√siječanj 2008.broj 1

Poštarina plaćena u pošti 10169, Zagreb

LIST DIONIČKOG DRUŠTVA TEHNIKA, ZAGREBULICA GRADA VUKOVARA 274

Tiskanica ISSN 1332-2672

RazgovorIlija Ivan Sušak:

Opreza nikad dovoljno

str. 2, 3

Mirko Štorga, SG

H:

Snaga je u zajedništvu str. 4

√

Tehnika d.d. – politika kvalitete

Poš to va ni či ta te lji, već smo na kra ju si-

ječ nja š to znači da smo do bro za ga zi li u

no vu go di nu. Hoće li se sve naše na de, do-

bre že lje i oče ki va nja pla ni ra na za 2008. go di nu i ostva ri ti, ovi si o pu no fak to ra. Iz-bor na go di na je proš la i u njoj su osta la broj na obeća nja, a rea li za ci ja priželj ki va-nih pro je ka ta i pro gra m

a tek je pred na-m

a. Osta je za vi dje ti š to će se na red nih

mje se ci do gađa ti.P re m

a ne kim ana li tiča ri m

a na počet ku sm

o go di ne u ko joj se oče ku je go spo dar-ski rast, ali i oteža ni uvje ti po slo va nja. N

eš to je uvje to va no našim unu tar njim

pri-li ka m

a a neš to okvi ri ma ko je nam

po stav-lja eu rop sko okruže nje i sveopća glo ba li-za ci ja. Iz go spo dar ske per spek ti ve to zna-či da tre ba m

o bi ti oprez ni i da tre ba uloži-ti pu no na po ra ka ko bi se do seg nu la raz i-na po slo va nja iz m

i nu le go di ne. Po rast ci-je na ener ge na ta i troš ko va ži vo ta, m

o ne-tar na po li ti ka, in fla tor na kre ta nja i sl. okol no sti su ko je m

o gu utje ca ti na po slo-va nja svih go spo dar skih su bje ka ta u H

r-vat skoj. Zbog ova kvih pre dviđa nja po treb-no je do i sta »zavr nu ti ru ka ve« i s pu no m

u-dro sti pri la zi ti sva kom

no vom pro jek tu i o

sva koj ku ni vo di ti raču na.A

ka ko bi smo na ovu te m

u ču li i re le-vant ni je m

iš lje nje, za raz go vor smo u ovom

bro ju oda bra li upra vo go spo di na Ili ju Iva-na Suša ka, di rek to ra Eko nom

skog sek to ra. Iz in ter vjua s njim

sa znat će te više o mo-

gućim go spo dar skim

kre ta nji ma u 2008.

go di ni. I.M.

Opravdanost do-

maće agregiran

e inflacije je upitna i m

išljenja su o tome

različita. Mislim

da je razlog povećanju cijen

a hran

e, ko-m

unalnih usluga i ostalog više rezul-tat strukturne nefunkcionalnosti dom

aćeg gospodarstva nego rezultat povećanja cije-na inputa u proizvodnom

procesu. Otvara-

ju se socijalna pitanja i raste pritisak gra-đana i sindikata na V

ladu kako bi ona in-tervenirala u gospodarstvo, ali je skup m

je-ra kojim

a bi Vlada reagirala vrlo m

ali. Pri-jelaz na tržišno gospodarstvo znači libera-lizaciju gospodarstva i ukidanje m

onopola u najvećem

dijelu gospodarstva, osim ne-

koliko iznimki. U

Hrvatskoj je to djelom

ič-no provedeno, npr. telekom

unikacije, ali proces se dalje razvija, no vrlo oprezno i polako. Još uvijek postoje m

onopoli u pru-žanju određenih usluga, izm

eđu ostalog i kom

unalnih. To su veliki i skupi sustavi koji u uvjetim

a bez konkurencije sigurno ne posluju m

aksimalno racionalno i efika-

sno, a to plaćaju hravtski građani.Č

injenica da je registrirana inflacija u H

rvatskoj dvostruko veća nego u EU

, si-gnal je nefunkcionalnosti dom

aćeg gospo-darstva. Sigurno da toga nije pošteđeno do-m

aće graditeljstvo, pa ni Tehnika. U uvje-

tima jake konkurencije u građevinskoj in-

dustriji, nužnost stalnog rasta i opstanka postaje poboljšanje efikasnosti poslovanja. O

čekujem da ćem

o u tom pravcu tijekom

2008. poduzeti dodatne napore.

Najveća opasnost u tekućoj godini je da

se povećana inflacija iz 2007. prenese u 2008. i da se dogodi opća indeksacija do-hotka, kam

ata i cijena što bi potaknulo novi inflacijski ciklus.

û Po li ti ka ci je na, m

o gu�i rast ka mat nih sto pa,

stag na ci ja ili �ak pad ci je na ne kret ni na, da kle, ukup na m

o ne tar na po li ti ka, odraz it �e se na do m

a�e gra di telj stvo, pa ta ko i na nas. Š to bi u tom

kon tek stu, u na red nom raz dob lju, Teh-

ni ka tre ba la po du zi ma ti i na �e m

u ba zi ra ti svo-ju us pješ nost?G

uverner NBH

-a najavio je održavanje restriktivne m

onetarne politike sa zada-nim

ciljem rasta kredita do 12%

godišnje, što godišnje podržava ukupan godišnji rast gospodarstva od održivih 5%

. Tim m

jerama

U vod nik

Opreza nikad dovoljno

I li ja Ivan Sušak, di rek tor Eko nom skog sek to ra

TRADICIJAs vi zi jom

bu du� no stiS vo ju bu du� nost gra di m

o na te me lju du go go diš nje tra di ci je u gra�e nju.

POSTO

JANO

STuspr kos vre m

e nu ko je pro la ziTeži m

o ostva ri ti sta bi lan rast i raz voj uz stal nu pri sut nost na tržiš tu

ISKUSTVO

ko je uli je va po vje re njeN

ašim kup ci m

a nu di mo cje lo vi ta rješe nja te m

e lje na na broj nim rea li zi ra nim

pro jek ti m

a.

POVJEREN

JE ko je ob vez u je

Po vje re nje svo jih ku pa ca ko je smo osi gu ra li našim

rea li zi ra nim pro jek ti m

a, na-do gra�u je m

o i po ve�a va mo sva kim

no vim pro jek tom

DOSLJEDN

OST

kao isho diš te i opre dje lje njeT raj no teži m

o ostva ri ti mak si m

al no za do volj stvo svo jih ku pa ca i part ner ske od-no se sa do bav lja�i m

a i koo pe ran ti ma

STABILNO

ST I SIGU

RNO

STs po stav ka m

a in ven tiv no stiS ve naše gra�e vi ne m

o ra ju bi ti pre po znat lji ve po traj no sti, ori gi nal nom di zaj nu,

kva li te ti iz ve de nih ra do va i pri mi je nje nih m

a te ri ja la

BRZINA I STRU�N

OST

po stav ke no vog ti su� lje�aTeži m

o efi ka sno sti u rea li za ci ji pro je ka ta uz isto vre me no

osi gu ra nje kva li te te i poš to va nje naj viših stan dar da stru ke

PRILAGODLJIVO

ST I FUN

KCION

ALNO

STu su gla sju s po tre ba m

a tržiš taT raj no osluš ku je m

o po tre be tržiš ta, pra ti mo tren do ve i no ve teh no lo gi je u gra�e-

nju, te iste pri mje nju je m

o pri pro jek ti ra nju i iz vo�e nju ra do va

TEHN

OLO

GIJA I KREATIVN

OST

us kla�e nost �o vje ka i stro jaPoš to va nje in te re sa naših rad ni ka, oko liša i za jed ni ce u cje li ni te m

elj na je po stav-ka cje lo kup nog po slo va nja.

NAPREDAK I ZN

ANJE

kao traj na ob vez a

Za poš lja va mo stru� ne i am

bi cio zne rad ni ke ko je ima ju m

o gu� no sti i traj nu ob-vez u stal no se raz vi ja ti i usavrša va ti

Po stav lja mo sebi am

bi cio zne, mjer lji ve i ostva ri ve ci lje ve

P ri mje nju je m

o i stal no po boljša va mo dje lo tvor nost su sta va uprav lja nja kva li te-

tom te m

e lje nog na zah tje vi ma m

e�u na rod ne nor me ISO

9001

û Po�et kom

ove go di ne, ali ve� i ti je kom je se ni,

u Hr vat skoj je za bi lježen zna�aj ni ji rast ci je na, u pr vom

re du ener ge na ta, š to se ubr zo odraz-i lo i na ukup ne troš ko ve ži vo ta. Ta kva eko nom

-ska kre ta nja utje�u na po rast in fla ci je, da kle i na oteža ne uvje te po slo va nja. Kao eko no m

ist s bo ga tim

isku stvom ka kva su Vaša o�e ki va nja

gle de po slo va nja u 2008. i na š to bi do ma�e

go spo dar stvo tre ba lo bi ti sprem no?

Kada govorim

o o inflaciji u Hrvatskoj

moram

o razlikovati uvoznu inflaciju, koja je rezultata porasta cijena energenata na svjetskom

tržištu i na što se kratkoročno ne m

ože utjecati, i domaću inflaciju koja je

puno veći problem.

Povećanje cijena energenata na svjet-skom

tržištu pokazuje slabost domaćeg

gospodarstva i ovisnost o uvozu energena-ta. N

edavno sam pročitao da će potrošnja

električne energije do 2020. godine rasti po stopi od 4 %

godišnje. Zbog ograničenih zaliha nafte i sve veće potražnje, realne su prognoze da će cijene tog energenta i dalje rasti što će utjecati na sve gospodarske dje-latnosti i cijene na svjetskom

tržištu. Si-gurno je da je vrijem

e jeftine energije proš-lo i da se svi gospodarstvenici ubuduće s tom

činjenicom m

oraju nositi.

√

RAZG

OVO

R

nastoji se spriječiti nerealna kreditna ek-spanzija. Iz tog razloga ne vjerujem

da će poslovne banke značajnopodići kam

atne stope i tim

e otežati poslovanje gospodar-skih subjekata i život građana. Statistika za grad Zagreb u 2007. govori da je došlo do pada prodaje stanova za 8,6%

, i više od 20%

-tnog rasta cijena stambenih prostora

u odnosu na prethodne godine. Prognoze o tom

e hoće li cijene nekretnina i dalje pa-dati ili rasti vrlo su nezahvalne i različite.

Situacija oko strukture investitora se mi-

jenja i najavljeni su projekti u samom

sre-dištu Zagreba, a što će financirati strani in-vestitori. Inform

acije iz medija govore da

su strani investitori naručili brojne studije isplativosti ulaganja za Zagreb i okolicu, te da su one pokazale opravdanost ulaganja. U

glavnom su to investitori iz zapadnoeu-

ropskih zemalja a njhove investicije dose-

žu i do nekoliko desetaka milijuna eura.

Dolazak stranaca dodatno će pojačati

konkurenciju na domaćem

tržištu, koje kroz pad prodaje pokazuje da se pom

alo um

orilo i usporilo. Također, iz stranih kom-

panija otvoreno najavljuju politiku osvaja-nja tržišta niskim

cijenama. Tim

će uvjeti-m

a trebati prilagoditi i naše poslovanje u bližoj budućnosti.

Projekt javno-privatnog partnerstva sa-živio je u H

rvatskoj, uostalom znate da

Tehnika u takvom m

odelu već sudjeluje, a prve učinke m

ožemo očekivati već u ovoj

godini. Vjerujem

da će mnogi budući pro-

jekti biti realizirani na ovaj način. Nadalje,

najavljeni su brojni infrastrukturni projek-ti koji su preduvjet razvoja H

rvatske u cje-lini, a što bi ciklički trebalo značiti poveća-nje investicija privatnog sektora. D

ecen-tralizacija je jasna orijentacija nove hrvat-ske V

lade i za očekivati je da će jedinice lokalne uprave u budućnosti raspolagati s više proračunskog novca. K

oncentracija in-vesticija će se disperzirati sa Zagreba i okolice na druge dijelove H

rvatske. Osobi-

to prema Jadranu. Tehnika će nastojati svo-

jim ugledom

iskusnog, stabilnog i pouzda-nog partnera osigurati buduće poslove. K

ao što sam već rekao, sudjelovanjem

u javno-privatnom

partnerstvu pokazali smo

fleksibilnost u poslovanju i mogućnost pri-

lagodbe novim okolnostim

a.

û O

va je go di na po�e la do brom po pu nje noš�u

naših ka pa ci te ta, zna�i li to da smo ve� sa da

osi gu ra li odre�e nu fi nan cij sku sta bil nost ili su ri zi ci uvi jek m

o gu�i? Na š to bi ste našim

za po-sle ni ci m

a skre nu li po zor nost ka ko bi smo š to

us pješ ni je rea li zi ra li ugo vo re ne ob vez e?U

uvjetima jake konkurencije na građe-

vinskom tržištu kakva je u H

rvatskoj, nema

garancije uspjeha niti opstanka. Ipak, una-prijed dobra popunjenost kapaciteta garan-tira i izvjesnu stabilnost. Financijska stabil-nost Tehnike je dugogodišnja konstanta, no to ne znači da nije narušiva. Investitori s ko-jim

a radimo uglavnom

su pouzdani partne-ri pa nem

a straha da izvedene radove neće-m

o naplatiti. Također zaduženost nije veli-ka a sposobnost servisiranja dospjelih ob-veza je dobra i neupitna.

Tehnika je dobro organizirana mreža spo-

sobnih i stručnih ljudi, tu mrežu nastojim

o još više unaprijediti, ubrzati i učiniti je troš-kovno učinkovitom

i konkurentnom na tr-

žištu. Proizvod nam m

ora biti kvalitetan a pritom

cjenovno konkurentan. Mi u Eko-

nomskom

sektoru smo svjesni svoje uloge

u sustavu i nastojimo biti brza i učinkovita

logistička podrška gradilištima i pogonim

a. D

obro je kad svatko zna svoju ulogu i nasto-ji je što bolje obaviti. V

ažno je pritom biti

brz, kvalitetan, stručan i ekonomičan. Tako

ćemo najbolje i na zadovoljstvo svih nas, ali

i onih koji k nama dolaze, realizirati preu-

zete obveze i održati visoku tržišnu pozici-ju na poslovim

a visokogradnje.

