Postupak projektiranja mosta

SVEU ILI TE U ZAGREBU GRA EVINSKI FAKULTET

Danijel Basta i

SEMINAR IZ METODA ISTRA IVA KOG RADAPostupak projektiranja mosta

Zagreb, 2010.

GRA EVINSKI FAKULTET SVEU ILI TA U ZAGREBU METODE ISTRA IVA KOG RADA

Sadr aj:1. Uvodno o projektiranju mosta 2. Podaci za izradu projekta mosta 3. Razine projektiranja 3.1. Projektni zadatak 3.2. Konceptualno projektiranje idejna studija 3.3. Idejno rje enje 3.4. Idejni projekt 3.5. Glavni projekt 3.6. Tender dokumentacija 3.7. Izvedbeni projekt i projekt izvedenog stanja 3.8. Projekt odr avanja 4. Sastavni dijelovi projekta mosta 4.1. Op enito 4.2. Tehni ki opis 4.3. Program kontrole i osiguranja kvalitete 4.4. Tehni ki uvjeti 4.5. Nacrti 4.5.1. Pregledna situacija i situacija mosta 4.5.2. Pregledni nacrti 4.5.3. Pogled na most 4.5.4. Uzdu ni presjek 4.5.5. Tlocrt 4.5.6. Popre ni presjeci 4.5.7. Konstruktivni detalji 4.5.8. Podaci o le ajevima 4.5.9. Tehnologija izvedbe 4.6. Podloge za projektiranje 4.7. Formalni prilozi projektu 4.7.1. Naslovna stranica projekta 4.7.2. Sastavnice 5. Zaklju ak LITERATURA stranica 2 stranica 2 stranica 6 stranica 7 stranica 7 stranica 8 stranica 9 stranica 9 stranica 9 stranica 10 stranica 10 stranica 11 stranica 11 stranica 11 stranica 11 stranica 12 stranica 12 stranica 12 stranica 13 stranica 13 stranica 14 stranica 15 stranica 16 stranica 17 stranica 17 stranica 18 stranica 18 stranica 18 stranica 18 stranica 19 stranica 20 stranica 21

Danijel Basta i / Page 1


1. Uvodno o projektiranju mosta U op enitom smislu, projektiranje je postupak pomo u kojeg bi se trebalo dobiti optimalno rje enje razra enog plana gra evine. Dakle, potrebno je utvrditi kriterije koji e vrednovanjem utvrditi da li je postignut optimum ili on nije postignut. Tipi ni primjeri takvih kriterija kod projektiranja prema [1] mogu biti: y y y y y y y minimalna cijena ko tanja, minimalna te ina konstrukcije, minimalno vrijeme gra enja, minimalni utro ak rada, minimalna cijena izrade vlasnikovih proizvoda, maksimalna u inkovitost rada vlasnika, ...

Kada govorimo o mostovima, onda mo emo re i da je njihovo projektiranje kreativan posao, kojem treba pristupiti s osje ajem za dignitet struke. Smjernice za opremanje projekata nisu zami ljene zato da ograni e in enjera, ve da osiguraju okvire unutar kojih e se ujedna iti i podi i razina projektiranja [2]. U nekim razvijenim zemljama postoje posebne smjernice koje poja njavaju razinu i opremu projekata mostova [3]. Prema Zakonu o gradnji [4] prema stupnju razrade razlikuju se: idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt. Osim ove dokumentacije izra uje se i idejno rje enje i projekt izvedenih radova, a za neke mostove izra uje se i projekt odr avanja. Izrada tehni ke dokumentacije za mostove te e u vi e faza, obi no usporedno s izradom projekta ceste. Pojedine faze izrade dokumentacije za mostove u na elu slijede za jednu fazu izradu projekta ceste. Kod opremanja projekta bitno je u svakoj pojedinoj fazi poznavati namjenu odre ene razine izrade dokumentacije [2].

2. Podaci za izradu projekta mosta Da bi se izradio projekt mosta, prema [5] trebaju biti poznati sljede i podaci: y y y y y y situacija, niveleta, gabarit, djelovanja, podaci o tlu, projektni zadatak,



y

zahtjevi uklapanja u okoli .

(a) Situacija Situacija mosta ovisi o trasi prometnice budu i je most dio prometnice. Trasa se obi no vodi tako da ukupni tro kovi prometnice budu minimalni. Va na je suradnja projektanata trase i projektanata mosta [5].

Slika 1. Primjer situacionog nacrta mosta [6]

(b) Niveleta Niveleta je linija koja u osi prometnice povezuje to ke gornjeg ruba kolnika (cestovni most) ili tra nice ( eljezni ki most). Ona je integralni dio prometnice. Niveleta mora biti tako odabrana da osigura u inkovit odvod vode i dobru vidljivost (konkavno zaobljena niveleta) [5]. Od svih parametara mosta niveleta najvi e utje e na njegov izgled i estetiku, ali ima i izuzetnu va nost za sigurnost prometa na mostu (funkcionalnost), te utje e na tro kove odr avanja [5]. Niveleta mo e biti horizontalna, te konveksna i konkavna (udubljena). Osim toga, niveleta mosta mo e biti jednostranog nagiba. Most mo e imati horizontalnu i vertikalnu zakrivljenost, pa je sukladno tome definiran i polo aj nivelete [5].

