo vam njihovu priu

koja e, nadamo se, i vas potaknuti

na slian korak: pokretanje svojega

posla!

Kako je nastao projekt Skladiti.

Me- projekt uvanja studentskih

stvari?Ideja se rodila iz sljede

e situ-

acije: godinama sam preko ljeta,

kada bih se vraao doma u pauzi

do poetka nove akademske godine,

svoje stvari ostavljao kod Franje i

Alena. Svaki put smo se alili da e

mi to morati s vremenom poeti i

naplaivati. S obzirom na teorijska i

praktina znanja koja smo dobili na

Baltazaru, prepoznali smo da kod

veine studenata postoji potranja

za takvom vrstom usluge te smo

odluili provesti pilot projekt i stvoriti

ponudu koja e zadovoljavati nas

kao pruatelje usluge te studente

kao krajnje korisnike.

Kada ste pokrenuli cijelu priu i s

kojim ste se problemima susretali

na putu do realizacije svoje ideje?

Ideja kao ideja nastala je prije ne-

koliko godina, meutim prola je

akademska godina bila prva radna

za nas. Problemi s kojima smo se

susretali veinom su bili financijske

prirode, cijeli smo projekt financirali

nas trojica te smo se morali snalaziti

na razne naine kako bismo pokrili

sve trokove pripreme i provedbe

ovoga projekta.

Kako funkcionira Skladiti.Me?

Prijava, gdje se uvaju stvari, koliko

dugoStudent nam se javi na e-mai

l adresu

koja je navedena na promotivnim ma-

terijalima, dobije prijavnicu koja sadri

sve nama bitne informacije kao to su:

ime i prezime, adresa, vrijeme i datum

koji studentu odgovara za dostavljanje

kutije (koja je ukljuena u cijenu) itd.

Nakon toga studenti spakiraju svoje

stvari, mi ih vozimo u skladite, gdje

su skladitene na sigurnom i uvanom

mjestu. Duina uvanja samih kutija

ovisi o studentu. S obzirom na to da

je ovo pilot projekt koji je namijenjen

samo studentima, u prosjeku je du-

ina uvanja stvari 2-3 mjeseca (ljetni

praznici).

Kakav je odaziv i kakve su reakcije

korisnika?Odaziv i reakcije iznenau

jue su

pozitivni. Pohvale za ideju stiu nam

Studenti, preuzmite veu odgovornost za svoje postupke, skupitehrabrost i krenite u teku ali isplativu borbu:

Pokrenite svoj posao!

SKLADITI.ME

sa svih strana, od studenata koji su

korisnici usluge do profesora koju su

prepoznali nau motivaciju i elju da

ovaj projekt uzdignemo na jednu sta-

bilnu i profesionalnu razinu.

Koliko su vam znanja i iskustvo

s Baltazara pomogli u pokretanju

ovoga projekta?Znanja s Projektnoga i Finan

cijsko-

ga menadmenta, koje studiramo na

naem Veleuilitu, itekako su nam

pomogla. Franjo kao student Projek-

tnoga menadmenta i Teo kao student

Financijskoga menadmenta preuze-

li su vei dio odgovornosti u pisanju

poslovnoga plana koji je sluio kao

temelj za daljnju provedbu i organi-

zaciju projekta.

Kakvi su vam planovi za budu-

nost? Vezano za ovaj projekt, ali

moda i neki novi? Planovi za budunost je

dnom

su rijeju VELIKI. Vezano striktno

za projekt Skladiti.Me, tokom ove

godine u planu imamo uvesti ne-

koliko dodatnih usluga koje e jo

vie olakati studentima odlazak na

zaslueni ljetni odmor, a dodatne

investicije koje e nam biti potrebne

planiramo povui iz bespovratnih

fondova koji financiraju mlade/male

poduzetnike. Takoer, elimo na-

dodati da radimo na jo dva pilot

projekta, koji su kao i ovaj inovativni

te zbog toga ne moemo ulaziti u

detalje, ali sigurni smo da emo

kroz neko vrijeme voditi jo jedan

razgovor s vama na temu jednoga

od tih dvaju projekata.

Za krajDvije stvari elimo nadoda

ti: prije

svega, aljemo zahvalu svim profe-

sorima Veleuilita Baltazar, a po-

sebice profesoricama Ines Jemri

Ostoji, Ani Skledar Matijevi, Lani

Domi, Evelini Miin te Kristini

olo Celizi koje su nam indirek-

tno pomogle i ugradile odreena

moralna i etina naela kojih smo

se uvelike drali prilikom razrade

marketinkoga plana; primjerice,

odreivanje cijena prema mogu-

nostima studenata, komunikacija sa

samim studentima, noenje s pritis-

cima koji su prisutni u svakom itd.

Druga stvar koju elimo napomenuti

jest ta da sva trojica smatramo kako

kod veine, ne samo studenata nego

svih mladih ljudi, postoji odreena

doza straha od neuspjeha koja ih

sprjeava da realiziraju svoje cilje-

ve i ideje. Savjetujemo da preuzmu

veu odgovornost za svoje postup-

ke, skupe hrabrost i krenu u teku

ali isplativu borbu, na kraju koje, uz

dovoljno truda i zalaganja, mogu biti

sami svoji efovi, odreivati vlastito

radno vrijeme, visinu plae, trajanje

godinjega i slino.

aljemo zahvalu svim profesorima Veleuilita Baltazar, a posebice profesoricama Ines Jemri

Ostoji, Ani Skledar Matijevi,

Lani Domi, Evelini Miin

te Kristini olo Celizi

31ZapreiVeleuilite

30 ZapreiVeleuilite

K ako ste se odluili za pro-gram Erasmus razmjene i zato ste odabrali ba Poljsku? O kojem je tono gradu i veleuilitu rije?

Htjela sam iskusiti Erasmus program jo na poetku stru-noga studija, ali na alost nae Veleuilite tada jo nije prualo tu mogunost. im sam na web stranicama Veleuilita vidjela da je suradnja odobrena, prijavila sam se, to je na kraju bila i najbolja opcija - zavriti u inozemstvu je-dan semestar posljednje godine studija.Kada sam se prijavljivala, nisam ba imala puno opcija za moju razinu studija (veina je dr-ava ponudila strune studije). Na kraju sam morala izabrati izmeu Slovenije ili Poljske i odluila sam otii malo dalje od susjedstva i odabrala veselu Poljsku. U Polj-skoj sam imala tri izbora (grada) te sam se naposljetku odluila za University of Gdansk. Malo sam istraivala i brzo zakljuila da je to najbolja opcija jer je rije o velikom sveuilitu s puno studenata na razmjeni, smjetenom u malom simpatinom gradiu na moru.

Kako su tekle pripreme, tonije koja je bila procedura prije odla-ska tamo nakon to ste izabrani da otputujete? Kako ste nali smjetaj, jeste li ili sami ili jo s kojom kolegicom ili kolegom s faksa i kako su roditelji reagirali kada su uli za odlazak?

Nakon odluke kamo elim ii napisala sam motivacijsko pismo, Europassov ivotopis, pripremila ostalu dokumentaciju, predala u referadu i ekala poziv za inter-vju. Nakon isteka roka za predaju dokumentacije dobila sam poziv, odradila intervju i nestrpljivo ie-kivala rezultate. Nedugo nakon toga dobila sam potvrdu da sam zadovoljila uvjete i da sam primlje-na. Nakon prvotnoga uzbuenja i slavlja krenule su daljnje pripreme i prikupljanje i slanje opsene doku-mentacije. Nasreu, koordinatorica Lana Domi bila je jako ljubazna, susretljiva i doista mi je pomogla. Takoer ESN organizacija je jako aurna to se tie svega. Dodijelili su mi odlinoga mentora (osobu koja ti pomae da se snae kada stigne na odredite i na novi fa-kultet) koji je doao na aerodrom po mene, sljedei dan mi pokazao grad, upoznao me s puno ljudi i bio od velike pomoi. Naalost, nisu svi imali tu sreu.to se tie mjesta za stanovanje, pokuala sam nai nekoga iz Hrvatske tko takoer

ide tamo na razmjenu, ali nije bilo nikoga. Na kraju sam tamo bila jedina Hrvatica i osjeala sam se super. Preko Facebook grupa nala sam stan i nije bilo veih problema. U cijelom tom procesu roditelji su mi bili velika podrka i financijska potpora jer Erasmus stipendija naalost nije dovoljna.

Koliko se sustav njihovih pre-davanja i studentskih obaveza razlikuje od naega?

Njihov je sistem uenja dosta drugaiji u odnosu na na i svia mi se jer se ui kroz praksu. Vei-na se ispita sastojala od grupnoga pripremanja prezentacije veza-ne za temu, tj. predmet o kojem je rije. U svakom od sluajeva dobili smo kompaniju koju smo morali analizirati i uili smo na primjerima, to se pokazalo puno korisnijim nego uenje definicija iz knjiga.

Kako vam se svidjela Poljska, smatrate li da je odlazak na raz-mjenu bio dobar potez? to biste izdvojili kao prednosti, a to kao nedostatke te odluke?

Sve u svemu, Poljska mi se jako svidjela, ljudi su mentalitetom jako slini Hrvatima i bilo je jako vese-lo skoro svaki dan :). Definitivno bih preporuila Erasmus iskustvo svakomu tko je otvoren za nove prilike. Osim to sam savladala engleski jezik (i nauila poneto poljskoga, njemakoga, fran-cuskoga, panjolskoga), stekla sam poznanstva za cijeli ivot i upoznala irok spektar ljudi iz cijeloga svijeta te tako nauila tota i o samoj sebi. Mogu rei da mi se ivot promijenio nabolje poslije ovoga iskustva, puno sam sigurnija, odlunija i spremnija za nova iskustva. Nemam niti jedno neugodno iskustvo niti jedan ra-zlog zato ne isprobati Erasmus. Buduim Erasmusovcima elim sretan put i preporuujem da se naoruaju s puno energije :)

STEKLA SAM POZNANSTVA ZA CIJELI

IVOT, UPOZNALA IROK SPEKTAR LJUDI

IZ CIJELOGA SVIJETA I NAUILA TOTA I O

SAMOJ SEBI!

ANJA PEJOVSKAERASMUS P

ROGRAM

Poljska mi se jako svidjela,

slini Hrvatima i bilo je jako ljudi su mentalitetom jako

veselo skoro svaki danIskustvo Buduim Erasmusovcima Anja Pejovska eli sretan put i preporuuje da se naoruaju s puno energije

Anja Pejovska studentica je druge godine Financijskoga menadmenta na naem Veleuilitu, ivi u Zagrebu i ove je godine odluila dio svoje posljednje studentske godine provesti u inozemstvu. Preko Erasmusa se prijavila na studiranje u Poljskoj, a s nama je podijelila dojmove o slinostima i razliitostima studiranja vani i u Lijepoj Naoj.

38

39

Zaprei

Zaprei

Veleuilite

Veleuilite

Ivan Protega, studentu Veleuilita Baltazar Zaprei kojega je CROMA proglasila menaderom 2015. godine!

U novoj rubrici Baltazara Student za 5+ predstavit emo vam studente koji su strpljivim i marljivim radom, kreativnou, znanjem i upornou napravili velike korake na svojem poslovnom putu...

Vjerujem da sada svi od mene oekuju jo i vie, ali uvjeren sam da u to i postii!

Posao je menadera dosta neujednaen. Mislim da tijekom svih ovih godina jo nisam imao dva dana koja su slina jedan drugomu. Jako je mnogo sastanaka, razgovora za posao, obilazaka terena, administrativnoga posla. Zaista je dinamino, ali to je ono to volim.

STUDENT ZA +5

ast da bude prvi stu-dent za 5+ pripala je kolegi Ivanu Protegi, ibenaninu sa za-grebakom adresom i stu-dentu Veleuilita Baltazar Zaprei kojega je CROMA proglasila menaderom 2015. godine! Kako je izgledao po-slovni put regionalnoga me-nadera tvrtke JYSK d. o. o. istone Hrvatske, koliko su mu pomogla znanja s Balta-zara u poslovnim izazovima i koje su elje za budunost, otkrio nam je u zanimljivom intervjuu.

Kako je zapoela Vaa pria na Baltazaru i zato ste se odluili za Projektni menadment?