û P ro m

a tra ju�i pro te klo raz dob lje, oso bi to zad-njih 10-ak go di na, m

ože mo za klju�i ti da je gra-

di telj stvo doži vje lo odre�e ni in ve sti cij ski za-m

ah. Može li se o�e ki va ti na sta vak ta kvog

tren da i ko li ko bi mo gao po tra ja ti. O

p�e ni to, ka kve su per spek ti ve hr vat skog gra di telj stva?U

pravu ste kad kažete da je posljednjih desetak godina donijelo pravi investicijski zam

ah u graditeljstvu i da sm

o ostvarili brojne uspje-he u tom

razdoblju. Kao

što sam već rekao, najveći

investitor je u proteklom

razdoblju bila država, od-nosno lokalna sam

oupra-va. O

čekujem da će se taj

omjer m

ijenjati u korist privatnih investicija. O

ni koji će m

oći odgovoriti na buduće izazove povećane konkurentnosti, im

at će posla i dalje. N

adam se da

ćemo ponovo oživjeti ak-

tivnosti u

inozem

stvu,

koje su vrlo skromne u od-

nosu na radove u tuzem-

stvu. Šanse postoje, osobi-to u zem

ljama u našem

okruženju. M

i u Tehnici smo već duže raz-

doblje svjesni tih izazova i mislim

da se već niz godina priprem

amo za kom

petetiv-nije okruženje, dok u postojećem

zauzima-

mo lidersku ulogu. S približavanjem

Repu-

blike Hrvatske europskim

integracijama,

šanse i perspektive domaćeg graditeljstva

se povećavaju već samom

otvorenošću go-lem

og tržišta s nekoliko stotina milijuna

ljudi. Koliko ćem

o aktivno u njemu sudje-

lovati, ovisi samo o nam

a.

û U vje ti na tržiš tu, pri bliža va nje Eu rop skoj uni ji, po li ti� ke i eko nom

ske pri li ke u Hr vat skoj, kon-ku ren ci ja i sli� no okvir su na ko jeg po je di na�-no teš ko m

ože mo utje ca ti. D

a kle, može m

o dje lo va ti unu tar vla sti tog su sta va, unu tar fir-m

e. Š to može m

o i mo ra m

o u�i ni ti da nam bu-

du� nost bu de isto ta ko us pješ na kao i ovih do-sa daš njih 60 go di na po sto ja nja. Ka kva je Vaša po ru ka na kra ju ovog raz go vo ra?Prije svega bih svim

a nama u Tehnici

poželio puno zdravlja, sretnu i uspješnu 2008. godinu. Iste želje upućujem

i svim

našim dobavljačim

a i kooperantima, kupci-

ma i ostalim

poslovnim partnerim

a. Dobro

ste rekli da najviše možem

o djelovati unu-tar vlastitog sustava. Svatko neka krene od sebe, svog radnog m

jesta. Osim

stručno-sti i znanja, svako radno m

jesto mora biti

učinkovito i ekonomično. N

ema prostora

za nemar, rastrošnost i neracionalno troše-

nje resursa, niti sredstava rada. To se od-nosi na svaki stol, svaki kom

ad alata i opre-m

e, svaki stroj i skladište. Jedino što nam

preostaje je pratiti strukturu ukupnih ras-hoda, analizirati troškove i na najbolji na-čin upravljati njim

a. Svaka neracionalnost vodi narušavanju ukupne konkurentno-sti tvrtke. O

dgovornost na rukovoditelji-m

a je tim veća ali i svijest o prom

išljenom

trošenju i korištenju zajedničkih sredsta-va. M

i u Ekonomskom

sektoru pratim

o i evi-dentiram

o troškove i svjesn

i smo zadaće

da u suradnji s osta-lim

službama »alarm

i-ram

o« svako odstupa-nje od racionalnog po-slovanja. To očekuje-m

o i na razini čitave firm

e. Učin

kovitom

kontrolom ukazujem

o na propuste koji su se dogodili, te ujedno ot-klanjam

o mogućnost

njihovog ponavljanja u

budu

ćnosti. O

va-kvim

pristupom po-

većavamo ekonom

ičnost poslovanja Teh-nike d.d., ali ujedno otkrivam

o i slabosti u organizaciji. M

islim da je to dobar i kvali-

tetan način poslovanja, primjeren prilika-

ma u okruženju.

I.M.

√

RAZG

OVO

R

U ruj na 2006. na če lo Sin di ka ta gra di telj-

stva Hr vat ske, na kon um

i rov lje nja go spo di-na Sti pe Ki ri gi na, došao je ta kođer sin di kal-ni ve te ran, vr sni po zna va telj gra di telj ske pro ble m

a ti ke, go spo din Mir ko Š tor ga. U

ovom

pri lo gu moći će te neš to više sa zna ti o

dje lo va nju Sin di ka ta gra di telj stva, ali i opće-ni to o pri li ka m

a u okruže nju ko je znat no utječu na sve važ ni ju i sve gla sni ju ulo gu sin di ka ta u hr vat skim

go spo dar skim okol-

no sti ma. D

a kle, proči taj te š to o sve ovo me

kaže go spo din Š tor ga.

Sin di kal nim ak tiv no sti m

a u dje lat no sti gra di telj stva ba vim

se ja ko du go, naj pri je kao po vje re nik, za tim

taj nik i sa da kao pred sjed nik. S ko le gom

Ki ri gi nom

ra dio sam

na stva ra nju ova kve or ga ni za ci je ka-kva je da nas, no uvi jek im

a no vih ide ja i že lja ka ko bi ti bo lji, ka ko dje lo va ti učin ko-vi ti je i ka ko oku pi ti još veći broj č la no va da bi sm

o bi li jači. Sna ga sin di ka ta je u broj no-sti, za jed niš tvu i podrš ci. V

je ru jem da će i

u Hr vat skoj rad niš tvo po sta ti sve svje sni je

da nam ne tre ba pu no m

a lih sin di ka ta već ve li ke i ja ke or ga ni za ci je. N

a vest ću pri-m

jer Dan ske, u sa m

o dvi je sin di kal ne cen-tra le okup lje no je 83 po sto rad ni ka i to je do i sta ener gi ja i sna ga ko ja im

a moć snaž-

nog dje lo va nja. Ras cjep ka nost ni je do bra i

ni je rješe nje u bor bi za rad nič ka pra va, na-pro tiv, če sto je na š te tu rad ni ka.

Naš sin di kat na sto ji kroz se m

i na re edu-ci ra ti po vje re ni ke ko ji su vr lo važ ni i od-go vor ni za kva li te tan rad sin di kal nih po-druž ni ca jer su u izrav noj vez i sa sa daš-njim

i po ten ci jal nim č la no vi m

a. Mo ra m

o ra di ti na po m

lađi va nju sin di kal nih ka dro-va, na ogra niča va nju tra ja nja m

an da ta. M

iš lje nja sam da se u 2 m

an da ta može da-

ti mak si m

a lan do pri nos. Vje ru jem

da će ne ke pro m

je ne u pri stu pu da ti rez ul ta ta i da će lju di po sta ja ti sve ak tiv ni ji i više zain te re si ra ni za dje lo va nje sin di ka ta, nai m

e, to je je di na sna ga ko ja ih može u

ka pi ta liz mu š ti ti ti.

S vje do ci smo da vri je m

e pred na ma ni je

ni ti ma lo baj ko vi to. Poče tak 2008. uka zu je

na niz pro ble ma ko ji se od no se na go spo-

dar ski ži vot opće ni to, ali i po je di nač ni stan-dard građa na. N

aše su ana li ze uka zi va le na

određe ne pro ble me ko ji su pred na m

a, no ipak ni sm

o oče ki va li ova kva zbi va nja. Po-gle daj te sa m

o po rast ci je na, to je ne do pu-sti vo. N

e ra di se o 3 do 4 po sto po skup lje-nja određe nih pro iz vo da i uslu ga, po rasti su 20 i više po sto. Tko to m

ože izdrža ti? Na

rad nič kim leđi m

a su naj veća op te reće nja i sto ga sin di ka ti, građa ni, m

e di ji, mo ra ju

izraz i ti svo je ne za do volj stvo i pri ti ske pre-m

a vla da jućim struk tu ra m

a drža ve, gra da, gospodarskih subjekata. Pros vje de pla ni-ra m

o za 12. trav anj, vje ru jući da do ta da im

a vre me na da se stva ri ko ri gi ra ju.

Ka ko se ove pri li ke odraža va ju na gra-

di telj stvo ukrat ko ću ko men ti ra ti? U

ovoj dje lat no sti na sreću im

a još do sta po sla. Po da tak da go to vo dvo stru ko raste broj zah tje va za stra nim

rad ni ci ma, oso bi to zi-

da ri ma i te sa ri m

a, po ka zu je da se pu no gra di, ali isto vre m

e no da ne ma m

o do maće

rad ne sna ge š to me ža lo sti i za bri nja va.

Sta ri ji odla ze, a mlađih ka dro va ne m

a. N

aše stru kov ne š ko le su go to vo praz ne jer u gra di telj ska za ni m

a nja mla di ne odla ze

ra do. Težak, pot plaćen i sla bo ci je njen po-sao ni je m

o ti vi ra jući. Kao sin di kat tru di-

mo se stva ri m

i je nja ti i do ne kle us pje va-m

o, no to još ni je ono š to že li mo po stići.

Naše ana li ze po ka zu ju da se u gra di telj-

stvu ova kav trend za po sle no sti ka pa ci te-ta m

ože oče ki va ti još 1 – 3 go di ne, a na-kon to ga osje tit će se stag na ci ja. Sve m

a-nja ula ga nja u in f rastruk tu ru, po slov ne objek te i tr go vač ke cen tre sm

a njit će obrt ka pi ta la, ku pov nu m

oć a ti me i stag na ci-

ju sta no grad nje. Građe vi na ri m

a će bi ti teže doći do no vih po slo va, a m

no gi će osje ti ti po slje di ce greša ka iz 90- tih ka da su ola ko na puš ta li ino- gra di liš ta i okre ta-li se do m

aćim ula ga nji m

a. Mi slim

da je tre ba lo saču va ti dio ope ra ti ve na stra nim

gra di liš ti m

a ka ko bi se lakše pre mo sti la

po ten ci jal na kri za. Pu no je lakše otići ne-go se vra ti ti, ta m

o su se već do bro po zi cio-ni ra li ne ki dru gi građe vi na ri. O

ovim či-

nje ni ca ma tre ba već sa da raz m

iš lja ti i traži ti izla ze za gra di telj stvo, jer ono je po-kre tač za još 15-ak dje lat no sti.

Mi kao sin di kat na sto ji m

o objek tiv no pro m

a tra ti si tua ci ju i rea gi ra ti, pre ma

Vla di, m

i ni star stvi-m

a, po slo dav ci ma,

za ko no dav stvu. Ne

može te ret svih ri-

zi ka i kri vih ko ra ka pa sti na leđa rad ni-ka. B

o ri mo se kroz

ko lek tiv ne ugo vo re za rad nič ka pra va, tru di m

o se utje ca ti na sređi va nje od no-sa unu tar naše dje-lat no sti, eli m

i ni ra-nje ne lo jal ne kon ku ren ci je, kva li tet no li-cen ci ra nje tvrt ki, edu ci ra nje našeg č lan-stva i onih građe vin skih ka dro va ko ji m

a ne do sta je for m

al no obraz o va nje. Po sla i iza zo va im

a pu no, a o svim su dio ni ci m

a ovog slože nog pro ce sa ovi si ko nač ni us-pjeh. Za jed nič ki na por m

o ra do ni je ti i to-li ko že lje ni rez ul tat.

To za jed niš tvo ko je mi u sin di ka tu uvi-

jek spo mi nje m

o ne dav no se snaž no ma-

ni fe sti ra lo i na Sport skim igra m

a građe-vi na ra održa nim

u Ši be ni ku. Lju di osjeća-ju po tre bu da se su sreću, da se druže i raz-m

je nju ju isku stva. Sport je važan, ali još je važ ni ji osjećaj pri pad no sti i za jed niš-tva. I kroz ova kve m

a ni fe sta ci je na sto ji mo

dje lat nost Sin di ka ta gra di telj stva Hr vat-

ske po dići na višu raz i nu. Pre ma reak ci-

ja ma vi di m

o da smo na do brom

pu tu da stvo ri m

o još čvršću i kva li tet ni ju or ga ni-za ci ju po treb nu su vre m

e nom nači nu po-

slo va nja i do sta slože n

im uvje ti m

a u okruže nju.

Na kra ju ovog raz go vo ra poz dra vio bih

Teh ni kaše, u pr vom re du č la no ve našeg

sin di ka ta ko jih je u Teh ni ci vr lo re spek ta-bi lan broj, ali i sve za po sle ni ke ko ji m

a že-lim

pu no us pje ha u po slu. Teh ni ka je po-zna ta i us pješ na tvrt ka ko ja svo jom

kva li-te tom

do la zi u sa mi vrh hr vat skog gra di-

telj stva. Ja sam č lan Eu rop ske sin di kal ne

fe de ra ci je gra di te lja (EFBW

W-a), ujed no

i č lan Izvrš nog od bo ra, pa uvi jek kad se go vo ri o pri li ka m

a u zem lji iz ko je do la zi-

mo, na vo dim

Teh ni ku kao po zi ti van pri-m

jer poš ti va nja za kon skih ob vez a, ko lek-tiv nog ugo vo ra, ko rekt no sti su rad nje sa sin di ka ti m

a i sl. No osob no m

i slim da

može bi ti još bo lje i da Teh ni ka i u ovom

seg m

en tu po slo va nja može bi ti pri m

jer dru gi m

a. Vje ru jem

da će naša među sob-

na su rad nja i na sto ja nja u smi slu kva li tet-

ni jih od no sa da va ti bo lje rez ul ta te i da će-m

o se za jed no bo ri ti za bo lji tak.

I.M.

