Pouke iz Biblije Kr„æanski1. Odgoj i obrazovanje u Edenskom vrtu 2. Obitelj 3. Zakon kao uËitelj 4. OËi Gospodnje — biblijski pogled na svijet 5. Isus kao Veliki UËitelj 6

1

Poukeiz BiblijeLISTOPADSTUDENIPROSINAC2020.

KrπÊanskiodgoj i obrazovanje

2

Sadræaj

1. Odgoj i obrazovanje u Edenskom vrtu

2. Obitelj

3. Zakon kao uËitelj

4. OËi Gospodnje — biblijski pogled na svijet

5. Isus kao Veliki UËitelj

6. Joπ nekoliko pouka Velikog UËitelja

7. Bogoπtovlje u okviru obrazovanja

8. Obrazovanje i spasenje

9. Crkva i obrazovanje

10. Odgoj u umjetnosti i znanosti

11. KrπÊanin i rad

12. Subota — doæivljaj Boæjeg karaktera i æivljenje u skladu s njim

13. Nebo, obrazovanje i vjeËno uËenje

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2020.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2020Education

3

©to znaËi imati“krπÊanskoobrazovanje” i kakomoæemo kao crkva,na ovaj ili onajnaËin, pronaÊi put daga svi naπi vjernicisteknu?

©to znaËi imati“krπÊanskoobrazovanje” i kakomoæemo kao crkva,na ovaj ili onajnaËin, pronaÊi put daga svi naπi vjernicisteknu?

UVOD

PoËetak mudrosti“Gospodnji strah poËetak je mudrosti a razboritost je spoznaja Pre-

svetog.” (Izreke 9,10)Razmislite o navedenom retku. On zapravo obuhvaÊa dva blisko

povezana pojma — “strah”, kao strahopoπtovanje, divljenje Boæjoj slavii sili, i “razboritost”, “znanje”, kao spoznaju istine o Boæjem karakteru.Dakle, razboritost, znanje i razumijevanje ukorijenjeni su u samom Bogu.

To je logiËno. Naposljetku, Bog je izvor svekolikog postojanja, Onajkoji je sâm stvorio i odræava sve πto postoji (Ivan 1,1-3; Koloπanima1,16.17). Sve o Ëemu uËimo, sve πto znamo o kvarkovima, gusjenicama,supernovama, anelima, zlodusima,“poglavarstvima i vlastima” (Efeæa-nima 3,10) i o bilo Ëemu drugom —sve to postoji samo zahvaljujuÊiBogu. Stoga svako pravo znanje,mudrost i razboritost imaju svojkrajnji izvor u samom Gospodinu.

Sveto pismo jasno izjavljuje:“Bog je ljubav” (1. Ivanova 4,8), asljedeÊi citat Ellen G. White topobliæe objaπnjava: “Ljubav, temeljstvaranja i otkupljenja, takoer jetemelj pravog odgoja. To jasnootkriva Zakon πto ga je Bog dao da bude vodiË æivota. Prva velika zapovijedglasi: ‘Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duπomsvojom, svom snagom svojom i svom pameÊu svojom.’ (Luka 10,27)Ljubiti Njega, beskrajno i sveznajuÊe BiÊe, svom snagom, svom pameÊui svim srcem najviπi je razvoj svake sposobnosti. To znaËi da Boæja slikatreba biti obnovljena u cijelom biÊu — tijelu, umu i u duπi.” (Odgoj, str.15; u izvorniku 16)

BuduÊi da je Gospodin izvor svekolikog istinskog znanja i svakogistinskog obrazovanja, krπÊansko obrazovanje trebalo bi upuÊivati naπum na Njega i Njegovo otkrivenje o sebi samom. Preko prirode, prekopisane RijeËi, preko Kristovog otkrivenja u toj pisanoj RijeËi, dano namje sve πto je potrebno da bismo doπli u spasonosni odnos s naπimGospodinom i istinski Ga zavoljeli svim srcem i duπom. »ak i priroda,premda naruπena tisuÊama godina grijeha, kad se prouËava iz perspektivekoja nam je dana u Svetom pismu, joπ uvijek govori, i to moÊno, oBoæjoj dobroti i karakteru. Ali tek pisana RijeË, Sveto pismo, savrπeno

4

je mjerilo istine, najveÊe otkrivenje koje imamo o Bogu i o tome πto jeOn uËinio i πto Ëini za ËovjeËanstvo. Zato Sveto pismo i njegova porukao stvaranju i spasenju mora biti sræ svekolikog krπÊanskog obrazovanja.

Apostol Ivan je tvrdio da je Isus Krist “Svjetlo istinito koje rasvjet-ljuje svakoga Ëovjeka” (Ivan 1,9). Drugim rijeËima, baπ kao πto prekoIsusa svako ljudsko biÊe ima æivot, tako isto preko Isusa svako ljudskobiÊe prima neke zrake boæanske svjetlosti i odreeno razumijevanjeistine i dobrote.

Meutim, svi smo mi zahvaÊeni bitkom, velikom borbom, u kojojnas neprijatelj duπa marljivo nastoji sprijeËiti da primimo to znanje.Prema tome, ono πto krπÊansko obrazovanje obuhvaÊa, oËito moraprouËavateljima pomoÊi da bolje razumiju svjetlo koje nam Bog πalje sNeba.

Isus kaæe: “©to, dakle, koristi Ëovjeku ako dobije cijeli svijet, aizgubi svoj æivot?” (Marko 8,36) ©to vrijedi visoko obrazovanje u znanosti,knjiæevnosti, ekonomiji ili tehniËkim granama ako Êemo se na krajumorati suoËiti s drugom smrÊu u ognjenom jezeru? Odgovor je jasan,zar ne?

To je razlog zaπto smo za ovo tromjeseËje izabrali baπ ovaj predmet.©to znaËi imati “krπÊansko obrazovanje” i kako moæemo kao crkva, naovaj ili onaj naËin, pronaÊi put da ga svi naπi vjernici steknu?

Ove Pouke iz Biblije pisali su dekani razliËitih adventistiËkih ko-ledæa i sveuËiliπta u Sjevernoj Americi

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, 2014., poglavlje 6

Pouka 1 26. rujna—3. listopada 2020.

Odgoj i obrazovanje uEdenskom vrtu

“Gle, uzviπen je Bog u svojoj snazi! Zar uËitelja ima poputnjega?” (Job 36,22)

Biblijski tekstovi: Postanak 2,7-23; Postanak 3,1-6; 2. Petrova1,3-11; 2. Petrova 2,1-17; Hebrejima 13,7.17.24.

VeÊini prouËavatelja Biblije poznat je zapis iz prva tri poglavlja Po-stanka, kao i galerija likova koji se tu pojavljuju: Bog, Adam, Eva, ane-li, zmija. Pozornica je prelijepi rajski vrt zvani “Eden”. Zaplet kao daslijedi logiËan niz dogaaja. Bog stvara. Bog pouËava Adama i Evu. Adami Eva grijeπe. Adam i Eva bivaju prognani iz Edena. Meutim, pomnijerazmatranje prvih nekoliko poglavlja Postanka, pogotovo kroz leÊe pou-Ëavanja i obrazovanja, pruæa nove uvide u taj dogaaj, njegove protago-niste i njihovo okruæenje.