Moja pria na Baltazaru po-ela je jo 2010. godine. Kako sam zavrio srednjokolsko obrazovanje i poeo raditi u JYSK-u, odluio sam upisati Veleuilite (tada se Veleu-ilite zvalo Visoka kola za poslovanje i upravljanje) u Bi-ogradu na Moru. Imao sam nekoliko razloga zbog kojih sam donio tu odluku kako sam igrao rukomet gotovo 15 godina, imao sam mno-

go poznanstava u Zagrebu i okolici, pa sam tako pozna-vao i neke deke koji su u to vrijeme zavravali Baltazar i oni su mi dali preporuku. Takoer, zbog posla su mi odgovarali i termini predava-nja. Nakon zavretka 3. go-dine nisam odmah nastavio kolovanje, ve sam napravio godinu dana pauze jer sam imao jako malo vremena i htio sam prvo posloiti cjelokupno poslovanje na novom radnom mjestu. Nakon toga sam upi-sao Projektni menadment, takoer na Baltazaru, i evo, u

ovom trenutku ve razmiljam o zavrnom radu. Mnogo je razloga bilo za to to sam se u moru uilita i mogunosti kolovanja u ovom dijelu Hr-vatske odluio za Projektni menadment na Baltazaru. Najvanija stvar koja me na to potaknula jest injenica da je projektni menadment posao budunosti. Evo, na-primjer, ako pogledate koliko se danas trai projektnih me-nadera, a koliko se trailo prije nekoliko godina, vidjet ete iznimno veliku razliku u broju.

Projektni menadmentMnogo je razloga bilo za to to sam

se u moru uilita i mogunosti kolovanja u ovom dijelu Hrvatske odluio za Projektni menadment

na Baltazaru. Najvanija stvar koja me na to potaknula jest injenica

da je projektni menadment posao budunosti.

Zaprei

Zaprei

Veleuilite

Veleuilite

10

11

DOBAR PROFESOR TREBAO BI RAZVIJATI KRITIKO MILJENJE

STUDENATA, A S DRUGE PAK STRANE

UITI OD STUDENATAAKO NASUMCE UHVATITE NEKOLIKO STUDENATA NA HODNICIMA NAEGA VELEUILITA I PITATE IH KOJE BI PROFESORE IZDVOJILI KAO STROE, NJEZINO E SE IME POJAVITI U TOP TRI ODGOVORA. NO, AKO IH PITATE KOJI SU IM PROFESORI NAJDRAI I S KOJIMA IMAJU NAJBOLJU KOMUNIKACIJU NA NASTAVI, INES JEMRI OSTOJI ZAUZET E PRVO ILI DRUGO MJESTO NA LJESTVICI. DOKAZ TOMU SU I GODINJE ANKETE PREMA KOJIMA JE SVRSTANA U KATEGORIJU NAJBOLJIH NASTAVNIKA PREMA MILJENJU STUDENATA. OSIM U NASTAVNIKOJ, PROFESORICA JEMRI OSTOJI OD OVE JE GODINE I U ULOZI VODITELJICE UREDA ZA OSIGURANJE KVALITETE VELEUILITA BALTAZAR ZAPREI. KAKO IZGLEDA NJENA RADNA SVAKODNEVICA DONOSIMO U ZANIMLJIVOM RAZGOVORU U NASTAVKU

INTERVJU MR.SC.INES JEMRI OSTOJI, V. PRED

VOLIM FOTOGRAFIRATI I MEDIJ FOTOGRAFIJE KOJI, PO MOJEM MILJENJU, NAJBOLJE OSLIKAVA EMOCIJU, TRENUTAK ILI DRUTVENE OKOLNOSTI ODREENOGA RAZDOBLJA. U SLOBODNO VRIJEME ITAM, SLUAM MUZIKU, NAJEE FUSION JAZZ I DEPECHE MODE, GLEDAM DOKUMENTARNE FILMOVE I SKANDINAVSKE SERIJE.

Od ove godine na Veleuilitu Baltazar oformljen je novi Ured za osiguravanje kvalitete. Zato je oformljeno to tijelo i koje su njegove glavne zadae?Ured za osiguravanje kvalitete s radom je zapoeo poetkom studenoga i nastavlja se na rad Povjerenstva za praenje kva-litete koje je oformljeno 2011. godine, a iji je rad koordinirao prodekan Funda. Osiguravanje kvalitete vrlo je vaan se-gment sustava visokoga obrazovanja u kojem se u posljednjih desetak godina na europskom obrazovnom prostoru uinilo mnogo, kao uostalom i na drugim akcij-skim linijama Bolonjskoga procesa, od

razvoja kvalifikacijskoga okvira do poti-canja uporabe ishoda uenja i sl. Ukljui-vanjem u procese osiguravanja kvalitete visokoobrazovne institucije poveavaju svoju konkurentnost, transparentnost i ugled te izgrauju odnos povjerenja, pritom stalno preispitujui uinkovitost postojeih mehanizama poboljavanja rada te predlaui nove. Osnovni je cilj sustava za osiguravanje kvalitete razvoj tzv. kulture kvalitete u kojoj svi dionici preuzimaju odgovornost za kvalitetu i bave se njezinim osiguravanjem u svojem dje-lokrugu rada.- Osnovne zadae Ureda za osigurava-nje kvalitete proizlaze iz samoga naziva

26

27Zaprei

Zaprei

VeleuiliteVeleuilite

STUDENTSKI ZBOR

Diana Sliko upisala je na Veleuilitu Baltazar pri-je dvije godine Poslovnu ekonomiju i financije i ve se na prvoj godini svojega studiranja, inspirirana rijeima i djelima bivega predsjednika Studentskoga zbora Tonija Ganjta i tadanjih lanova toga tijela, odluila prijaviti za aktivno sudjelovanje u SZ-u sa samo jednom eljom: da i ona bude dio neega to moe pomoi studentima i utjecati na pozitiv-ne promjene/kretanja na, kako kae uz veliki osmijeh, naem dragom Veleuilitu.

Danas, dvije godine kasni-je Diana Sliko izabrana je za novu predsjednicu Studentsko-ga zbora Veleuilita Baltazar Zaprei. Otkrila nam je koji su njezini planovi i elje u prvoj godini mandata.

Od ove si akademske godine preuzela ulogu predsjednice Studentskoga zbora. Kakav je osjeaj preuzeti tu funkciju?

Da, ove sam godine na pre-poruku bivega predsjednika i lanova Studentskoga zbora preuzela funkciju predsjednika

SZ-a. Osjeaj je izuzetan, ponaj-prije i najvie zato to u imati priliku aktivno sudjelovati u po-zitivnim kretanjima koja e se si-gurno dogaati na fakultetu, to u moi suraivati s lanovima Zbora i upravom Veleuilita, ali najvie zbog toga to se nadam da u moi, zajedno s njima te uz prijedloge studenata, podii nae Veleuilite na jednu viu razinu na kojoj e biti prepo-znatljivo i privlano sadanjim i buduim studentima u RH, ali i onima iz inozemstva koji e dolaziti na k nama na razmjene.

Naslijedila si tu funkciju od kolege Tonija Ganjta koji je iza sebe ostavio sjajne rezultate, a s njim si suraivala i do sada kao lanica Zbora?

Naa je suradnja zapoela mojim ulaskom u Studentski zbor gdje sam kao lan Ureda za meunarodne odnose s To-nijem i voditeljem Ureda Filipom Raduloviem radila na raznim projektima. Toni me upoznao s radom Vijea studenata ve-leuilita i visokih kola te sam poela raditi s njima na nekim projektima (kao to je bio Fo-

rum struke) te sam se prole akademske godine ukljuila u rad Vijea kao voditelj Ureda studentskih pravobranitelja. U protekloj godini dana poblie sam suraivala s Tonijem kao njegova zamjenica. ar koji je iskazivao Toni elim zadrati i prenijeti u svoj rad za Studentski zbor i Vijee studenta.

Koliko su studenti upoznati sa zadaama Studentskoga zbora? Koje bi funkcije ovoga tijela navela kaj najbitnije?

Studenti nisu najbolje upo-znati sa zadaama Studentsko-ga zbora, iako su vrlo svjesni njegovih rezultata. Smatram da su sve funkcije ovoga tijela od jednake vanosti s obzirom na to da sve one doprinose naem radu. Svaki lan Studentskoga zbora svojim idejama i radom doprinosi naim rezultatima.

Koji su ti planovi i ciljevi prvi na popisu za ostvarivanje u prvoj godini tvojega mandata?

Primarni su mi planovi i ci-ljevi studente bolje upoznati sa Studentskim zborom te raspi-sati natjeaj za voditelje Ureda

Studentskoga zbora kako bi-smo mogli zapoeti s radom. U planu mi je, oformiti debatni klub Veleuilita, koji bi, nadam se, ve od sljedee akademske godine mogao ii na natjecanja i predstavljati na fakultet.

Na emu bi openito treba-lo poraditi kada je u pitanju obrazovni sustav u Hrvatskoj, tonije studentska populacija? U emu su studenti najvie zakinuti i na emu bi trebalo raditi?

Teko pitanje, s obzirom na to da je puno problema na dr-avnoj razini s kojima se mi sami kao Zbor i kao Veleuilite ne moemo uhvatiti u kotac. Obra-zovni sustav, primjerice, kako ga ja vidim, ne prua dovoljno interakcije izmeu poslodava-ca i studenata (iako se svojski trudimo razliitim panelima i, primjerice, Forumom struke to ispraviti u suradnji s Vijeem studenata), odvie je fokusiran na teoriju, premalo na praksu, za koju je oigledno da svim studentima u RH izrazito puno nedostaje. Najaktualniji problem trenutno je neujednaenost ti-

tula u hrvatskom obrazovnom sustavu s onima u inozemstvu.

Kako provodi slobodno vrijeme?

Nemam ba puno slobodno-ga vremena, ali ga provodim s obitelji i prijateljima te sam se poela rekreativno baviti pliva-njem i badmintonom.

ime bi se htjela baviti na-kon zavretka fakulteta?

Imam nekoliko planova za svoj ivot nakon zavretka fakulteta, no zasada jo nisam odluila kojim u putem krenuti. Trenutno sam fokusirana na zavravanje studija i rad za Studentski zbor i Vijee studenata.

Gdje se vidi za petnaest godina?

Kada je rije o mojem i-votu, nemam naviku gledati toliko daleko u budunost, s obzirom na to da se situacije i ljudi mijenjaju. Znam za ime teim sada te za time polazim. Fokusiram se na ciljeve koji su tu ispred mene, a kada njih ri-jeim, otvaraju se nova vrata i stvaraju novi ciljevi.

elimo rijeiti problem neujednaenosti titula u hrvatskom obrazovnom sustavu s onima u inozemstvu!

Diana Sliko izabrana je za novu predsjednicu Studentskoga zbora Veleuilita Baltazar Zaprei

Prima pritube studenata koje se odnose na njihova prava i rasprav-lja o njima s nadlenim tijelima visokog uilita;

Savjetuje studente o nainu ostvarivanja njihovih prava; Sudjeluje u stegovnim postupcima protiv studenata radi zatite

njihovih prava; Obavlja druge poslove utvrene opim aktom visokog uilita.

Studentska pravobraniteljica Veleuilita Baltazar Zaprei je Valentina Terihaj koju moete kontaktirati na: studentski.pravobranitelj@bak.hr

Tko je studentski pravobranitelj?

Zajednika fotografija Toni Ganjto, Diana Sliko i dekan dr. sc. Vinko Morovi prof. v. .

Postani dio debatnog tima

Baltazar! Prijave na: studentski.zbor@

bak.hr

DEBATNI TIM

ZapreiVeleuilite20

ZapreiVeleuilite 21

B altazar dnevni bora-vak ugodno je mjesto za razgovor i razmje-nu ideja i miljenja, a ast da bude prvi gost u na-em dnevnom boravku pripala je Huseinu Hasanefendiu Husu gitaristu, autoru i jednomu od osnivaa Parnoga valjka! Prvo druenje u Baltazar dnevnom boravku bilo je odrano u sklopu Praktikuma glazbeno-scenske produkcije Menadmenta u kul-turi. Budui menaderi mogli

su tom prilikom uti iskustva glazbenika koji ve 40 godina kroz glazbu stvara povijest, to glazbenici oekuju od me-nadera, koja su njihova isku-stva s menaderima i kako on obavlja taj posao.

