POUČAVANJE I OCJENJIVANJE

KOMPETENCIJA

KAKO DEFINIRATI OVE POJMOVI?

Vještina

Učenje

Stav

Sklonost

Kompetencije

Znanje

Metakognicija

Inteligencija

Ocjenjivanje

VJEŠTINA

pokrenuti operativni proces koji želi ostvariti

određen rezultat.

Primjeri:

- OBJASNITI: opisati vlastitim riječima

- POJEDNOSTAVITI: navesti jasne primjere

- PRIMJENA: koristiti jedno znanje da bi se

objasnio fenomen ili čin koji se nije još studirao

- OPRAVDANOST: navesti razloge u prilog nečega

- USPOREĐIVANJE I RAZLIKOVANJE:

promatrati nešto u odnosu na nešto drugo

VJEŠTINA

- STAVLJANJE U KONTEKST: istražiti odnose

među stvarnostima

- GENERALIZIRANJE: jedno znanje otkriva puno

širi kontekst

- IZVODITI: provoditi određenu proceduru

- SINTETIZIRATI: identificirati temeljnu

strukturu znanja

- PREDSTAVITI: izgraditi simbolički prikaz

znanja, razlikujući kritičke elemente od ne

kritičnih

VJEŠTINA

RJEŠAVNJE PROBLEMA: koristiti znanje za

rješavanje problema

EKSPERIMENTALNA ISTRAŽIVANJA: koristiti

znanje za stvaranje i upravljanje

ISTRAŽIVANJE: koristiti znanje za provođenje

istrage.

UČENJE

može se shvatiti kao proces ili kao rezultat.

kao proces odnosi se na operacije preko kojih

osoba nešto postiže. U tom slučaju govorimo o

procesima, tehnikama i strategijama koje imaju za

cilj ostvariti rezultat.

kao rezultat učenje polazi od karakteristika s

kojim se predstavlja rezultat. U tom slučaju

govorimo o kvaliteti učenja.

STAV, SKLONOST, ZNANJE

STAV: senzibiliziranost i spremnost aktivirati se

na određeni način (pozitivan ili negativan) u

određenim situacijama.

SKLONOST: predispozicija prema određenim

aktivnostima

ZNANJE: informacije/ koncepti/mentalne mape

koje opisuju određenu stvarnost

METAKOGNICIJA: svjesnost u odnosu na

potrebe zadatka koji se treba izvršiti, strategije

koje se moraju koristiti, potrebne sposobnosti da

bi se moglo suočiti sa zadatkom.

INTELIGENCIJA: mentalni konstrukt kojim se

opisuju sposobnosti osobe da se suoči sa novim i

izazovnim situacijama

OCJENJIVANJE: proces preko kojeg se

potvrđuje da li su zadani ishodi (ili ciljevi učenja)

ostvareni tj. postignuti. Temeljni elementi tog

procesa su: ishodi, instrument kojim se

sakupljaju informacije i formulirane ocjene na

temelju sakupljenih informacija. Ovisno o

situacijama govorimo o formativnom i

sumativnom ocjenjivanju.

UČENJE I PROCES OCJENJIVANJA

Učenje

Odabir kriterija i indikatora

Provjera

Instrumenti -------------- Prikupljene informacije---------Razlike

Ispiti: usmeni i pismeni

Konačna ocjena

KOMPETENCIJA

je kombinacija znanja, vještina i sklonosti adekvatne

zadanom kontekstu

Temeljna kompetencija: je kompetencija od koje ovise

sve ostale kompetencije, olakšava razumijevanje i učenje

različitih koncepata, principa, strategija i vještina koja

može biti primijenjena za rješavanje problema u

različitim kontekstima (Progetto DeSeCo).

Za učitelje temeljne kompetencije su: učinkovit rad s

informacijama tehnologijama i znanjem, s ljudima u

društvu i s društvom: podrška inovativnom učenju i

poučavanje usmjereno na učenika, praćenje i

vrednovanje procesa učenja i ishoda učenja,

KOMPETENCIJA JE KOMBINACIJA

MNOGIH ELEMENATA

Kompetencija je kombinacija puno parcijalnih

kompetencija koje se ne razvijaju kronološki.

Kronološki „parcijalne kompetencije” mogu imati

simultani razvoj ali važan je kontinuum

Kontinuum mora biti fragmentiran poučavanjem i „primjetnim” ili „značajnim” ocjenjivanjem

Didaktički kompetencije traže proceduru

planiranja „unatrag”.

Znanje

Sjećanje

Poznavanje

Razumijevanje

Informiranost

Memorizirati

Znati činiti

Prakticirati

Primijeniti

Dubinsko razumijevanje

Imati iskustvo

Posjedovati

Tradicionalno poučavanje

Poučavanje za kompetencije

vs

Kako se razlikuju:

o Poučavanje

o Planiranje

o Ocjenjivanje

Tradicionalno

poučavanje

Poučavanje za

kompetencijevs

Usmjereno na posjedovanje činjenica

Usmjereno na kreiranje enciklopedije

Pažljivo na točno posjedovanje činjenica

Aktivno i uključujuće djelovanje učenika

Usmjereno na korištenje znanja

Pažljivo na poboljšanje kompetencija

Usmjereno na posjedovanje kompetencija

Pasivno i receptivno ispred činjenice

Pažljivo na preciznost znanja

Pažljivo na procese i različitost vještina

Poučavanje je

Pažljivo na količinu znanja Pažljivo na procese i različitost vještina

Usmjereno na razvoj činjenica i znanja

Kratkoročno

Usmjereno na razvoj kompetencija

Dugoročno

Planiranje je:

Dozvoljava puno improviziranja

Ne dozvoljava puno improviziranja

Jednostavno: ima za cilj prenijeti jedan koncept ili

činjenice

Kompleksno: mora razviti znanje, vještine i sklonosti koji

se koriste u realnom kontekstu

Učenje je zbroj dijelova činjenica

Učenje je posjedovanje parcijalnih kompetencija

Temeljna razlika jest razlikovanje sumativnog

ocjenjivanja i formativnog.

Svako ocjenjivanje je sumativno

Ocjenjivanje:

Naučeno je demonstrirano korištenjem u realnim

zadacima.

Naučeno je pokazano sposobnošću ponavljanja

činjenica

Ocjenjuje se ono što je učenik zna učiniti samostalno i

neovisno (koliko je napredovao)

Ocjenjuje se ono što učenik zna ponoviti

Ocjenjivanje razine posjedovanja kompetencije

Ocjenjivanje činjenica iz programa