“Odgojni sustav, utemeljen u poËetku svijeta, bio je odreen kaouzor ljudima u svim buduÊim razdobljima. Da bi se prikazala naËelatoga sustava, u domu naπih praroditelja u Edenu bila je osnovana πkolakoja je trebala sluæiti kao uzor. Edenski vrt bio je uËionica, priroda jebila udæbenik, sâm Stvoritelj bio je UËitelj, a roditelji ljudskog roda bilisu uËenici.” (Ellen G. White, Odgoj, izdanje 2017., str. 18; u izvorniku20) Bog je bio osnivaË i ravnatelj prve πkole, a i uËitelj u njoj. Ali kaoπto znamo, Adam i Eva na kraju su izabrali drugog uËitelja i nauËilipogreπne lekcije. ©to se dogodilo i zaπto, i πto mi danas moæemo nauËitina osnovi tog najstarijeg izvjeπtaja o odgoju i obrazovanju?

6

NEDJELJA 27. rujna

PRVA ©KOLA

Iako mi uglavnom ne doæivljavamo vrt kao uËionicu, ta usporedbadoista ima smisla, pogotovo kad je rijeË o Edenskom vrtu, punom ne-taknutog bogatstva Boæjeg stvaranja. Teπko je iz naπe danaπnje perspek-tive zamisliti koliko su toga ta savrπena biÊa u savrπenom svijetu moglanauËiti u toj “uËionici”.

ProËitajte Postanak 2,7-23. ©to zapaæate u vezi sa svrhovitoπÊus kojom je Bog stvorio, smjestio i uposlio Adama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je stvorio muπkarca i æenu na svoju sliku, dao im je dom iposao. Kad uzmemo u obzir odnos izmeu uËitelja i uËenika, ovaj jeodnos idealan. Bog je poznavao Adamove sposobnosti buduÊi da ga jeOn sam stvorio. Mogao je pouËavati Adama znajuÊi da je Adam u stanjuostvariti svoj puni potencijal.

Bog je Ëovjeku dao odgovornost, ali je æelio i da on bude sretan. Amoæda je dio onoga πto ga je Ëinilo sretnim bilo upravo to πto je dobioodgovornosti. Uostalom, tko ne nalazi zadovoljstvo — pa Ëak i sreÊu utome da dobije odreene duænosti i da ih vjerno izvrπava? Bog je pozna-vao Adamovo srce i znao je πto njemu treba da bi napredovao, pa mu jedao zadatak da odræava vrt. “Jahve, Bog, uzme Ëovjeka i postavi ga uedenski vrt, da ga obrauje i Ëuva.” (Postanak 2,15) Mi teπko moæemozamisliti, buduÊi da poznajemo samo svijet grijeha i smrti, πto je sve tajposao obuhvaÊao i koje je pouke Adam nesumnjivo nauËio dok je obra-ivao i odræavao vrt u kojem je æivio.

U Postanku 2,19-23 vidimo kako Bog stvara æivotinje da bi Adamupravile druπtvo, a zatim i Evu kao Adamovu æenu. Bog je znao da jeAdamu potrebno druπtvo i pomoÊ nekoga ravnog njemu, te je stvorioæenu.

Bog je takoer znao da je Ëovjeku potreban blizak odnos s Njim izato je stvorio prisno mjesto u Edenu. Sve to dokazuje Boæju svrhovitostu stvaranju i Njegovu ljubav prema ËovjeËanstvu. I ponovno, s obziromna veliku vremensku udaljenost izmeu nas i Edena, teπko je zamislitikako je to sve izgledalo — ali je izazovno pokuπati zamisliti, zar ne?

Iako smo vremenski vrlo udaljeni od Edena, joπ uvijek moæemoizvlaËiti pouke iz prirode. Koje su to pouke i kakve koristi imamood njih kada ih tumaËimo kroz leÊe Svetoga pisma?

7

PONEDJELJAK 28. rujna

UPAD

Jedna od velikih radosti za mnoge uËitelje je ureivanje uËionice:postavljanje ploËe s obavijestima, nabavljanje pomoÊnih nastavnih sred-stava i ureivanje prostorije na najpoæeljniji naËin. Kad vidimo Boæjikoncept uËionice kakva je bila Edenski vrt, vidimo koliko je paænje Onuloæio da bi Adamu i Evi osigurao odgovarajuÊe uvjete za uËenje. Æelioje da oni budu okruæeni ljepotom. Moæemo zamisliti da su svaki cvijet,ptica, æivotinja i stablo nudili moguÊnost Adamu i Evi da nauËe neπtoviπe o svojem svijetu i Stvoritelju.

A onda, nakon 1. i 2. poglavlja Postanka, u 3. poglavlju dolazi donaglog zaokreta. Pregledali smo popis svega dobrog πto je Bog stvorios najplemenitijom namjerom. Ali u Postanku 3,1 skreÊe nam se pozor-nost da je Bog dopustio slobodu izbora. Pojava zmije koja je bila “lu-kava mimo sve zvijeri poljske” donosi odstupanje od rjeËnika koji se dotog trenutka koristio. Izrazi kao πto su “bijaπe veoma dobro”, “ne bjeπeih sramota”, “lijepa za gledanje”, opisivali su djela Boæjeg stvaranja uprethodnim poglavljima. Meutim, sada, s pojavom zmije, dolazi do pro-mjene tona. Ona se opisuje kao “lukava”. Odjednom se unosi taj nega-tivni Ëimbenik u neπto πto je do tog trenutka bilo potpuno savrπeno.

Za razliku od toga, Postanak prikazuje Boga kao potpunu suprot-nost “lukavstvu”. Bog je bio naglaπeno jasan u vezi sa svojim oËekiva-njima od ljudskog para u vrtu. Na osnovi Boæje zapovijedi u Postanku2,16.17 znamo da je On postavio kljuËno pravilo koje su morali poslu-πati — da ne jedu sa stabla spoznaje dobra i zla.

Na temelju ovog dogaaja posebno se nameÊe zakljuËak da su Adami Eva stvoreni kao slobodna moralna biÊa, sposobna da izaberu izmeuposluπnosti i neposluπnosti. Dakle, od samog poËetka, Ëak i u savrπe-nom svijetu, zapaæamo postojanje ljudske slobodne volje.

ProuËite u Postanku 3,1-6 opis koji je upotrijebila zmija, a kojije Eva potom ponovila. ©to zapaæate u zmijinom obraÊanju Evi?Zapaæate li na koji je naËin Eva potom gledala na stablo spoznajedobra i zla?

..................................................................................................................................

U Postanku 2,17, Bog je rekao Adamu da Êe, ako bude jeo s togstabla, “zacijelo umrijeti”. Kada je Eva u Postanku 3,3 ponovila tu zapo-vijed, ublaæila je njezino znaËenje izostavljajuÊi rijeË “zacijelo”. U Po-stanku 3,4, zmija vraÊa tu rijeË, ali na naËin koji potpuno proturjeËionome πto je Bog rekao. Izgleda da Eva, iako je bila nauËena od Bogau vrtu, nije ozbiljno shvatila to znanje, πto se vidi iz rijeËi koje jeupotrijebila.