Sin di kat gra di telj stva Hr vat ske, pred sjed nik Mir ko Š tor ga

Naša je snaga

u zajedništvu i podršci

√

HU

P, SG

H i N

SG

H, uz pot po ru

držav nih ti je la za obraz o va nje, pot pi-sa li su spo raz um

ko jim se ugo va ra ju

uvje ti za ospo sob lja va nje rad ni ka za-po sle nih u građe vin skim

tvrt ka ma, u

osnov nim gra di telj skim

za ni ma nji m

a, a im

a ju završe nu osmo go diš nju š ko lu

i više od 5 go di na staža na po slu za ko-ji se ospo sob lja va ju. Stje ca njem

cer ti-

Ve za no uz Za kon o ob vez nom zdrav-

stve nom osi gu ra nju zaš ti te zdrav lja na

ra du za sve rad ni ke i pod jed na kim

uvje ti ma, od si ječ nja ove go di ne da je

se mo guć nost po slo dav ci m

a da oda be-ru na dlež nog spe ci ja li stu m

e di ci ne ra-da ko ji je dužan pro vo di ti spe ci fič nu zaš ti tu zdrav lja i pruža ti zdrav stve nu zaš ti tu u sluča ju na stan ka oz lje de. D

a-kle, ubu duće naš iza bra ni li ječ nik neće bi ti onaj ko ji skr bi i za našu even-tual nu po vre du na ra du, već će to bi ti u na dlež no sti oda bra nog spe ci ja li ste m

e di ci ne ra da, ko jega oda bi re po slo-da vac. K

a ko ču jem, Teh ni ka je oda bra-

la tim u D

o mu zdrav lja u R

u nja ni no-voj. O

b zi rom da je sve ovo još uvi jek

no vost i da ima pu no ne do u m

i ca i ne-po zna ni ca, vje ru jem

da će te usko ro potpunije in for m

a ci je do bi ti od na dlež-nih služ bi, m

e di ja i li ječ ni ka. Vi na stoj-

te ču va ti zdrav lje i pa zi te se na po slu ka ko ne bi bi lo po vre da jer on da m

o ra-te ući u taj za kon sko - zdrav stve ni vr-tlog no vih pra vi la. (i)

Za jed ni�ka ak tiv nost sin di ka ta i po slo da va ca

Osposobljavanje radnika

fi ka ta steći će se treći stu panj struč ne spre m

e prema Pra vil ni ku o uvje ti m

a i m

je ri li ma za su gla snost obav lja nja

dje lat no sti građe nja. Pro gram tra je

120 sa ti i pro vo de ga gra di telj ske š ko-le. Troš ko ve sno se po slo dav ci a na sta-va kreće od si ječ nja 2008. pa da lje pre m

a zah tje vi ma tvrt ki ko je iska zu-

ju ta kve po tre be.

Ob vez no

osi gu ra nje i zaš ti ta zdra va lja na ra du

Dozvole za gradnjuizdaju gradovi

S prvim danom

nove godine poče-la je prim

jena odredaba Zakona o pro-stornom

uređenju i gradnji, koje su de-centralizirale izdavanje dozvola potreb-nih za gradnju. U

mjesto ureda državne

uprave, sada dozvole izdaju upravna ti-jela velikih gradova, odnosno gradova s više od 35.000 stanovnika, te grado-va županijskih sjedišta, svaki na svom

području, dok na preostalom

području županija to čine upravna tijela.

Zakon je u cjelosti stupio na snagu 1. listopada prošle godine, no gradovim

a je dano vrem

ena dovoljno za prilagod-bu i ›preseljenje‹ službenika koji su do sada radili na izdavanju dozvola iz ure-da državne uprave u gradske službe.

Za gradnju stambenog objekta povr-

šine do 400 m2 i zgrade za obavljanje

poljoprivrednih djelatnosti površine do 600 m

2, umjesto lokacijske i građevne

dozvole, sada je potrebno samo rješenje

o uvjetima gradnje, a za njezinu upora-

bu, umjesto uporabne dozvole, dovolj-

no je dostaviti završno izvješće nadzor-nog inženjera. Za gradnju ostalih gra-đevina, um

jesto lokacijske i građevne dozvole, potrebna je lokacijska dozvo-la i potvrđen glavni projekt. Postupak potvrđivanja glavnog projekta znatno je jednostavniji i brži od postupka izda-vanja građevne dozvole. Za te je objek-te potrebna uporabna dozvola.

Za tehnološki zahtjevnije građevine (rafinerije, industrijski pogoni) potrebna je lokacijska i građevna dozvola te obje-dinjeni uvjeti zaštite okoliša. Te dozvole izdaje M

inistarstvo zaštite okoliša, pro-stornog uređenja i graditeljstva, a za njih je potrebna i uporabna dozvola.

Za stambene objekte do 400 m

2 koji su izgrađeni bez lokacijske i građevne dozvole, a nalaze se u građevnom

po-dručju i nisu suprotni prostornom

pla-

nu, potrebno je rješenje o izvedenom

stanju. Za veće takve građevine potreb-na je i lokacijska dozvola i potvrda izve-denog stanja.

Po Zakonu su povezana upravna po-dručja prostornog uređenja i gradnje u jedinstven sustav, uvodi se i urbana ko-m

asacija kao instrument kojim

se omo-

gućuje uređenje građevnog zemljišta u

naselju te pojačava uloga zaštite okoliša u području planiranja i gradnje. Taj je Za-kon jedan od koraka k usklađivanju na-cionalnog zakonodavstva s europskom

pravnom

stečevinom za područje grad-

nje, posebno u dijelu energetske efika-snosti. U

Zakon su uneseni instrumen-

ti zaštite prostora koje je donijela Vlada,

dodatno je pojačano sudjelovanje javno-sti u procesu donošenja prostornih pla-nova te je propisano da se planovi m

ora-ju donijeti devet m

jeseci nakon provede-ne javne rasprave. U

suprotnom javna se

rasprava mora ponoviti jer je uočeno da

između javne rasprave i donošenja plana

prođe tri, četiri i više godine, što je, navo-di M

inistarstvo, nedopustivo. Zakon je prihvaćen u H

rvatskom sa-

boru 6. srpnja 2007. B. O

.

Revizija zagreba�kih stanovaZagrebačko je G

radsko poglavarstvo na svojoj nedavnoj sjednici prihvatilo izviješće Povjerenstva za kontrolu ko-rištenja prostora u gradskom

vlasniš-tvu, a gradonačelnik M

ilan Bandić na-javio je pritom

da će revidirati i korište-nje gradskih stanova. U

Izvješću se na-vodi da su pregledana 274 poslovna prostora te utvrđeno kako se gotovo 28 posto korisnika, odnosno udruga, poli-tičkih stranaka i um

jetnika, tim prosto-

rima koristi suprotno ugovoru, uopće

ih ne koristi, ili se njime koriste treće

osobe bez pristanka grada.

Kako je kazao Bandić, U

redu za imo-

vinsko-pravne poslove dan je naputak da pokrene pravni postupak za raskid ugovora s onim

a ›koji nas varaju, kra-du i lažu‹. N

aglasio je da će ti ljudi biti pozvani još jednom

kako bi se vidjelo je li se negdje ipak potkrala neka greška.

Poglavarstvo je dalo u najam dva

gradska stana za dvije osobe u teš-kom

socijalno-zdravstvenom položa-

ju, a za 13 znanstvenih, kulturnih i jav-nih djelatnika koji su posebno važni za Zagreb i H

rvatsku, produžilo je najam

za tri godine.

√

1. OSTVAREN

JE

U 2007. GO

DIN

IHardw

er i softwer

Na ba va Et her net di ska za po hra nu

po da ta kaN

a bav ljen Cry stal re ports ser ver.

U građe na do dat na je di ni ca kli m

e u si stem

sa li.Za po tre be š ko lo va nja ko ri sni ka

na bav lje na 4 pri je no sna raču na la.Za ske ni ra nje ugo vo ra O

brt nog cen tra na bav ljen no vi ske ner.

O bav lje na je pro m

je na ula znih pa-sw

ord-a osob nih raču na la u mreži ra-

di zaš ti te i si gur no sti.

Završe ni pro jek tiU go vo ri do bav lja�a1. 1. 2007. go di ne stav lje na je apli-

ka ci ja u pri mje nu. Pro jekt obu hvaća

evi den ci ju po da ta ka svih ugo vo ra ko-je Teh ni ka skla pa s do bav ljači m

a ro-ba, uslu ga i ra do va.

O m

o guće na je br za izra da ugo vo ra na osno vi de fi ni ra nih pre dloža ka.

Pot pi sa ni ugo vo ri i troš kov ni ci se ske ni ra ju i po hra nju ju na cen tral-nom

raču na lu.G

ra di liš ta ima ju uvid u ugo vo re

svo jih iz vođača i ocje nju ju nji hov rad za rok i kva li te tu. U

go va rači ocje nju-ju do bav ljače za ci je nu.

Pi sa nje služ be nih do pi sa1. 4. 2007. u pri m

je ni je apli ka ci ja Pi sa nje služ be nih do pi sa.

To je in ter net apli ka ci ja po moću ko-

je se pišu in ter ni i ex ter ni do pi si te osta li iz vješ ta ji i oba vi je sti una pri jed de fi ni ra ni kao pre dloš ci.

Do ku men ta ci ja EO

P-aIn ter na in ter net apli ka ci ja za po-

tre be In for ma ti ke. Po hra nju ju se svi

po da ci o hardwe ru, m

reži i sof tve ru s pri pa da jućom

ske ni ra nom do ku-

men ta ci jom

.P ra ti se rad si stem

inže nje ra i teh-nič kog ka dra, upi su je se pro ble m

a ti-ka, in ci dent ni do gađa ji s de talj nim

opi som

rješe nja pro ble ma za bu dući

do gađaj.

Ka drov ska evi den ci jaO

d 18. 6. 2007. U pri m

je ni je no va apli ka ci ja K

a drov ska evi den ci ja.A

pli ka ci ja je za mje na sta re ko ja je

bi la na prav lje na u ala tu ko ji više ne ko ri sti m

o. Po vez a na je u ci je li su stav i nu di više op ci ja u ko riš te nju.

Mi re nje sa sa m

im so bom

Održivi put sam

orazvojaO

d svih svađa i po mi re nja po seb no

mje sto za u zi m

a svađa sa sa mim

so bom,

mi re nje sa sa m

im so bom

.A

ko že li mo pro tu m

ači ti š to znači gla-so vi ta izre ka – rad na se bi - si gur no je da ona sadrži sa sto jak m

i re nja sa sa mim

so-bom

. Mož da je to i naj važ ni ji sa sto jak,

sol ko ja da je začin ci je loj priči.Š to či ni to m

i re nje sa sa mim

so bom?

Se be tre ba raz u mje ti. To nas uči još

ona sta ra: Upo znaj sa m

o ga se be!Po zna va ti se be znači zna ti svo je do bre

i loše stra ne, raču na ti s do brim stra na m

a, po kuša ti loše pre tvo ri ti u do bre – ra dom

na se bi – te pri hva ti ti ono š to se ne m

ože pro m

i je ni ti. Se be raz u mje ti znači bi ti rea-

lan, mi ran i za do vo ljan. To ne znači ni za-

spa ti ni ti odu sta ti. To znači i da lje stre mi-

ti i na sto ja ti, ali u skla du sa svo jim vri jed-

no sti ma, poš tu jući svo je že lje i ču va jući

svo je či ste na mje re.

O so ba ko ja se po m

i ri la sa sa mom

so-bom

ni je u grče vi tom na sto ja nju da po-

stig ne neš to š to joj je to li ko teš ko i ne do-stiž no da je to či ni živča nom

, na pe tom i

uspa niče nom. O

so ba ko ja se po mi ri la sa

sa mom

so bom ne m

uči se be zbog sta rih pro pu sta, ko je je na pra vi la u pri jaš njim

fa za m

a ži vo ta, dok još ni je bi la emo cio-

nal no zre la, tj. dok ni je raz u mje la i poš-

to va la svo je i tuđe emo ci je.

Mi ri ti se sa sa m

im so bom

je traj no na-sto ja nje da se ne bu de ni agre si van ni ti podči njen. U

mje sto ta dva ek stre m

a, pri-hvaća se m

ir ni, održi vi put sa mo raz vo ja.

Ta kav se put zo ve aser tiv nost i n

e uključu je ni agre si ju ni ti au toa gre si ju, tj. de pre si ju. A

ser ti van je onaj tko mir no ali

odluč no i upor no na sto ji uči ni ti ono š to je u skla du s nje go vim

vri jed no sti ma,

svje stan da će iza nje ga osta ti po ne ka

greš ka i nei spu nje na že lja. Aser tiv na

oso ba ne iz ga ra u svo jim po stig nući m

a, ne go m

ir no i upor no raspo ređu je sna gu na svoj ži vot ni pro jekt.

O so ba ko ja se m

i ri sa sa mom

so bom

ni je rasci jep lje na kon flik tom m

o ti va, am

bi ci ja ma ko je ne m

ože za do vo lji ti. A

ko oso ba ima vi so ke ci lje ve, važ no je

da su to nje zi ni ci lje vi, nje zi ne au ten tič-ne am

bi ci je. Važ no je ta kođer da na po ri

i na sto ja nja bu du praće ni za do volj stvom,

pa ma kar ono bi lo od gođe no, tj. da ula-

ga nja i na po ri tek na kon du ljeg vre me na

uro de že lje nim plo dom

, us pje hom. O

so-bi s unu tar njim

skla dom će i put do us-

pje ha, do ni je ti za do volj stvo jer je on iza-bran, a ni je po slje di ca pri si le. U

la ga nje tru da u po sti za nje us pje ha dio je vla sti-tog pla na; oda bra ni cilj no si za do volj-stvo, a ne pri si lu, ve se lje a ne bo lest.

O so ba ko ja se m

i ri sa sa mom

so bom

igra se ra deći i ra di igra jući se, oslo-bađa jući pri tom

ci je li svoj krea tiv ni po-ten ci jal.

