Embed Size (px)
Citation preview
1
POTREBE, POTENCIJALI I PROBLEMI MLADIH U HRVATSKOJ:
predstavljanje dijela rezultata znanstveno-istraživačkog projekta
Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Informativni dan o programu Erazmus+ AMPEU, Zagreb, 2. travnja 2014.
O projektu
Nositelj: Ministarstvo mladih i socijalne politike RH Voditeljice istraživanja i autorice izvještaja:
– Prof. dr. sc. Vlasta Ilišin, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu
Suradnici: – Mag. Ines Elezović, NCVVO (analiza domaćih i europskih politika za
mlade) – Mag. Izvor Rukavina, Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu (obrada podataka) – Mag. Dorijan Vahtar, Centar za ljudska prava i demokratsko
građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu (koordinacija terena) – Mag. Andrea Šimunović, Centar za ljudska prava i demokratsko
građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu (koordinacija terena)
Cilj i zadaci projekta
Cilj:
ustanoviti i analizirati osnovne značajke društvenog položaja,
potreba, problema i potencijala mladih u Hrvatskoj., s posebnim naglaskom na područja istaknuta u domaćim i europskim politikama za mlade
Posebni zadaci:
– ustanoviti, opisati i analizirati društveni položaj, potrebe, probleme i potencijale mladih u Hrvatskoj;
– usporediti recentne s ranijim istraživačkim podacima o mladima kako bi se detektirao opseg i smjer eventualnih promjena nastalih u današnjoj generaciji mladih u Hrvatskoj.
– ustanoviti, opisati i analizirati utjecaj relevantnih socijalnih obilježja mladih na njihov društveni položaj, potrebe, probleme i potencijale
Vedrana Spajic-Vrkas 3
Područja istraživanja
obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja
zapošljavanje i poduzetništvo
zdravlje i zdravstvena zaštita
socijalna zaštita i uključivanje
aktivno sudjelovanje mladih u društvu, politička participacija i volonterske aktivnosti
mladi u europskom i globalnom okruženju
mladi i kultura
Vedrana Spajic-Vrkas 4
Metodologija
Strukturirani zajednički upitnik sa 67 pitanja zatvorenog i otvorenog tipa te nominalnim i intervalnim skalama (s pisanim uputama za anketare)
Dodaci (nizovi pitanja otvorenog i zatvorenog tipa za podskupine):
– A: učenici (5 pitanja)
– B: studenti (8 pitanja)
– C: nezaposleni (8 pitanja)
– D: zaposleni s ugovorom o radnom odnosu (5 pitanja)
Broj varijabli:
– zajednički dio: 499
– dodaci ukupno: 47
Grupiranje varijabli prema sljedećim dimenzijama:
– sociodemografska, sociostrukturna i sociokulturna obilježja mladih
– obrasci ponašanja, percepcije problema i potrebe (po područjima)
– stavovi i vrijednosti kao okvir za razumijevanje ponašanja, problema i potreba
Vedrana Spajic-Vrkas 5
Uzorak
2000 ispitanika u dobi od 15 do 29 godina
Reprezentativni uzorak formiran prema modelu troetapnog probabilističkog uzorka:
3. korak: izbor jedn1. korak (usklađivanje prostornog rasporeda i dimenzije urbano-ruralno): odabir naselja s liste naselja u Hrvatskoj svrstanih po županijama i veličini naselja
2. korak: izbor domaćinstava u odabranim naseljima
3. korak: izbor jednog ispitanika odgovarajuće dobi u odabranom domaćinstvu metodom posljednjeg rođendana
Anketiranje je provedeno u 175 naselja, i to: – 56 gradova (Zagreb, tri regionalna centra i 52 druga grada)
– 119 seoskih naselja
Vedrana Spajic-Vrkas 6
Provedba anketnog upitnika
Trajanje : sredina travnja - kraj lipnja 2013. godine
Način popunjavanja upitnika: individualno, u domu ispitanika (uz upute o ispunjavanju)
Trajanje popunjavanja upitnika: prosječno 50 min
Broj anketara: 76
Vedrana Spajic-Vrkas 7
Obrada podataka
Univarijatna analiza (frekvencije i postoci odgovora)
Bivarijatne analize (testiranje značajnosti razlika: hi-kvadrat test, t-test i analiza varijance)
Multivarijatna analiza (faktorska analiza)
Komparativna analiza (podaci iz dva ranija istraživanja mladih u dobi od 15 do 29 godina Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu: Vrijednosni sustav mladih i društvene promjene u Hrvatskoj , 1999. godine (N=1700 ispitanika) i Mladi i europski integracijski procesi iz 2004. godine (N=2000 ispitanika).