8

UTORAK 29. rujna

NESHVA∆ANJE PORUKE

Kao πto smo vidjeli juËer, usprkos jasnoj Boæjoj zapovijedi, Eva jeËak i svojim rjeËnikom razvodnila ono Ëemu je bila nauËena.

Premda nije pogreπno protumaËila ono πto joj je Bog rekao, to oËitonije dovoljno ozbiljno shvatila. Teπko je prenaglasiti posljedice njezinihpostupaka.

Dakle, kad se susrela sa zmijom, Eva joj je ponovila (premda nedoslovno) ono πto je Bog rekao u vezi sa stablima u vrtu (Postanak3,2.3). Naravno, ta poruka nije bila niπta novo za zmiju. Ona je bilaupoznata s tom zapovijeu i dobro pripremljena da je izokrene iskoris-tivπi Evinu prostoduπnost.

ProuËite Postanak 3,4-6. Osim πto se izravno suprotstavilaBoæjim rijeËima, πto je zmija joπ rekla, πto je, oËito, imalo uspjehakod Eve? Koja je naËela zloupotrijebila?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada joj je zmija rekla da je ta poruka dijelom netoËna, Eva jemogla otiÊi i posavjetovati se s Bogom. To je ono najljepπe u vezi spouËavanjem u Edenskom vrtu — slobodan pristup moÊnom UËiteljukoji su imali prvi uËenici nesumnjivo nadmaπuje sve πto bismo danasuopÊe mogli zamisliti ovdje na Zemlji. Meutim, umjesto da otrËi, dazatraæi boæansku pomoÊ, Eva je prihvatila zmijinu poruku. PrihvaÊanjete izmijenjene poruke ukazuje na Evinu sumnju u vezi s Bogom i onimπto im je On rekao.

U meuvremenu, Adam je i sâm zapao u teπku situaciju. “Adam jeshvatio da je njegova druæica prekrπila Boæju zapovijed, zanemarila jedi-nu zabranu koja im je dana da ispita njihovu vjernost i ljubav. U njego-vom se umu odvijala straπna borba. Æalio je πto je dopustio da Evaodluta od njega. Ali djelo je bilo uËinjeno, on Êe morati biti odvojen odosobe Ëije mu je druπtvo donosilo radost. Kako se pomiriti s tim?”(Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 36; u izvorniku 56) Naæalost,premda je znao πto je dobro a πto zlo, i on je napravio pogreπan izbor.

Razmiπljajte o ironiji laæi koju ovdje nalazimo — zmija je rekla daÊe oni, ako budu jeli s tog stabla, “biti kao bogovi” (Postanak 3,5). Alizar u Postanku 1,27 ne stoji da su oni veÊ bili kao Bog? ©to na osnovitih tekstova saznajemo o tome kako lako moæemo biti zavedeni, i zaπtosu vjera i posluπnost naπa jedina zaπtita, Ëak i kada imamo najboljeobrazovanje kakvo su imali Adam i Eva?

9

SRIJEDA 30. rujna

OBNOVA ONOGA ©TO JE IZGUBLJENO

OdluËivπi posluπati zmiju, Adam i Eva su se, izmeu ostalog, suo-Ëili s protjerivanjem iz Boæje uËionice. Zamislite samo πto su sve oniizgubili zbog grijeha. Kad shvatimo njihov pad, bolje moæemo razumjetisvrhu naπeg obrazovanja u sadaπnjem vremenu. Usprkos njihovom pro-tjerivanju, æivot u nesavrπenom svijetu dao je novu svrhu obrazovanju.

Ako je pouËavanje prije pada bilo Boæji naËin da Adama i Evu upo-zna sa sobom, svojim karakterom, dobrotom i ljubavlju, onda pouËava-nje u danaπnje vrijeme mora doprinijeti tome da se ljudski rod ponovnoupozna sa svim tim i da se u nama obnovi Boæja slika. I premda sufiziËki uklonjena iz Njegove prisutnosti, Boæja djeca joπ uvijek moguupoznati Njega, Njegovu dobrotu i ljubav. Preko molitve, sluæenja i pro-uËavanja Njegove RijeËi, moæemo se pribliæiti svojem Bogu kao πto suto Ëinili Adam i Eva u Edenu.

Dobra je vijest da zahvaljujuÊi Isusu i planu spasenja, nije sveizgubljeno. Mi imamo nadu u spasenje i obnovu. A krπÊansko pouËava-nje trebalo bi najveÊim dijelom upuÊivati uËenike na Isusa, na ono πtoje On uËinio za nas i na obnovu koju nudi.

ProËitajte 2. Petrova 1,3-11. U svjetlu svega πto su ljudskabiÊa izgubila kad su napustila Vrt, ovi redci dolaze kao ohrabrenjeda mnogo toga ipak moæe biti obnovljeno. ©to Petar tvrdi da mimoramo uËiniti da bismo mogli traæiti obnovu Boæje slike u naπemæivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusova “boæanstvena snaga obdarila nas je svime πto je potrebnoza æivot i poboænost” (2. Petrova 1,3). Kakvo obeÊanje! ©to bi to svemoglo biti? Petar nam nabraja: vjera, krepost, znanje, postojanost, suz-dræavanje i tako dalje. Zapazite takoer da Petar ovdje navodi znanje. Tanas misao, naravno, vodi do pojma obrazovanja. Pravo obrazovanje voditÊe k pravom znanju, znanju o Kristu, i tako Êemo postajati sve sliËnijiNjemu, a bit Êemo spremni i svoje znanje o Njemu prenositi drugima.

Razmislite za trenutak o Ëinjenici da je zabranjeno stablo bilostablo “spoznaje dobra i zla”. ©to nam to govori o Ëinjenici da nijesvako znanje dobro? Kako razlikujemo dobro od loπeg znanja?

10

»ETVRTAK 1. listopada

ONI KOJI PREZIRU AUTORITET

Neki uËenici smatraju se “prirodnim talentima” u razredu. Oni skorouopÊe ne moraju uËiti da bi dobili odliËne ocjene. Lako usvajaju gradivo.Znanje kao da se jednostavno “lijepi” za njih. Meutim, 1. i 2. Petrovaposlanica pokazuju da naπe obrazovanje u Kristu pruæa podjednakemoguÊnosti svima koji mu se posvete.

Ipak, ohrabrujuÊe rijeËi iz 1. poglavlja 2. Petrove poslanice u suprot-nosti su s otreænjavajuÊom opomenom u 2. poglavlju.

ProËitajte 2. Petrova 2,1-17. Koje snaæne i oπtre rijeËi Petarovdje iznosi? U isto vrijeme, usred tih oπtrih opomena i ukora,kakva nam je velika nada obeÊana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite πto Petar u 10. retku piπe o onima koji preziru autoritet.Ovo je ujedno oπtar ukor za naπe vrijeme. Mi kao crkveno tijelo mora-mo raditi na preuzimanju odreenih razina autoriteta (vidi Hebrejima13,7.17.24), a pozvani smo i da im se pokoravamo i budemo im posluπni,makar u onom stupnju u kojem su oni sami vjerni Gospodinu.