Ma lo je lju di ko ji su se po m

i ri li sa sa-m

i ma so bom

. Lju di oko nas to obič no po kuša va ju, ali pri tom

ku ka ju. Ili odu-sta ju, a pri tom

tu mače ka ko je » kod nas

ne mo guće us pje ti«. O

p tužu ju se be i/i li dru ge za ne do sta tak m

o ti va, ener gi je ili, još lakše i površ ni je, za ne do sta tak – sreće. U

grču i u kon flik tu sa sa mi m

a so bom

, te ret su i ri zik za svo je zdrav lje i stal ni iz vor ne ga tiv nih em

o ci ja ko je pre no se na dru ge. K

at kad se ta kuk nja-va, ta ne sreća i ta besm

i sle na tr ka zavr-ti u pra vu kri zu. N

a kon kri ze tre ba stva-ri po nov no po složi ti, oda bra ti i od ba ci ti, opro sti ti se bi i pri hva ti ti taj način sla-ga nja i m

i re nja sa so bom kao svoj no vi

stil ži vo ta.

Ne ka da se go vo ri lo za do bru tr go vi-

nu da »i ma sve ga, od igle do lo ko m

o-ti ve«. D

a nas bi se taj slo gan mo gao ko-

ri sti ti za in for ma tiča re, oni svo jim

apli ka ci ja m

a rješa va ju sve, i jed no-stav ne ali i naj slože ni ji je zah tje va su-vre m

e nog po slo va nja. Naša In for m

a-ti ka upra vo ta ko ra di, tru di se čak i

Od igle do lokom

otiveviše ne go š to ko ri sni ci od nje zapravo i oče ku ju.

Ka ko bih ovu kon stat ci ju i potvr di-

la, u slje dećem pri lo gu po gle daj te š to

su naši in for ma tiča ri ostva ri li u 2007.

i š to pla ni ra ju za 2008. (Usput jed na

na po me na, pa zi te š to i ka ko » sur fa te«,

naši in for ma tiča ri sve vi de! û

piše: Ljubica Uvodi� Vrani�, dipl. psiholog

INFO

RMATIK

A

√

sadrža ji ko je ko ri sni ci ski da ju, upo zo-ra va se u sluča ju ko riš te nja ne pri m

je re-nih sadrža ja i sl.

Ex ter ne fak tu reK

ra jem go di ne završe na je no va in ter-

net apli ka ci ja Ex ter ne fak tu re i obav lje-ne iz m

je ne u sta roj Na A

S400.

P ra�e nje Ser vi sne služ beZa po tre be Ser vi sne služ be na prav lje-

na je evi den ci ja re kla ma ci ja ku pa ca, ot-

klon kva ro va i pre traži va nje po da ta ka. A

pli ka ci ja je in te gri ra na u ci je li su stav ta ko da u Ser vi snoj služ bi im

a ju uvid u ske ni ra nu do ku m

en ta ci ju kup ca: ugo-vor, potvr du o ukup no izvrše noj upla ti, za pi snik o preu zi m

a nju sta na i dru ge. Isto vre m

e no ima ju do hvat ugo vo ra s

koo pe ran ti ma ko ji su iz vo di li ra do ve i

adre se koo pe ra na ta.U

pri mje ni je evi den ci ja i rad s ta bu-

lar nim is pra va m

a.

2. PLAN ZA 2008. G

OD

INU

Hardwer i softw

erIn sta la ci ja ISA

Ser ve ra 2006N

a ba va uređa ja za bac kup, re vi zi ja i op ti m

a li za ci ja bac kup-a na Win dow

s plat for m

iN

a ba va 3 stol na raču na la za po tre be in for m

a tiča ra

P ro jek ti u pla nuEx ter ni ra�u niK

a ko je ova apli ka ci ja stav lje na u funk ci ju s 1. 1. 2008., oče ku ju se do ra-de na osno vu zah tje va ko ri sni ka.

P ro da ja sta no vaU

izra di je apli ka ci ja Pro da ja sta no va ko ja je za m

je na za po sto jeću apli ka ci ju. N

o va apli ka ci ja ra di se u no vom ala tu i

po vez u je s osta lim pod su sta vi m

a in for-m

a cij skog su sta va.

Li kvi da ci ja ra�u na do bav lja�aN

o vi pro jekt ko jim bi se pro m

i je ni la or ga ni za ci ja ko la nja do ku m

e na ta unu-tar Teh ni ke. Suš ti na pro jek ta je ske ni-ra nje raču na do bav ljača od m

ah po ula-zu u Teh ni ku i ar hi vi ra nje ori gi na la raču na. O

vje ra raču na odvi ja la bi se pu-tem

raču na la bez ko la nja do ku men ta.

Na rudž be ar m

a tu rePTS je pro sli je dio zah tjev za izra du

apli ka ci je ko ja bi gra di liš ti ma ubr za la

na ruči va nje ar ma tu re.

Na rudž be bi se ra di le na osno vu pro-

jek ta iz Teh ni ke pro jek ti ra nje ili pre ma

una pri jed de fi ni ra nim stan dard nim

obli-ci m

a. Na gra di liš tu bi se obav ljao po sao

ko ličin skog na ruči va nja ko je se pu tem

in ter ne ta pro sljeđu je u ar mi rač ni cu. U

ar m

i rač ni ci bi se mi je njao da naš nji pro-

gram ispo ru ke ko ji je za sa da sa m

o po-vez an sa skla diš nim

po slo va njem.

Na kra ju iz pro jek ta do bio bi se uvid u

sta nje i izvrše nje na rudž bi ar ma tu re.

Iz vješ ta ji gra di liš taG

ra di liš ta tjed no, mje seč no i na zah-

tjev ruč no krei ra ju raz ne vr ste iz vješ ta-ja za di rek to re građe nja iz po da ta ka ko ji se obrađu ju u in for m

a cij skom su sta vu.

O vje ra go diš njih od m

o raT re ba završi ti za poče ti pro jekt izra de

i ovje re go diš njih od mo ra i plaće nih do-

pu sta pu tem in ter ne ta. Tre ba raz ri ješi ti

mo del ovje ra va nja da ne bu de kom

pli-ci ran za do ja vu na dređe no sti.

P ra�e nje in ter nih au di taIn ter net apli ka ci ja ko jom

bi se pra tio rad in ter nih au di ta, za pi si o ne su klad-no sti m

a, te nji hov ot klon. Pro jekt se ra-di pre m

a pri je dlo gu Teh ni ki nog kon zul-tan ta za ISO

stan dar de.

Iz mje ne na W

EBstra ni ca m

a Teh ni keR

a de se ma nje iz m

je ne i pri la god be na W

eb stra ni ca ma pre m

a zah tje vu M

ar ke tin ga.

P ra�e nje te le fon skih raz go vo raIn ter net apli ka ci ja ko ja će za m

i je ni ti sta ru u ko joj im

a pro ble ma jer je rađe-

na u ala tu ko ji više ne ko ri sti mo.

Dio ni ceU

pla nu je izra da no ve apli ka ci je ko-ja će za m

i je ni ti sta ru. Praće nje dio ni ca, izra da raz nih vr sta ugo vo ra i is pla ta di-vi den de znat no se po veća lo. Po treb na je jed na cje lo vi ta apli ka ci ja ko ju će m

o ra di ti u no vom

ala tu.

O cje ne do bav lja�a

In ter net pre gle di ocje na do bav ljača za po tre be ru ko vo dio ca.

In for ma ti ka

Sek tor Za jed nič ki po slo vi

Ostvarenje u 2007. godinii plana rada za 2008.

Ka ma te

Na prav ljen je no vi obračun ka m

a ta na A

S400 in te gri ran u ci je li in for ma cij ski

su stav. Po obraču nu ka ma ta au to m

at ski se krei ra do ku m

ent fak tu re, ažu ri ra ju po da ci izla znih raču na, a na kra ju m

je-se ca pro vo di se au to m

at sko knjiže nje.

Fak tu re koo pe ran ti ma

za ugo vo re no osi gu ra nje i troš ko veP ro jekt obu hvaća au to m

at sko krei ra-nje fak tu ra koo pe ran ti m

a za ugo vo re no osi gu ra nje i troš ko ve u po stup ku li kvi-da ci je i ovje re si tua ci ja koo pe ra na ta.

Ažu ri ra ju se po da ci rea li za ci je i pro-

vo di au to mat sko knjiže nje pri ho da i na-

pla te kao kom pen za ci ja.

S tan dar di za ci ja do ku men ta ci je

ISO stan dar di za ci jom

do go vo ren je no vi lo go Teh ni ke. In for m

a ti ka je mi je-

nja la sve do ku men te ko ji se krei ra ju pu-

tem raču na la.

Po no vo smo m

i je nja li svu do ku men-

ta ci ju ka ko bi za sva po du zeća Teh ni ke m

o gli ko ri sti ti iste pro gra me ko ji krei-

ra ju do ku men te iz apli ka ci ja.

P ro mje ne pro gra m

a vez a neza osni va nje no vih po du ze�aZa naša no va po du zeća obav lje ne su

op sež ne pro mje ne u pro gra m

i ma ka-

drov ske, evi den ci je ra da, obraču nu pla-ća, na ba ve, skla diš ta, ana li ze po slo va-nja i bla gaj na.

A na li za ra�u na la u mreži

U ko lo vo zu je stav ljen u funk ci ju je-

dan softwer ko ji om

o guća va hardwer-

sku i sof hver sku ana li zu svih umreže-

nih raču na la. Ta snim ka nam

po maže u

de tek ci ji raču na la ko je iza zi va in ci dent-nu si tua ci ju na m

reži.

Ko riš te nje in ter ne taK

a ko je kod nas ko riš te nje in ter ne ta neo gra niče nog, pre po ru ka je da se ko ri-sti u po slov ne svr he, u ruj nu je stav lje-na u funk ci ju apli ka ci ja ko ja pra ti ko riš-te nje in ter ne ta po ko ri sni ku i m

je stu troš ka. R

u ko vo dio ci pre ma hi je rar hi ji

ima ju uvid u ko riš te nje in ter ne ta svo jih

dje lat ni ka i to vre men ski i po sadrža ju.

In for ma ti ka la ko de tek ti ra ko ri sni ka

u sluča ju za guše nja mreže. Pra te se i

√

PRIGO

DN

O

Za po�etak godinem

alo dobrih vibracijaU

spješno završiti godinu i krenuti u nove poslovne izazove tradicionalno se obilježava prigodnim

feštama. M

eđu-sobno druženje, zdravica, m

alo opušta-nja uz specijalitete naših ugostitelja svakako su dobar običaj.

I na kraju 2007. bilo je tako. Iako ćemo

tu godinu pamtiti po puno dobrih stvari i

poslovnih uspjeha, u njoj je bilo i neželje-nih zbivanja o kojim

a, ovako prigodno, ne bism

o opširnije. Poželimo sam

o da nam

Da bi nam

doista početak godine bio bolji i ljepši, potrudile su se naše dobre vile iz Tehnike.

S punim košaram

a darova (lijepa ideja međusob-

nog darivanja) i s osmjehom

na licima, bile su pravo

osvježenje na našoj fešti. Vjerujem

da su barem kod

većine zaposlenika potaknule dobro raspoloženje i vedriji ulazak u novu godinu. N

ašim kolegicam

a, m

ladim tehnikašicam

a pozdrav, i neka se ovakva po-zitivna energija m

ladosti i ubu-d

uće još više

osjeća u našim

prostorima. V

ri-jem

e je na nji-h

ovoj strani a

od nas trebaju dobiti podršku i dio iskustva.

(i)

2008. bude bolja. S obzirom

da smo krenuli dobrom

popu-njenošću kapaciteta, i da se radi punom

parom, učinim

o sve da nam

u konačnici ova godina bude upam

ćena po dobru. N

a ovih nekoliko fotografija podsjećam

o vas na ugođaj s tog novogodišnjeg slavlja, sa željom

da nam

svima, i poslovno i privat-

no, 2008. bude dobra godina.

Naše dobre vile

√

S GRA

DILIŠTA

Kako sm

o već ranije spominjali, u C

en-tru Zvonim

ir nastavlja se gradnja novih stam

beno-poslovnih objekata. Nakon što

je useljena zgrada Z1, sada su aktualni radovi na objektu Z2, a potom

će krenuti i Z3, čim

e će biti konačno definiran ovaj lijepi blok uz produženu Branim

irovu, nadom

ak samog središta grada.

Objekt Z2 im

at će 124 stana, različi-tih veličina, poslovne prostore, lokale i tri podzem

ne etaže garažnih mjesta.

Interes kupaca za ovu lokaciju je, kao

Našim

se za po sle ni ci ma om

o guća-va ju raz liči ti obli ci edu ka ci je, kon ti-nui ra nog usavrša va nja i doš ko lo va-nja. Svje sni znača ja sti ca nja no vih zna nja u pro iz vod nom

pro ce su svi m

i, i kao po je din ci i kao tvrt ka, tre-ba m

o pra ti ti naj no vi je tren do ve u po-slo va nju ka ko bi sm

o ra di li kva li tet-ni je i bi li š to kon ku rent ni ji.

U funk ci ji ta kvih pro m

iš lja nja kra-jem

si ječ nja je or ga ni zi ran se mi nar

DO

KA

na ko jem su po la zni ci m

o gli sa zna ti niz ko ri snih stvari vez a nih za kva li tet nu pri m

je nu ovog oplat nog su sta va.

Se mi nar D

OK

A održan je 25. si ječ-

nja 2008. u pro sto ri ma isto i m

e ne tvrt ke u Za gre bu.

Zvonimir centar – Z2

i do sada, vrlo dobar i znakovit, jer ulaganje u nekretnine na ova-kvim

lokacijama sigurno je do-

bro obavljen posao.C

ijene stambenog kvadrata su

2.540 eura za stanove do 50 m2,

a za one veće cijene su 2.499 eura. A

ko plaćate u gotovini, u roku 15 dana od sklapanja ugo-vora, im

ate popust o 2%.

Završetak radova i useljenje u ovaj objekt planiran je za siječanj 2009.

– ko ji kri te ri ji utječu na iz bor po je di-nog oplat nog su sta va

– ka ko do bra pri pre ma ko ri sti lju di m

a na gra di liš tu pri pri m

je ni opla te– pla ni ra nje opla te i izra da spe ci fi ka-

ci je pri mje nom

kom pju tor ske teh-

no lo gi je– is prav no i si gur no ru ko va nje opla-

tom na gra di liš ti m

a

I ma jući na um

u či nje ni cu da su vre-m

e no po slo va nje zah tje va br zi nu, kva li te tu, struč nost, ra cio na li za ci ju i uš te de, vje ru je m

o da će i ovaj sem ni-

nar bi ti od izu zet ne ko ri sti našim dje-

lat ni ci ma i da će pri do ni je ti još bo ljoj

us pješ no sti. S vi na po ri ko ji vo de u tom

smje ru, sve edu ka ci je, okru gli

sto lo vi, sa stan ci i raz mje na isku sta-

va uvi jek su važan isko rak pre ma

kva li tet ni jem po slo va nju. I.M

.