Vedrana Spajic-Vrkas 8
Rezultati: izbor
Društveni profil mladih Najvažniji problemi hrvatskog društva i mladih u Hrvatskoj
Vrijednosti mladih
Konkurentnost mladih i stavovi o obrazovanju Zapošljavanje i poduzetništvo među mladima Građanska i politička participacija mladih Stavovi o EU Stavovi o osobnoj budućnosti i budućnosti hrvatskog društva
Društveni profil mladih
Obiteljska struktura i resursi: – 87% živi ili je odraslo u cjelovitim obiteljima (1999.: oko 90%)
– Oko 3/5 živi u kućanstvu s 4 ili 5 članova
– Očevi 9% i majke 12% ispitanika nemaju kvalifikacija; 2/3 imaju završenu srednju školu, a 1/4 imaju višu školu ili fakultet (2004: nekvalificirani očevi i majke 19% : 27%)
– 16% očeva i 29% majki nezaposleno
– 3/4 živi u roditeljskom stanu ili kući, 11% uživa svoj stambeni prostor (4% manje nego 2004.), a 12% su podstanari (4% više nego 2004.)
– 13% je u braku ili izvanbračnoj zajednici (2004.: 20%)
– 9% im djecu
– prosječan prihod po članu kućanstva iznosi oko 2.200 kn
Zaključak:
rast obiteljskog kulturnog kapitala
trend odlaganja braka i roditeljstva, porasta izvanbračnih zajednica i jednoroditeljskih obitelji (većinski samohrane majke)
trend produljenja stambene ovisnosti o roditeljima
zaoštravanje socijalnog raslojavanja i nejednakih životnih šansi
najugroženija podskupina: mladi nižeg obrazovanja i socioekonomskog podrijetla koji žive u razmjerno nerazvijenim sredinama
Vedrana Spajic-Vrkas 11
61,9
45,8
26,4
25,4
15,4
13,3
13
11,9
8,4
3,1
8,1
6,9
5
2,5
1,6
58,7
28,2
19,1
17
25,5
19,7
6,2
15,1
12,8
3,3
6,4
11,3
3,9
2,9
0,6
59,7
0
10,8
15,5
31,7
24,4
14,1
16,5
11,8
6,3
6,2
21,5
7,4
3,7
0,7
nezaposlenost
mito i korupcija
nerad, nedisciplina i neodgovornost
loše vrednovanje rada i znanja
kriminal u pretvorbi i privatizaciji
socijalne razlike
nepoštivanje ljudskih prava i sloboda
kriza morala
pojava organiziranog kriminala
zagađenost ljudske okoline
školski i obrazovni sustav
alkoholizam, narkomanija i dr. ovisnosti
stambeni problemi
međunacionalni odnosi
vjerski problemi
2013.
2004.
1999.
Najvažniji akteri rješavanja društvenih problema: 2004. i 2013.
12
48,7
43,5
33,9
24,3
22,3
7,6
6,2
2,4
51
40,1
38
27,3
15
5,6
7,2
1,5
stručnjaci i intelektualci
mladi
političari i političke stranke
privatni poduzetnici i menadžeri
radnici
službenici u javnim i državnim
službama
poljoprivrednici
crkveni velikodostojnici i svećenici
2013.
2004.
Vedrana Spajic-Vrkas 13
50
31,7
30,8
28,9
21,9
20,5
19,2
15,6
14,6
13,5
12,4
10,6
9
6,5
39,4
27,3
40
40,8
16,7
15,6
10,6
11,2
16,6
13,1
11,6
12
8
20
nezaposlenost
važnost "veza", a ne sposobnosti i
stručnosti
nedostatak životne perspektive
nizak životni standard
prevelika okupiranost zabavom i
potrošnjom
masovni odlazak mladih
stručnjaka u druge zemlje
nedostatak interesa za društvena i
politička zbivanja
nekvalitetno obrazovanje
alkoholizam
vladavina "staraca"
nedovoljna briga društva za mlade
društveno neprihvatljivo ponašanje
nedovoljno sudjelovanje u
društvenim i političkim poslovima
narkomanija
2013.
2004.
Najodgovorniji akteri u rješavanju problema mladih: 2004. i 2013.
14
60,2
52
51,7
42,3
21,2
19,2
12,1
5,1
1
71,3
42,7
52,6
44,6
22,1
17,7
6,5
5
0,6
roditelji
Vlada
svaka mlada osoba za sebe
škola, fakultet
mediji
organizacije mladih
organizacije civilnog društva
vjerske ustanove
netko drugi
2013.
2004.
Vedrana Spajic-Vrkas 15
4,6
22,4
19,7
28,6
33,0
30,6
49,1
50,1
59,1
52,2
53,5
7,4
20,7
24,5
31,9
38,1
33,8
54,7
52,8
55,2
72,1
63,3
6,4
12,2
16,6
19,3
19,9
21,9
25,5
28,0
38,9
42,2
47,2
0 10 20 30 40 50 60 70 80
Političko potvrđivanje
Medijski uspjeh
Nacionalnost
Vlast
Društveni položaj
Vjera
Dokoličarenje
Profesionalni uspjeh
Materijalni položaj
Samosvojnost
Privatnost
2013.