(c) Gabarit Gabarit je povr ina presjeka ( irina visina) koja mora biti slobodna ispred i iznad mosta radi odvijanja prometa ili drugih razloga. Gabariti se odre uju propisima [5].



(d) Djelovanja Tehni ke norme predvi aju djelovanja koja treba uzeti u obzir za mostove radi dokaza njegove pouzdanosti. Dakle, ka e se da su ta djelovanja normirana, pa prema tome potrebno je dogovoriti prema kojoj se normi uzimaju djelovanja. Ta djelovanja prema [5] mogu biti: y y y stalnog karaktera - G (vlastita te ina), promjenjivog karaktera - Q (vjetar, prometno optere enje), izvanrednog karaktera - A (potres).

(e) Podaci o tlu Na temelju geomehani kog elaborata dobivaju se podaci o svojstvima tla. O tim svojstvima ovise dispozicija mosta, konstrukcijski sustav i temeljenje. Ukoliko je nosivo tlo plitko ispod povr ine, temeljenje je jeftino, pa se odabire dispozicija mosta sa manjim rasponima. Kad je tlo slabije kvalitete, treba odabrati konstrukcijski sustav mosta koji nema velike horizontalne sile. Ako podaci o tlu poka u da se mogu dogoditi nejednolika slijeganja tla, pogodniji su stati ki odre eni sustavi. Za duboko temeljenje primjenjuju se uglavnom piloti, dok se za mostove velikih raspona primjenjuju kesoni i bunari [5]. (f) Projektni zadatak Projektni zadatak prema [5] sadr ava obi no sljede e podatke: y y y y y y y y y y y y irina kolnika, irina pje a ke staze, irina za titne trake, popre ne nagibe, maksimalno dopu teni uzdu ni nagib, minimalni polumjer zaobljene nivelete, gabarite, kote visokih, srednjih i malih voda, podatke o vremenskim prilikama, podatke o potrebi za tite od buke, podatke o rasvjeti, ...

Kada su prikupljeni svi navedeni podaci, mo e se zapo eti sa izradom projekta mosta [5]. (g) Zahtjevi uklapanja u okoli Postoje brojni na ini postupaka uklapanja mostova u okoli . S aspekta visoke scenske vrijednosti prema [5] moraju se uva iti sljede i principi:



(1) Minimizirati obrise mosta tako da se dozvoljava da okoli dominira.

Slika 2. Minimalni obrisi mosta omogu avaju dominaciju okoli a [7]

(2) Omogu iti to ve i pogled s mosta na okoli koji ga okru uje.

Slika 3. Mogu nost to boljeg pogleda s mosta na okoli [8]

(3) Kompleksnost mosta potrebno je minimizirati u odnosu na njegov smje taj u okoli u.

Slika 4. Primjer oblikovanja mosta obzirom na uklapanje u okoli [9]



(4) Oblikovanje mostova u odnosu na konfiguraciju terena.

Slika 5. Polo aj mosta obzirom na konfiguraciju terena i polo aj vode [10]

(5) Ure enje prirodnog okoli a nakon zavr etka gradnje mosta.

Slika 6. Primjer uklapanja konstrukcije mosta u prirodu [11]

3. Razine projektiranja Oprema projekta izravno ovisi o njegovoj namjeni, odnosno razini projektiranja, pa je bitno razlu iti namjenu i opseg projekta u razli itim fazama razrade. Osim projekata na propisanim razinama, ovdje e biti komentirani jo neki dijelovi dokumentacije koji su bitni u praksi [2].



3.1.

Projektni zadatak

Mnoge pogre ke koje su usporile razradu projekta ili su ak ugra ene u gotove mostove imaju ishodi te u oskudnom ili nejasnom projektnom zadatku [2]. Zbog toga je u projektnom zadatku neophodno uzeti u obzir sve parametre, podatke i kriterije koji se odra avaju na kasnije faze projektiranja, a koji su navedeni u to ki 2. Dokument koji prethodi projektiranju, kakav je upravo projektni zadatak, opet ne smije biti toliko detaljan da ograni i izbor strukture mosta ili tehnologije izvedbe, ali mora biti jasan po ranije navedenim pitanjima [2]. Pored toga, zadatak treba nazna iti dodatne zahtjeve i promi ljanja investitora o mostu, primjerice ekolo ke i oblikovne, kao i prethodne spoznaje o uvjetima koje e mjerodavne dr avne slu be propisati za projekt. Projektni zadatak mo e sadr avati sve potrebne podloge za projektiranje, jer one u fazi zadavanja obi no jo nisu prikupljene, ali mora biti precizan po pitanju razine na kojoj su pripravljene podloge i po pitanju odgovornosti za isho enje ili izradu podloga [2].

3.2.