Se mi nar D

OK

AU

pr voj je gru pi bi lo dva de se tak ko le-ga iz Teh ni ke, uglav nom

mlađi inže nje-

ri građe vi ne i glav ni po slo vođe, a oče-ku je se da bi još jed na gru pa u ve ljači proš la ovu edu ka ci ju.

Sadržaj se mi na ra bio je slje deći:

– pre gled DO

KA

oplat nih su sta va– uš te da vre m

e na i troš ko va uz pri mje-

nu mo der nih oplat nih su sta va za zid i

strop nu ploču– sa vje ti za ra cio nal nu pri m

je nu opla te: ka ko po stići kva li te tu a iz bjeći oš teće-nja opla te

– na š to obra ti ti po zor nost pri li kom

ugrađi va nja be to na u opla tu– su sta vi ko ji m

a se po veća va si gur nost ra da na gra di liš tu

Do tada preostaje još puno posla, briga

i obveza pa gospođi Snježani Kovačić i

njenoj ekipi želimo puno uspjeha. (i)

√

STRU�NI PRILO

Gpiše: Zden ko Cr vi�, dipl ing. arh.

Toplinska zaštitaTeh nič ki pro pis o uš te di to plin ske ener-

gi je i to plin skoj zaš ti ti zgra da određu je i Sadržaj pro jek ta u od no su na uš te du to plin ske ener gi je i to plin sku zaš ti tu (čl. 44. do 48.) u ko je m

u je da no teh nič ko rješe nje i uvje ti za nje zi no građe nje, na la zi se u pro jek tu ar hi tek ton ske stru ke a sa sto ji se iz:1. i dej n

og pro jek ta sadrži pro raču ne

građev nih di je lo va zgra de (zid, pod, krov itd.)

2. glav nog pro jek ta teh nič ki opis pro račun fi zi kal nih svoj sta va zgra de ob zi rom

na to plin sku ener gi ju i to-plin sku zaš ti tu

pro gram kon tro le i osi gu ra nja kva li-

te te nacr ti i skaz po treb ne to pli ne za gri ja nje – iska zni ca

3. iz ved be nog pro jek ta ka rak te ri stič ni

di je lo vi zgra de, a oso bi to mje sta m

o-gućih to plin skih m

o sto vaG

lav ni pro jekt se sa sto ji od:A

) ... Teh nič kog opi sa (sa stav ni dio glav-nog pro jek ta) m

o ra ju se na ve sti sli je deći po da ci:

lo ka ci ja i na mje na zgra de

me teo ro loš ki pa ra m

e tri po dje la zgra de u to plin ske zo ne (ako je zgra da po di je lje na u više to plin-skih zo na) geo m

e trij ske ka rak te ri sti ke zgra de/ zo ne:– o ploš je gri ja nog di je la zgra de,

A (m

2)– o bu jam

gri ja nog di je la zgra de,

Ve (m3)

– o bu jam gri ja nog zra ka, V

(m3)

– fak tor obli ka zgra de,

fo = A/Ve (m

/l)– ploš ti na ko ri sne površi ne zgra de,

Ak (m

2)– ploš ti na pro zo ra u ukup noj ploš ti ni

proče lja, F (–)B

) ... pro raču na fi zi kal nih svoj sta va zgra de s ob zi rom

na to plin sku ener gi ju i to plin sku zaš ti tu u ko je m

u se mo ra ju do ka za ti:

i spu nje nje zah tje va iz TP-a za:– po je di ne građev ne di je lo ve– z gra du u cje li ni– u la zni po da ci – po dlo ga kod pro-

raču na, a to su: ko ti ra ni tlocr ti, pre sje ci i proče lja zgra de

lo ka ci ja i ori jen ta ci ja na m

je na zgra de pro jekt na unu tar nja tem

pe ra tu ra sa sta vi građev nih di je lo va zgra de gra ni ce gri ja nog pro sto ra i tem

pe ra-tur nih zo na

C) ... pro gra m

a kon tro le i osi gu ra nja kva li te te– po pis građev nih i dru gih pro iz vo da– pre gled i opis po treb nih kon trol nih

po stu pa ka ispi ti va nja i zah ti je va nih rez ul ta ta – za do kaz su klad n

o sti zgra de traže nim

zah tje vi ma

– u vje ti građe nja i dru gi zah tje vi ko ji m

o ra ju bi ti ispu nje ni ti je kom građe-

nja zgra de, a ko ji ima ju utje caj na po-

sti za nje od no sno zadrža va nje pro jek-ti ra nih/ pro pi sa nih teh nič kih svoj sta-va i ispu nja va nje zah tje va

– u vje ti održa va nja zgra de– dru gi uvje ti značaj ni za ispu nja va nje

zah tje va pro pi sa nih TP-om i osta lim

pro pi si m

a– po pis teh nič kih spe ci fi ka ci ja

D) nacr ta:– she m

at ski pri kaz tlocr ta i pre sje ka zgra de s ucr ta nom

gra ni com iz m

eđu pro sto ra raz liči tih tem

pe ra tu ra– ucr ta n

e gra ni ce i ozn

a ke sa sta va građev nih di je lo va zgra de

– s mješ taj ele m

e na ta su sta va zaš ti te od pre gri ja va nja ti je kom

lje taG

lav ni pro jekt da je i teh nič ko rješe nje za gri ja nje za zgra de:

– ko je naj ma nje 70%

po treb ne to pli ne za gri ja nje pod m

i ru ju iz in di vi dual-nih ob nov lji vih iz vo ra ener gi je

– kod ko jih se više od po lo vi ce to plin-skih gu bi ta ka na dok nađu je unu tar-njim

iz vo ri ma to pli ne iz teh no loš kog

pro ce sa Pre ma čl. 48., kod re kon-

struk ci ja i/i li adap ta ci ja po sto jećih zgra da, teh nič ki opis da je:

– de ta ljan opis i teh nič ke ka rak te ri sti-k

e po sto jeće zgra de/ p

o sto jećeg građev nog di je la u od no su na uš te du to plin ske ener gi je i to plin sku zaš ti tu pri je pre dviđe nog za hva ta

– e la bo rat po sto jećeg sta nja – kao po-dlo ge za glav ni pro jekt

E) ... iska zni ca po treb ne to pli ne za gri ja njeP re m

a čl. 49. TP-a Iska zni ca po treb ne to pli ne za gri ja nje zgra de je sa stav ni dio do ku m

en ta ci je o održa va nju i una pređi-va nju bit nih zah tje va za građe vi nu.

O na sadrži:

– iskaz po treb ne to pli ne za gri ja nje– iz ja vu iz vođača ra do va o iz ve de nim

ra do vi m

a su klad no pro jek tuZa po je di ni dio zgra de (raz li ke u po gle-

du ko riš te nja, unu tar nje pro jekt ne tem-

pe ra tu re, učešće ploš ti ne pro zo ra u ukup-noj ploš ti ni proče lja), ka da se pro vo de odvo je ni to plin ski pro raču ni, po treb no je izra di ti po seb nu Iska zni cu to pli ne. Iska-zni cu izrađu ju:

– pro jek tant glav nog pro jek ta zgra de u od no su na uš te du to plin ske ener gi je i to plin sku zaš ti tu

– iz vođač ra do vaI ska zni ca po treb ne to pli ne m

o ra bi ti do stup na na uvid kup ci m

a, naj mo prim

-ci m

a i dru gim ovlaš te nim

ko ri sni ci ma

zgra de ili nje nog di je la.I sti ni tost i toč nost po da ta ka u Iska zni-

ci potvrđu je:– pro jek tant glav nog pro jek ta zgra de u

od no su na uš te du to plin ske ener gi je i to plin sku zaš ti tu (pot pis i žig)

Su klad nost iz građe ne zgra de s glav-nim

pro jek tom ko jim

se da je teh nič ko rješe nje zgra de u od no su na uš te du to-plin ske ener gi je i to plin sku zaš ti tu i su-klad nost s odred ba m

a TP -a potvrđu je: – iz vođač ra do va pot pi som

glav nog inže-nje ra gra di liš ta i peča tom

tvrt ke iz vođača ra do va.

I ska zni ca po treb ne to pli ne za gri ja nje se pri laže osta loj do ku m

en ta ci ji kod teh-nič kog pre gle da zgra de.

Do la zi li vri je m

e ka da će vam vaš dok-

tor, u svr hu te ra pi je, ka za ti da po gle da-te dvi je epi zo de ne ke hu m

o ri stič ke se-ri je i da na kon to ga dođe te na kon tro lu? D

o bro, mož da neće baš toč no ta ko, ali

hu mor se sve više pri zna je kao snaž na

sna ga za održa va nje do brog men tal nog

i fi zič kog zdrav lja. Ide ja da je smi jeh do-

bar ni je no va, među tim

zna nost sa da to i do ka zu je.

Po sto je la bo ra to rij ski do ka zi da sr-dačan sm

i jeh sti mu li ra veći nu glav nih

fi zio loš kih su sta va u ti je lu. Smi jeh od

sr ca, ubr za va srča ni ri tam, po boljša va

krv nu cir ku la ci ju i ak ti vi ra mišiće u go-

to vo či ta vom ti je lu. N

a kon š to je smi jeh

završen, čo vjek se osjeća re lak si ran. Pre m

a ame rič kom

psi hi ja tru Wil lia m

u Fryu, jed nom

od vo dećih struč nja ka za hu m

or i zdrav lje, smi jeh m

ože spri ječi-ti srča ni in farkt sm

a nje njem na pe to sti,

√

I ma, i to je da nas iz van sva ke sum

nje. N

iz čvr stih i kva li tet nih do ka za potvrđu-ju vez u iz m

eđu ko le ste ro la (vr sta ma-

snoća) u kr vi i srča nih obo lje nja. Ov dje

su izne se ni ne ki od glav nih do ka za:1. Epi de m

io loš ke stu di je. Pro ma tra nje

većih po pu la ci ja lju di (kao š to je bi lo u po zna toj fra m

ing ham skoj stu di ji, u ko joj

se pra ti lo više od 5000 oso ba) ope to va no je po ka za lo, i kod m

uš ka ra ca i kod že na, da je raz i na ko le ste ro la u kr vi je dan od naj važ ni jih pred ska za te lja (ja sno, sku pa s krv nim

tla kom, puše njem

i obi telj skom

po vi je sti) ri zi ka za po ja vu srča ne, ko ro-nar ne bo le sti. D

e se ci slič nih stu di ja doš-lo je do istih za ključa ka.

2. Ispi ti va nja na ži vo ti nja ma. Prem

da se uvi jek m

o ra bi ti oprez an kod pre noše-nja za ključa ka na ljud ska bića, ako su oni do bi ve ni na osno vu ek spe ri m

e na ta na ži vo ti nja m

a, in te re sant na je či nje ni-ca da ži vo ti nje m

no go ma nje obo li je va ju

od srča ne bo le sti kad im se da je hra na s

ma lo ko le ste ro la ili kad im

se da ju li je ko-vi za sm

a nje nje ko le ste ro la u kr vi.3. Stu

di je u raz liči tim

na ro di m

a. U

spo red be raz liči tih na ci ja i raz liči tih vr sta druš ta va sva ki put su po ka za le da na ro di ko ji kon zu m

i ra ju hra nu s pu no m

a snoća ima ju uče sta li ja srča na obo lje-

nja, ne go one za jed ni ce ko je je du ma nje

ma snoća. Š to više, ka da po je di ne et nič-

ke gru pe mi gri ra ju u ne ko no vo druš-

tvo, po ka zu ju sklo nost stje ca nju istih kon cen tra ci ja ko le ste ro la u kr vi i istih ri zi ka srča nog obo lje nja, kao i druš tva u ko je su se na se li li. Ta či nje ni ca su ge-ri ra da fak to ri oko li ne, kao š to je is hra-na, m

o gu bi ti više odluču jući u određi-va nju ri zi ka ne go ge net ski fak to ri.

4. Stu di je na lju di ma s vi so kim

ri zi-kom

. Kod oso ba ko je do bi ju srča no obo-

lje nje u vr lo mla doj do bi ili u obi te lji m

a u ko ji m

a je srča na bo lest po seb no če sta, veo m

a se če sto utvr de neuo biča je no vi-so ke raz i ne ko le ste ro la u kr vi.

5. Ispi ti va nje začep lje nih ko ro nar nih ar te ri ja. K

o le ste rol je uvi jek pri su tan u po druč ji m

a blo ki ra nih srča nih ko ro nar-nih ar te ri ja. D

e talj no izvrše na ispi ti va-nja po ka za la su da je ko le ste rol u tim

di je lo vi m

a sr ca prešao iz kr vi u stjen ku krv ne ži le. U

stva ri, ko le ste ro l se uvi jek nađe » na m

je stu zloči na«.

Ko ja hra na sma nju je

ko le ste rol u kr viN

aj dje lo tvor ni ji način sma nji va nja raz-

i na ko le ste ro la je sma nji ti ko liči nu m

a-snoća u is hra ni. Za veći nu lju di, to znači

određe no pre ba ci va nje s ma snog m

e sa i svinj skih pre rađe vi na na kr ti je m

e so, ri-bu i pe rad. O

sim to ga, m

ož da će tre ba ti sm

a nji ti ko liči nu ma sti i u m

li je ku (pre-ba ci va njem

pu no ma snog na obra no m

li-je ko i ogra niče njem

kon zu mi ra nja š la ga)

i za mi je ni ti m

a slac s mar ga ri nom

.D

ru gi važan fak tor je vr sta kon zu mi-

ra ne ma snoće. Veći na bilj nih ulja sadr-

že više stru ko ne za siće ne ma sti, dok su

veći na ži vo tinj skih ma snoća, tzv. za-

siće ne ma sti. Za m

je na za siće nih ma-

snoća s više stru ko ne za siće nim m

a-snoća m

a rez ul ti ra sma nje njem

raz i na ko le ste ro la u kr vi, čak i ako je ko liči na ukup no kon zu m

i ra nih ma sti osta la ne-

pro mi je nje na.