Meutim, usred tih oπtrih ukora, Petar (u 9. retku — VaraædinskaBiblija) iznosi potpuno suprotnu misao. On kaæe da bez obzira na to πtoima moÊ uniπtiti one koji izaberu prijevaru, “znade Gospodin poboæneiz kuπnji izbavljati”. ZnaËi li to da dio naπega krπÊanskog obrazovanjanije samo izbjegavanje kuπnji, veÊ i uËenje na koje nas sve naËine Bogmoæe izbaviti iz njih i zaπtititi od onih koji æele, kako on kaæe, “kradomunijeti pogubna krivovjerja” (2. Petrova 2,1)? BuduÊi da je preziranjevlasti tako oπtro osueno, zar naπe krπÊansko obrazovanje ne bi trebaloobuhvatiti i uËenje kako da na ispravan naËin razumijemo svoje uËitelje,kako da im se pokorimo i da ih sluπamo (Hebrejima 13,17)?

Premda se ne moæe reÊi da su Adam i Eva prezirali autoritet, oni sumu na kraju odluËili biti neposluπni. A njihov prijestup dodatno oteæavaËinjenica da su oni to uËinili nasuprot onome πto im je taj autoritet, Bogosobno, rekao, i koji je to, uostalom, uËinio za njihovo dobro.

Pozabavite se detaljnije pitanjem autoriteta ne samo u crkvi i obite-lji, veÊ i u æivotu uopÊe. Zaπto je autoritet toliko vaæan, bilo da je rijeËo njegovom pravilnom pokazivanju ili o pravilnom iskazivanju poπtova-nja prema njemu? Iznesite svoje odgovore u subotu u razredu.

11

PETAK 2. listopada

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Sveti par nisu bila samo djeca pod Boæjom oËinskom brigom, veÊstudenti koji su primili pouke sveznajuÊeg Stvoritelja. Njih su posjeÊi-vali aneli, a darovana im je zajednica s njihovim Stvoriteljem bez velakoji bi ih dijelio. Oni su bili puni krjeposti koju su dobivali iz drvetaæivota, a njihova umna snaga bila je samo malo manja od aneoske.Tajne vidljivog svemira — ’Ëudesa to su znanja savrπenog’ (Job 37,16)pruæala su im neiscrpan izvor pouka i zadovoljstva. BeskonaËni Tvoraci Graditelj obznanio je ljudskim umovima zakone i djelovanje prirodekoji su predmet ljudskog prouËavanja veÊ πest tisuÊa godina. Oni surazgovarali s listom i drvetom, upoznajuÊi se s tajnama njihovog æivota.Adam je poznavao svako æivo stvorenje, od moÊnog levijatana koji seigrao u vodi do siÊuπnog insekta koji je uæivao na sunËevim zrakama.On je svima dao ime i upoznao se s njihovom naravi i navikama. Boæjaslava na nebesima, bezbrojni svjetovi i njihov redoslijed kretanja, stva-ranje oblaka, tajne zvuka i svjetlosti, dana i noÊi — sve je to bilo dostup-no za prouËavanje prvim roditeljima. Na svakom listu u πumi, na sva-kom kamenu u planinama, na svakoj sjajnoj zvijezdi, na zemlji, u zrakuili nebu napisano je bilo Boæje ime. Red i sklad stvaranja govorili su imo neograniËenoj mudrosti i sili. Oni su uvijek iznova otkrivali privlaËno-sti koje su njihova srca ispunjavala dubljom ljubavlju i poticala ih nanove izraze zahvalnosti.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 31; uizvorniku 50,51)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ako je Bog izvorno namjeravao da πkola i posao pruæajuljudima priliku da se upoznaju s Njim i Njegovim djelima, postupa-mo li mi u svojem radu danas u skladu s tom Boæjom namjerom?Kako se moæemo bolje upoznati s Bogom na svojem poslu (bilo daje rijeË o plaÊenom poslu, stjecanju obrazovanja, volontiranju, evan-eoskoj sluæbi itd.)?

2. Kad Ëitamo o Sotoninom lukavstvu u Edenskom vrtu, lakomoæemo postati maloduπni zbog svoje ljudske slabosti. Adam i Evasu znali da je Bog blizu, a ipak su povjerovali u poluistinu koju suËuli od zmije. Kako mi danas, premda nemamo tu tijesnu fiziËkubliskost s Bogom, joπ uvijek moæemo pronaÊi snagu u Njemu, kojaÊe nam pomoÊi da odolimo kuπnji?

3. Razgovarajte o pitanju autoriteta i o tome zaπto je takovaæno biti mu posluπan. ©to se dogaa kad granice autoriteta po-stanu nejasne? Kako se autoritet moæe zloupotrijebiti i kako reagi-ramo kada se to dogodi?

12

PomoÊ sveÊeniku u nevoljiRumunjski sveÊenik doπao mi je s molbom: “Moæeπ li uvjeriti Ëlanove

povjerenstva da imam dobar posao i dobru razinu obrazovanja kako bihmogao zapoËeti svoj doktorski studij?”

SveÊenik se upisao na studij teologije na SveuËiliπtu u Strasbourgu uFrancuskoj, ali je povjerenstvo za doktorate odluËilo da najprije mora pono-viti godinu dodiplomskog studija. Bio sam doktorski student druge godine,a on i ja smo sklopili prijateljstvo kad smo shvatili da smo obojica izRumunjske.

“Vjerujeπ li u Boga?” upitao sam sveÊenika smijeπeÊi se.Bio je iznenaen. “Naravno da vjerujem!” odgovorio je.“Vjerujeπ li u snagu molitve?” upitao sam.“Vjerujem da Bog moæe Ëiniti Ëuda,” rekao je sveÊenik.“Ne govorim o obiËajima ili nekom vjerskom obredu,” rekao sam. “Bog

moæe odgovoriti na naπe molitve ako se izravno molimo Njemu.”Nekoliko dana kasnije pozvao sam sveÊenika da se moli sa mnom.“Prije nego πto pitam profesore, najprije bismo se trebali moliti,” rekao

sam. SveÊenik se sloæio.OdluËio sam ne pokuπavati uvjeriti profesore da promijene pravila za

sveÊenika, nego sam, umjesto toga, predloæio da im pokaæe kako se uobrazovnom sustavu Rumunjske primjenjuje francuski model. Susreo samse sa svakim od sedam profesora koji su sjedili u povjerenstvu. Svaki jeobeÊao da Êe pitanje pregledati na sljedeÊem sastanku povjerenstva.

Profesori su provjerili sveÊenikovo znanje u posebnom intervjuu i pri-hvatili su ga u doktorski program. Zahvalili smo Bogu na Ëudu!

Naπe prijateljstvo procvjetalo je tijekom sljedeÊe dvije godine. SveÊenikje Ëesto posjeÊivao moj dom da s mojom obitelji razgovara, ruËa i da imamobogosluæje. No, tijekom svoje treÊe godine sveÊenik je najavio da Êe napu-stiti program. “Imam novi posao,” rekao je. “Postavljen sam za dræavnogtajnika Rumunjske za vjerska pitanja.”

Postao je najviπi vjerski duænosnik rumunjske vlade. Nikad ne znatedalekoseæni utjecaj svojih rijeËi i djela.