Husova glazbena pria za-poela je, kako je istaknuo, i davno prije Parnoga valjka jer se ljubav prema glazbi rodila jo u srednjoj koli. Osjeaje koje je glazba izazivala kod njega nije mogue rijeima opisati,

istaknuo je Hus koji je ve tada znao da e to biti njegov put. Kada je donio odluku da odu-staje od daljnjega kolovanja, roditelji nisu bili oduevljeni. Naelno su podravali moju elju da se bavim glazbom, ali na kraju krajeva, ipak su eljeli da ja zavrim neto konkretno, za svaki sluaj. Tako sam upi-sao pravo, koje nisam nikada zavrio, ispriao nam je Hus kroz smijeh i nastavio se pri-sjeati glazbenih poetaka u svojem kvartu u Zagrebu gdje je odrastao. Tada je svaki kvart imao bend, deki su se okupljali na klupicama u parku i svirali To je bilo okruenje u kojem sam odrastao i to me fasciniralo.

Kako mnoge prie velikana svjetske glazbene scene obino i zapoinju, na samim poet-cima nije bilo jednostavno i i-vot od glazbe isprva se svodio na preivljavanje. Ali jednom kada su odluili ozbiljno krenuti u to, stvari su poele sjedati na svoje mjesto. Grupa Parni valjak nastala je 1975. godine nakon razilaenja rock grupe 220 u kojoj je Hus svirao, a Aki pjevao. Parni valjak postao je jedan od pokretaa cijeloga vala rock i pop-rock grupa na ovim prostorima, a u 40 godina djelovanja svojim su pjesmama

U Hrvatskoj postoji velika potreba za strunim i profesionalnim glazbenim menaderima

HUSEIN HASANEFENDI HUS, PARNI VALJAK

ostavili znaajan trag u cijeloj regiji.

Uz dugogodinje pisanje tek-stova, pisanje glazbe i sviranje, Hus je u Parnom valjku odluio preuzeti i funkciju menadera, a na pitanje kako je uspio pomiriti ta dva, na prvi pogled suprot-na svijeta, odgovorio je kako nikada nije pisanje doivio kao posao. To nije neto to moram raditi, to je neto bez ega ne mogu, imam potrebu stvarati na taj nain i to je dio mene. Menaderski dio posla, istaknuo je, odrauje u razgovoru s kole-gama iz benda jer smatra da je vie glava uvijek pametnije od jedne. Napomenuo je kako se o svemu dogovaraju i sve odlu-ke donose zajedno. Na pitanje ima li u Hrvatskoj profesional-nih menadera za glazbu koji raspolau strunim znanjima za taj posao, odgovorio je da se ne moe sjetiti niti jednoga. Kod nas su se menaderima nazvali ljudi koji e dogovoriti gau, podijeliti novac poslije koncerta svim lanovima benda i naposljetku dio kolaa uzeti i sebi. A samo to daleko je od funkcije menadera, rekao je Hus i objasnio koliko je bitno da menader prepozna potencijal dobroga benda, da zna kako ga prezentirati na van kako bi dobio potrebnu panju publike te da naposljetku to uspije i unoviti.

Unato brojnim prednostima drutvenih mrea, online kanala i ostalih internetskih blagodati, Hus je istaknuo kako je mladi-

ma danas puno tee zapoeti glazbenu karijeru. Kada smo mi kretali, glazbeni urednici na radiopostajama morali su biti visoko obrazovani i morali ste proi ozbiljnu selekciju. Tek kada su struni ljudi stali iza vas, dobili biste poticaj u smislu putanja vaih stvari na radiju i sl. Danas svatko tko eli moe snimiti pjesmu, moe ju uploa-dati na internet, ali takvoga je sadraja previe. U moru takvih uradaka oni kvalitetni najee ni ne dou do izraaja. Jer in-formacija jako teko dolazi do ciljane skupine.

Iza Parnoga je valjka uspjenih 40 godina, s kratkom pauzom nakon tridesete godinjice rada, koje su proletjele, rekao nam je Hus. Tajna dugovjenosti, otkrio je, jest u kvaliteti glaz-be i dobrim odnosima unutar benda. S lanovima Parnoga valjka i privatno je u izvrsnim odnosima, to pridonosi odli-noj atmosferi tijekom snimanja novih pjesama i posebno na njihovim koncertima.

Osim to nam je ispriao svoju zanimljivu glazbenu priu, Hus nas je na dobrim primjerima poduio kako to rade svjetske glazbene zvijezde, savjetovao nae menadere kako zadovo-ljiti elje i potrebe nekih novih glazbenih nada s kojima e raditi te nas oduevio svojom nepo-srednou i smislom za humor, potvrdivi time da je upravo on bio najbolji izbor za prvoga gosta Baltazar dnevnoga boravka!

Gostujue predavanje Huseina Hasanefendia Husa odvilo se u sklo-pu Praktikuma glazbeno-scenske produkcije koji ima za cilj upoznati studente s dobrom praksom i metodologijom produkcije kako bi se kao menaderi mogli bolje snai u projektima. Naime, studenti su vrlo esto kao konzumenti prisutni na brojnim glazbeno-scenskim progra-mima, ali nemaju jasnu predodbu o kompleksnim poslovima koji se u okviru produkcije trebaju obaviti kako bi se takvi programi realizirali. Upravo zato iskustva i znanja koja stoje iza etrdesetogodinjega iskustva Parnoga valjka, iji su lanovi dugo i sami bili menaderi, predstavljaju dobar primjer iz prakse.dr. sc. Jadran Antolovi, prof. v. .

Gostovanje u sklopu Praktikuma glazbeno -scenske produkcije

Kava u ugdonom drutvu Husein Hasanefendi Hus u ugodnom razgovoru s Petrom Halambek, strunom suradnicom za odnose s javnou i profesorom dr. sc. Jadranom Antoloviem prof. v. .

24

25Zaprei

Zaprei

VeleuiliteVeleuilite

Obrazovanje je iznimno vano jer mladoj osobi daje sigurnost, samopouzdanje i sposobnost da konkurira na tritu rada

STUDENTSKI

PUlS

Sport i glazba tako te

moda najlake opi-sati. Kako je dolo do ovog spoja?

To je spoj od roenja, u mojoj obitelji glazba znai puno, svi neto sviraju i pjevaju tako da ni mene nije mimoilo. Nogo-met je pak najvea ljubav otkad znam za sebe, iako za razliku od glazbenika kojih imam u obitelji, sportaa nemam pa ne znam otkud mi taj talent.

Moe li nam ispriati ne-to vie o svojim sportskim poetcima?

S nogometom sam poeo kao estogodinjak u lokalnom klu-bu u Opuzenu. Oigledno je bilo da odskaem od svojih vrnjaka i bilo je pitanje vremena kada u promijeniti sredinu. Poslije sedmoga razreda osnovne kole preselio sam se u Zagreb i po-eo igrati za Dinamo.

Igrao si za velike hrvatske klubove i proglaen velikim talentom. Kako je bilo igrati u dresovima Dinama i Hajduka?

Nisam iskoristio svoj veliki talent, to je sigurno, ali pono-san sam to sam bio kapetan mlaih uzrasta Dinama, to sam debitirao za seniore Hajduka sa 17 godina ili, recimo, to sam

igrao za reprezentacije Hrvatske do 17 i 19 godina. Svojim golom odveo sam reprezentaciju do 17 godina na Europsko prven-stvo. Uglavnom, ostaju mi lijepe uspomene.

Kako i zato si zaustavio no-gometnu karijeru? Nespretno je rei prekinuo jer jo uvijek igra, zar ne?

Imao sam puno tekih ozljeda. Ve sa 15 prvi sam put slomio nogu, sa 16 prva operacija koljena... Prije dvije-tri godine dok sam bio u NK-u Zagreb, u kratkom vremenu operirao sam rame pa koljeno i nakon toga sam odluio: To je to to se tie profesionalnoga sporta, odustao sam. Sada igram za svoj gut tamo gdje je sve i po-elo, u treeligau iz Opuzena. Klub se zove NK Neretvanac i mogu rei da uivam.

Moe li nas uputiti u svoje glazbene poetke? Od kuda interes za glazbu?

Od najranijega djetinjstva okruen sam glazbom. Neki od lanova moje obitelji profesio-nalno se bave glazbom pa su tako sva dogaanja, svi sretni i tuni trenutci bili praeni pje-smom. Pjevuim oduvijek, po-haao sam osnovnu glazbenu

kolu i svirao klavir. Profesional-no bavljenje sportom oduzimalo mi je mnogo vremena, ali ljubav prema glazbi nije nestala.

Nastupio si na X Factoru Adria? Kakvo je bilo to isku-stvo?

S obzirom na to da sam do tada pjevao za svoj gut, izla-zak na pozornicu i pred kamere predstavljao mi je veliki stres. Ovo iskustvo pomoglo mi je da pobijedim tremu, pozitivni ko-mentari irija i brojnih gledatelja ovoga showa potaknuli su me da ozbiljno razmislim o pjeva-koj karijeri.

Sa Sranom Laziem ne-davno si snimio spot za prvi duet Sve moje je tvoje, ali to nije tvoje jedino glazbeno ostvarenje nakon X Factora, zar ne? Na emu si sve radio kada je glazbena karijera u pitanju?

Moram priznati da smo Sran i ja ponosni na rezultat nae su-radnje. Pjesma je odlino prihva-ena i ve je na top ljestvicama nekih radijskih postaja u regiji. U posljednje vrijeme svaki slobod-ni trenutak provodim u studiju s timom glazbenika radei na nekoliko vlastitih pjesama. Na-dam se da u uspjeti u svojoj

namjeri da se predstavim iroj publici kao mladi glazbenik koji zasluuje svoje mjesto na glazbenoj sceni ovih prostora.

Uz glazbu i sport brine se i za svoje obrazovanje. Student si etvrte godine Projektnoga menadmenta na Baltazaru. Koliko je vano obrazovati se?

Imam dojam da u dananje vrijeme meu mladima vlada neko generalno nezadovoljstvo, sve je vie onih koji zanemaruju svoje obrazovanje jer smatra-ju da je mogue doi do brzih rezultata bez uloenoga truda. Godinama sam se bavio profe-sionalnim nogometom to mi je oduzimalo mnogo vremena, no uvijek sam se trudio da ne zane-marujem svoje kolske i kasnije fakultetske obveze. Smatram da je obrazovanje iznimno vano jer mladoj osobi daje sigurnost, samopouzdanje i sposobnost da konkurira na tritu rada.

Zato si odabrao ba pro-jektni menadment?

Moje zanimanje za projektni menadment poraslo je pratei poslovne medije, uvidio sam da je sve vea potranja za oso-bama kvalificiranim za voenje projekata. To mi je podruje izu-zetno zanimljivo i intrigantno.

Ovaj studij definitivno je ulaganje u budunost.

Ima li poruku za nove stu-dente Baltazara?

Svaki je poetak teak, no iz vlastitoga iskustva znam da je sve prepreke mogue savladati uz profesore i kolege koji su uvi-jek spremni svakomu studentu izai u susret. Dobra organizaci-ja vremena klju je usklaivanja studija i izvannastavnih aktiv-nosti. Priznajem da nisam bio primjer jako marljivoga studenta, no upisom na diplomski studij to planiram ispraviti (nadam se).

Za deset godina sebe vidim kao ovjeka koji uspjeno usklauje glazbenu i poslovnu karijeru, pri tom ne zanemarujui obiteljski ivot i rekreativno bavljenje sportom. Zvui komplicirano, ali nadam se da je ostvarivo, uz dobru organizaciju i malo sree, naravno.

PROJEKTNI MENADMENT KAO STUDIJ JE DEFINITIVNO ULAGANJE U BUDUNOST

Stipe Glasovi, nekadanji

nogometa Dinama i Hajduka, danas je student Projektnoga menadmenta na Baltazaru

i bavi se glazbom. Spaja li uspjeno glazbu i sport i u emu tono

vidi budunost, otkrio nam je u razgovoru povodom

izlaska njegova novog singla Sve moje je tvoje.

Stipe Glasovi: Imam dojam da u dananje

vrijeme meu mladima vlada neko generalno nezadovoljstvo, sve je vie onih koji zanemaruju svoje obrazovanje jer smatraju da je mogue doi do brzih rezultata bez uloenoga truda. Smatram

da je obrazovanje iznimno vano jer mladoj osobi daje sigurnost,

samopouzdanje i sposobnost da konkurira na tritu rada.