Konceptualno projektiranje idejna studija

Ukoliko se prihvati sinergijski pristup problemu projektiranja, onda se o ito vi e ne mo e govoriti o projektiranju koje je odvojeno i koje obuhva a posebno funkcionalno , a posebno konstrukcijsko projektiranje [1], kako je to obi no shva ano ili uzeto zdravo za gotovo . Slobodno se mo e re i da se uvodi jedan novi pojam, a to je konceptualno projektiranje [1]. Konceptualno projektiranje mosta zapo inje definiranjem potrebe za postavljanjem prometnice na gra evinu, koja proizlazi iz zahtjeva trase. Pri tome projektant mosta rijetko dolazi u priliku da utje e na oblikovanje prometnice (vo enje trase), premda bi se malim intervencijama u vo enje trase esto mogli polu iti veliki u inci na gospodarstvenost i trajnost mostova [2]. Idejna studija je iterativni proces u kojem se razmatraju, razja njavaju i odmjeravaju svi aspekti za koje se o ekuje da e utjecati na projekt kako bi se odredilo najprikladnije rje enje za tra enu svrhu i predvi enu lokaciju [12]. Izrada prethodnih studija i uspore ivanje varijanti znatno pridonosi kvaliteti kona nog rje enja, no u brzini ova se faza esto preska e, pa se na osnovi prvog rje enja razra uje projekt. Va no je uo iti kako odbacivanje neke varijante ne zna i proma aj, dok odbacivanje idejnog projekta mo e biti protuma eno kao pogre ka [2].



Izrada studija namijenjena je pokazivanju mogu nosti razli itog rje avanja projektnog zadatka, pa u njoj svakako treba biti ponu eno vi e rje enja, koja se mogu jako razlikovati prema ukupnoj duljini, tipu konstrukcije, rasponima, tehnologijama izvedbe i drugim zna ajkama. Budu i da se radi o dokumentu za raspravu po eljno je da na ovoj razini projektant prika e svoja razmi ljanja o promjeni po etnih uvjeta na konstrukciju u pravcu optimalizacije itave gra evine [2]. Pri razradi studijskih rje enja vi e truda treba ulo iti u prikaz oblikovanja i uklapanja u okoli , nego u tehni ke detalje. Ve ina gra evina ponavlja ve uvrije ena tehni ka rje enja pa je bitno znati da je ne to izvedivo, a ne pokazivati kako se oblikuju standardni sklopovi ili detalji [2]. Idejna studija prema [2] mora sadr avati: (1) Tehni ko obrazlo enje, (2) Pregled pojedinih varijanti, (3) Okvirni tro kovnik. Predlo ena rje enja trebaju biti temelj za stru nu raspravu koja se odvija kroz recenziju slo enijih mostova. Zadatak recenzije je ocjena koncepta, dok revizija po definiciji ne zadire u ideju, ve se bavi kontrolom mehani ke otpornosti i stabilnosti [2]. Pogre ka u koncepciji ne mo e se ispraviti kasnijom razradom glavnog i izvedbenog projekta. Za ve inu mostova najbitniji je dobar koncept i ozbiljna recenzija, dok je preostali dio razrade projekta rutinski posao [2].

3.3.

Idejno rje enje

Idejna studija s vi e predlo enih rje enja predstavlja prvu informaciju investitoru o mogu im rje enjima mosta. Nakon to je odabrano jedno od rje enja, ono se izdvaja kao idejno rje enje koje slu i za razradu idejnog projekta [2]. Izrada idejnog rje enja spomenuta je u Pravilniku [13] u lanku koji ka e da se idejni projekt izra uje na osnovi prethodno izra enih idejnih rje enja. Idejno rje enje trebalo bi biti ne to detaljnije na injeno od studijskih rje enja, jer se ve u sljede oj fazi tra e odre ene geomehani ke podloge, a kvaliteta bilo kakvih istra nih radova na terenu presudno ovisi o kvaliteti podloge [2]. Idejno rje enje mo e biti podloga za isho enje lokacijske dozvole pa prema tome mora imati formalnu opremu primjerenu upravnom postupku: naslovnice, sastavnice, mjesta za igove i potpise projektanata [2].



3.4.

Idejni projekt

Zakon o gradnji [4] definira idejni projekt kao skup me usobno uskla enih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehni ka rje enja gra evine te prikaz smje taja gra evine u prostoru. Pravilnik koji se odnosi na gra evine na cestama [13] dodatno poja njava da se idejni projekt mo e koristiti kao temelj za izdavanje na elne dozvole za javnu cestu kao i osnova za izradu glavnog projekta. Idejni projekt odre uje polo aj i raspored (dispoziciju) mosta, vrstu i izmjere konstrukcije, gradiva i izgled [2]. Temeljito prostudiran idejni projekt najva niji je preduvjet kvalitete glavnoga i izvedbenog projekta, va an i za kvalitetu gotove gra evine, jer definira koncepciju koja se obi no kasnije ne mijenja. Kod ve ih i zna ajnijih gra evina bitno je da sadr ava simulaciju na ra unalu ili fotomonta u, radi ocjene uklapanja u okoli [2]. 3.5. Glavni projekt