»uvπi da je sveÊenik preuzeo duænost, neki adventisti u Rumunjskojpribojavali su se ograniËenja vjerske slobode, posebno protiv pripadnikamanjih vjerski zajednica poput Crkve adventista sedmog dana. Ali nijedanse takav pokuπaj nije ostvario. Zapravo, sveÊenik je postao vladin ministarza odnose s vjerskim zajednicama — i doista, bio je neizmjerno poπten iobjektivan s ljudima svih vjera.

Nakon πto se smjestio u svojem poslu, u πali sam traæio da posjetimnjegov ured kako bismo se fotografirali. “Æelim pokazati svojoj djeci da videda znam nekoga slavnog,” πalio sam se.

On se nasmijao. “Doi, kad god poæeliπ”, rekao je. Ostali smo prijateljido danas.

Gabriel Golea, tajnik Francusko-belgijske unijesa sjediπtem u Parizu, Francuska

13


Pouka 2 3.—10. listopada 2020.

Obitelj“Posluπaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka

svoje majke!” (Izreke 1,8)Biblijski tekstovi: Postanak 3,1-15; 2. KorinÊanima 4,6; Luka

1,26-38; Matej 1,18-24; Efeæanima 4,15; 1. Ivanova 3,18; Ponovljenizakon 6.

Kao ljudska biÊa, mi stalno (u idealnom sluËaju) uËimo. Zapravo,sâm æivot je πkola.

“Od najranijih vremena vjerni u Izraelu s velikom su pozornoπÊuodgajali mlade. Gospodin je dao upute da se djeca pouËavaju, Ëak i odnajmanjih nogu, o Njegovoj dobroti i veliËini, osobito onako kako su seotkrile u Njegovom Zakonu i prikazale u povijesti Izraela. Pjesma, moli-tva i pouke iz Pisma morale su biti prilagoene umu koji se razvija.OËevi i majke trebali su pouËiti svoju djecu da je Boæji zakon izrazNjegova karaktera, i tako se primanjem naËela Zakona u srce, BoæjeobliËje utiskivalo u duhovni svijet i duπu. VeÊi dio pouËavanja bio jeusmen, ali mladi su takoer uËili Ëitati hebrejske spise, a pergamentnisvici starozavjetnih zapisa bili su otvoreni za njihovo prouËavanje.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 43; u izvorniku 69)

Tijekom veÊeg dijela ljudske povijesti, pouËavanje se odvijalo uglav-nom kod kuÊe, osobito u ranim godinama. ©to Biblija kaæe o pouËavanjuu obitelji i koje naËelo moæemo iz toga izvuÊi za sebe bez obzira na naπeobiteljsko stanje?

14

NEDJELJA 4. listopada

PRVA OBITELJ

Na poËetnim stranicama Svetoga pisma nije nam dano mnogopojedinosti — zapravo, nije nam dano gotovo niπta — u vezi s vrstomobiteljskog pouËavanja u najranijim danima ljudske povijesti, premdamoæemo biti priliËno sigurni da se u to vrijeme obrazovanje stjecalounutar obiteljske strukture.

“U srediπtu sustava odgoja koji je utemeljen u Edenu bila je obitelj.Adam je bio ‘sin Boæji’ (Luka 3,38), a djeca Sveviπnjega primala supouke upravo od svojega Oca. Njihova πkola bila je u najpotpunijemsmislu te rijeËi obiteljska πkola.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 31; uizvorniku 33)

I premda ne znamo toËno πto se tamo uËilo, moæemo biti sigurni daje imalo veze s Ëudima stvaranja, a nakon pada u grijeh i s planomspasenja.

»emu nas uËe sljedeÊi tekstovi i zaπto je to nesumnjivo bilo dioobrazovanja koje su Adam i Eva pruæili svojoj djeci? Postanak 1-2; 3,1-15; 2. KorinÊanima 4,6; Luka 10,27; GalaÊanima 3,11;Otkrivenje 22,12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Odgojni sustav, utemeljen u poËetku svijeta, bio je odreen kaouzor ljudima u svim buduÊim razdobljima. Da bi se prikazala naËelatoga sustava, u domu naπih praroditelja u Edenu bila je osnovana πkolakoja je trebala sluæiti kao uzor.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 18; u izvor-niku 20)

KrπÊanski odgoj usmjeren je na pouËavanje obitelji i vjernika opitanjima doktrine, bogosluæja, nastave, zajedniπtva, evaneoskog radai sluæbe. Dom je mjesto na kojem propovijedamo Ëlanovima obitelji oBoæjoj ljubavi i obeÊanjima. To je mjesto gdje se Isus predstavlja djecikao njihov Gospodin, Spasitelj i Prijatelj, i gdje se Biblija uzdiæe kaoBoæja rijeË. Obitelj je mjesto na kojem primjerom pokazujemo kakoizgleda zdrav odnos s naπim nebeskim Ocem.

U Postanku 4,1-4 vidimo da su i Kajin i Abel donijeli svoje prinoseGospodinu. Sa sigurnoπÊu moæemo pretpostaviti da su oni u sklopusvojeg obiteljskog odgoja uËili o znaËenju i vaænosti ærtava u vezi splanom spasenja. Naravno, kao πto izvjeπtaj pokazuje, dobar odgoj nedovodi uvijek do rezultata koje oËekujemo.

Bez obzira na stanje u vaπem domu, koje odluke moæete donijetida bi on postao okruæenje u kojem se istina uËi i provodi u æivot?

15

PONEDJELJAK 5. listopada

ISUSOVO DJETINJSTVO

Sveto pismo daje nam vrlo malo pojedinosti o Isusovom djetinjstvu.VeÊi dio tih godina ostaje tajna. Meutim, imamo odreeni uvid u karakterNjegovih ovozemaljskih roditelja, Marije i Josipa, a to πto saznajemo onjima moglo bi nam pomoÊi da razjasnimo poneπto o Njegovom djetinj-stvu i ranom odgoju.

»emu nas sljedeÊi tekstovi uËe u vezi s Marijom i Josipom, ina koji nam naËin pruæaju uvid u Isusov odgoj od strane Njegovihroditelja?

Luka 1,26-38 ......................................................................................................

Luka 1,46-55 ......................................................................................................

Matej 1,18-24 ......................................................................................................

Na osnovi ovih tekstova moæemo vidjeti da su i Marija i Josip bilivjerni Æidovi, koji su nastojali æivjeti u posluπnosti Boæjim zakonima izapovijedima. I doista, kada im je Gospodin priπao i rekao πto Êe im sedogoditi, oni su vjerno uËinili sve πto im je reËeno.

“Dijete Isus nije primalo pouke u πkolama pod okriljem sinagoga.Njegova je majka bila Njegov prvi zemaljski uËitelj. S njezinih usana iiz proroËkih svitaka On je nauËio nebeske istine. One iste rijeËi πto ihje sam izgovorio Mojsiju za Izraela, sad je usvajao na krilu svoje majke.Kad je preπao iz djetinjstva u mladiÊko doba, nije traæio rabinske πkole.Njemu nije bio potreban odgoj koji bi stekao na takvim izvorima, jer Bogje bio Njegov UËitelj.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 43; u izvorniku70)

Nema sumnje da su oni bili dobri i vjerni uËitelji tom djetetu, ali,kao πto nam otkriva Luka 2,41-50, bilo je mnogo toga u vezi s njihovimSinom πto oni nisu razumjeli jer je Isus posjedovao znanje i mudrostkoje Mu je mogao pruæiti jedino Bog.

