Potreba dokapitalizacije HEP-a

putem IPO-a

Autori: Prof.dr.sc Ivan Lovrinović Prof.dr.sc Drago Jakovčević

Odluka Skupštine o IPO-u (1)

Glavna skupština Hrvatske elektroprivrede d.d. , temeljem odredaba Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu utvrdila je postojanje potrebe o pokretanju aktivnosti za razmatranje mogućnosti povećanja kapitala tvrtke HEP d.d. („Društvo“).

Glavna skupština Hrvatske elektroprivrede d.d. je 4. veljače 2015. g. donijela Odluku kojom se nalaže Upravi Društva pokretanje aktivnosti za izvršenje predmetne Odluke.

2

Odluka Skupštine o IPO-u (2)

Uprava Društva zadužena je razmotriti opciju povećanja

kapitala putem inicijalne javne ponude („IPO“)

ograničenog obima dionica Društva do maksimalno 25%

ukupnog budućeg kapitala Društva ,u skladu sa stanjem na

tržištu kapitala.

Iz prethodne odluke se može zaključiti da je riječ o

planu dokapitalizacije, što znači emisiju novih dionica

čime bi se temeljni kapital uvećao za 25%.

3

Što je vidljivo?

a) da je riječ o procesu privatizacije HEP-a

(dokapitalizacijom od 25% temeljnog kapitala)

b) radi se o javnoj ponudi koja bi bila upućena

domaćim institucionalnim investitorima, građanima

i zaposlenicima HEP-a, ali i drugima u svijetu s

posebnim naglaskom na srednju i istočnu Europu

c) da se posebno želi procijeniti interes raznih vrsta

investitora i onih koji dolaze iz grane energetike u

kojoj posluje HEP

4

IPO je strateški potez!

IPO predstavlja strateški potez kompanije i

nikako se ne može svesti samo na prikupljanje

potrebnih novčanih sredstava.

Kroz IPO se kataliziraju brojni procesi, interesi i

strateški potezi važni za budućnost kompanije.

5

IPO: potreba ili mogućnost ?

Važna pitanja koja moraju prethoditi odluci o pokretanju IPO-a:

a) treba li istražiti samo mogućnosti ili stvarne potrebe dokapitalizacije,

b) je li prethodno napravljena i usvojena jasna strategija razvoja HEP-a,

c) je li dobro da se prodaju dionice čitavog Društva zajedno s najvažnijim dijelom (npr. hidroelektrane),

d) je li jasan plan upotrebe prikupljenih sredstava putem IPO-a,

e) jesu li sredstva od IPO namijenjena investicijama i tržišnom širenju ili financiranju deficita države?

6

IPO – teorijski pristup

Za javna poduzeća u državnom vlasništvu IPO ima najčešće za cilj smanjenje utjecaja političkih struktura na poslovno upravljanje čime se narušava efikasnost poslovanja.

U eri globalizacije i liberalizacije tržišta postoje i snažne tendencije za što bržim preuzimanjem državnih poduzeća, posebice onih koja su strateški važna i imaju monopolski položaj.

Nisu rijetke situacije da početne priče o naknadnim koristima, obično zaogrnute u tržišnu i konkurentsku retoriku, završavaju novim monopolskim položajem uz još više cijene određenog dobra i kontinuirano otpuštanje radnika.

7

Ciljevi pokretanja IPO-a

a) promijeniti strukturu vlasništva,

b) maksimalizirati prihode od prodaje dionica,

c) izgraditi široku i stabilnu bazu dioničara,

d) poboljšati tehnologiju, svoj poslovni profil i transparentnost poslovanja,

e) poboljšati likvidnost, uvjete budućeg zaduživanja i mogućih preuzimanja,

f) osigurati dobru likvidnost dionica u trgovini na sekundarnom tržištu i

g) biti ocijenjen kao uspješno organiziran IPO posao i poboljšati svoju reputaciju na tržištu.