U HRVATSKOJ POSTOJI VELIKA POTREBA ZA STRUNIM I

PROFESIONALNIM GLAZBENIM MENADERIMA

Dobar profesor trebao bi razvijati kritiko miljenje studenata, a s druge pak strane uiti od studenata

Baltazar dnevni boravak Ugostili smo Huseina Hasanefendia Husa

Obrazovanje je iznimno vano jer mladoj osobi daje sigurnost, samopouzdanjei sposobnost da konkurira

na tritu rada

INTERVJU s voditeljicom Ureda za osiguranje kvali-tete Veleuilita Baltazar Zaprei i profesoricom mr. sc. Ines Jemri Ostoji, v. pred.

STUDENTSKI PULS STIPE GLASOVI

18

22

24

34

elimo rijeiti problem neujednaenosti titulau hrvatskom obrazovnom sustavu s onima u inozemstvu!

30Stekla sam poznanstva za cijeli ivot, upoznala irok spektar ljudi iz cijeloga svijeta i nauila tota i o samoj sebi!

ERASMUS Anja Pejovska podijelila je s nama iskustva studiranja u Poljskoj:

PREDSTAVLJAMO Novu predsjednicu Studentskoga zbora Baltazar Dianu Sliko

Studenti, preuzmite veu odgovornost za svoje postupke,

skupite hrabrost i krenite u teku, ali isplativu borbu:

Pokrenite svoj posao!

PROJEKTI STUDENATASkladiti me Franjo Redi i Teo Vuksan

VJERUJEM DA SADA SVI OD MENE OEKUJU JO I VIE,

ALI UVJEREN SAM DA UTO I POSTII!

STUDENT ZA 5+ Ivan Protega, student Baltazara izabran za Menadera godine 2015.

38

SADRZAJ

Izdava: Veleuilite Baltazar

Impressum

Voditelj projektaGlavni urednikPetra Halambek, mag. nov.prof. dr. sc. Goran Popovi

Tisak: Intergrafika

10

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite6 7

NOVOSTI

Veleuilite Baltazar s ciljem daljnjega razvoja obrazovanja u industrijskom segmentu zapoelo je suradnju s CAMPUS 02 University of Applied Sciences iz Graza. Campus 02 jedno je od vodeih austrijskih veleuilita, koje kroz pet visoko-strunih programa priprema studen-te za kljune pozicije u industrijskim sektorima uz viziju: The University of Applied Sciences for industry and of the industry.

Meunarodna suradnja naega Veleuilita s inozemnim partnerima izuzetno je vaan segment naega djelovanja. Osim to doprinose jaanju meunarodne prepoznatlji-vosti Veleuilita, ovakve suradnje omoguuju povezivanje naih profe-sora s kolegama iz inozemstva, to esto rezultira razvojem i primjenom novih metodolokih i sadrajnih

elemenata na Veleuilitu.Razmjena informacija i iskustava

s kolegama s C02 veleuilita u pripremi novoga interdisciplinarnog studijskog programa bila je tema sastanka koji su proli tjedan odr-ali nai nastavnici Vladimir ani, Vesna Kotarski i Ksenija Stojakovi. Ovaj online sastanak s kolegama iz Austrije imao je za cilj otvaranje suradnje te razmjenu iskustava u stvaranju studija, potencijalno i buduega regionalnog lidera u obrazovanju strunjaka u podruju inovativnosti.

Sastanak je protekao u pozitiv-nom tonu, a ujedno je bio i prilika da se kolegama iz Graza pokae i na novoureeni prostor i multimedijal-ne uionice opremljene najmoder-nijom Appleovom tehnologijom u Lastovskoj ulici u Zagrebu.

SURADNJA S VELEUILITEM CAMPUS 02 IZ GRAZA

BALTAZAR DNEVNI BORAVAK NA SMOTRI SVEUILITA 2015.

Smotra Sveuilita ove je godine odrana 12., 13. i 14. studenoga u Studentskom cen-tru u Zagrebu, a Veleuilite Baltazar Zaprei predstavilo se Baltazar dnevnim boravkom. U ugodnom ambijentu naega dnevnog boravka budui studenti mogli su saznati sve to ih zanima o naem Veleuilitu i kroz promotivne materijale i asopis Baltazar upoznati brojne izvannastavne sadraje koje nudi Veleuilite Baltazar.

Sveuilite u Zagrebu i ove je godine organiziralo Smotru kako bi se uenici zavrnih razreda srednjih kola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskome ivotu i uvjetima smjetaja tijekom studiranja u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima za zapoljavanje u pojedinim stru-kama te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima vane prilikom odluke o upisu na fakultet.

AWO - NASTAVLJA SE NA PRVI MEUNARODNI ERASMUSPROJEKT

Projekt je osmislila dr. Petra Hauptfeld-Gllner iz nae partnerske kole Fachhochschule Burgenland iz Austrije. Rezultat toga projekta bit e videopredavanja o vjetinama akademskoga pisma te alatima i metodolo-giji izrade strunoga i diplomskoga rada. Dostupna e biti u lipnju 2016. U tonskom studiju tvrtke Matrix u austrijskom gradu Welsu od 30. rujna do 2. listopada naa profesorica Ksenija Stojakovi izvodila je predavanja 3. i 4. modula projekta koja su odmah snimljena.

Osim nae kole ostale su partnerske institucije: Univerzita Karlova Prag, Matej Bel University Bansk Bystrica iz Slovake, Eszterhzy College Eger iz Maarske i University of Maribor. VELEUILITU BALTAZAR I ALUMNI KLUBU

BALTAZAR LANOVI YCC-a URUILI ZAHVALNICEVeleuilitu Baltazar Zaprei i Alumni klubu Baltazar lanovi

Young Crewa Croatia uruili su zahvalnice za dobru suradnju i potporu u radu.

Zahvaljujui suradnji Veleuilita Baltazar i Young Crewa Croatia nai studenti specijalistikoga diplomskog strunog stu-dija Projektni menadment tijekom studija imaju priliku postati lanovima te organizacije i na taj nain stjecati prva praktina iskustva kroz rad na konkretnim projektima. Nae je Veleuilite prepoznalo taj segment kao iznimno vaan u obrazovanju mla-dih projektnih menadera i maksimalno podupire projekte ove organizacije, kao i rad Alumni kluba koji uspjeno spaja bive i sadanje generacije studenata Baltazara kroz projekte YCC-a.

U ime Young Crewa Croatia vodstvu Veleuilita obratili su se Tamara Banek, stru. spec. oec., biva studentica Baltazara i Miro Hegedi, mag. ing. mech., oboje lanovi predsjednitva YCC-a, zahvalivi na dosadanjoj suradnji. Istaknuli su sjajan odaziv naih studenata u projekte koje provodi YCC, odline rezultate koje redovito postiu na natjecanjima, ali i zanimljive projekte koji su tek u planu naredne godine. U ime Veleuilita Baltazar Zaprei zahvalnicu je preuzeo dekan, dr. sc. Vinko Morovi, prof. v. ., koji je naglasio kako e i u periodu koji slijedi Veleuilite biti podrka za nove ideje. U ime Alumni kluba Baltazar zahvalnicu je preuzeo njegov tajnik Karlo Masnjak, stru. spec. oec.

POTPISAN UGOVOR O SURADNJI S HRVATSKOM GLAZBENOM MLADEI

Veleuilite Baltazar Zaprei i Hrvatska glazbena mlade potpisali su ugovor o suradnji te e studenti Menad-menta u kulturi praktinu nastavu od ove akademske godine moi odraditi i u ovoj udruzi, a uz to Veleuilite Baltazar Zaprei svim e buduim studentima Menadmenta u kulturi pri upisu na prvu godinu studija sufinancirati tzv. kulturni pokaz!

Hrvatska glazbena mlade najvea je nevladina udruga za mlade i glazbu koja se bavi animacijom i medijacijom na podruju kulture i umjetnosti te eduka-cijom i promocijom mladih glazbenika. Ovom je suradnjom Veleuilite Baltazar studentima omoguilo obavljanje strune prakse u HGM-u; sudjelovanje u organiziranju festivala, radionica, semi-

nara, pisanje projekata i pronalaenje kreativnih rjeenja, odlaske na strune seminare i edukacije.

Takoer, Veleuilite Baltazar sufinancirat e kulturni pokaz HGM-a za sve studente koji upiu prvu godinu Menadmenta u kulturi. Kulturni pokaz lanska je iskaznica HGM-a koja mladima u dobi od 14 do 30 godina uz lanstvo u Hrvatskoj glazbenoj mladei osigurava povoljnije posjete kazalitima, koncertnim dvoranama i muzejima. Vlasniku HGM-ova Kulturnoga pokaza osiguran je besplatan ulaz ili ulaz s velikim popustom na sve programe Hrvatske glazbene mladei.

Redovna je cijena kulturnoga pokaza 100,00 kuna, ali e uz subvenciju Veleu-ilita iznositi 50,00 kuna po studentu.

Zahvala U ime Veleuilita Baltazar Zaprei zahvalnicu je preuzeo dekan, dr. sc. Vinko Morovi, prof. v. ., koji je naglasio kako e i u periodu koji slijedi Veleuilite biti podrka za nove ideje

STUDENTIMA OMOGUENA BESPLATNA OFFICE 365 USLUGA

Od ove jeseni studenti u Republici Hrvatskoj mogu koristiti besplatni programski paket Office 365 online zahvaljujui Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS-a), Sveuilinomu raunskom centru (Srce) i Microsoftu Hrvatska.

Besplatan pristup alatima koji se nalaze u oblaku i pruaju mnotvo funkcionalnosti vezanih uz zajedniki rad mogu je uz koritenje elektronikoga identiteta u sustavu AAI@EduHr, a ostvaruje se tako da se osobni podatci poalju na e-mail adresu office365@bak.hr.

Office 365 paket znaajno osuvremenjuje proces uenja i prua prednosti svakomu korisniku, s obzirom na to da korisnici sada imaju pravo u oblaku pohraniti 1 TB podataka kojima e moi pristupiti s bilo kojega ureaja, bilo kada i s bilo kojega mjesta na svijetu. To ujedno podrazumijeva i mogunost unoenja podataka s razliitih ureaja te sinkronizaciju tih promjena, odnosno njihovu dostupnost s bilo kojega ureaja. Ujedno, potanski sandui svakoga korisnika ima kapacitet 50 GB, a mogue je slati privitke veliine ak do 150 MB. Osim Office alata (Word, Excel, PowerPoint, Outlook, OneNote) na raspolaganju su razne platforme za komunikaciju i suradnju kao to su SharePoint Online, Exchange Online, ukljuujui i Skype for Business, uslugu koja omoguuje razmjenu izravnih poruka, konferencijskih razgovora, videopoziva, prezentacija i sl., te Yammer na kojem svaka ustanova moe kreirati vlastitu drutvenu mreu koja e doprinijeti boljemu zajednikom radu i komunikaciji.

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite8 9

Uvodno predavanje za sve brucoe Veleuilita Baltazar Zaprei ove je godine odrao hrvatski veleposlanik pri EU-u, Branko Barievi, a nae nove studente pozdravili su i prodekani za nastavu, dr. sc. Ana Skledar Matijevi i dr. sc. Milan Jurina. Uvodna predavanja za brucoe s uvaenim gostima dio su tradicije naega Veleuilita, a ovo je ve 15. godina za redom.

Hrvatski veleposlanik pri EU-u, Branko Barievi, djeluje na izuzetno vanoj funkciji: predstavlja Europsku komisiju u Zagrebu i Bruxelles obavjetava i o najsitnijim detaljima, od donoenja zakona u Saboru, preko naina troenja proraunskoga novca pa do analiziranja raspoloenja ovdanjih medija i javnosti prema EU-u. Upravo je zbog svojega znanja i dugogodinjega iskustva bio idealan sugovornik za generaciju koja e se obrazovati, ivjeti i raditi pod pravilima, prilikama i izazovima EU-a.

Na uvodni predava Branko Barievi na vrlo je jednostavan nain studentima prepriao kratku povijest Europske unije, njezine glavne institucije i naine djelovanja. Studentima je naglasio da su upravo oni jedni od najsretnijih mladih ljudi dananjice jer su meu nekoliko posto onih koji imaju besplatno osnovno obrazovanje, zdravstve-nu zatitu i znatno vee mogunosti rada od mladih ljudi u manje razvijenim dijelovima svijeta.