Glavni projekt, kao podloga za isho enje gra evne dozvole i kao dokument podlo an reviziji, u regulativi je najbolje definiran u smislu sadr aja i opreme, a u praksi je obi no pa ljivo razra en [2]. Prema Zakonu [4] glavnim se projektom daje tehni ko rje enje gra evine, prikaz smje taja gra evine u prostoru, te dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva na gra evinu, kao i drugih propisanih zahtjeva. Osim gra evinskog projekta glavni projekt mo e sadr avati i drugu projektnu dokumentaciju [2]. Pored smje taja u prostoru, za cjelovitu ocjenu tehni kog rje enja mosta, bitna je na elna razrada tehnologije gradnje, budu i da ona znatno utje e na cijenu gra evine i mogu nosti izvedbe [2]. Potrebno je upozoriti i na projektnu razradu detalja i opreme mosta u glavnom projektu. esto izostaje detaljan prikaz nekih dijelova, uz opravdanje da se detalji mogu rije iti i u vi oj fazi projektiranja. Dok je obrada glavnih konstruktivnih dijelova manje-vi e ujedna ena, obrada opreme znatno varira opsegom i kakvo om, pa u izvedbi dolazi do problema koji ranije nisu mogli biti sagledani [2]. 3.6. Tender dokumentacija

Glavna namjena tender dokumentacije (ponudbene dokumentacije) jest u tome da opi e kompleksnost strukture i odredi koli ine gradiva i radova, kako bi se izvoditelji pripremili za nadmetanje za dobivanje posla [2]. Prema definiciji iz [4] tender dokumentaciju ine dokumenti koje pribavlja naru itelj, a slu e da na temelju njih ponuditelj da svoju ponudu.



Budu i da ova dokumentacija nije normativno propisana po opsegu, njezin sadr aj u praksi varira. Ukoliko je izra en glavni projekt za isho enje gra evne dozvole, tada u tender dokumentaciju ulaze tehni ki opis, nacrti i program kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta, uz dodatak tro kovnika. Ukoliko se tender dokumentacija priprema prije izrade glavnog projekta, tada broj i razrada nacrta mo e biti ne to skromnija u odnosu na glavni projekt [2]. 3.7. Izvedbeni projekt i projekt izvedenog stanja

Prema Zakonu [4] izvedbenim se projektom izra uje tehni ko rje enje dano glavnim projektom. Posebnim odredbama propisuje se njegova uskla enost s glavnim projektom. U formalnom smislu, osim za izvedbu gra evine, izvedbeni projekt slu i i pri upravnom postupku za izdavanje uporabne dozvole. Prema Pravilniku [13] izvedbeni projekt sadr ava detaljnije opise, planove oplata, nacrte armature, nacrte detalja i druge nacrte te sve potrebne ra unske provjere. Sve to mora biti uskla eno s glavnim projektom. 3.8. Projekt odr avanja

Zahtijevani prora unski radni vijek mostova prema EC 1 [14] iznosi 100 godina. On je definiran kao razdoblje kada se konstrukcija upotrebljava za namijenjenu svrhu uz pretpostavku odr avanja, ali bez potrebe za ve im popravcima. Za uobi ajene mostove obi no su dostatne op e upute za odr avanje koje razra uju cestovne uprave [15], no za posebne gra evine one ne mogu biti dovoljne. Projekt odr avanja prema [2] sadr ava: y y y y y podatke o mostu bitne za trajnost, plan izgleda, na in pregedavanja pojedinih dijelova, protokole (formulare) za pregled, popis projektne dokumentacije.

Projekt odr avanj identificira bitne elemente mosta, tako da se istaknu oni dijelovi koji su bitni za odr avanje. Zna ajni prilozi projekta odr avanja su skice manjeg formata, zasnovane na projektu izvedenog stanja, jer e osoblju koje vr i odr avanje detaljni nacrti biti neprakti ni i te ko razumljivi [2]. Projekt odr avanja ne slu i projektiranju popravaka, ve zadu enom osoblju daje osnovne podatke nu ne za prepoznavanje pojava koje mogu ugroziti trajnost mosta [2].



4. Sastavni dijelovi projekta mosta 4.1. Op enito

Projekti, u kojima sudjeluju predstavnici razli itih struka, osnova su za uspostavu komunikacije me u sudionika u gra enju. Kvaliteta komunikacije ovisi o razumijevanju, to zna i da je razumljivost sadr aja osnovni zahtjev na sve priloge u projektu, a na nju uvelike utje e forma. Forma u kojoj se prikazuju podaci ne bi trebala sputavati kreativnost u projektiranju, ve mora omogu iti lak e razumijevanje onome tko prima podatke i treba pomo i kod uklapanja svih bitnih dijelova onome tko prire uje dokument. Dio formalnih uvjeta na dijelove projekta propisan je u [4] i [13], te emo se njima manje baviti. Naglasak je na ure enju sadr aja na na in da on bude razumljiv, jednozna an, da se bitni dijelovi istaknu a da se manje bitni ne ponavljaju [2]. Pojedini dijelovi projekta prete no sadr avaju tekst, crte e i prora un, a uklapaju se u cjelinu koja mora sadr avati sve bitne odrednice za prosudbu gra evine u tehni kom, gospodarskom i oblikovnom pogledu, kao i u izvedbi [2].