2004.
1999.
Vrijednosti mladih: strukturiranje
Od 1999. hijerarhija vrijednosti mladih je uglavnom stabilna:
– Najviši rang - vrijednosti ikoje pripadaju privatnoj sferi
– Najniži rang – vrijednosti koje pripadaju javnoj sferi
Trend smanjenja intenziteta prihvaćanja svih vrijednosti
Faktorskom analizom izlučene tri relativno neovisne dimenzije:
– Društveni uspjeh (političko postignuće, vlast, medijski uspjeh i sl.): muškarci, mlađi, učenici, niži obrazovni status ˃ žene, stariji, viši obrazovni status, nezaposleni, zaposleni
– Samosvojnost (materijalna, društvena i profesionalna neovisnost, uključujući dokoličarenje): studenti, stariji, viši obrazovni status, otac obrazovaniji ˃ učenici; mlađi, niži obrazovni status, otac nižeg obrazovnog statusa
– Tradicionalizam (vjera, privatnost i nacionalni identitet) žene, nezaposleni, Dalmacija i Istočna Hrvatska, završena osnovna ili trogodišnja stručna škola ˃ studenti, Istra i Primorje, Zagrebačka regija, otac višeg stupnja obrazovanja
16
Konkurentnost mladih: poznavanje stranih jezika
Vedrana Spajic-Vrkas
stupnjevi
Konkurentnost mladih: digitalna pismenost
Poredak (% od “mnogo” i “vrlo mnogo”):
– pretraživanje internetskih stranica i slušanje glazbe (oko 90%)
– dopisivanje ili priključivanje društvenim mrežama (86%)
– „skidanje“ internetskih sadržaja i gledanje filmova (oko 75%)
– učenje i vježbanje (64%) te čitanje stručnih članaka i knjiga (51%)
– igranje igrica (49%)
– kreativno izražavanje - crtanje i izrada grafike (26%) ili programiranje (21%)
– pisanje blogova (8%).
Faktorske dimenzije:
– komunikacija i recepcija kulturnih sadržaja
– stvaralačke aktivnosti
– edukativne aktivnosti
18
Stavovi o tome kome ili čemu treba služiti obrazovanje
Poredak (% od “mnogo” i “vrlo mnogo”):
– razvoj slobodnog i neovisnog pojedinca te osiguranje stabilne i zdrave obitelji (71%)
– zadovoljavanje društvenih potreba (oko 70%), potaknuti razvoj ljudskih resursa na lokalnoj razini i promicati ideju održivog razvoja (po 60%)
– zadovoljavanje interesa tržišta rada i države (oko 50%)
– emancipacija osoba koje pripadaju diskriminiranim društvenim skupinama (48%)
– zadovoljavanje interesa kapitala i integrirane Europe (oko 40%)
Faktorske dimenzije:
– ekonomski i politički interesi
– Individualni i društveni interesi
Vedrana Spajic-Vrkas 19
94,9
93,4
86,7
84,3
81,2
79,8
78,2
70,7
63,1
59,4
58,5
55,6
53,2
19,1
sigurnost radnog mjesta
prijateljska i opuštena radna atmosfera
visoka plaća
mogućnost utjecanja na odlučivanje na
poslu
posao koji ostavlja dovoljno slobodnog
vremena
raznolik i kreativan posao
mogućnost stalnog stručnog
usavršavanja
fleksibilno radno vrijeme
mogućnost povremenog rada u
inozemstvu
brzo napredovanje do upravljačkog
položaja
mogućnost rada u timovima
poslovna putovanja u zemlji i inozemstvu
ugled koji taj posao ima u društvu
mogućnost pojavljivanja u medijima
Faktorske dimenzije: • profesionalna afirmacija
• profesionalni prestiž • profesionalnia udobnost
Osobna i profesionalna obilježja važna za nalaženje dobrog posla: 2004. i 2013.
Vedrana Spajic-Vrkas 21
51,3
45,9
43,4
35,7
31,5
22,3
20,9
16,6
6,5
6,4
3,8
47,6
54,8
35,9
34,6
31,7
20,3
25,6
12,9
12,3
6,6
3,9
komunikacijske vještine
dobro opće obrazovanje
poznavanje stranih jezika
stručne kvalifikacije
ambicija
vještine timskog rada
poznavanje informatičke
tehnologije
poznavanje poslovnog svijeta
dobar izgled
završen pripravnički staž
ostalo
2013.
2004.