Nadalje, kao podruje u kojem e se otvo-

riti velika potreba za znanjem i radom ista-knuo je Europske fondove, uz napomenu da e znanje o projektima biti itekako traeno u narednim godinama ne samo u Hrvatskoj, ve i u regiji. Takoer, pozvao je studente da iskoriste mogunosti koje im prua ERASMUS, program razmjene studenata,

kako bi se to bolje povezali s kolegama iz svijeta te stekli nova znanja i vjetine. Nakon uvodnoga predavanja i nekoliko pitanja, prodekanica dr. sc. Ana Skledar Matijevi uputila je pozdrav svim studentima nagla-sivi potrebu izgradnje partnerskoga odnosa izmeu studenata i profesora.

ODRANO UVODNO PREDAVANJE: EU PRILIKE I IZAZOVI!

NOVOSTI

Od ove akademske godine studenti specijalistikoga studija Komunikacijski menadment nastavu pohaaju u prostorima Veleuilita Baltazar u Lastovskoj ulici 23 u Zagrebu. Novi, moderno ureeni prostori oduevili su studente, ali i predstavnike Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U njihovu izvjeu pristiglom 9. prosinca stoji kako je uvidom u elaborat i na temelju posjeta zakljueno da je Veleuilite Baltazar u Lastovskoj osiguralo odgovarajui prostor, opremu i kadar za izvoenje studija na novoj lokaciji. Multimedijske uionice u prostoru u Lastovskoj opremljene su najmodernijom Appleovom tehnologijom, a studentima su na raspolaganju i knjinica te posebno ureene prostorije za odmor.

KOMUNIKACIJSKI MENADMENT PRESELIO SE U LASTOVSKU

VELEUILITE BALTAZAR DIO SVJETSKE KONFERENCIJE O POSLOVNOM ENGLESKOM JEZIKU

Veleuilite Baltazar Zaprei 14. studenoga u svojim je prostorima organiziralo BESIG Satellite Event: satelitski prijenos konferencije profesora poslovnoga engleskog jezika iz Barcelone. Cilj je takvih satelitskih prijenosa omoguiti profesorima, koji ne mogu biti na mjestu dogaaja, indirektno sudjelovanje na konferenciji te druenje s kolegama radi dobivanja novih ideja.

BESIG je ogranak Meunarodne organizacije profesora engle-skoga jezika koji se bavi poslovnim engleskim (naziv je akronim od Business English Special Interest Group). Okuplja profesore poslovnoga engleskog iz cijeloga svijeta i odrava konferencije dva puta godinje: jednu veu, u studenome, i manju, sredinom lipnja. Nae Veleuilite ve nekoliko godina organizira satelitski prijenos vee konferencije koja se ove godine odravala u Barceloni. Predavanja konferencije su u subotu 14. studenoga od 11.00 do 18.30 sati na Veleuilitu Baltazar pratile nae profesorice koje su ovom prilikom razmjenjivale svoje dojmove s profesorima iz drugih drava.

PREDSTAVNICI VELEUILITA BALTAZAR ZAPREI U POSJETU FAKULTETU DOBA U MARIBORU

Predstavnici Veleuilita Baltazar posjetili su DOBA University u Mariboru i s kolegama iz DOBA-e razgovarali su o primjerima dobre prakse u provoenju online studija i o mogunostima suradnje.

U razmjeni iskustava sudjelovali su dr. sc. Ana Skledar Matijevi, dr. sc. Mario Dumani, dr. sc. Jadran Antolovi, Kreimir Jurina i Saa Lackovi. Osim razmjene iskustva dobre prakse u podruju online obrazovanja, na sastanku je bilo govora i o osposobljavanju nastavnika i e-kompetencijama koje su potrebne za obavljanje nastavnoga procesa u razliitim oblicima obrazovanja. Predstavnici DOBA-e i iBaltazara takoer su razgovarali i o mogunostima suradnje na podruju meunarodne mobilnosti. S obzirom na malu udaljenost izmeu ovih fakulteta, obje su institucije slone u tome kako je mobilnost meu nastavnicima, strunim osobljem i studentima logian idui korak. Takoer, razgovaralo se i o mogunostima suradnje kroz razliite projekte koji promiu strateka partnerstava u okviru Erasmus + programa, razvoj online obrazovanja i virtualnu mobilnost. BALTAZAROVCI U PROJEKTU AKADEMIJE

REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUStudentski zbor Veleuilita Baltazar

Zaprei ove se godine ukljuio u projekt Akademije regionalnoga razvoja i fondova EU, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU prihvatilo je prijavu naega Studentskog zbora.

Kroz projekt Akademija regionalnoga razvoja i fondova EU svi ukljueni studenti imaju priliku uiti, raditi i istraivati mo-gunosti iz EU fondova na jedan drugaiji, zabavniji ali opet ozbiljan nain. Cilj Mini-starstva bio je podii svijest i informiranost studentske populacije o fondovima EU-a, a u narednih godinu dana studenti e kroz niz aktivnosti nauiti neto o fondovima,

upoznati kolege iz drugih gradova, razvijati timski rad i natjecateljski duh, a nee izostati ni nagrade za najaktivnije.

U prvom zadatku na se tim morao pozabaviti umjetnou fotografiranja, tonije poslati matovite fotografije ne-kog EU projekta u naem kraju te izabrati najbolju fotografiju s kojom e se natjecati na izboru. Nakon fotografije na redu je i snimanje kratkoga videa u kojem e se predstaviti, pojasniti zato su se prijavili na projekt i to oekuju od njega. Ako njihov rad bude proglaen najboljim, za nagradu e dobiti putovanje u Bruxelles, stoga im elimo puno sree!

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite10 11

DOBAR PROFESOR TREBAO BI RAZVIJATI KRITIKO MILJENJE

STUDENATA, A S DRUGE PAK STRANE

UITI OD STUDENATAAKO NASUMCE UHVATITE NEKOLIKO STUDENATA NA

HODNICIMA NAEGA VELEUILITA I PITATE IH KOJE BI PROFESORE IZDVOJILI KAO STROE, NJEZINO E SE IME POJAVITI U TOP TRI ODGOVORA. NO, AKO IH PITATE KOJI

SU IM PROFESORI NAJDRAI I S KOJIMA IMAJU NAJBOLJU KOMUNIKACIJU NA NASTAVI, INES JEMRI OSTOJI ZAUZET

E PRVO ILI DRUGO MJESTO NA LJESTVICI. DOKAZ TOMU SU I GODINJE ANKETE PREMA KOJIMA JE SVRSTANA U

KATEGORIJU NAJBOLJIH NASTAVNIKA PREMA MILJENJU STUDENATA. OSIM U NASTAVNIKOJ, PROFESORICA JEMRI

OSTOJI OD OVE JE GODINE I U ULOZI VODITELJICE UREDA ZA OSIGURANJE KVALITETE VELEUILITA BALTAZAR ZAPREI. KAKO IZGLEDA NJEZINA RADNA SVAKODNEVICA DONOSIMO U

ZANIMLJIVOM RAZGOVORU U NASTAVKU

INTERVJU MR. SC. INES JEMRI OSTOJI, V. PRED

VOLIM FOTOGRAFIRATI I MEDIJ FOTOGRAFIJE KOJI, PO MOJEM MILJENJU, NAJBOLJE OSLIKAVA EMOCIJU, TRENUTAK ILI DRUTVENE OKOLNOSTI ODREENOGA RAZDOBLJA. U SLOBODNO VRIJEME ITAM, SLUAM MUZIKU, NAJEE FUSION JAZZ I DEPECHE MODE, GLEDAM DOKUMENTARNE FILMOVE I SKANDINAVSKE SERIJE.

Od ove godine na Veleuilitu Baltazar oformljen je novi Ured za osiguravanje kvalitete. Zato je oformljeno to tijelo i koje su njegove glavne zadae?

Ured za osiguravanje kvalitete s radom je zapoeo poetkom studenoga i nastavlja se na rad Povjerenstva za praenje kvalitete koje je oformljeno 2011. godine, a iji je rad koordinirao prodekan Funda. Osiguravanje kvalitete vrlo je vaan segment sustava visokoga obrazovanja u kojem se u po-sljednjih desetak godina na europskom obrazovnom prostoru uinilo mnogo, kao uostalom i na drugim akcijskim linijama Bolonjskoga procesa, od razvoja kvalifi-

kacijskoga okvira do poticanja uporabe ishoda uenja i sl. Ukljuivanjem u procese osiguravanja kvalitete visokoobrazovne institucije poveavaju svoju konkurentnost, transparentnost i ugled te izgrauju odnos povjerenja, pritom stalno preispitujui uin-kovitost postojeih mehanizama pobolja-vanja rada te predlaui nove. Osnovni je cilj sustava za osiguravanje kvalitete razvoj tzv. kulture kvalitete u kojoj svi dionici preuzimaju odgovornost za kvalitetu i bave se njezinim osiguravanjem u svojem dje-lokrugu rada.

- Osnovne zadae Ureda za osiguravanje kvalitete proizlaze iz samoga naziva ure-da. Dakle, naa je svrha osigurati kvalitetu

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite12 13

Kljuna ideja svih aktivnosti osiguravanja kvalitete s jedne je strane odgovornost, a s druge poboljanje.

OTVORENI SMO, DAPAE PRIELJKUJEMO PARTNERSKI ODNOS I SA STUDENTIMA TE OVIM PUTEM POZIVAMO STUDENTE DA NAM SE OBRATE S KONSTRUKTIVNIM PRIJEDLOZIMA ZA POBOLJANJE KVALITETE.

VOLIM SVOJ POSAO I DRAGO MI JE DA TO STUDENTI PREPOZNAJU. ZAHVALJUJEM SVOJIM STUDENTIMA TO SU ME I U PROLOJ AKADEMSKOJ GODINI VRLO VISOKO OCIJENILI I POZICIONIRALI MEU NAJBOLJE NASTAVNIKE.

rada Veleuilita. Osiguravanje kvalitete obuhvaa sve aktivnosti koje se provo-de s ciljem trajnoga poboljavanja rada institucije. Naa je zadaa da u proces ukljuimo sve dionike koji su posredno ili neposredno ukljueni u proces uenja i poduavanja, pritom potujui Standar-de i smjernice za osiguravanje kvalitete na europskom prostoru visokoga ob-razovanja (ESG). Rije je o naputku za razvoj sustava unutarnjega i vanjskoga vrednovanja osiguravanja kvalitete koji je objavilo Europsko udruenje za osigu-ravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA). Prvotno objavljene prije deset godina, u 2015. godini prole su kroz proces revidiranja u svrhu to boljega

odgovora na promjene u europskom obrazovnom prostoru. Definirani stan-dardi i smjernice doprinose zajednikomu shvaanju sustava kvalitete te njegovu osiguravanju u uenju i poduavanju te su svojevrsni odgovor na promjene koje je donijela nova obrazovna paradigma. Kljuna ideja svih aktivnosti osiguravanja kvalitete s jedne je strane odgovornost, a s druge poboljanje. Dakle, Ured e s jedne strane pruati i prikupljati informacije o kvaliteti Veleuilita, a s druge savjetovati i preporuivati aktivnosti unaprjeenja rada s ciljem uvoenja kulture kvalitete koju prihvaaju svi dionici, od studenata do Uprave.

Koliko osoba djeluje unutar Ureda i koje su njihove obveze?

Osim mene na funkciji voditeljice, u Uredu djeluje i asistentica Kristina Ko-brehel kao administrativna pomo. Kole-gica Kobrehel diplomirana je studentica naega Veleuilita, moja dugogodinja demonstratorica i desna ruka u provedbi godinje studentske ankete o procjeni kvalitete rada nastavnika, izvedbe kolegija te poslovanja i usluga Veleuilita. Raduje me to je Uredu dodijeljena upravo ona. Osim to je rije o izrazito odgovornoj, motiviranoj i proaktivnoj kolegici s kojom uspjeno suraujem nekoliko godina, Kristina i ja meusobno se uvaavamo i razumijemo, dijelimo slian svjetonazor i radne navike te se na odnos iz student-sko-nastavnikoga razvio u kolegijalno-prijateljski. Zbog svega toga uvjerena sam da e rad Ureda biti uspjean i s dobrim rezultatima.

Na koji nain Ured funkcionira i u kojoj e mjeri, po Vaem miljenju, njegov rad doprinijeti poboljanju kvalitete rada Veleuilita?