Ja ja su je di ni znača jan di rekt ni iz vor ko le ste ro la i am

e rič ko udruže nje za bor-bu pro tiv srča nih bo le sti pre po ruču je određe na ogra niče nja u bro ju po je de nih ja ja (npr. ne više od 3 – 4 tjed no).

Može li pre ko m

jer nosniža va nje raz i ne ko le ste ro lau kr vi bi ti ipak i š tet noN

e ki me di cin ski iz vješ ta ji uka zu ju da

oso be s ni skim raz i na m

a ko le ste ro la, kao i oni ko ji uzi m

a ju li je ko ve za sma nje nje

ko le ste ro la, mo gu im

a ti po veća ni ri zik od ra ka (i po red sm

a nje nog ri zi ka od srča nog obo lje nja). N

a pri mjer, spo m

e-nu ta fra m

ing ham ska stu di ja, ko ja je ja-

sno ista kla ko le ste rol kao ri zič ni fak tor za bo le sti sr ca, isto vre m

e no je po ka za la da je kod m

uš ka ra ca – ali ne i kod že na – ri zik od ra ka (po seb no ra ka de be log cri je va) bio naj veći kod onih ko ji su im

a-li naj niže raz i ne ko le ste ro la. Značaj ovog na la za još uvi jek ni je pot pu no ja san. Taj po veća ni ri zik od ra ka m

ože dje lo mič no

bi ti rez ul tat či nje ni ce da net ko tko ne um

re od bo le sti sr ca (za to jer je raz i na nje go vog ko le ste ro la ni ska), m

o ra na kon cu od neče ga um

ri je ti, a rak je na kon srča nih bo le sti najčešći uzrok sm

r ti u A

me ri ci.

U sva kom

sluča ju, do ka zi ko ji go vo re u pri log vez e rak – ni ski ko le ste rol još su uvi jek sla bi – m

no go sla bi ji ne go po-drob ni do ka zi ko ji potvrđu ju da sm

a nje-nje ko le ste ro la u kr vi po m

aže pre ven ci-ji srča nog obo lje nja.

Ima li kolesterol

veze sa sr�anim bolestim

a?

stre sa i ljut nje. On m

ože spri ječi ti i uspo-re nje cir ku la ci je, ko ja m

ože do ve sti do m

ož da nog uda ra, a može sm

a nji ti i osjeća-je neu god no sti kod lju di ko ji bo lu ju od ra-ka. Prof. Fry sm

a tra da smi jeh m

ože po-m

oći i u pre ven ci ji ra ka, olakša va jući de-pre si ju, tj. em

o cio nal no sta nje ko je može

uči ni ti lju de osjet lji vi ji ma na tu bo lest.

K li nič ka istraži va nja su utvr di la da sm

i-jeh m

ože ima ti di rek tan utje caj na spo sob-

nost or ga niz ma da se bo ri pro tiv in fek ci-

je. Po sto je do ka zi da hu mor i sm

i jeh po-tiču u or ga niz m

u stva ra nje bi je lih krv nih tje leš ca, »u bo ji ca«, ko ji na pa da ju bak te ri-je, uzroč ni ke in fek ci je, a ta kođer jača i im

u no loš ki, obram be ni su stav.

Bu dući da sma nju je stres, hu m

or pruža i fi zič ke i em

o cio nal ne ko ri sti. On nam

po-

maže da lakše svla da va m

o pro ble me

ko ji se jav lja ju iz da na u dan. Psi ho log Li sa R

o sen berg, s me di cin skog fa kul-

te ta u Chi ca gu, kaže: »H

u mor ni je sa-

mo sm

i ja ti se vi cu. To je opće ni to stav pre m

a ži vo tu. To je emo tiv no olakša nje

i ono vam ta kođer om

o guća va da na sta-vi te funk cio ni ra ti i u stre snim

si tua ci-ja m

a. Ko liči na stres hor m

o na u or ga-niz m

u se sma nju je kad se sm

i je mo«.

Li ječ ni ci i se stre u či kaš kom Presby-

te rian – St. Lu ke’s me di cin skom

cen-tru, pri m

je nju ju hu mor i raz ne ša le, ka-

ko bi raz ve se li li bo le snu dje cu. Hu m

or po m

aže da se rasprši strah kod dje ce. Prim

jena hu mo ra od stra ne m

e di cin-skog osob lja tek se od ne dav na poče la pri hvaća ti.

Iscjeliteljska mo� sm

ijeha

IZ SVIJETA M

EDICIN

E piše: dr. Ivo Be lan

HO

ROSKO

PPiše: V. Kranj�i�

√

ZAN

IMLJIVO

STI

Spoznaja svijeta (25)O

vanM

ože te se osje�a ti rastr ga ni iz me�u že lja i m

o gu� no sti u po slov nom

ži vo tu. Vaša na rav ne pod no si ni ka kvu vr stu ogra ni�e nja, ako shva ti te da su okol no sti pro tiv vaših tre nut nih že lja i pri hva ti te da vam

je po-tre ban m

ir i red u po slu, imat �e te fan ta sti� ne rez ul ta te. U pro tiv nom

– pregršt su ko ba i pro ble m

a. Fi nan ci je: sta bil no i bez ve�ih pro mje na.

Lju bav: ma nji pro ble m

i sa sta ri jim � la no vi m

a obi te lji, pri hva te nji ho-ve go di ne i na�in raz m

iš lja nja. Zdrav lje: sklo nost vi ro za ma spri je�i te

vi ta mi ni m

a.

BikS ve š to ste od ga�a li ili se jed no stav no pa ni� no drža li sta rih is pro ba-

nih po slo va sa da se r ješa va, i to na vaše izne na�e nje, u vr lo po zi tiv nom

smje ru. N

o vi po sao, no vo rad no mje sto, no vi po�e tak ne kog važ nog

pro jek ta u ko jem su dje lu je te rav no prav no. Fi nan ci je: iznim

no po boljša-nje, m

o gu� nost in ve sti ra nja u ne kret ni ne ili vri jed no sne pa pi re. Lju bav: ako ste duže vre m

e na ne za do volj ni od no som, ne de fi ni ra ni š to osje�a te

i ne može te za m

i sli ti bu du� nost sa sa daš njim part ne rom

, do la zi do raz-rješe nja na obo stra no za do volj stvo š to vi na pro sto ne�e te m

o�i vje ro-va ti. Ako ste sa m

i, srce �e u ovom raz dob lju ja ko za ku ca ti jer po�i nje

pre k rasna i du go traj na lju bav na pri�a. Zdrav lje: su per.

Bl izan ciJoš ste pod utje ca jem

do ga�a nja iz proš lo sti, pu ni ne mi ra i stra ha

jer ono š to ni ste odra di li sva kim da nom

po sta je sve teže. Ni ka ko ne�e-

te us pje ti po bje�i od sta rih oba vez a, š to se pri je la ti te po sla i po� ne te od go vor no i m

ar lji vo ra di ti, tim pri je �e se vaše po slov ne okol no sti

pro mije ni ti u po zi ti vi nom

smje ru. Fi nan ci je: no vo na sta la si tua ci ja ni je

ta ko loša ka ko vam se na pr vi po gled �i ni, pro baj te sm

a nji ti te le fon-ske ra�u ne. Lju bav: na po m

o lu je no va ro man sa ili po vra tak ne kog tko

vam je bio vr lo drag. Ako ste za u ze ti – ugod no izne na�e nje od stra ne

part ne ra obo ri t �e vas s no gu. Zdrav lje: uo bi�a je no.

RakN

i ste sprem ni na kom

pro mi se, ni ti �e te se do bro osje�a ti u sveop-

�em kao su ko ji se do ga�a na po slu. Po kušaj te se š to više kon cen tri ra-

ti na po sao, a ne na su rad ni ke ili na dre�e ne. Vr lo br zo �e te shva ti ti da vam

je po tre ban mir, pa se klo ni te bu� nih i agre siv nih lju di, odre�e ne

po slo ve pre ba ci te na mla�e i di na m

i� ni je ko le ge. Fi nan ci je: vid no ste za bri nu ti, go to vo u pa ni� nom

stra hu po ten ci ra te loš nov�a ni trend. Po znat vam

je od pri je si je�anj i nje go vi troš ko vi te �ete kra jem m

je-se ca oda hu ni ti, a vaš nov�a nik �e se vr lo br zo na pu ni ti. O

bi telj: klo ni-te se sva�a i ras pra va, po kušaj te osi gu ra ti m

ir i do bro se na spa vaj te. Zdrav lje: im

u ni tet je u pa du!

LavM

ak si mal no se po sve ti te po slu i ako tre ba do dat no se obrazujte.

Ovo je iznim

no raz dob lje ko je �e ima ti du go ro� ne po slje di ce pa ka ko

si je te ta ko �e te i ž nje ti. Ne sra m

i te se traži ti da se net ko za uz me za vas

jer vaše kva li te te su da le ko bo lje ne go š to vi mi sli te. Fi nan ci je: pu no

bo lje ne go pri je, a u iz gle du su i ne ki ve� dav no za bo rav lje ni nov�e ki. Lju bav: daj te bezrez erv nu podrš ku svo joj dje ci, sva ki slo bo dan tre nu-tak po sve ti te se nji ho vom

od go ju i obraz o va nju, bit �e te po no sni na nji ho ve rez ul ta te. Zdrav lje: m

a nji oprez ti je kom ovog razdoblja, m

o-gu� nost vi ro ze.

Dje vi caAk tiv no po slov no raz dob lje, no pre više oba vez a i ne do re�e nih po-

slov nih ide ja mo glo bi stvo ri ti kon fu zi ju i jed no stav no vas pri vre m

e no blo ki ra ti. Po kušaj te se lek ti ra ti bit no od ne bit nog, a ka ko ste na u�e ni da sve vo li te naj više sa m

i, ovo ga pu ta po mo� su rad ni ka bit �e vam

neop hod na. Fi nan ci je: vri je m

e je da prio ne te na ne ki vid š ted nje ili in-ve sti cij sko ula ga nje. Po di za nje kre di ta i sl. u ovom

raz dob lju ne po volj-no. Lju bav: ve�e raz m

i ri ce su is klju�i vo us mje re ne na no vac, po go to-

vu ako bu de ka kvih kva ro va, po pra va ka ili sa na ci ja. Po kušaj te bi ti to-le rant ni, po ne kad je vaš part ner u pra vu, m

a ka ko vi to teš ko pri hva-ti li. Zdrav lje: so lid no.

Va gaM

o žete bi ti poz va ni u tim ski pro jekt, idej no rješe nje ne kog po sla.

Iznim no je važ no do pu sti ti vašoj uro�e noj krea tiv no sti da iza�e na

površi nu i bez ob zi ra na dvoj be vaše oko li ne ustra ja ti na svo joj ide ji. Po-boljša nje po slov nih od no sa, pro m

je na rad nog mje sta na kva li tet ni je, ili

jed no stav no �e te pro mje ni ti po slov nu adre su na ne ku atrak tiv ni ju lo ka-

S pa ja nje mo le ku la bje lanče vi na i R

NK

i DN

K la na ca

traži lo je ener gi ju, ko je je u obli ku Sunče ve svje tlo sti bi lo u izo bi lju, ali je bi la prea gre siv na. Prao cea ni su i da lje bi li sve sa m

o ne mir na m

je sta zbog broj nih uda ra aste ro i da.

P ro tiv ni ci ova kve teo ri je kažu da im se či ni ka ko je sa-

mo stal ni raz voj jed no sta nič nih bića u vo di iz bje lanče-

vi na, ma snoće i D

NK

ta ko vje ro ja tan kao i na sta nak zra-ko plo va od ot pa da po m

i ješa nog s oluj nim vje trom

. Bio-ke m

iča ri ma do da nas, u la bo ra to rij skim

uvje ti ma to do

da nas ni je us pje lo, ali je sli ka o na stan ku ži vo ta na Zem-

lji ipak sve ja sni ja. U ta kvim

se istraži va nji ma uvi jek

izno va nai la zi na si vo po druč je: pri je laz iz među m

r tve tva ri i ži vih or ga ni za m

a. Pri je laz, naj vje ro jat ni je ni je bio tre nu tačan, već se odvi jao m

i li jar da ma go di na. O

va teo-ri ja » slu za ve pra ju he« im

a pu no opo ne na ta, ali pre ma

jed noj dru goj, tzv. »ba var skoj« teo ri ji, sre diš nju ulo gu u stva ra nju ži vo ta im

ao je sum por ka kav i da nas na dnu

ocea na iz bi ja iz sum por nih dim

nja ka. Sum por se s vo-

di kom spa ja u sum

po ro vo dik, plin ko ji vo nja po po kva-re nim

ja ji ma, a ta kođer se spa ja i sa že lje zom

u že lje zni sul fid. N

a vi so kim tem

pe ra tu ra ma iz tih spo je va na sta-

ju kri sta li pi ri ta, a u pro ce su se oslo bađa ju vo dik i ener-gi ja. Pi rit bi m

o gao po služi ti kad hra nji va po dlo ga za na-sta nak or gan skih sa sto ja ka ži vo ta, od no sno kao iz vor ener gi je po treb ne za na sta nak slože nih bio m

o le ku la na nje go voj površi ni. S osi gu ra njem

jed no li kog i po sto ja-nog iz vo ra ener gi je om

o guće ne su dru ge neop hod ne ke-m

ij ske reak ci je – fik si ra nje ug lji ka i stva ra nje ma snoća,

ko ji su u da ljem raz vo ju im

a le vr lo važ ne ulo ge u stva-ra nju m

o le ku la bje lanče vi na i DN

K.

Kad bi » pi rit ska« teo ri ja bi la is prav na, po sto ja la bi pri-

lič no ve li ka vje ro jat nost da se ži vot raz vio i na dru gim,

da le kim pla ne ti m

a. Ali, to se još ne zna sa si gur nošću.