4.2.

Tehni ki opis

U tehni kom opisu potrebno je u preglednom obliku navesti sve bitne podatke o projektiranome mostu. Predvi eno rje enje prijelaza prikazuje se na na in koji je potpuno razumljiv i nedvosmislen. Pri tome treba dati i podatke o prometnici, prometu, prepreci, okoli u, pa i drugim bitnim okolnostima (raspolo iva tehnologija, ...). Posebno treba obrazlo iti potrebu, odnosno razloge za izgradnju. Trebalo bi obuhvatiti procjenu vremena trajanja i tro kova gradnje [2].

4.3.

Program kontrole i osiguranja kvalitete

Prema EC 1 [14] pretpostavlja se da su poduzete odgovaraju e mjere osiguranja kvalitete kako bi se izvela konstrukcija koja odgovara zahtjevima i pretpostavkama usvojenim u projektu. Te mjere obuhva aju definiranje zahtjeva pouzdanosti, organizacijske mjere i kontrole u fazama projektiranja, izvedbe i uporabe te odr avanja konstrukcije [2]. Pravilnikom [13] zahtijeva se da program kontrole i osiguranja kvalitete sadr ava pregled svih materijala i konstrukcija koje se ugra uju u gra evinu te opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima e se dokazati tra ena kakvo a i zadovoljavanje bitnih zahtjeva za gra evinu. Program kontrole i osiguranja kvalitete sadr ava i popis propisa i normi na koje se poziva, te poziv na stavke tro kovnika za koje su propisani uvjeti kakvo e [2].



4.4.

Tehni ki uvjeti

Tehni ke uvjete mo e propisivati projektant glavnog projekta. Radi se o uvjetima na gradivo i izvedbu za koje projektant smatra da ih je nu no ostvariti kako bi se njegova zamisao provela u djelo. Tehni ke uvjete treba razraditi prema osnovnim principima izrade pisanih priloga: precizno i koncizno, bez ponavljanja podataka [2]. Izvoditelju je u interesu im vi e sniziti cijenu gradnje pa e nastojati zadr ati kvalitetu na propisima ograni enom minimumu. U tom smislu projektant treba unaprijed definirati svoje zahtjeve, koji e u i u kalkulaciju cijene. Dakle, im su tehni ki uvjeti detaljniji, tim je manja mogu nost kasnijih nesporazuma [2]. Prema [2] projektant je du an odabrati i specificirati one tehni ke uvjete koji: y y y nisu jednozna no definirani regulativom, predstavljaju dodatni uvjet u odnosu na va e u regulativu, pove avaju cijenu radova.

4.5.

Nacrti

Broj, mjerilo i detaljnost nacrta trebaju biti takvi da se njima jasno, precizno i nedvosmisleno opi e tehni ko rje enje gra evine [2]. Pravilnik [13] ne propisuje razinu razrade nacrta mostova u idejnom projektu, ali daje popis nacrta s pripadnim mjerilima na razini glavnog projekta: y y y y y y y situacija MJ 1:1000, uzdu ni profil MJ 1:2000/200, normalni (karakteristi ni) popre ni presjek MJ 1:50, uzdu ni presjek u osi ceste MJ 1:500, tlocrt kolnika i donjeg ustroja MJ 1:500, presjeci i pogledi upornjaka i stupi ta MJ 1:100, pogled MJ 1:500.

Uz op e nacrte, na razini glavnog projekta potrebno je prilo iti nacrte detalja koji poja njavaju rje enja opreme bitna za funkcionalnost i trajnost gra evine [2].

4.5.1. Pregledna situacija i situacija mosta Pregledna situacija na topografskoj karti sadr ava prikaz polo aja mosta u prometnoj mre i i topografske odnose. Mjerilo je izme u 1:25000 i 1:100000. Za podlogu se redovito koristi slu bena karta [2].Danijel Basta i / Page 12


Slika 7. Pregledna situacija s ucrtanim polo ajem mosta [16]

Situacija mosta u prikladnom mjerilu sadr ava podatke o dijelu prometnice kojemu pripada most, uz prikaz dovoljnog odsje ka ceste ispred i iza same gra evine. Najbitniji su podaci o horizontalnom vo enju trase, uz sve mjerodavne staciona e [2].

4.5.2. Pregledni nacrt Pregledni nacrt je osnovni crte mosta koji mora sadr avati sva bitna obilje ja mosta. Njegov raspored i sadr aj mo e se prikazati tablicom [2].

4.5.3. Pogled na most Pogled na most prikazuje izgled gra evine i ne treba biti optere en kotama, osobito ako je odmah ispod njega uzdu ni presjek. Osim osnovnog rasporeda mosta uklopljenog u prepreku, treba prikazati neke elemente oblikovanja (naznaka obloge ili posebne teksture ploha upornjaka ili stupovam naglasak vijenca podebljanom crtom kako bi se dobila ideja sjene na glavni sklop...) i vidljivih dijelova opreme (ograda i rasvjeta) [2].