Ured za osiguravanje kvalitete pred-loio je Upravi Veleuilita plan aktiv-nosti za tekuu akademsku godinu. Na je plan vrlo ambiciozan te, izmeu ostaloga, ukljuuje provedbu nekoliko istraivanja, uspostavu redovite suradnje s nastavnicima, voditeljima usmjerenja, proelnicima katedri, studentima, stru-nim slubama, vodstvom Veleuilita i Upravom, definiranje kljunih pokazatelja uspjenosti institucije i strune i istrai-vake djelatnosti te pokazatelja kvalitete

obrazovanja. Na je cilj, kako sam ve navela, uspostaviti kulturu kvalitete na svim institucionalnim razinama. Upra-vo smo proveli unutarnje vrednovanje kvalitete gdje smo u razgovoru s pred-stavnicima strunih slubi dobili uvid u nesuglasnosti s kojima se susreu te na temelju kojih smo izradili preporuke za dodatne aktivnosti s ciljem poboljanja kvalitete. Do kraja godine to isto planiramo i sa studentima te voditeljima usmjerenja i proelnicima katedri. Zavrili smo i s ovogodinjim vanjskim vrednovanjem prema normi ISO 9001:2008 koje je tre-balo potvrditi je li sustav upravljanja u skladu sa zahtjevima norme. Veseli me to je izvjee kontrolnoga audita pozi-tivno ocijenjeno te potvreno da nae Veleuilite uinkovito primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom. Ustroj Ureda za kvalitetu svakako e doprinijeti pobolj-anju kvalitete rada Veleuilita. Ne bih prihvatila dekanov poziv da vodim Ured da iskreno ne vjerujem u to. Osiguravanje kvalitete, kako sam ve rekla, iznimno je vaan segment visokoobrazovnoga sustava. Iako je nae Veleuilite i do sada provodilo odreene aktivnosti i razvijalo politiku kvalitete, bez institu-cionaliziranoga pristupa problematici nju naalost nije mogue u potpunosti provoditi. Budui da imamo podrku dekana i Uprave, izvrsnu suradnju s prodekanicom za nastavu te otvorenu komunikaciju sa strunim slubama, to se potvrdilo unutarnjim vrednovanjem te nizom to formalnih, to neformalnih poruka podrke kolega nastavnika, ne sumnjam da e kultura kvalitete vrlo brzo biti uspostavljena.

Je li Ured za osiguravanje kvalitete na raspolaganju samo djelatnicima Ve-leuilita koji svojim prijedlozima ele poboljati funkcioniranje sustava ili je to tijelo kojemu se mogu obratiti i studenti?

Ured za osiguravanje kvalitete na raspolaganju je svima: i nastavnicima i djelatnicima strunih slubi i studentima. Studenti svoje prijedloge mogu uputiti preko svojih predstavnika u Studentskom zboru ili se izravno obratiti nama. Ako stu-denti to zatrae, potovat emo njihovu anonimnost, a sve prijedloge studenata Ured e evidentirati, proslijediti relevan-tnim tijelima te se o njima oitovati pisanim

putem. Otvoreni smo, dapae prieljku-jemo partnerski odnos sa studentima te ovim putem pozivamo studente da nam se obrate s konstruktivnim prijedlozima za poboljanje kvalitete.

Koliko kolegija predajete na Veleu-ilitu Baltazar i koliko ste dugo lan kolektiva Veleuilita Baltazar?

Pred nekoliko dana navreno je deset

godina otkako sam zaposlena na Ve-leuilitu Baltazar. Zapoela sam kao asistentica na sociolokoj skupini kolegija, a danas sam u nastavnom zvanju vii pre-dava, nositeljica sam i izvoditeljica uku-pno etiriju kolegija na preddiplomskim strunim studijima Menadment u kulturi i Menadment uredskog poslovanja te na specijalistikim diplomskim strunim studijima Komunikacijski menadment i Financijski menadment. Rije je o ko-legijima Osnove znanosti o drutvu I i II, Znanost o kulturi, Metodologija dru-tvenih istraivanja i Osnove metodolo-gije istraivakog rada. Na svakom se kolegiju trudim odravati interaktivnu i problemski orijentiranu nastavu te poticati kritiko miljenje studenata. Od prole akademske godine obnaam i dunost proelnice Katedre za sociologiju, psi-hologiju i srodne discipline. Iskoristit u priliku da najavim seriju predavanja o kulturnim i kreativnim industrijama koja e se odrati u iduem semestru u or-ganizaciji Katedre.

Kako je zapoela Vaa pria na Bal-tazaru?

Zaposlila sam se vrlo brzo po zavretku studija sociologije. Nakon tri mjeseca dobila sam mjesto voditeljice istrai-vanja trita, javnoga mnijenja i medi-ja u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki. Posao je bio zanimljiv, no poslodavac nije pa sam ubrzo, po isteku probnoga roka, odluila potraiti posao drugdje. Posljednjega radnog dana nazvao me pokojni dekan Skledar s informacijom da enska infoteka enski informacij-skodokumentacijski centar trai socio-loginju. Razgovor za posao pretvorio se u ugodno druenje. Posao sam dobila i u njoj provela gotovo etiri godine. Moj je posao prvotno ukljuivao media mo-nitoring i odravanje baze podataka, no ubrzo se podruje rada drastino proirilo pa sam bila zaduena za organiziranje godinje meunarodne konferencije ene i politika na Interuniverzitetskom cen-tru u Dubrovniku, vodila sam dva velika meunarodna projekta, provela neko-liko istraivanja o politikoj participaciji ena i o problemu nasilja nad enama, koordinirala uspostavu informacijskodokumentacijskih centara u zemljama Istone i Srednje Europe, bila lanicom

urednitva izdavake djelatnosti udruge, pisala projektne prijedloge i pohaala niz konferencija i seminara. Pritom sam mnogo putovala i upoznavala zanimljive suradnike. Iskustvo u udruzi jedno je od najvanijih u profesionalnom smislu s obzirom na to da sam u multikulturnoj sredini osvijestila odreene probleme manjinskih skupina, uvidjela vanost (graanskoga) obrazovanja i podizanja politike pismenosti, oblikovala svoja uvjerenja i vrijednosti, ali i stekla niz ko-risnih vjetina koje bih teko mogla stei drugdje. Posljednji tjedan rada u Infoteci provela sam u Bangkoku na globalnoj meunarodnoj konferenciji o enskim pravima. Bio je to egzotian i lijep zavre-tak vrlo vanoga perioda u mojem ivotu. Budui da je civilni sektor u to vrijeme prolazio kroz neizvjestan period zbog sve manjega broja raspoloivih sredstava iz razliitih fondova i zaklada, odluila sam ponovno promijeniti posao. Da sam na tritu rada imala, osim nagrade za rad i trud, i neto sree dokazuje da sam u istom danu dobila poziv da se pridruim Uredu za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i Veleuilitu Baltazar. Iako se prvotno nisam vidjela u sustavu obrazovanja, nisam mnogo dvojila koje mjesto prihvatiti. I eto me nakon deset godina, sretne i ispunjene, u obrazova-nju. Odabrala sam za sebe, oigledno, ispravan put.

Sudei prema anketama koje Vele-uilite provodi svake godine, svrstani ste u kategoriju najboljih nastavnika prema miljenju studenata. Cijene Va nain rada i dostupnost, koliko Vam kao nastavniku znai taj pozitivan feedback?

Ocjena studenata potvrda je da ono to volim raditi najvie, dakle biti u nastavi, radim kvalitetno. To je ujedno potvrda moje predanosti poslu, zalaganja, truda i rada, otvorenosti za potrebe i proble-me studenata i znai mi zaista mnogo. Osim pozitivnih komentara na kvalitetu izvoenja nastave, studenti navode da imam jasne kriterije, da sam pravedna, da traim, ali i da dajem mnogo. Prepoznaju moja nastojanja da u njima razvijam soci-oloku imaginaciju te mi nerijetko zahvale to sam ih potaknula na razmiljanje, a ne na puko bubanje injenica. Volim svoj posao i drago mi je da to studenti prepo-

VOLIM DISKUSIJE SA STUDENTIMA KOJE SE NEKADA PROTEGNU NA PAUZU, A PONEKAD I NA IDUI SAT. VOLIM KADA SAM NAKON NASTAVE INSPIRIRANA, ALI I KADA SU STUDENTI INSPIRIRANI ONIM TO UJU ILI NAUE NA PREDAVANJU. LIJEPO JE OSJETITI DA STE DIJELOM PROMJENE KOJA SE ODVIJA U POJEDINCU KADA SHVATI DA JE USVOJIO NETO NOVO. PREDNOSTI SU RADA SA STUDENTIMA NEBROJENE, A OTKRIVAM IH I NAKON DESET GODINA.

Turska Profesorica Jemri Ostoji na

Erasmus razmjeni u Turskoj

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite14 15

NA SVAKOM KOLEGIJU TRUDIM SE ODRAVATI INTERAKTIVNU I PROBLEMSKI ORIJENTIRANU NASTAVU TE POTICATI KRITIKO MILJENJE STUDENATA.

ELI SVOJU HOODICU?

Poalji e-mail na:info@modnakatedra.com

i narui svoj primjerak!

znaju. Zahvaljujem svojim studentima to su me i u proloj akademskoj godini vrlo visoko ocijenili i pozicionirali meu najbolje nastavnike.

Koje su po Vama kvalitete koje bi trebao imati dobar profesor?

Dobar profesor trebao bi, osim stru-nosti i znanja to bi po defaultu trebali imati svi, imati i sposobnost razvijanja kritikoga miljenja studenata. Navoditi ih na razmiljanje, propitivanje, trebao bi jaati njihovu sposobnost argumen-tacije, potaknuti znatielju i kreativnost. S druge pak strane, to isto razvijati i u sebi te ne samo poduavati, ve i uiti od studenata.ivimo u drutvu stalne mijene. Utjecaj je informacijskokomunikacijskih tehnologija golem, a s njime i podlonost studenata razliitim informacijama. Uloga nastavnika stoga se mijenja od osobe koje je nekada to znanje prenosila ex cathedra u osobu koja je svojevrsni vodi-telj, mentor, motivator, smjerokaz prema izvorima koji su znanstveno utemelje-ni i relevantni. Cjelokupna obrazovna paradigma prolazi kroz mijenu. Danas

obrazujemo mlade za poslove koji jo ne postoje, stoga su zahtjevi i oekivanja da visoko obrazovanje promptno reagira na porast potranje za odreenim vje-tinama i kompetencijama opravdani. To je u hrvatskom obrazovnom sustavu dosta teko s obzirom na injenicu da je rije o golemom i tromom sustavu koji na promjene uglavnom ne reagira. No, ako i ne moemo mijenjati sustav, moemo promijeniti nain na koji izvodimo nastavu. A nastava bi trebala biti manje statina, vie problemski orijentirana, usmjerena na praksu, na djelovanje, grupni rad i suradniko uenje.

Koje su prednosti rada s mladim lju-dima, a to biste moda izdvojili kao manu rada sa studentima?

Preformulirala bih pitanje i govorila o prednosti rada sa studentima koji, ako je rije o izvanrednim studentima, nisu nuno uvijek i mladi. Ljepota rada sa studentima jest ta da, ovisno o inte-rakciji studenata i dinamici grupe, neka nastavna cjelina moe poprimiti potpuno drugaiji oblik od onoga na to ste navikli ili to ste planirali. Volim tu svojevrsnu nepredvidivost koja je rezultat razliitih stavova i iskustava studenata. Volim diskusije koje se nekada protegnu na pauzu, a ponekad i na idui sat. Volim kada sam nakon nastave inspirirana, ali i kada su studenti inspirirani onim to uju ili naue na predavanju. Lijepo je osjetiti da ste dijelom promjene koja se odvija u pojedincu kada shvati da je usvojio neto novo. Prednosti su rada sa studentima nebrojene, a otkrivam ih i nakon deset godina. Mane, ako i postoje, ne uoavam. Ako uoavate mane, pretpostavljam da je to prvi znak da profesija nastavnika vie nije za vas. Dodue, uoavam nedostatke niih ra-zina obrazovnoga sustava koji mlade ukalupljuje, unitava im znatielju, ne potie kritinost i kreativnost. No i to pokuavam ublaiti, da ne kaem spasiti, nainom poduavanja koji primjenjujem i za koji se zalaem.

Koliko su, prema Vaem miljenju, mladi danas svjesni vanosti obrazova-nja i njihove uloge u oblikovanju svijeta u kojem ivimo?