ProËitajte ponovno navedeni citat Ellen G. White. Kako razumi-jemo da je On uËio u krilu svoje majke rijeËi koje je sâm izgovorio?©to nam to govori o Boæjoj Ëudesnoj ljubavi? Kako bismo mi, palai greπna stvorenja, trebali odgovoriti na nju?

16

UTORAK 6. listopada

KOMUNIKACIJA

U vrlo odreenom smislu, pouËavanje se na opÊoj razini svodi nakomunikaciju. UËitelj posjeduje znanje, mudrost, informacije i Ëinjenice,sve ono πto treba prenijeti uËeniku. Netko tko je pun znanja, mora tobiti sposoban prenijeti drugima. U suprotnom, kakva je korist od svegaπto zna, barem u pogledu pouËavanja?

Na drugoj razini, meutim, vjeπtine pouËavanja ne podrazumijevajusamo komunikacijske sposobnosti. U tom je procesu od presudnog zna-Ëenja izgraivanje odnosa. “Pravi nastavnik moæe ponuditi svojim uËe-nicima malo darova koji bi bili vredniji od njegovog druπtva. Odrasle, ajoπ viπe mladeæ i djecu, stvarno moæemo razumjeti tek kad im se pri-bliæimo sa simpatijom. Moramo ih razumjeti da bismo im mogli πtouspjeπnije pomoÊi.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 177; u izvorniku 212)

Drugim rijeËima, uspjeπno pouËavanje odvija se i na emotivnoj iosobnoj razini. U sluËaju obitelji kao πkole to je vrlo vaæno. Mora seizgraditi dobar odnos izmeu uËenika i uËitelja.

Odnosi se uspostavljaju i razvijaju putem komunikacije. Ako krπÊa-ni ne komuniciraju s Bogom tako πto Ëitaju Bibliju ili se mole, njihovodnos s Bogom je u zastoju. Obiteljima je potrebno boæansko vodstvoako æele rasti u milosti i spoznavanju Krista.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Psalam 37,7-9; Izreke 10,31.32;27,17; Efeæanima 4,15; 1. Ivanova 3,18; Titu 3,1.2; Jakov 4,11.©to iz njih moæemo nauËiti o izgradnji snaænih obiteljskih odnosa(ili bilo koje vrste odnosa, kad smo veÊ kod toga)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odvajanje vremena da bismo sijali dobro sjeme komunikacije neÊesamo pripremiti Ëlanove obitelji za osobni odnos s Kristom, nego Êe impomoÊi i da razviju meusobne odnose unutar obitelji. To Êe otvoritikanale komunikacije koji Êe vam biti dragocjeni kad vam djeca stignudo puberteta i kad odrastu. A Ëak i ako nemate djecu, naËela kojanalazimo u tim tekstovima vrijede za sve vrste odnosa.

Razmislite takoer zaπto nije vaæno samo ono πto kaæemo, veÊi kako to kaæemo. ©to ste nauËili iz situacija u kojima je naËin nakoji ste neπto rekli u velikoj mjeri poniπtio utjecaj onoga πto sterekli, Ëak ako je to πto ste rekli bilo ispravno?

17

SRIJEDA 7. listopada

ULOGA RODITELJA

“I vi, oËevi, ne razdraæujte djece svoje, nego ih odgajajte ste-gom i opomenom Gospodnjom!” (Efeæanima 6,4 — VaraædinskaBiblija) “Tko Êe naÊi æenu vrsnu? Viπe vrijedi ona nego biserje.”(Izreke 31,10)

Roditelji imaju veliku odgovornost. Otac je glava obitelji, a obiteljje mjesto gdje se odgaja crkva, πkola i druπtvo. Ako je otac slab, neod-govoran i nekompetentan, posljedice Êe trpjeti obitelj, crkva, πkola idruπtvo. OËevi trebaju pokazivati plod Duha, a to je “ljubav, radost, mir,strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost” (GalaÊani-ma 5,22.23).

Majke imaju moæda najvaæniju ulogu u Ëitavom druπtvu. One imajuveliki utjecaj na oblikovanje karaktera svoje djece i stvaranje raspoloæe-nja i ozraËja koji vladaju u domu. OËevi bi trebali dati sve od sebe kakobi suraivali s majkama u odgajanju svoje djece.

©to mogu oËevi i majke nauËiti iz sljedeÊih tekstova: Efeæanima5,22.23.25.26; 1. KorinÊanima 11,3; 2. KorinÊanima 6,14; Rimlja-nima 13,13.14; 2. Petrova 1,5-7; Filipljanima 4,8?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moralna je obveza krπÊanskih roditelja da svojim ponaπanjem pru-æe biblijski primjer Krista i Crkve. BraËni odnos analogija je Kristovogodnosa prema Crkvi. Ako roditelj ne prihvaÊa ulogu voe, ili ako jeprovodi na nasilan naËin, on pruæa laænu sliku Krista pred svojom dje-com i cijelim svijetom. Bog zapovijeda svim krπÊanskim roditeljima damarljivo pouËavaju svoju djecu (vidi Ponovljeni zakon 6,7). Roditelji suduæni svoju djecu nauËiti da svesrdno vole Gospodina. Trebaju ih nau-Ëiti strahu Gospodnjem, potpunom posveÊenju i pokoravanju Njemu uljubavi.

U Postanku 6,7 Izraelcima su dane posebne upute o tome kako dapouËavaju svoju djecu o velikim stvarima koje je Gospodin uËinio zasvoj narod. Koliko god bila veliËanstvena poruka koju su oni mogliprenijeti svojoj djeci, mi koji æivimo nakon Kristovog kriæa imamo joπbolju, zar ne?

Prema tome, pouËavanje koje se od nas oËekuje trajni je, proaktivnidogaaj tijekom kojeg prenosimo istinu o Bogu svojoj djeci i priprema-mo ih za njihov osobni odnos s Kristom.

Ipak, svima nam je dan sveti dar slobodne volje. Na kraju krajeva,naπa Êe djeca, kad odrastu, sama za sebe odgovarati pred Bogom.

18


DA NE ZABORAVIMO

Prije nego πto su Izraelci uπli u ObeÊanu Zemlju, Mojsije im seponovno obratio da bi ih podsjetio kako ih je Bog vodio na ËudesannaËin, i da bi ih opet posavjetovao da ne zaborave πto je sve uËinio zanjih. Knjiga Ponovljeni zakon na mnogo naËina iznosi Mojsijevu po-sljednju volju i oporuku. I premda je pisana prije viπe tisuÊa godina, ukulturi i æivotnim prilikama drastiËno razliËitim od svega s Ëim se midanas suoËavamo, naËela koja su u njoj iznesena vrijede i za nas.