8

Postupak inicijalne javne ponude

Planiranje

IPO-a

Priprema

IPO-aMarketing

Javna

ponudaUvrštenje

na burzu

Period od 18-20 tjedana

· Definiranje ciljeva IPO

· Definiranje modela IPO

· Odabir agenta IPO

· Registracija u dioničko društvo

· Odabir pravnih savjetnika i revizora

· Definiranje vremenskog plana

· Kreiranje investicijske priče

· Due diligence· Procjena

vrijednosti tvrtke· Izrada Prospekta· Prikupljanje i

izrada dokumentacije za ZSE, SKDD i HANFA-u

· Urudžbiranje Prospekta u HANFA-u

· Razvoj investicijske priče(propozicije

· Priprema prezentacije za analitičare

· Izrada analitičkih izvješća odabranih analitičara

· Razgovori s ključnim investitorima (tzv. Anchor marketing)

· Utvrđivanje raspona cijene

· Objava javnog poziva

· Prezentacija za investitore

· Road show· Knjiga upisa

(book Building)· Utvrđivanje

cijene· Alokacija

· Zatvaranje transakcije

· Uvrštenje dionica na burzu

· Market making i stabilizacija cijene

· Odnosi s javnošću· Početak periodičnog

praćenja tvrtke

9

Problem cijene dionice kod IPO-a

Određivanje cijene dionice u procesu IPO-a najteži je

problem

Umanjen je ako postoje usporedive kompanije na istom

tržištu, iz iste djelatnosti, čije dionice već kotiraju na

tržištu kapitala.

Ako je riječ o IPO-u za kompaniju koja je jedinstvena na

tržištu i ne može se usporediti s drugom, kao što je

slučaj HEP-a, tada se primjenjuje vrednovanje kompanije

korištenjem metode diskontiranih novčanih tokova

(discounted cash flow) – DCF) kao jedina prihvatljiva

10

• Transparentnost u

poslovanju prema

dioničarima,

burzi,

regulatornim

tijelima i cijeloj

investitorskoj

javnosti (revizija,

analitičari, fond

manageri itd.)

• Troškovi vezani

uz uvrštenje u

kotaciju burze

(trošak IJP, trošak

burze, regulatora

i sl.)

PREDNOSTI ZA TVRTKU PREDNOSTI ZA DIONIČARE

OBVEZE ZA TVRTKU

• Tržišno formirana cijena dionica dioničarima daje egzaktnu informaciju o vrijednosti njihovih udjela

• Relativno jednostavan izlazak iz vlasničke strukture i kapitalizacija ulaganja

• Promjena kapitalne strukture te nove mogućnosti financiranja od strane banaka i putem tržišta kapitala

• Stvaranje uvjeta za nižu cijenu financiranja kao rezultat transparentnog poslovanja

• Mogućnosti dinamičnijeg organskog razvoja realizacijom investicija

• Mogućnost rasta putem akvizicija

• Promocija tvrtke

PREDNOSTI ZA ZAPOSLENIKE

• Mogućnost sudjelovanja u poslovnom rezultatu tvrtke (ESOP)

• Mogućnost sudjelovanja u sustavu nagrađivanja dodjelom dionica (MSOP)

Što znači IPO za dionike?

11

Slika 2. Optimalni trenutak izlaska na tržište kapitala

Planiranje i selekcija optimalnog trenutka izlaska na organizirano tržište kapitala bitan je

element za uspjeh inicijalne javne ponude.

Povoljna kretanja u

sektoru / industriji

Pozitivna situacija

na tržištu kapitala

Očekivane nove

IPO na tržištu

Ostvareni dobri

poslovni rezultati

Novi projekti i

novi klijenti

Pripremljenost

tvrtke na IPO

IPO

EKSTERNI FAKTORI INTERNI FAKTORI

Odabir trenutka IPO-a

12

Je li HEP spreman za IPO?