Slika 8. Pogled na nadvo njak



4.5.4. Uzdu ni presjek Uzdu ni presjek mora biti temeljito iskotiran i obja njeg dodatnim oznakama, koje upu uju na dijelove i detalje prikazane drugdje [2]. U uzdu nom presjeku prikazuje se gra evina presje ena u osi, a nacrt se nastavlja jo minimalno 5 m iza kraja krila upornjaka [2]. Prema [2] na uzdu nom presjeku se prikazuje: y y y y y y y y y y y y y y y vertikalno vo enje nivelete u podru ju mosta i dijela prilaznih rampi s podacima o uzdu nom nagibu, svijetli profil, svijetli raspon i razmak stupova, razina srednje i visoke vode, odvodnja gornjeg ustroja, na in oslanjanja nosivog sklopa, polo aj i vrsta prijelaznih naprava, mogu nost odizanja gornjeg ustroja, dostupnost sklopa, ispuna iza upornjaka, oblikovanje povr ina na mostu i ispod njega, kvaliteta betona, kvaliteta elika, oznake osi upornjaka i stupova, oznake rasporeda le ajeva, ...

Slika 9. Uzdu ni presjek nadvo njaka



4.5.5. Tlocrt Ispod uzdu nog presjeka prikazuje se most u tlocrtu, na elno u istom mjerilu, ali tako da bude mogu i prikaz oblika terena neposredno uz most. Prema [2] obi no je potrebno izraditi dva tlocrta: y y pogled na gornji ustroj (prometnu plohu), pogled na donji ustroj.

U pogledu na gornji ustroj se prema [2] prikazuje: y y y y y y y y y y orijentacija crte a (oznaka sjevera), kut kri anja, tlocrtna zakrivljenost kolnika, irina prometne plohe, kolnik, hodnici, kolosjeci, oznaka i smjer prometnice, odvodnja, ograde, oblikovanje nasipa oko upornjaka, za titna oprema na priklju enoj dionici ceste, obale vodotoka ispod mosta, smjer te enja.

Slika 10. Tlocrt gornjeg ustroja nadvo njaka



U pogledu na donji ustroj se prema [2] prikazuje: y y y y y y y y y y na in oslanjanja nosivog sklopa, smjer u kojem su le ajevi pomi ni, polo aj pre a za naknadno odizanje na upornjacima i stupovima, polo aj i vrsta krila upornjaka, duljina krila, plohe koje se obla u: gradivo i na in oblaganja, dostupnost i na in pristupa dijelovima mosta, polo aj kriti nih to aka svijetlog otvora, provjerljive visinske razlike izme u donjeg ruba rasponskog sklopa i gornjeg ruba kolnika, ostali elementi, odnosno okolnosti koje su uvjetovale projektno rje enje, ...

Slika 11. Tlocrt donjeg ustroja nadvo njaka

4.5.6. Popre ni presjeci Presje na ravnina je okomita na os mosta. Prikazuje se karakteristi ni popre ni presjek, te ostali presjeci bitni za razumijevanje sklopa. Kod presjeka koji se kontinuirano mijenja du polja, treba prikazati presjek u polju i karakteristi ne presjeke nad le ajem [2]. Prema [2] prikazuju se: y y y y y raspodjela irine i popre nog presjeka mosta, najmanja konstruktivna visina, ograda i za titna oprema, hodnik, vijenac i pje a ke staze, izolacija i obloge,Danijel Basta i / Page 16


y y y

odvodnja, vodovi koje most prevodi, visinske kote u odnosu na gornji rub osi kolnika.

Slika 12. Popre ni presjek nadvo njaka u polju

4.5.7. Konstruktivni detalji Mjerilo osnovnih nacrta nije dovoljno za pregledan prikaz nekih detalja sklopa, primjerice onih na mjestima oslonaca. Njih treba prikazati u detaljnijem mjerilu [2]. Prikazuje se vrh stupa, odnosno naglavne grede, s polo ajem pre a za odizanje sklopa. Nadalje, prikazuju se konstruktivni detalji, primjerice: na in pristupa do dijelova gra evine, izrada spojeva, oprema mosta (podesti, ljestve, vrata, stube, osvjetljenje, ...), ako je to neophodno za iscrpan prikaz [2]. Detaljni nacrti opreme mosta obuhva aju karakteristi ne detalje pje a ke staze, ograde i sustava odvodnje, a prema potrebi i instalacija na mostu [2].

4.5.8. Podaci o le ajevima Oslanjanje objekta prikazuje se na shematskoj skici, na kojoj su izvu ene osnovne uzdu ne osi oslonaca, kao i popre ne osi. Pojedini le ajevi se prikazuju usvojenim shematskim oznakama pomi nosti le aja. Odgovaraju e glavne vrijednosti sila na le ajeve i relativni pomaci prikazuju se tabli no na preglednom nacrtu [2].



4.5.9. Tehnologija izvedbe Kao to je ve re eno, ve u idejnom, a pogotovo u glavnom projektu projektant treba dati osnovne smjernice pretpostavljenog postupka izvedbe mosta. Na nacrtu trebaju biti vidljivi odsje ci koji se izvode na licu mjesta ili montiraju, pretpostavljeni dijelovi skele, posebni ure aji potrebni za izvedbu i sli no [2].