ProËitajte Ponovljeni zakon 6. ©to moæemo nauËiti iz tog od-lomka u vezi s naËelima krπÊanskog odgoja? ©to bi trebalo biti onoglavno Ëemu uËimo ne samo svoju djecu, veÊ svakoga tko ne zna onoπto mi znamo o Bogu i Njegovom divnom Ëinu spasenja? Koje joπopomene nalazimo u tim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Najvaænije od svega πto su trebali nauËiti svoju djecu bilo je BoæjeËudesno djelovanje meu njima. A osim toga, dano im je i jasno upozo-renje da ne zaborave niπta od onoga πto je Bog uËinio za njih.

Naravno, ako roditelji imaju prvu i glavnu ulogu u ugradnji biblij-skog nauka u æivot njihove djece, onda su oni duæni urediti svoj æivotna takav naËin da steknu odgovarajuÊe znanje i odvoje vrijeme koje Êeprovoditi sa svojom djecom.

“Majka je prva djetetova uËiteljica. U razdoblju najveÊe osjetljivostii najbræeg razvitka, njegov odgoj je ponajviπe u njezinim rukama.” (EllenG. White, Odgoj, str. 227; u izvorniku 275)

To je kljuËno vrijeme kad roditelji govore svojoj djeci o Boæjoj lju-bavi i Njegovim obeÊanjima. Redovno odvajanje vremena da biste svojudjecu osobno pouËavali o Boæjoj mudrosti i Njegovim obeÊanjima imatÊe pozitivan utjecaj na vaπu obitelj i u buduÊim naraπtajima.

ProËitajte sljedeÊi tekst: “Napominji ih [rijeËi koje ti ja zapovi-jedam danas] svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediπ u svojojkuÊi i kad ideπ putem; kad lijegaπ i kad ustajeπ.” (Ponovljeni zakon6,7) Kakvu poruku tu nalazimo i koliko je vaæno da istinu o Boguuvijek napominjemo ne samo svojoj djeci, veÊ i sebi samima?

19

PETAK 9. listopada


U knjizi Odgoj Ellen G. White proËitajte sljedeÊa poglavlja: “Pri-prema”, str. 227—232 (u izvorniku 275-282); “ZajedniËki rad”, str. 232—235 (u izvorniku 283—286) i “Disciplina”, str. 236—243 (u izvorniku287—297).

“Na oËevima poËiva jednaka odgovornost za rani i za kasniji odgojdjeteta. Stoga je prijeko potrebno da se oba roditelja za to pomnjivo itemeljito pripreme. Prije nego πto odluËe preuzeti duænost roditeljstva,muπkarci i æene moraju upoznati zakone tjelesnog razvitka. … Morali birazumjeti i zakone umnog razvitka i Êudorednog odgoja.” (Ellen G. White,Odgoj, str. 227; u izvorniku 276)

“Suradnju moraju poËeti otac i majka u obiteljskoj svakodnevici.Zajedno su odgovorni za odgoj svoje djece i zato stalno moraju zajedniË-ki raditi. Neka se predaju Bogu moleÊi Ga da im pomogne kako bi jednodrugo podræavali. … Roditelji koji tako odgajaju djecu teπko Êe se naÊimeu onima koji kritiziraju uËitelja. OsjeÊaju da dobro njihove djece ipravednost prema πkoli zahtijevaju da, koliko god je to moguÊe, podræa-vaju i cijene onoga tko sudjeluje u noπenju njihove odgovornosti.” (EllenG. White, Odgoj, str.233; u izvorniku 283)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Bilo da imamo djecu ili ne, svi mi æivimo u nekoj vrstiobiteljskog okruæenja i svi komuniciramo s drugima. ©to vam izpouke za ovaj tjedan moæe pomoÊi u komunikaciji, ili Ëak i svje-doËenju drugima, bilo u mjestu u kojem æivite ili negdje drugdje?

2. Mi smo skloni na obrazovanje gledati kao na neπto dobro.(Uostalom, tko bi mogao biti protiv obrazovanja?) A je li uvijektako? Koji bi mogao biti primjer izvitoperenog obrazovanja koje jepretvoreno u neπto loπe? ©to bi nam iz tih negativnih primjeramoglo pomoÊi da obrazovanje pretvorimo u neπto dobro?

3. Kao πto je spomenuto u odsjeku za srijedu, svima nam jedan sveti dar slobodne volje. Prije ili poslije, kada djeca odrastu,ona Êe morati donositi vlastite odluke u vezi s Bogom o kojem suuËila tijekom Ëitavog djetinjstva. Zaπto svi roditelji, a zapravo i sviostali koji svjedoËe drugima i da nastoje ih upoznati s Evaneljem,moraju uvijek imati na umu tu kljuËnu istinu o slobodnoj volji?

20

Australski propovjednik u EtiopijiEttienne McClintock (51) nije niπta uzimao zdravo za gotovo u Etiopiji.

Kao radijski voditelj 3ABN Australija propovijedao je u gradu Shisho, kojise nalazi trideset i pet kilometara od Awasse, drugog po veliËini grada uEtiopiji, u sklopu programa ukljuËenost svih vjernika, 2019. godine, uorganizaciji IstoËne srednjofriËke divizije. Napajanje strujom bilo je s pre-kidima, a prve dvije veËeri propovijedao je u mraku.

UnatoË tehniËkim izazovima, prisustvovalo je viπe od Ëetiri stotine lju-di koji su pratili sastanke na otvorenom. Guæva je bila daleko veÊa izvancrkve, a Ettienne je propovijedao iz improvizirane nadstreπnice s plastiË-nom folijom kao krovom.

Ettienne je bio zabrinut dok se pripremao za treÊi sastanak. Iako jeiznajmljeni generator osiguravao struju, kiπa je poËela padati samo tridesetminuta prije poËetka programa. Nadao se da to neÊe odvratiti ljude od dola-ska na predavanje.

Kiπa je prestala na poËetku sastanka, ali kiπni su oblaci ispunili nebo.Ettienne je propovijedao jedva petnaestak minuta kad je kiπa ponovo krenula.

Kako se pljusak pojaËavao, ljudi su poËeli napuπtati sastanak. Iako jeEttienne imao neku zaπtitu u improviziranom skloniπtu, sluπatelji su sjedilina otvorenom.

“Starjeπine u crkvi i ja molili smo se da kiπa prestane, a sada se kiπavratila,” prisjeÊa se Ettienne. “Morali smo neπto poduzeti. Ali πto?”

Odjednom mu je doπla prava misao. Svake veËeri govorio je o Boæjojvlasti nad boleπÊu, grijehom i smrÊu. Ali Bog ima moÊ i nad vremenskimprilikama. Mogao se moliti da kiπa prestane. Ali πto ako Bog odluËi nezaustaviti kiπu? Njegova bi poruka izgubila vjerodostojnost i ljudi bi mogliprestati prisustvovati predavanjima.

U tom trenutku doπao mu je na um redak iz 1. Ivanove 5,14: “A akoznamo da nas usliπava πto god ga molimo, znamo da veÊ posjedujemo onoπto smo ga molili.”

Ettienne je tiho molio: “Vjerujem, Gospodine, ali molim Te: pomozimojoj nevjeri.”