Nije optimalan trenutak za IPO

INTERNI FAKTORI:

◦ dobit i dobra financijska pozicija- ISPUNJENI

◦ novi projekti djelomično definirani ili ih nema

◦ pripremljenost za IPO slaba i u predizbornoj godini

EKSTERNI FAKTORI:

◦ kretanja na tržištu kapitala su pesimistična

◦ očekivanja novih IPO-a nema

◦ povoljna kretanja u energetskom sektoru su ostvarena zahvaljujući dvjema prethodno dobrim hidrološkim godinama

Razina veleprodajnih cijena električne energije je niska i obeshrabruje nove investicije.

Zaključno: može se ocijeniti da nije optimalan trenutak poduzimanja IPO-a za HEP.

14

HEP i energetska politika EU

Energetska politike Europske unije postavlja tri važna cilja: ◦ održivi razvoj,

◦ sigurnost elektroenergetskog sustava i

◦ konkurentnost.

Energetska strategija Republike Hrvatske, nije operacionalizirana što stvara neizvjesnost i nije u skladu sa zajedničkom politikom u EU.

HEP treba Master plan s vremenskim horizontom od min. 10 godina

◦ Master plan treba sadržavati prognozu ponude i potražnje na dugi rok i strategiju izgradnje/dekomisije pojedinih elektrana u kombinaciji s korištenjem elektrana u regiji (jedinstveno tržište EU).

15

Što je s master planom?

Tzv. master plan koji treba imati vremenski

horizont od barem 10 godina mora ponuditi jasna

rješenja glede spomenuta tri ključna cilja energetske

politike u EU.

U takvom master planu trebala bi biti sadržana

projekcija ponude i potražnje na dugi rok i

strategija gradnje/dekomisije pojedinih elektrana u

kombinaciji s korištenjem elektrana u regiji

(jedinstveno tržište EU)

16

Prvi korak- restrukturiranje HEP-a

U programu rada Uprave, Planu poslovanja Društva i Planu restrukturiranja koji je izradio PWC nigdje se ne spominje IPO. Stoga se teško oteti dojmu da se radi prije svega o političkim motivima.

Inicijalna javna ponuda bi mogla biti dobar potez u cilju daljnjeg jačanja pozicije HEP-a i njegovog budućeg razvoja pod uvjetom:

◦ Provedbe postupka u skladu sa strukom, bez političkih pritisaka i u primjerenom vremenskom roku. Na taj način bi se zaštitili interesi vlasnika društva, samoga HEP-a i interes budućih dioničara.

Prijedlog je da prvi korak bude završetak restrukturiranja HEP Grupe.

17

Čemu dodatni kapital bez jasnih

projekata?

Financijska pozicija HEP-a je vrlo stabilna i

kompanija je u protekle dvije godine ostvarila

iznimno veliku neto dobit dovoljnu za

financiranje zacrtanih investicija.

HEP je izuzetno dobro kapitaliziran.

Prema tome, bez jasnih planova daljnjih

investicija ili regionalnog širenja putem akvizicija

nije potrebna dokapitalizacija.

18

Financijski položaj HEP grupe

krajem 2014. godine

Proizvodnja i prodaja električne energije tijekom 2014. na razini 99% vrijednosti iz 2013. godine. Udio opskrbljivača HEP grupe iznosi 86,9% tržišta električne energije (13 TWh), što je dokaz kako je HEP grupa uspjela zadržati najveći dio kupaca električne energije, te da privatni, mahom inozemni opskrbljivači nisu uspjeli preuzeti značajniji dio tržišta električne energije. 19

19

Odabrani pokazatelji financijskog

rezultata (000 kn)

PODVOSTRUČENJE SVEOBUHVATNE DOBITI !!! 20

20

Ključni pokazatelji financijskog položaja HEP

grupe na dan 31.12. 2014. (u 000 kuna)

STABILAN FINANCIJSKI POLOŽAJ S URAVNOTEŽENOM BILANČNOM STRUKTUROM! ZNAČAJAN UDIO VLASTITIH IZVORA (62%)

21 21

Temeljni kapital

HEP grupa je u stopostotnom državnom vlasništvu.

U početku osnivanja temeljni kapital HEP-a d.d. bio je 19.792.159.200,00 kuna, što je i danas.