Preduvjeti za uspjeh u zapošljavanju
Poredak (% od “mnogo” i “vrlo mnogo”):
– osobne ili obiteljske "veze i poznanstva", lukavost, "snalažljivost" i "promućurnost", sreća i osobno/obiteljsko bogatstvo (49%-31%)
– podmićivanje (29%)
– politička podobnost (27%)
– profesionalna odgovornost i zalaganje na poslu (25%)
– stečena znanja i sposobnosti (21%)
– poštenje i korektan odnos prema drugima (21%)
– fakultetska diploma (18%).
Od godine 2004. porasla važnost lukavosti i "snalažljivosti”, a opala važnost visokog obrazovanja, poštenja, pravednosti i korektnosti u odnosima s drugima.
Faktorske dimenzije:
– Privilegiranost (veze i poznanstva, podmićivanje, bogatstvo i sl.)
– Znanje i stručnost (kompetentnost) (stećena znaa i sposobnosti, profesionalna odgovornost, diploma i sl.)
– Pripadnost većini (nacionalnoj, religijskoj te poslušnost i pokornost).
Spremnost nezaposlenih mladih na prostornu mobilnost radi zapošljavanja: 1999. i 2013.
Vedrana Spajic-Vrkas 23
35,5
26,9
26,2
12
27,1
6,7
40,6
6,1
u mjestu stalnog boravka
i bližoj okolici
svugdje, bez razlike
samo u mjestu stalnog
boravka
u mjestu stalnog boravka
i većim gradovima
2013.
1999.
Politička participacija i građanski aktivizam: članstva
Organizacija, udruga ili skupina 1999. 2004. 2013.
Sportski klub ili skupina 19,9 15,8 23,4
Politička stranka 6,8 5,3 10,7
Volonterska udruga – – 10,6
Kulturna ili umjetnička skupina 13,4 6,5 9,2
Udruga mladih 7,5 4,7 7,4
Vjerska udruga – – 5,6
Humanitarna udruga – – 4,6
Sindikat 9,1 4,1 2,6
Organizacija za zaštitu ljudskih prava 3,2 0,6 2,3
Organizacija za zaštitu okoliša 5,2 2,4 1,9
Mirotvorna organizacija 2,9 0,6 1,5
Neka druga organizacija 4,8 2,3 1,5
Udruga za zaštitu radničkih prava – – 1,1
Nisu članovi nijedne organizacije ili
skupine – 66,7 46,9
Vedrana Spajic-Vrkas 24
Faktorske dimenzije: • aktivistička motivacija • pasivno priključivanje
25
Građanske akcije Građanski
angažman
Politički
angažman
Humanitarni
angažman Izborni
angažman
Organiziranje štrajka .816
Organiziranje građanske akcije .769
Sudjelovanje u uličnim prosvjedima .731
Pokretanje građanske inicijative ili
osnivanje organizacije civilnog društva .655 .422
Kontaktiranje međunarodnih
organizacija .619 .365
Izrada letaka .591 .301
Sudjelovanje u TV emisijama .559 .508
Pokretanje građanske inicijative na
društvenim mrežama .522 .429
Pisanje medijima .509 .454 .307
Uključivanje u rad političkih stranaka .754 .348
Davanje novčanih priloga političkim
strankama .738
Osobno kontaktiranje političara .706 .375
Uključivanje u rad organizacija civilnog
društva .324 .499 .317 .353
Davanje novčanog priloga u
humanitarnim akcijama .842
Organiziranje humanitarne akcije,
prikupljanje novčanih sredstava za
rješenje nekog problema i slično
.739
Glasovanje na izborima .782
Potpisivanje peticije .714
% zajedničke varijance 25,34 17,05 10,85 10,79
Vedrana Spajic-Vrkas 26
60,8
55,2
67,4
64,9
58,1
72,8
75,7
74,2
91,2
87,8
58,5
64,1
75,9
73,9
70,5
77,9
79,2
81,9
85,9
93,8
91,9
43,4
51,2
56,8
57,7
61,9
62,5
64,1
64,2
69,5
72,6
74,8
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Demokratski i višestranački sustav
Vladavina prava
Mirotvorstvo
Nepovredivost vlasništva
Nacionalna ravnopravnost
Očuvanje prirode
Ravnopravnost spolova
Socijalna pravda
Jednakost
Sloboda
Poštivanje ljudskih prava
2013.
2004.
1999.
Potpora prijedlogu o pravu na glasovanje sa 16 godina
Vedrana Spajic-Vrkas 27
25,0
29,3
45,7
Slažu se Neodlučni Ne slažu se
Opći stav prema Europskoj uniji: 2004. i 2013.
Vedrana Spajic-Vrkas 28
21,3
47,9
28,9
34,3
51,8
13,9
Pozitivan Neutralan Negativan
2013.
2004.
Pogled na osobnu budućnost i budućnost hrvatskog društva: 1999., 2004. i 2013.
29