Obrazovanje nije samo vrijednost uspjenoga pojedinca, ve je i preduvjet uspjenoga drutva. Znanje i vjetine najvaniji su razvojni resurs drutva da-nanjice, za koje esto moemo uti da je drutvo znanja. Funkcionalistika perspektiva u sociologiji naglaava da obrazovanje ne ukljuuje samo stjecanje odreenih znanja i vjetina, ve i stva-ranje uvjerenja i moralnih vrijednosti. Upravo je taj aspekt od izuzetne vanosti za populaciju mladih. Prema studiji koju je proveo Institut za drutvena istrai-vanja obrazovne aspiracije mladih vrlo su visoke, ve uenici osmoga razreda u izrazito velikom broju navode da ele

upisati fakultet. Studija takoer pokazuje da su pristup uenju, obrazovna posti-gnua i obrazovne aspiracije pozitivno povezane s vrednovanjem obrazovanja i s percepcijom obrazovanja kao sred-stva za postizanje odreenih ivotnih ciljeva, primjerice, obrazovanja kao preduvjeta kvalitetnoga ivota, boljih prihoda, uzdizanja na socijalnoj ljestvici i bijega od siromatva. Vjerujem da je sve vei broj populacije, dakle ne samo populacije mladih, svjestan vanosti for-malnoga obrazovanja. Tomu svjedoi podatak da broj visokoobrazovanih u Hrvatskoj raste. No, smatram kako su neformalno i informalno obrazovanje, dakle oni oblici obrazovnih aktivnosti koji ine koncept cjeloivotnoga ue-nja, jo uvijek nedovoljno prepoznati, a upravo je cjeloivotno uenje danas neophodan dio ivota i rada u modernom drutvu. Brzina drutvenih promjena mijenja i samu prirodu obrazovanja kao strukturiranoga prijenosa znanja unu-tar formalne institucije u ogranienom ivotnom razdoblju i sve vie promie ideju cjeloivotnoga uenja koje priznaje da se vjetine i znanja mogu stei u razliitim oblicima interakcije i putem razliitih drutvenih institucija. U tom pogledu voljela bih da nai, prvenstve-no redoviti studenti, osvijeste nunost kontinuiranoga rada na sebi i svojim vjetinama.

Kako najvie volite provoditi slobodno vrijeme?

Mama sam estogodinjaka pa mi je teko govoriti o slobodnom vremenu. Ono se najee vee uz aktivnosti mo-jega sina pa se volim aliti da uz posao nastavnice, radim i kao privatna vozaica. No, osim vremena s obitelji, volim putovati i kada je to mogue, slobodno vrijeme iskoristim za izlet, odlazak u prirodu, pla-nine ili na neko krae putovanje koje pak spajam s drugom velikom strasti, a to je amaterska fotografija. Volim fotografirati i volim medij fotografije koji, po mojem miljenju, najbolje oslikava emociju, tre-nutak ili drutvene okolnosti odreeno-ga razdoblja. U slobodno vrijeme itam, sluam glazbu, najee fusion jazz i Depeche Mode, gledam dokumentarne filmove i skandinavske serije, a esto idem i u kino pogledati animirane filmove, prema elji svojega sina.

Planovi i elje za bliu budunost? Planova je mnogo: postati certificirani

lead auditor i dodatno se usavravati u podruju osiguravanja kvalitete, ustrojiti funkcionalan Ured za osiguravanje kva-litete, dalje razvijati svoje nastavnike kompetencije i kolegije koje izvodim i doktorirati. Osim toga, nedavno sam ispred Veleuilita predloena za la-nicu Kulturnoga vijea Grada Zapreia te mi je velika elja da kroz rad Vijea doprinesem razvoju kulture nae lokalne zajednice.

Fotografija Veliku ljubav profesorica gaji prema

amaterskoj fotografiji

Veleuilite Baltazar Zaprei ove je jeseni u svojim prostorima otvorilo studentsku kantinu i postalo prvo privat-no veleuilite u Republici Hrvatskoj koje je dobilo dopu-tenje za otvaranje restorana subvencionirane prehrane u svojim prostorima, kao i prvo veleuilite izvan Zagreba koje-mu e uslugu prehrane pruati Studentski centar Sveuilita u Zagrebu.

Ovo je jo jedan sjajan primjer investicije privat-noga uilita u studentski standard s obzirom na to da je Veleuilite Baltazar Zaprei u potpunosti sa-mostalno izgradilo i opremilo ovu studentsku kantinu, ije e otvaranje biti novi korak u izjednaavanju statusa i prava studenata dravnih fakulteta s onima s privatnih veleuilita

i visokih kola.Koliko je truda i napora tre-

balo uloiti u otvorenje ovo-ga restorana na sveanom je otvorenju istaknuo bivi pred-sjednik Studentskoga zbora Veleuilita Baltazar Zapre-i i bivi predsjednik Vijea studenata veleuilita i visokih kola Republike Hrvatske Toni Ganjto, prisjetivi se kako je u poetku bilo rijei o tome da je otvorenje restorana subvenci-onirane prehrane na Baltazaru bitka koju se ne moe dobiti. No, zahvaljujui angamanu studentskoga zbora, dokazano je suprotno.

Student, bez obzira na to iz kojega dijela binarnoga sustava visokoga obrazova-nja dolazi, mora biti student i imati iste obaveze i ista prava, izmeu ostaloga i na prehranu. Danas otvaramo restoran sub-vencionirane prehrane po prvi

put na privatnome veleuilitu, to osim pozitivnoga utjecaja na studentski standard ima i jednu znatno veu poruku: otvaranje sustava visokoga obrazovanja prema ulaganjima iz privatnoga sektora, rekao je Ganjto.

Dekan Veleuilita Baltazar Zaprei dr. sc. Vinko Moro-vi, prof. v. . zahvalio je svim lanovima studentskoga zbora koji su proteklih godina upor-no radili na ostvarenju svojega cilja, a na potpori je zahvalio i Ministarstvu znanosti, obra-zovanja i sporta koje je izdalo suglasnost za otvorenje resto-rana subvencionirane prehra-ne. Ispred Ministarstva svim se gostima obratila pomonica ministra prof. dr. sc. Ruica Beljo Lui koja je istaknula kako su od 2012. godine ui-njeni veliki pomaci u pobolja-nju standarda studiranja zato

Ruak s x-icom na Baltazaru!

Dugogodinja elja konano postalastvarnost - otvorena studentska menza na Veleuilitu Baltazar Zaprei

Dekan Veleuilita Baltazar Zaprei dr. sc.

Vinko Morovi, prof. v. . zahvalio je na potpori i Ministarstvu znanosti,

obrazovanja i sporta koje izdalo suglasnost za otvorenje restorana

subvencionirane prehrane.

ZAHVALA

Danas otvaramo restoran subvencionirane prehrane po prvi put na privatnome veleuilitu - istaknuo je Toni Ganjto, bivi predsjednik Studentskoga zbora Veleuilita Baltazar Zaprei i bivi predsjednik Vijea studenata veleuilita i visokih kola RH.

PRVI U HRVATSKOJ

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite16 17

Uz studentsku menzu, u Zapreiu je otvoren i ured Studentskoga servisa Zagreb, te sve obveze vezane uz studentske ugovore i posao moete rijeiti i u Zapreiu! (ulaz s vanjske strane, po stepenicama uz glavni ulaz u knjinicu Veleuilita)

Otvoren i ured Studentskoga servisa Zagreb

to je Ministarstvu prioritet uti miljenje i stavove studentske populacije. Pohvalila je i su-radnju s Gradom Zapreiem koji je sjajan primjer ulaganja lokalne samouprave u visoko obrazovanje.

Sveanomu otvorenju nove kantine nazoili su i prof. dr. sc. Ivo Drui, predsjednik Na-cionalnoga vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, predsjednik Zajednice studentskih centara Republike Hrvatske Nenad Milija, po-monik ravnatelja prehrane Studentskoga centra Zagreba Mirko Bonjak te brojni grad-ski vijenici Gradskoga vijea Grada Zapreia predvoeni zamjenikom gradonaelnika doc. dr. Alanom Labusom.

Otvorenje Sveanu vrpcu prerezali su dekan dr. sc. Vinko Morovi, prof. v. ., pomonica ministra obrazovanja prof. dr. sc.

Ruica Beljo Lui, nova predsjednica naega Studentskog zbora Diana Sliko i njen prethodnik Toni Ganjto

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite18 19

Karen, Rmy i Ludwig tri su studenta koja su prije 3 mjeseca krenula na putovanje svijetom u elek-trinom tuk-tuku. Nakon Tajlanda, Laosa, Kine, Kazahstana, Rusije, Gruzije, Armenije i Turske ovaj trio u svojem tuk-tuku stigao je i do Zapreia, a na Veleuilite Baltazar Zaprei svratili su kako bi na-im studentima i profesorima ispriali zanimljivu priu o svojem epskom putovanju!

Kada su se Karen, Ludwig i Rmy susreli u klupama svojega fakulteta IAE Toulouse u junoj Francuskoj, nisu ni pomislili u to e se njihovo prijateljstvo pretvoriti. U prosincu 2014., samo godinu dana prije nego su se svjetski

lideri sastali u Parizu i postigli svjetski klimatski sporazum, Karen, Rmy i Ludwig razmiljali su kako voditi uzbudljiv i smislen ivot. Razmiljali su o tome kako pozitivno utjecati na ovaj svijet, a nakon to su se u Bangkoku upoznali s bunim tuk-tukom rodila se ideja: putovanjem preko Euroazije u elektrinom tuk-tuku pokazati svima da je elektrina energija najbolji put do zatite okolia.

Njihova razmiljanja i tenje doveli su ih do osnivanja ne-profitne organizacije. Zajedno s Rmyjem razvili su projekt, osigurali velike sponzore i na kraju kupili elektrini tuk-tuk u Bangkoku. Uputili su se na svoje epsko putovanje pod imenom Pilgreens, sa eljom da potaknu razmiljanja o

U sklopu predmeta Osnove znanosti o drutvu nae profesorice Ines Jemri Ostoji gostujue predava-nje odrala je Martina Kriani, dipl. soc., pokretaica modnoga projekta myauMANIA. Studenti su imali priliku uti sve o jedinstvenom projektu

i novoj modnoj sceni u Hrvatskoj; jedinstvenom dizajnu in-spiriranom rocknroll kulturom i japanskim stilovima kao to su lolita, mori girl, otome, cult party kei, fairy kei i decorom.

Japanska situacija interesantna je po tome to se (izvorno) japanske supkulture ne protive kapitalizmu i konzumerizmu, kao to to ine zapadne, ve ih koriste u svojem otporu domi-nantnoj kulturi, s obzirom na to da su vrijednosti hedonizma i individualizma oprene tradicionalnim japanskim kolektivi-stikim vrijednostima. Zbog toga je danas u Japanu prisutna izrazito razvijena komercijalna alternativna modna industrija kao unikatna, kreativna i tedljiva modna kultura temeljena na vrijednostima DIY-a, redizajna i second hand kulture. Ona danas ima znatan utjecaj na supkulturne i modne trendove na Zapadu i postala je prepoznatljivi zatitni znak (post)mo-dernoga Japana.

Nakon Tajlanda, Kazahstana i Rusije Pilgreensi stigli i na Veleuilite Baltazar

ALTERNATIVNA MODNA INDUSTRIJA JAPANA NA BALTAZARU

ELEKTRINIM TUK-TUKOM NA EPSKO PUTOVANJE

MYAUMANIA

irenje svijestiGostujui na raznim fakulte-

tima ire svijest o vanosti ouvanja okolia, a kroz

razne medije koji ih prate ta poruka dopire do velikoga broja stanovnika svake od

zemalja koje su obili.

Probna vonjaNakon predavanja Karen,

Remy i Ludwig objasnili su Baltazarovcima sve o njiho-vu elektrinom tuk-tuku te im ponudili i probnu vonju

Jedinstveni dizajnStudenti su imali priliku uti sve

o jedinstvenom dizajnu inspi-riranom rocknroll kulturom i

japanskim stilovima kao to su lolita, mori girl, otome, cult party

kei, fairy kei i decorom.

elektrinoj energiji. Upravo zato esto organiziraju kon-ferencije na prestinim sveuilitima gdje razgovaraju sa studentima, znanstvenicima i strunjacima iz podruja energetike i mobilnosti.