Temeljni kapital je podijeljen na 10 995 644 redovnih dionica serije A1 koje glase na ime. Svaka dionica ima nominalnu vrijednost od 1.800,00 kn. (iz Statuta HEP-a).

Sva temeljna društva su u početku osnovana kao društva s ograničenom odgovornošću u 100% vlasništvu HEP-a d.d. i temeljnim ulogom od 20.000,00 kn.

22

OTVORENA PITANJA? (1)

Ukupan efekt umanjenja vrijednosti

termoelektrana iznosi 2.388.465 tisuća kn što je

smanjilo zadržanu dobit iz prethodnih godina !

Zašto je testirana i umanjena vrijednost imovine

u 2014. godini i jesu li postojali indikatori za

umanjenje u ranijim godinama?

23 23

OTVORENA PITANJA? (2)

Uvidom u Izvješće o indikatorima umanjenja i projekcije umanjenja za jedan od pogona i to TE TO Zagreb vidljivo je da je obveza izrade testova umanjenja sukladno odredbama MRS-a 36 postojala i u prethodnim godinama kada su se izrađivali godišnji financijski izvještaji!

Zašto umanjenje imovine i zadržane dobiti baš sada ?

24 24

OTVORENA PITANJA?(3)

HEP grupa nema elaborat o transfernim cijenama koji je potreban jer bi se time unutar grupe međusobno fakturiranje obavljalo po tržišnim načelima s ciljem ne pogodovanja pojedinim članicama grupe.

Budući da pogoni TE nisu pravni subjekt i ne mogu u stečaj nužno je provesti restrukturiranje kako bi se ostvarivala barem minimalna dobit!

Mogući sukob interesa prilikom izrade Elaborata o utvrđivanju indikatora na umanjenje imovine i izračun vrijednosti potrebnih umanjenja –BDO revizija i BDO savjetovanje

25 25

IPO i poslovne tajne

Predlažemo da se odmah jednostrano odustane od daljnjih aktivnosti koje se odnose na IPO zbog sprječavanja curenja strateških informacija i poslovnih tajni kao i zbog značajnih troškova.

Inicijalna javna ponuda ostaje kao moguća dobra opcija za dodatno restrukturiranje kako vlasništva tako i načina upravljanja HEP-om, ali u boljem makroekonomskom okruženju.

Time bi se HEP, koji je sada dioničko društvo u 100% vlasništvu države dijelom privatizirao od strane građana, zaposlenika i drugih privatnih trgovačkih društava.

26

IPO – bez politike

Posebno treba naglasiti da je važno odlaganje

procesa djelomične privatizacije HEP-a u

vrijeme parlamentarnih izbora.

HEP nije i ne smije biti stranačka kompanija, već

strateška nacionalna kompanija čiji menadžment

mora biti u situaciji da razmišlja dugoročno uz

minimalne političke utjecaje.

Dobit HEP-a se ne bi smjela koristiti za krpanje

državnog proračuna jer se time potkopava

njegova stabilnost poslovanja i dovode u pitanje

investicije.

27

Poseban zakon o HEP-u

Zbog strateške važnosti HEP-a za državu prema

našem mišljenju trebalo bi privatizaciju odrediti

temeljem Zakona o privatizaciji HEP-a kako bi se

izbjegli problemi strateške prirode vezani za

energetiku.

Zakonom bi se trebalo onemogućiti voluntarističko

mijenjanje usvojene dugoročne strategije razvoja

HEP-a i definirati maksimalni dio za privatizaciju koji

ne bi smio iznositi više od 25%.

28

HEP ne smije postati nova INA

Svakako bi trebalo izbjeći loš primjer

privatizacije INE, jer je HEP jedina

preostala najveća i najkvalitetnija hrvatska

državna kompanija.

29

Dodatak:

Primjeri drugih elektroprivreda

30

Švedska elektroprivreda Vattenfall u

100%-tnom državnom vlasništvu

31

Vlasnička struktura francuske

elektroprivrede - EDF

32

Kretanje cijene dionice EDF i indeksa CAC

33

Talijanska elektroprivreda - ENEL

34