HO

ROSKO

P√

OKO

NA

S

Škor pionVi jed no stav no ne m

ože te odo lje ti pa �e vam je zik kre nu ti bez kon-

tro le, a vaši su rad ni ci i ko le ge na po slu osta jat �e bez tek sta. Naža lost,

vaša okrut na ana li za odre�e ne oso be zavšit �e su ko bom i je dan od-

nos �e bi ti okon�an. Fi nan ci je: ni ka ko di za ti kre dit ili po su�i va ti no vac! Lju bav: Sa svim

no ve i neo�e ki va no po zi tiv ne ži vot ne okol no sti po kre-nut �e la vi nu to plih i va m

a dav no za bo rav lje nih emo ci ja, m

o gli biste se oz bilj no za lju bi ti ili unu tar se be ot kri ti da ne kog do i sta vo li te ci je-lim

svo jim bi�em

. Zdrav lje: odli� no.

Stri je lacU po slov nom

ži vo tu od ve li kog zna�a ja bit �e vaša spo sob nost ko mu-

ni ka ci je i uvjer lji vost. Rad na sre di na vam je ve� iz vje sno vri je m

e pre ti je-sna, ali kva li tet ni je pro m

je ne tre ba una pri jed pla ni ra ti, sto ga ako že li te pro m

ije ni ti po sao ba ci te se u po tra gu, kon tak ti raj te lju de, pra ti te na tje�a-je. Fi nan ci je: pri li�an kaos ko ji se pro teže još od ranijih m

je se ci pri bliža-va se svom

kra ju. Za sa da je po treb no sa mo paž lji vo raspo re di ti no vac

i ne odu sta ti od š ted nje na svim raz i na m

a. Lju bav: želj ni ste svo je obi te-lji, m

o gu�e je da �e te �eš�e po sje�i va ti ro di te lje ili dje cu, a part ne ru priuš-ti ti izla zak ili pu to va nje. Zdrav lje: do bro.

Ja racU la zi te u po zi tiv no po slov no raz dob lje. Sve ono š to vam

je ve� du-lje vre m

e na bi lo li mi ti ra no ili �ak ne do stup no, sa da �e bi ti s la ko�om

riješe no, pa ako im

a te ka kvih neo stvar nih am bi ci ja sa da je ideal no vri-

je me da ih ostva ri te. Fi nan cij ska si tua ci ja: m

o gli biste se po ve sti za za-ra dom

na lak na�in, tj. ne in ve sti raj te u sum nji ve po slo ve. Ti je kom

ovog raz dob lja sli je di po boljša nje m

a te ri jal ne si tua ci je. Lju bav: �e ste pro m

je ne raspo lože nja mo gle bi bi ti raz log kon flik ta, sto ga pro baj te

kon tro li ra ti svoj je zik, iz bje ga vaj te ko pa nje po proš lo sti, a naj ma nje

vam pri sta je lju bo m

o ra. Zdrav lje: kraj nje je vri je me za re krea ci ju.

Vo de njakM

o gli biste se izne na di ti neo�e ki va nom podrš kom

oso ba od au to-ri ta na vašem

rad nom m

je stu. Isko ri sti te nji ho vu bla go na klo nost i za-traži te po boljša nje pla�e ili uvje ta ra da. Tre nut no ni ste u m

o gu� no sti iz bo ri ti se za dru ge, za to ne daj te ola ko obe�a nja. Fi nan ci je: ne pre-tje ruj te u ku po vi ni, ne troši te na luk suz m

a ka ko vam to sa da iš lo od

ru ke. Ma nju svo tu no va ca uloži te na š ted nju, tre bat �e vam

! Lju bav: izraz i to ro m

an ti� ni i želj ni lju ba vi tražit �e te više po zor no sti no ina�e. Ako vam

sa daš nji part ner to ne može priuš ti ti vr lo la ko �e te pro na�i

ne ko ga tko to od sr ca že li. Zdrav lje: do bro.

Ri beO

dre�e ne po teš ko�e na po slov nom pla nu. Vaše ri je�i ili po stup ci bit

�e na me ti raz nih ko m

en ta ra, ali ih tre ba za ne ma ri ti. M

o gu� je ot kaz pla ni ra nog po sla, pro lon ga ci ja ili jed no stav no spo zna ja da je in ve sti-ci ja pre ri zi� na. Fi nan ci je: neš to nov ca m

o gli biste za ra di ti izne nad nim

i krat kim po slom

. Lju bav: U vašem slu�a ju šut nja ni je zla to ne go bi jeg

od stvar no sti. Pro blem je došao do one to� ke gdje je di no preo sta je da

po kuša mo sje sti i raz go va ra ti, m

a kud god da to vo di. Od nos s jed nim

ro di te ljem

bit �e na po ran. Zdrav lje: stres je vaš naj ve�i ne pri ja telj, ba-vi te se ne kom

re krea ci jom ili uve di te sva kod nev nu šet nju.

Za po slov nog je čo vje ka stres sva kod nev na po ja va ko-ja se, na ža lost, ni ka ko ne m

ože iz bjeći. Ra di to ga je kon-

tro la stre sa, uz sa mo di sci pli nu, spo sob nost i si ste m

at-ski rad, ključ na za us pješ nu ka ri je ru. Stres ni je uvi jek ne ga tiv no sta nje or ga niz m

a.R

a zli ku je mo dva ti pa stre sa:

– po zi ti van stres ko ji po tiče krea tiv nost i učin ko vi-tost

– ne ga ti van stres ko ji pred stav lja pro blem za or ga ni-

zam i ri zik za zdrav lje.

Najčešći fi zič ki zna ko vi stre sa su: gla vo bo lja, ubr za-

ni rad sr ca, ukoče nost vra ta i ra me na, ubr za no di sa nje,

bo lo vi u leđi ma, uče sta lo i ja ko zno je nje, bo lo vi u že lu-

cu, muč ni na te pro ljev.

P si hič ki ili men tal ni zna ko vi stre sa odraža va ju se na

raz miš lja nje, po naša nje ili na pro m

je ne raspo lože nja (ne to le ran ci ja, gub lje nje ži va ca bez raz lo ga, ner vo za i iscrp lje nost). To du go roč no sta nje do vo di do de pre si je, tzv. Burn out. Sin drom

iz ga ra nja na po slu je pro gre siv-ni gu bi tak idea liz m

a, ener gi je i smi sle no sti vla sti tog ra-

da ko ji doživ lja va ju žr tve mob bin ga i oso be pod ve li kim

stre som

na po slu.U

z opće ni te sa vje te za ukla nja nje zna ko va i simp to-

ma stre sa (vjež be di sa nja, fi zič ka ak tiv nost, sm

i jeh i plač, su dje lo va nje u ak tiv no sti m

a u ko ji ma uži va te), pri-

družu je mo i sa vje te za ukla nja nje istih na po slu (sa sta-

nak sa še fom, raspo ređi va nje vre m

e na na pra vi lan na-čin, od m

or- pa u za; real na oče ki va nja; zadrža va nje po zi-tiv nog pri stu pa i na kra ju – pro m

je na po sla.N

o, pri je ne go na pu sti te sa daš nji po sao, pom no is pla-

ni raj te slje deće ko ra ke. I no vi po sao, ili gu bi tak rad nog m

je sta, do no se no vi stres.

(24 sa ta – pri pre mi la N. K.)

Iz ti ska

Stres na poslu

ci ju. Fi nan ci je: bit nih pro mje na naža lost u ovom

raz dob lju ne�e bi ti. Lju-bav: Zbog agre siv nog M

ar sa ko ji bo ra vi u zna ku Ra ka su ko be na po lju part ner stva ni je m

o gu�e iz bje�i. �e sto �e te se služi ti sta rim pro vje re nim

rije�i m

a ko je zna ju bi ti više nego bol ne, no pri pa zi te da ovaj su kob ne pre raste u rat, jer u ta kvim

okol no sti ma part ner stvu �e do�i kraj. Zdrav-

lje:i deal no raz dob lje za pre sta nak puše nja ili ne ke š tet ne na vi ke.

ŠAH

Ure�uje: (FM

) Marijan KRIŠTO

VI�

√

S RAZN

IH STRA

NA

ŠA HO

VS KA KOM

PO ZI CI JA

S tu di jaAu tor: V. Bron,1979.Bi je li: Ke5, Sd6, Pe6, f5 (4)Cr ni: Kg7, Tb1, Pb6, h6 (4)Bi je li do bi va.

Planinarska pri�a piše: Slav ko Pa ta� ko

Kao što se u životu sm

jenjuju generacije, tako se i u po-slu događaju prom

jene koje su neminovne i koje prihvaća-

mo kao najnorm

alniji ciklus. Odlazak u m

irovinu sigurno je važan događaj, s jedne se strane radujem

o novom živo-

tu bez poslovnih obveza, bez stresa, odgovornosti i svega onog što radni dan nosi sa sobom

, dok neki ljudi odla-ze sa sjetom

, vjerujući da su najbolje godine iza njih.

Da to ne m

ora biti tako, najbolji je svjedok gospođa N

ada Lokmer, tajnica glav-

nog direktora. Puna života, vedrine, nade i energije od-lazi u m

irovinu. Kao što je s

veseljem radila ovaj zahtjev-

ni posao, tako sada s vese-ljem

odlazi u mirovinu. N

a prigodnom rastanku početkom

siječnja zahvalila je svim

a na dobroj suradnji, ali i na da-rovim

a koje je tom prigodom

dobila u znak zahvalnosti, uvjerena da će sada m

lade snage dobro obaljati preuzete obveze, dok će se ona snaći i u novim

uvjetima koje joj pru-

žaju zasluženi umirovljenički dani nakon 39 godina rad-

nog staža. Pa što na kraju reći, uživajte Nada i neka vas

posluži zdravlje! (i)

Nada puna nade

Uz broj ne pre po ru ke ko je su više- m

a nje po zna te, skreće mo

paž nju na onu ko ja se od no si na plaća nje kar ti com u re sto ra-

ni ma:

– ne moj te ni ko m

e da va ti svoj PIN

i ne ču vaj te za pi sa ni PIN

uz kre dit nu kar ti cu

– pro vje ra vaj te sta nje na raču nu i iz vat ke o po troš nji na kre-dit noj kar ti ci. A

ko pri mi je ti te čud ne tran sak ci je, pri ja vi te

ih svo joj ban ci– m

i je njaj te lo zin ku i PIN

– po kušaj te upo treb lja va ti kad god je mo guće, isti ban ko m

at jer će te lakše za m

i je ti ti ako je neš to sum nji vo

– upo treb lja vaj te ban ko ma te na m

je sti ma ko ja su vam

do bro po zna ta, do bro osvi jet lje na i si gur na

– pro vje ri te po sto je li sum nji vi uređa ji u i oko otvo ra za um

e-ta nje kar ti ce – ako vam

je neš to sum nji vo, oda be ri te dru gi

ban ko mat

– pri pre mi te kar ti cu i bu di te br zi pri tran sak ci ji. Po diže te li

go to vi nu na ban ko ma tu, spre m

i te je š to pri je. Bez ob zi ra na

to ko li ko ma la bi la svo ta, vid lji vi no vac pri vlači po zor nost

– sa krij te ru kom PIN

pri upo tre bi ban ko ma ta

– ako ban ko mat zadrži vašu kar ti cu, od m

ah kon tak ti raj te ban-ku

– ne pri hvaćaj te niči ju po moć pri de blo ka di kar ti ce

– imaj te uvi jek kar ti cu u vi do kru gu

– ako vam se uči ni da pro da vač ili ko no bar ne po treb no od no-

se kar ti cu iz van vašeg vi do kru ga, pi taj te je li to do i sta neop-hod no

– ako se služi te ban ko ma tom

iz au to mo bi la (dri ve-in), za-

ključaj te vra ta.

Paž lji vo s kar ti ca ma

Dok sam

s ju rećeg »Mi m

a re«, ko ji se pri bliža vao že lje znič-koj po sta ji Je se ni ce, gle dao pa di ne B

elšči ce i Sto la či je su vr ho ve po klo pi li gu sti ku m

u lo nim bu si, sje tio sam

se sim pa-

tič ne fa ce go spo na Va ku le, ra do spo m

i nja nog u mo jim

pri-po vi jet ka m

a, po či joj prog no zi ovi obla ci ni ka ko ne bi smje-

li bi ti tu. No, B

ože moj i m

e teo ro lo zi su sa mo lju di a spra vi-

ce ko ji ma se služe sa m

o su spra vi ce pa po ne kad i one zna ju zaš te ka ti.

Još sam si u vla ku grun tao ka ko bi bi lo do bro ot pe lja ti se

bu som do m

je sta Pla ni na pod Go li co, oda kle po la zi m

ar ki ra-na sta za za G

o li cu i ta ko skra ti ti do bar dio pu ta. No kad sam

čuo ka ko bus »če sto‹ pro m

e tu je pre ma tom

pla nin skom se-

lu, odu stao sam od te na m

je re i bez pu no raz miš lja nja ot pu-

tio se pješi ce pre ma če ti ri ki lo m

e tra uda lje nom selu. K

oča na G

o li ci do ko je vo di ši ro ka i do bro ugaže na sta za smje sti la

se na ru bu šu me ispod hrp ta pla ni ne. M

a nje zah tjev ni pla ni-na ri ov dje će doći na svo je jer za li je pe vi di ke ne tre ba se pe-nja ti na vrh. N

e ko li ko ri ječi s do ma rom

za upo zna va nje i već sam

na sta zi pre ma vr hu. V

rh je trav na ti, zaob lje ni i nji me

pro la zi slo ven sko-a u strij ska gra ni ca. Vi di ci uo krug sežu u

ne do gled. Za pad no je Ke pa i vrh ko ji ću još da nas obići, oko

dva sa ta uda lje na Dovš ka ba ba. O

bla ci ko je sam pro m

a trao iz vla ka još uvi jek po kri va ju B

elšči cu i Stol. I Tri glav ima

svo ju ka pu. (nastavlja se)

Karavanke

√

KU

LTURA

1935. je go di na. Buržuj ska obi telj

Tal lis na svom seo skom

ima nju oče-

ku je po vra tak naj sta ri jeg si na. Naj-

mlađa kći Briony, izu zet no m

aš to vi-ta dje vojči ca, za tu pri li ku uvjež ba va s dje com

svoj pr vi dram ski tekst. N

je na sta ri ja se stra C

e ci lia po ti sku je svo je osjeća je pre m

a si nu si ro maš ne kuće-

pa zi te lji ce Rob bie ju ko ji uz po m

oć Tal-li so vih stu di ra m

e di ci nu. Briony, i sa-m

a za ljub lje na u Rob bie ja, kri vo pro-

tu mači snaž ni na boj m

eđu nji ma pa,

kad se na ima nju do go di si lo va nje, za

to op tuži Rob bie ja. O

n završi u za tvo-ru, a ne ko li ko go di na ka sni je po slan je u rat kao običan voj nik. C

e ci lia na puš-ta stu dij i ra di kao bol ničar ka. Briony po sta je svje sna ne prav de ko ju je uči ni-la lju bav nom

pa ru uniš tivši im ži vot pa

svo ju kriv nju na sto ji oka ja ti nje gu jući teš ko ra nje ne bri tan ske voj ni ke.