4.6.

Podloge za projektiranje

Prema zakonu o gradnji [4] glavni projekt mora sadr avati podatke iz elaborata koji su poslu ili kao podloga za izradu projekta. Kod projektiranja mosta prema [2] koriste se sljede e podloge: y y y y y y y prostorno-urbanisti ke, prometne, geodetske, geolo ko-geomehani ke, hidrolo ko-hidrotehni ke, meteorolo ke, seizmolo ke.

4.7.

Formalni prilozi projektu

Javni interes nala e da projekti u upravnom postupku moraju biti ure eni na odre eni na in pa se propisuju obavezni prilozi, njihovo slaganje, ozna avanje i ovjeravanje, pa ak i na in prezentacije pojedinih tehni kih rje enja [4]. Opremanje projekta moralo bi osigurati ispunjavanje uvjeta koji su bitni za nekoliko uloga koje projekt ima. Prvenstveno se misli na jednozna no odre ivanje gra evine za koju je projekt izra en i potpuno jasno odre ivanje opsega projekta i odgovornosti za njegovu izradu, kao i na preciziranje emu mora odgovoriti i kakav mora biti sadr aj pojedinoga tehni kog dijela projekta, da bi se dalo potpuno tehni ko rje enje gra evine [17].

4.7.1. Naslovna stranica projekta Oblikovanje naslovne stranice projekta ovisno je o razini projektiranja, a ovdje e biti prikazan obavezni sadr aj naslovnice glavnog projekta, budu i da on podlije e najtemeljitijim provjerama mjerodavnih tijela [2].



Na naslovnoj stranici prema [2] treba biti navedeno: y y y y y y y y y y y naziv i adresa poduze a ili osobe koja je izradila projekt, naziv i adresa investitora, naziv gra evine i njegog dijela, oznaka Glavni projekt , naziv struke projekta (npr. gra evinski projekt), zajedni ka oznaka kojom su ozna eni svi projekti koji ine glavni projekt, broj projekta i broj mape, ime i prezime projektanta, ime i prezime glavnog projektanta, ime i prezime odgovorne osobe registrirane za poslove projektiranja, datum izrade projekta.

Pored toga, naslovna stranica treba imati ostavljeno prazno polje u gornjem desnom uglu za ovjeru tijela mjerodavnog za izdavanje gra evne dozvole [18]. Nakon naslovne stranice uvezuje se sadr aj projekta, koji treba sadr avati nazive poglavlja tekstualnog dijela projekta s oznakom broja stranica, te nazive grafi kih dijelova s oznakom grafi kog priloga [2].

4.7.2. Sastavnice Sastavnice slu e jednozna noj identifikaciji nacrta s obzirom na projekt, crta a, odgovornu osobu, ustanovu, vrijeme izrade, reviziju. Formalno, sastavnica glavnog projekta prema [2] obavezno treba sadr avati: y y y y y y y y naziv i adresu poduze a ili osobe koja je izradila projekt, naziv i adresu investitora, ime i prezime projektanta, naziv gra evine i njezinog dijela, naziv nacrta, zajedni ku oznaku projekta, broj projekta i broj mape, datum izrade.

Oblikovanje sastavnice i ostali sadr aji nisu jednozna no zadani, ve ovise o projektnoj ustanovi i projektu [2].



5. Zaklju ak Iz prethodna etiri vrlo iscrpna poglavlja koja su vezana za postupak projektiranja mosta mo e se uo iti da se pri projektiranju i izvo enju mostova javlja mnogo tehni kih, estetskih i urbanisti kih problema [5]. Zaklju ak je da se ti problemi mogu uspje no rije iti isklju ivo suradnjom stru njaka iz razli itih specijalisti kih podru ja graditeljstva i srodnih struka, a posebice djelovanjem i aktivnostima arhitekata i gra evinskih in enjera. Principi koji se temelje na in enjerskim znanjima jedan su od najva nijih vodi a za uspje nu realizaciju mosta. Me utim, ti principi ne bi smjeli postati kruto pravilo koje ograni ava postizanje estetskog sklada mostovske konstrukcije [5]. Kao to je gore spomenuto, kod realizacije mostova sudjeluju stru njaci razli itih usmjerenja kao npr. oni koji se bave numeri kim metodama, poznavanjem materijala, geomehani ari, tehnolozi za razradu detalja, stru njaci za zavarivanje kod eli nih mostova, osiguranje kvalitete, ispitivanja konstrukcija itd. S druge strane, u tu se suradnju u posljednje vrijeme uklju uju i arhitekti koji su odgovorni za realizaciju estetskih kriterija mosta [5]. Osim in enjerskih normi za projektiranje konstrukcija, dobro je poznavati i razmisliti o smjernicama koje pru aju pomo sveobuhvatnom projektantskom timu u svrhu projektiranja mosta estetskih vrijednosti. Prema tome osnovna namjena takvih smjernica bila bi navo enje na promi ljanje i principe koji e pomo i eliminirati lo e aspekte estetike kod projektiranja mostova, a istovremeno poduprijeti one dobre [5]. U postupku projektiranja, dakle, osim poznatih tehni kih aspekata, potrebno je tako er voditi ra una o na inu uvo enja estetskih kriterija mostovskih konstrukcija. U prvom redu treba dobiti pristanak investitora i korisnika za implementaciju estetskih kriterija. Isto tako, ukoliko se novi most gradi uz postoje i, mora se po tivati uloga, oblik i projekt postoje eg mosta. Treba naglasiti da estetika nije ne to to se dodaje na kraju ne go se ona ugra uje od samog po etka izrade koncepta mosta. Suradnja u timu koji gradi most mora biti takva da se lanovi tog tima me usobno uva avaju, a osobiti kompromis treba biti izme u in enjera za prometnice i in enjera za mostove. Cijena i estetika trebaju biti komplementarni tako da estetski mostovi ne bi trebali biti skuplji od onih koji to nisu [5].