Studentima Baltazara ispriali su kako je do sada izgle-dao njihov put, s kojim su se problemima susretali u svojoj pustolovini, kako ljudi reagiraju na njih i njihovo vozilo u raznim dravama i koliku potporu uivaju u svim zemljama koje su do sada proli. Gostujui na raznim fakultetima ire svijest o vanosti ouvanja okolia, a kroz razne medije koji ih prate ta poruka dopire do velikoga broja stanovnika svake od zemalja koje su obili.

ZapreiVeleuilite20 ZapreiVeleuilite 21

Baltazar dnevni bora-vak ugodno je mjesto za razgovor i razmje-nu ideja i miljenja, a ast da bude prvi gost u na-em dnevnom boravku pripala je Huseinu Hasanefendiu Husu gitaristu, autoru i jednomu od osnivaa Parnoga valjka! Prvo druenje u Baltazar dnevnom boravku bilo je odrano u sklopu Praktikuma glazbeno-scenske produkcije Menadmenta u kul-turi. Budui menaderi mogli

su tom prilikom uti iskustva glazbenika koji ve 40 godina kroz glazbu stvara povijest, to glazbenici oekuju od me-nadera, koja su njihova isku-stva s menaderima i kako on obavlja taj posao.

Husova glazbena pria za-poela je, kako je istaknuo, i davno prije Parnoga valjka jer se ljubav prema glazbi rodila jo u srednjoj koli. Osjeaje koje je glazba izazivala kod njega nije mogue rijeima opisati,

istaknuo je Hus koji je ve tada znao da e to biti njegov put. Kada je donio odluku da odu-staje od daljnjega kolovanja, roditelji nisu bili oduevljeni. Naelno su podravali moju elju da se bavim glazbom, ali na kraju krajeva, ipak su eljeli da ja zavrim neto konkretno, za svaki sluaj. Tako sam upi-sao pravo, koje nisam nikada zavrio, ispriao nam je Hus kroz smijeh i nastavio se pri-sjeati glazbenih poetaka u svojem kvartu u Zagrebu gdje je odrastao. Tada je svaki kvart imao bend, deki su se okupljali na klupicama u parku i svirali To je bilo okruenje u kojem sam odrastao i to me fasciniralo.

Kako mnoge prie velikana svjetske glazbene scene obino i zapoinju, na samim poet-cima nije bilo jednostavno i i-vot od glazbe isprva se svodio na preivljavanje. Ali jednom kada su odluili ozbiljno krenuti u to, stvari su poele sjedati na svoje mjesto. Grupa Parni valjak nastala je 1975. godine nakon razilaenja rock grupe 220 u kojoj je Hus svirao, a Aki pjevao. Parni valjak postao je jedan od pokretaa cijeloga vala rock i pop-rock grupa na ovim prostorima, a u 40 godina djelovanja svojim su pjesmama

U Hrvatskoj postoji velika potreba za strunim i profesionalnim glazbenim menaderima

HUSEIN HASANEFENDI HUS, PARNI VALJAK

ostavili znaajan trag u cijeloj regiji.

Uz dugogodinje pisanje tek-stova, pisanje glazbe i sviranje, Hus je u Parnom valjku odluio preuzeti i funkciju menadera, a na pitanje kako je uspio pomiriti ta dva, na prvi pogled suprot-na svijeta, odgovorio je kako nikada nije pisanje doivio kao posao. To nije neto to moram raditi, to je neto bez ega ne mogu, imam potrebu stvarati na taj nain i to je dio mene. Menaderski dio posla, istaknuo je, odrauje u razgovoru s kole-gama iz benda jer smatra da je vie glava uvijek pametnije od jedne. Napomenuo je kako se o svemu dogovaraju i sve odlu-ke donose zajedno. Na pitanje ima li u Hrvatskoj profesional-nih menadera za glazbu koji raspolau strunim znanjima za taj posao, odgovorio je da se ne moe sjetiti niti jednoga. Kod nas su se menaderima nazvali ljudi koji e dogovoriti gau, podijeliti novac poslije koncerta svim lanovima benda i naposljetku dio kolaa uzeti i sebi. A samo to daleko je od funkcije menadera, rekao je Hus i objasnio koliko je bitno da menader prepozna potencijal dobroga benda, da zna kako ga prezentirati na van kako bi dobio potrebnu panju publike te da naposljetku to uspije i unoviti.

Unato brojnim prednostima drutvenih mrea, online kanala i ostalih internetskih blagodati, Hus je istaknuo kako je mladi-

ma danas puno tee zapoeti glazbenu karijeru. Kada smo mi kretali, glazbeni urednici na radiopostajama morali su biti visoko obrazovani i morali ste proi ozbiljnu selekciju. Tek kada su struni ljudi stali iza vas, dobili biste poticaj u smislu putanja vaih stvari na radiju i sl. Danas svatko tko eli moe snimiti pjesmu, moe ju uploa-dati na internet, ali takvoga je sadraja previe. U moru takvih uradaka oni kvalitetni najee ni ne dou do izraaja. Jer in-formacija jako teko dolazi do ciljane skupine.

Iza Parnoga je valjka uspjenih 40 godina, s kratkom pauzom nakon tridesete godinjice rada, koje su proletjele, rekao nam je Hus. Tajna dugovjenosti, otkrio je, jest u kvaliteti glaz-be i dobrim odnosima unutar benda. S lanovima Parnoga valjka i privatno je u izvrsnim odnosima, to pridonosi odli-noj atmosferi tijekom snimanja novih pjesama i posebno na njihovim koncertima.

Osim to nam je ispriao svoju zanimljivu glazbenu priu, Hus nas je na dobrim primjerima poduio kako to rade svjetske glazbene zvijezde, savjetovao nae menadere kako zadovo-ljiti elje i potrebe nekih novih glazbenih nada s kojima e raditi te nas oduevio svojom nepo-srednou i smislom za humor, potvrdivi time da je upravo on bio najbolji izbor za prvoga gosta Baltazar dnevnoga boravka!

Gostujue predavanje Huseina Hasanefendia Husa odvilo se u sklo-pu Praktikuma glazbeno-scenske produkcije koji ima za cilj upoznati studente s dobrom praksom i metodologijom produkcije kako bi se kao menaderi mogli bolje snai u projektima. Naime, studenti su vrlo esto kao konzumenti prisutni na brojnim glazbeno-scenskim progra-mima, ali nemaju jasnu predodbu o kompleksnim poslovima koji se u okviru produkcije trebaju obaviti kako bi se takvi programi realizirali. Upravo zato iskustva i znanja koja stoje iza etrdesetogodinjega iskustva Parnoga valjka, iji su lanovi dugo i sami bili menaderi, predstavljaju dobar primjer iz prakse.dr. sc. Jadran Antolovi, prof. v. .

Gostovanje u sklopu Praktikuma glazbeno -scenske produkcije

Kava u ugdonom drutvu Husein Hasanefendi Hus u ugodnom razgovoru s Petrom Halambek, strunom suradnicom za odnose s javnou i profesorom dr. sc. Jadranom Antoloviem, prof. v. .

BaltazarDNEVNIBORAVAk

Zaprei ZapreiVeleuilite Veleuilite22 23

U ponedjeljak, 30. studenoga na Veleuilitu Baltazar Zaprei gostujue predavanje odrao je dr. Laurence Hewick. Dvorana 2 bila je ispunjena do zadnjega mjesta, a studenti koji nisu uspjeli uhvatiti mjesto za sebe bez problema su prostajali jednosatno predavanje uvaenoga gosta.

Dr. Laurence Hewick predsjed-nik je Hewick Research Inc.-a koji se specijalizirao za istraivanje tr-ita i komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga. Kako je sam naglasio, paralelno je uz svoju dugu poslovnu karijeru gradio i onu u akademskoj zajednici te je dugi niz godina predava na brojnim fakultetima diljem svijeta. elja mu je od poetka bila da bude proaktivan i da nikada ne predaje zastarjele teorije, a sjajne primjere iz njegove dosadanje poslovne prie na ovom su predavanju, uz brojne studente, zapisivali i neki

nai profesori.Dr. Laurence Hewick iza sebe

ima 40 godina radnoga iskustva, a do sada je radio na viim ruko-vodeim pozicijama u istraivanju trita i poduzetnitva u Kanadi i Europi. lan je nekoliko savje-todavnih odbora za nove tvrtke i agencije gospodarskoga razvoja. Za svoj poduzetniki rad 2013. je godine primio uvaenu nagradu Dravnoga sveuilita u Floridi za uspjeh u poslovanju i industriji, a takoer je bio proglaen diplo-mantom godine na Sveuilitu Wilfrid Laurier. Njegova podruja strunosti ukljuuju poduzetnitvo, inovacije i kreativno odluivanje. O tim je temama govorio na strunim skupovima u jedanaest zemalja, napisao je brojne lanke te je pri-znati strunjak za gospodarski razvoj koji koristi no-nonsense pristup zasnovan na temeljitom istraivanju.

U sklopu projekta Baltazar Veleuilite na dlanu odran je radni sastanak i posjet europskoga tima Applea naemu Vele-uiltu. Posjetili su nas Gauthier Desto-op, glavni inenjer za Centralnu i Istonu Europu i Filip Hlavac, izvrni menader za Adria regiju. Obili su i nae studente koji su u Apple praktikumu reirali svoje filmove. Appleov tim za nae je studente imao samo rijei hvale, posebno istiui kako su ugodni, pametni i energizirajui.

Uvoenje iPada u nastavni proces je-dinstveni je projekt naega Veleuilita pokrenut prije godinu dana. Cilj je uvo-enja nove tehnologije u na nastavni proces razvijanje nastave koja potie vjetine kritikoga razmiljanja, suradnje i stvaranja inovacija uz pomo informacij-

sko-komunikacijske tehnologije. Upravo zbog takvoga obuhvatnog pristupa koji ukljuuje i nastavni proces nae je Veleu-ilite slubeno postalo kola-svjetionik Appleove tehnologije u obrazovanju za ovaj dio Europe.

Posjet europskoga tima Applea potvrdio nam je da je na smjer razvoja pozitivan i u skladu s drugim svjetskim visokoobra-zovnim institucijama koje takoer uvode tablete u nastavni proces. Tema razgo-vora s naim studentima bile su pozitivne promjene i izazovi koje donosi tehnologija u nastavi, a studenti su iskoristili i ovu priliku za postavljanje pitanja, pa se tako razgovaralo o dostupnosti aplikacija za hrvatsko trite te o mogunostima za-poslenja u najveim IT tvrtkama.

Puno se pria o startupovima, no znamo li kako oni nastaju, kako se razvijaju i to im je cilj? Moe li se uspjean startup pokrenuti u okviru gospodarstva male drave, ako da - na koji nain? Odgovore na ta i brojna druga pitanja o tome kako se ukljuiti u svijet startupova dao je Mihovil Baranic, suosniva Zagrebakoga inkubatora poduzetnitva na gostu-juem predavanju Veleuilita Bal-tazar Zaprei. Predavanje su, uz Veleuilite, organizirali i Hrvatska udruga za upravljanje projektima, Young Crew Croatia i Alumni klub Baltazar, a dvorana popunjena do zadnjega mjesta najbolje govori o koliko se zanimljivom gostu radilo.

Mihovil Barani suosniva je Zagrebakoga inkubatora podu-zetnitva koji je osnovao 2012. godine zajedno s kolegama Saom Cvetojeviem, Ivom pigelom i Da-mirom Sabolom. ZIP je danas lider u Republici Hrvatskoj na podruju podrke startup projektima, za to je ove godine i nagraen kao naj-bolja poduzetniko-potporna in-stitucija. Mihovil Barani takoer je i dugogodinji lan upravnoga odbora Hrvatske mree poslovnih anela - Crane, od njezina osni-vanja 2008. godine. Kao poslovni aneo suvlasnik je u 7 tvrtki u RH i inozemstvu. Vie od 15 godina ra-dio je kao menader na podruju financija, poevi u banci, zatim u brokerskoj kui, sve do drutva za upravljanje investicijskim fondovi-ma. U posljednjih 5 godina bavi se podrkom startupovima kroz mo-tivacijske i edukacijske radionice, sudjeluje kao lan irija i mentor na brojnim domaim i muunarodnim konferencijama te vodi edukacijski program u Zagrebakom inkubatoru poduzetnitva.

ZA PREDAVANJE DR. LAURENCEA HEWICKA NA BALTAZARU TRAILO SE MJESTO VIE!

Appleov tim posjetio Baltazar i oduevio se naim studentima

Kako pokrenuti