Ri ječ je o bri tan skom

fil mu sni m

-lje nom

pre ma ro m

a nu Ia na McEW

A-

NA

iz 2001. go di ne. Re da telj Joe W

RI-

GH

T (»Po nos i pre d rasu de«) i sce na-rist C

hri stop her HA

MPTO

N sli je di-

li su poe ti ku nje go ve pro ze, na roči to teh ni ku pri ka zi va nja do gađa ja s ne-ko li ko raz liči tih m

o triš ta te mi ješa nje

fik ci je i stvar no sti ko je nu di dva mo-

guća završet ka. »O ka ja nje« je pre pu-

no snaž nih, vi zual no savrše nih pri zo-ra, od ko jih je naj dojm

lji vi ji onaj o oča-ju i pat nji bri tan skih i fran cu skih voj-ni ka ko ji u pot pu nom

rasu lu oče ku ju eva kua ci ju s plaža D

un kerquea. B

riony u fil mu glu m

e tri glu mi ce

(Sao ir se RO

NA

N, R

o mo la G

AR

A i V

a-ne ssa R

ED

GR

AVE), dok su ulo ge C

e-ci li je i R

ob bie ja odi gra li Kei ra K

NI-

GH

TLEY i Ja m

es McAV

OY.

»O ka ja nje«, ep ska priča o lju ba vi,

pat nji i iskup lje nju, bi t će je dan od kan di da ta na do dje li O

sca ra, š to je na-go vi je stio i do di je lje ni Zlat ni glo bus za naj bo lji film

i naj bo lju ori gi nal nu glaz bu (D

a rio MA

RIA

NE

LLI).

U vre m

e nu spa vača ko ji odav no ne sa nja ju svo je sno ve već ih ku pu ju od spret nih tr go va ca, G

rad sko dram sko ka-

za liš te »Ga vel la« odluči lo je pu bli ku

odve sti u baj ko vi ti svi jet »S na Ivanj ske noći«, uz »H

a mle ta« naj po pu lar ni jeg

dram skog tek sta ve li kog W

il lia ma SH

A-

KE

SPEA

REA

. Nje go vu reži ju po vje ri lo

je jed nom od po naj bo ljih m

a ke don skih re da te lja A

lek san dru POPO

VSK

OM

. Ri ječ je o ko m

a du ko ji je, pre ma ne kim

iz vo ri m

a, na stao kao na ruče ni tekst za ari sto krat sko vjenča nje. U

oči vjenča nja aten skog voj vo de Te ze ja i am

a zon ske kra lji ce H

i po li te u ča rob noj se šu mi nađu

od bje gli lju bav ni ci Li san dar i Her m

i ja za ko ji m

a tra ga ju ne vo lje ni Her m

i jin pro-sac D

i mi tri je i H

e le na beznad no za ljub-lje na u nje ga. Tu je i sm

i ješ na glu mač ka

druži na za na tli ja ko ja uvjež ba va igro kaz o ne sret noj lju ba vi Pi ra m

a i Tiz be. Nji ho-

vim će se sud bi na m

a po moću ča rob nog

so ka po i gra ti vi le nja ci, pre dvođe ni kra-ljem

Obe ro nom

i vi le nja kom Pu kom

i sve će se, na kon broj nih za bu na i pe ri pe ti ja, do bro završi ti.

Po tra ga za ra jem ko ji iz m

iče i uvi-jek je neg dje iza ugla te m

a je naj no-vi je ga, kod nas pre ve de nog, ro m

a-na jed nog od naj po zna ti jih su vre m

e-nih juž noa m

e rič kih au to ra, Pe ruan-ca M

a ri ja VAR

GA

SA LLO

SE (»D

on R

i go ber to ve bi ljež ni ce«, »Rat za kraj

svi je ta«, »Jarče vo slav lje«). Kroz dvi-

je uspo red ne bio gra fi je, one sli ka-ra Pa u la G

AU

GU

INA

i nje go ve ba ke Flo re TR

ISTAN

, au tor pri po vi je da o beskom

pro mi snoj ljud skoj bor bi za

so ci jal nu i umjet nič ku slo bo du. D

ok G

a u guin, je dan od na jo se buj ni jih li-ko va m

eđu li ko vi ma s kra ja 19. sto-

ljeća, na puš ta udob ni (ma lo) građan-

ski ži vot u Pa ri zu po kuša va jući u pri-m

i tiv noj i eg zo tič noj sre di ni juž nih m

o ra pro naći pra vu iskon sku umjet-

nost, oslo bođe nu svih ci vi li za cij skih nor m

i i mo ral nih ko do va, nje go va ba-

ka, Flo ra Tri stan, po la se sto ljeća ra-ni je bo ri za žen ska i rad nič ka pra va.

Po gle daj te: OKAJAN

JE

Epska pri�aŽivot s bakom

Izme�u sna i jave

P ro�i taj te:M

a rio VARGAS LLOSA – RAJ IZA DRUGO

G UGLA

Slje deći svo je uto pij ske za mi sli, oni

ži ve bur nim i ne pre dvid lji vim

ži vo-tom

, su prot stav lja jući se druš tve nim

kon ven ci ja ma uz ci je nu od bače no sti

i istin ske pat nje. Knji ga se te m

e lji na po vi je snim

či nje ni ca ma iz so ci jal nog

i umjet nič kog m

i ljea 19. sto ljeća. U

po je di nim epi zo da m

a upo zna je nas s broj nim

avan gard nim um

jet ni ci-m

a (VAN

GO

GH

, BAU

DELA

IRE, M

A-

NET), ili, pak, sa so ci jal nim

uto pi sti-m

a i re for ma to ri m

a po put FOU

RIE-

RA

, SAIN

T SIMO

NA

, PR

OU

DH

ON

A

ili OW

EN

A.

Za nim lji va kom

bi na ci ja pri po vi je-da nja u trećem

i dru gom li cu te broj-

ne li te rar ne i sli kar ske re fe ren ce sa-m

o su ne ke od odli ka ove in tri gant ne pro ze o vre m

e nu vi zio na ra i idea li-sta ko je nam

se da nas či ni ta ko da-le kim

.

Iz da nje: Vu ko vić@Ru njić,

Za greb, 2007.

Po gle daj te: SAN IVAN

JSKE NO

�I

»San Ivanj ske noći« ni je kla sič ni Sha-ke spea re već nje go vo skraće no iz da nje, br zog, m

je sti mič no film

skog rit ma. N

ao-ko jed no stav na sce no gra fi ja (pot pi su je je gru pa N

UM

EN), sa stav lje na od cr ve nih

za sto ra ko ji » glu me« gu stu šu m

u po ko-joj se pe nju akro ba ti (U

dru ga »T ri ko«), aso ci ra na cir ku ski trend u no vom

ka za-liš tu, ali i pod sjeća na kult nu po sta vu »S na Ivanj ske noći« ve li kog Pe te ra B

RO

-O

KA

. Pro pi tu jući krh ku gra ni cu iz među

sna i zbi lje, re da telj, izo stav lja jući zad nju sce nu buđe nja, da je pred nost baj ko vi to-sti nad kru tim

ci vi li za cij skim nor m

a ma

ko je ne gi ra ju pra vu ljud sku pri ro du. »San Ivanj ske noći« ti pič na je an-

sambl pred sta va s ni zom

odlič nih ulo-ga, po naj pri je onom

Pe re KV

RG

IĆA

u ulo zi Puc ka te O

zre na GR

ABA

RIĆ

A kao

Vra ti la. U

lo ge Te ze ja i Hi po li te, od no sno

Obe ro na i Ti ta ni je, odi gra li su H

r vo je K

LOB

UČ

AR

i Kse ni ja PA

JIĆ, m

la di lju-bav ni ci bi li su Fra njo D

IJAK

, Sven ŠE-STA

K, B

o ja na GR

EGO

RIĆ

VEJZO

VIĆ

i N

a taša JAN

JIĆ, dok su č la no ve sm

i ješ ne glu m

ač ke druži ne ko ja ovo ga pu ta po-

stav lja mju zikl odi gra li, uz već spo m

e-nu tog G

ra ba rića, Ne nad C

VETK

O, Jan ko

RA

KO

Š, Đorđe K

UK

ULJICA

, Fi lip ŠOVA

-G

OV

IĆ i Ivan Đ

UR

IČIĆ

.S no vi tom

ugođa ju pred sta ve pri do ni-je la je i uvi jek dojm

lji va glaz ba Ki ri la

DŽA

JKO

VSK

OG

.Ljiljana R

aković

INFO

RMATIVN

I MJESEČN

I LISTD

ION

IČKOG

DRU

ŠTVA TEH

NIKA

Ad

resa u

redn

ištva: U

lica g

rad

a V

uko

vara

27

4, Z

ag

reb, tel. 6

3-0

1-2

65

Osnivač i izdavač: TEH

NIKA

d.d. za graditeljstvo,inžinjering, proizvodnju i trgovinu, Zagreb,U

lica grada Vukovara 274, tel. 63-01-111Internet adresa: w

ww

.tehnika.hr

Glavna i odgovorna urednica: Ivica M

ihotić, prof.G

rafi čko uređenje: N. Šević

Tisak: VJESNIK d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb

Mišljen

jem M

inista

rstva ku

lture R

H b

r. 61

2-1

0/9

6-0

1-1

03

5 list »Teh

nika

« o

slob

ođ

en je p

laća

nja

po

reza. List izla

zi jeda

np

ut m

jesečno

i dijeli se b

e-

spla

tno

zap

oslen

icima

, um

irovljen

icima

i po

slovn

im p

artn

erima

.

√

54

68

12

73

29

73

48

45

81

7

39

21

41

9

65

Ne želim

puno o štetnosti pušenja i očuvanju zdrav-lja. Tih su tem

a puni mediji i o tom

e puno znamo, no ci-

gareta se ipak teško riješiti. Pušenje je ovisnost koja košta; novaca, zdravlja, a eto

uskoro i društvenog života. Predlažu se oštre mjere ko-

jima će pušači biti doslovno stjerani na ulicu. K

ao u nizu europskih zem

alja, i u Hrvatskoj će to uskoro biti stvar-

nost. Jedino na otvorenom m

oći ćete «kaditi» jer će vam

u vašem om

iljenom kafiću to biti zabranjeno.

Pronalaze se rješenja, izmišljaju kabine za pušače, a

vi budite brži, ostavite cigarete! Tu je »sudbonosnu« od-luku teško donijeti, no bila bi odlična. O

mogućila bi vam

da se ne osjećate kao klinac koji se skriva dok puši, već čvrsta i jaka osoba koja je sprem

na donijeti pravu odlu-ku. Pokušajte! (i)

Puša�i »popušili«

Grad Zagreb i C

rkva zajedničkim će snagam

a graditi stanove za m

lade obitelji s više djece, priopćeno je ne-davno iz ureda gradonačelnika M

ilana Bandića i ureda zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića. Je-dine službene inform

acije otkrivaju, međutim

, da će Cr-

kva za gradnju stanova osigurati zemljište, a Zagreb fi-

nancijska sredstva, no sve ostalo ostaje nepoznato. Ne

napominje se čak niti to kad će, otprilike, gradnja sta-

nova započeti, koliko će stanova biti sagrađeno, i gdje. N

eslužbeno se, može čuti da je riječ o izgradnji tisu-

ću, do dvije tisuće stanova, koji će se mladim

a s djecom,

ali moguće i sam

cima, davati u vrlo povoljan, gotovo

simbolični najam

, što bi trebalo općenito srušiti previ-soke i ›divlje‹ cijene najm

a u glavnom hrvatskom

gra-du. Iako neslužbene inform

acije govore kako gradnja stanova i neće započeti tako skoro, također se m

ože čuti da je riječ o zem

ljištu Crkve na Žitnjaku, koje se nalazi

u postupku povrata imovine C

rkvi. Stanovi koje bi se davalo u povoljan najam

ne bi mogli biti otkupljivani.

Crkva i Zagreb zajednou stanogradnju

T ri de se tak č la no va Druš tva ar hi tekata i građe vin skih

inže nje ra i teh niča ra – DA

GIT iz V

in ko va ca, bi lo je ti je-kom

ove jeseni na struč no- tu ri stič kom pu to va nju u glav-

nom gra du H

r vat ske, i u di je lu Hr vat skog Za go rja.

Vin kovča ni su naj pri je po sje ti li no vo ve li ko stam

be-no na se lje Sop ni ca na Žit nja ku, gdje se gra di više od 2700 sta no va, za go to vo 10.000 sta nov ni ka. Zgra de su vr lo raz no li ke iz gle dom

, ve liči nom i bro jem

ka to va. In-ve sti tor je G

rad Za greb, a glav ni iz vođač, kao što znate, je TE

HN

IKA

. U na stav ku su su dio ni ci pu to va nja po sje-

ti li obliž nji Cen tral ni uređaj za pročišća va nje ot pad nih

vo da Za greb (CU

POV

Z), no vo iz građe ni uređaj ko ji za-do vo lja va po tre be 1,2 m

i li ju na sta nov ni ka.V

in kovča ni su po tom po sje ti li gra di liš te M

u ze ja su-vre m

e ne umjet no sti, ko jeg ta kođer gra dim

o. Obilazak

je bio pod struč nim vod stvom

naših ko le ga, Tihomira

Di vja ka i Đ

ure Trepšića.

Struka na našimgradilištim

a

Kako biste riješili sudoku križaljku, kombinirajući brojeve od 1 do 9, popunite retke i stupce tako da se brojevi ne smiju ponavljati u istom retku ili stupcu.

Silvije Novosel