LITERATURA [1] Androi , B.; Dujmovi , D.; D eba, I.: METALNE KONSTRUKCIJE 4, IA Projektiranje, Zagreb, 2003. Radi , J.; Mandi , A.; Pu , G.: KONSTRUIRANJE MOSTOVA, Hrvatska sveu ili na naklada, Sveu ili te u Zagrebu Gra evinski fakultet, Jadring, Zagreb, 2005. RAB-BR 92, RICHTLINIEN FR DAS AUFSTELLEN VON BAUWERKSENTWRFEN, Bundesministerium fr Verkehr, Ausgabe 1992, Verkehrsblatt Sammlung Nr. S 1054 ZAKON O GRADNJI, Narodne novine, br. 175, 11.2003. Androi , B.; au evi , M.; Dujmovi , D.; D eba, I.; Markulak, D.; Pero , B.: ELI NI I SPREGNUTI MOSTOVI, IA Projektiranje, Zagreb, 2006. Hrvatske ceste, 2004., POBOLJ ANJE PROMETNIH UVJETA VO ENJA CESTE NA MJESTIMA STARIH, NEPOVOLJNO SMJE TENIH I USKIH MOSTOVA I PROPUSTA. Dostupno na: . Posje eno: [23.01.2010.] Viadukt, Objekti, MOST BAJER AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB. Dostupno na: . Posje eno: [23.01.2010.] Gradimo.hr, 2004-2009., NAJVRJEDNIJI MOSTOVI U HRVATSKOJ IZGRA ENI IZME U PRVOGA I PETOGA SABORA HRVATSKIH GRADITELJA. Dostupno na: . Posje eno: [23.01.2010.] Udruga-kameleon, 2007., SLAPI JE SVE OMILJENIJE ODREDI TE KAMPISTA. Dostupno na: . Posje eno: [23.01.2010.] Destinacije, Croatia, 2001-2010., KAMENI MOST PREKO ZRMANJE/ DONJI MOST U KA TEL EGARSKOM. Dostupno na: . Posje eno: [23.01.2010.] Novi Zagreb Informativni web portal, 2006., U ZAGREBU OTVOREN DOMOVINSKI MOST NAJVE I U HRVATSKOJ, NAKON 5 NEUSPJELIH POKU AJA. Dostupno na: . Posje eno: [23.01.2010.] Wai-Fah, C.; Duan, L.(ed.): BRIDGE ENGINEERING HANDBOOK Planning of Major Fixed Links; CRC Press, SAD, 2000. PRAVILNIK O VRSTI I SADR AJU PROJEKATA ZA JAVNE CESTE, Narodne novine, Slu beni list Republike Hrvatske, broj 53, Zagreb, 10. Svibnja 2002.

[2]

[3]

[4] [5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]



[14]

EUROKOD 1 OSNOVE PROJEKTIRANJA I DIJELOVA NA KONSTRUKCIJE, Dio 1, Osnove projektiranja, prijevod izvornog dokumenta Eurocode 1: Basis of Design and actions on Structure, Part 1: Basis of Design, HDGI, Gra evinski godi njak 1996., str. 1.-46. Z. avor, L. Fu i , G. Pu : SADR AJ I OPREMA PROJEKATA MOSTOVA, Hrvatsko dru tvo gra evinskih konstruktora: Znanstveno-stru no savjetovanje Objekti na autocestama, Zbornik radova, Plitvice 2002., str. 41.-51. SkyscraperCity, 2000-2010., NO AS SE SKORO SRU IO MOST IZME U RAN IRNOG KOLODVORA I ITNJAKA. Dostupno na: . Posje eno: [23.01.2010.] G. Pu , J. Radi : PROPISIVANJE OPREME GRA EVINSKIH PROJEKATA, Zbornik radova savjetovanja Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti tehni ko uskla ivanje na putu prema Europskoj uniji , HIS, Brijuni, 2004., str. 115.-121. Lj. usak: OBAVEZNI SADR AJ I OPREMANJE GLAVNOG PROJEKTA, Dru tvo gra evinskih in enjera, Zagreb, slu bena bilje ka Seminara o Zakonu o gradnji, Medvednica 2004.

[15]

[16]

[17]

[18]


Documents

Postupak projektiranja mosta