Preko svojeg prevoditelja pozvao je sluπatelje da se s njim mole da kiπaprestane. Trenutak nakon πto je rekao: “Amen,” kiπa je prestala. Nije padalasve do kraja programa te veËeri. Nakon propovijedi je oko dvije stotine ljudidoπlo naprijed traæiti molitvu. “Ljudi su posvuda kleËali,” kaæe Ettienne.“Dok smo kleknuli u blato, molili smo molitvu zahvalnosti i predaje Bogu.”

Vidjevπi kako pola ljudi kleËi na tlu, Ettienne se prisjetio kako su senjegova obitelj i prijatelji molili za njegova predavanja u Australiji. Zahvalioje Bogu na njihovim molitvama.

“Bog mi je dao novo iskustvo,” kaæe on. “Do tog iskustva u æivotupreuzimao sam male rizike i molio Boga za sitne nagrade. Ali ovo je biovisoki rizik zbog kojeg sam se osjeÊao nelagodno i ranjivo; ali nagrada jebila nevjerojatno velika.“

Vania Chew

21



Zakon kao uËitelj“Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom

duπom svojom i svom snagom svojom!” (Ponovljeni zakon 6,5)Biblijski tekstovi: Ponovljeni zakon 6,5; Ponovljeni zakon 31,9-

27; Rimljanima 3,19-23; Otkrivenje 12,17; 14,12; Marko 6,25-27;Hebrejima 5,8.

UpozoravajuÊi GalaÊane na legalizam, Pavao je pisao: “Kad bi biodan Zakon koji bi mogao dati æivot, onda bi opravdanje dolazilo doistaod Zakona.” (GalaÊanima 3,21) Naravno, kad bi ijedan zakon mogao“dati æivot”, bio bi to Boæji zakon. A ipak, Pavao poruËuje da nas greπnikeËak ni Boæji zakon ne moæe oæiviti. Zaπto? “Ali je Pismo sve zatvorilopod grijeh, da se obeÊanje, na osnovi vjere u Isusa Krista, dadne onimakoji vjeruju.” (GalaÊanima 3,22)

Dakle, ako Zakon ne moæe podariti æivot smrtnicima, koja je uopÊenjegova svrha osim da nam ukaæe na naπu potrebu za miloπÊu? Ima lionda Zakon samo negativnu ulogu? Je li on tu samo da bi nam pokazaonaπe grijehe?

Ne. Zakon je tu i zato da bi nam ukazao na put æivota koji se nalazisamo u Isusu. To je takoer svrha pravog obrazovanja — da nas uputina æivot milosti, vjere i posluπnosti Kristu. Zato Êemo ovoga tjedna, usklopu pitanja o krπÊanskom obrazovanju, prouËavati ulogu Boæjegzakona. U tom smislu pogledajmo Ëemu Zakon, premda nas ne moæespasiti, ipak moæe nauËiti o vjeri, milosti i ljubavi naπeg Boga premapalom ËovjeËanstvu.

22


LJUBITI BOGA I BOJATI GA SE

Knjiga Ponovljeni zakon sadræi Mojsijeve posljednje rijeËi upuÊenenovom naraπtaju Izraelaca — onom koji Êe konËano uÊi u ObeÊanuZemlju. Ali prije toga, on je za njih imao neke vrlo jasne poruke i upute.

ProËitajte Ponovljeni zakon 31,9-13. ©to znaËi bojati se Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je imao odreenu namjeru Ëak i u vezi s naËinom na koji jedavao svoj Zakon Izraelu. On se svim sredstvima potrudio da Njegovizakoni ne budu zaboravljeni. To nam otkriva da je Bog strpljivi uËitelj.On pouËava, ponavlja pouke, πalje proroke i svoje sluge da bi prenioporuku. I to Ëini uvijek iznova. Zar nije istina da velik dio starozavjetnihspisa ne govori ni o Ëemu drugom nego o Bogu koji svoj narod pouËavakako da ide putem æivota?

Zapazite kako Mojsije u tim redcima naglaπava koliko je vaæno dase buduÊi naraπtaji upoznaju sa Zakonom. Mojsije to opisuje kao procesod dva koraka. Djeca Izraelova najprije sluπaju Zakon, a zatim “nauËitÊe bojati se Jahve, Boga vaπega” (Ponovljeni zakon 31,13).

Prvo sluπaju, a onda uËe bojati se Boga. Dakle, ta potreba za uËenjempodrazumijeva da strah nije prirodni ishod poznavanja Zakona. Bojati seBoga proces je koji se mora nauËiti. Mojsije napominje da su znanje istrah proces i da nisu u uzroËno-posljediËnom odnosu.

Osim toga, πto znaËi “bojati se Boga” kad je narodu takoer reËeno:“Ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom duπom svojom isvom snagom svojom” (Ponovljeni zakon 6,5)? Moæda to moæemo us-porediti s ljubavlju i strahom koje dijete osjeÊa prema dobrom ocu, kojiotkriva svoju ljubav i brigu time πto pokazuje da govori ono πto misli ida misli ono πto govori. Ako imate takvog oca i uËinite neπto loπe,snosit Êete posljedice svojeg zlodjela. Da, mi moæemo ljubiti Boga ibojati Ga se u isto vrijeme. To nisu proturjeËni pojmovi. ©to viπe sa-znajemo o Bogu, viπe Ga ljubimo zbog Njegove dobrote. A opet, u istovrijeme, πto viπe upoznajemo Boga, viπe Êemo Ga se bojati jer uviamokoliko je On svet i pravedan, a koliko smo mi greπni i nepravedni, ishvaÊamo da samo zahvaljujuÊi nezasluæenoj milosti nismo uniπteni.

Kako vi razumijete πto znaËi ljubiti Boga i bojati Ga se u istovrijeme?

23


SVJEDOK PROTIV TEBE

Kad je Mojsije shvatio da Êe ubrzo umrijeti, bio je duboko svjestanprilika koje Êe ostaviti za sobom. Znao je da Êe nakon njegove smrtiIzraelci uÊi u ObeÊanu Zemlju — Kanaan. Znao je takoer da Êe onipostati buntovni poπto stignu do svojeg odrediπta za kojim su tako dugotragali.

ProËitajte Ponovljeni zakon 31,14-27. Koje je pripreme Mojsijepoduzeo prije svoje smrti? Koje su bile Mojsijeve glavne brige ikako se on njima pozabavio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mojsijev ton pomalo podsjeÊa na ton uËitelja koji se priprema zaodlazak. Svjestan je da su se njegovi aci loπe ponaπali dok njega nijebilo “u razredu”, i nije toliko naivan da bi pomislio kako se neÊe pobunitii u njegovoj odsutnosti. Zato daje uputu levitima koji su nosili KovËegsaveza da knjigu Zakona stave odmah pokraj KovËega kako bi ona bila“svjedok”. Mojsije ne ostavlja samo nastavni plan za svojeg zamjenika.On ostavlja svjedoka. Mojsije govori o knjizi Zakona kao da je to æivobiÊe koje ima moÊ da ukori ljudsko srce.

Razmislite o Zakonu kao “svjedoku protiv” njih. Kako razumi-jemo tu istu misao u Novom zavjetu? Vidi Rimljanima 3,19-23. Nakoji nam naËin Zakon ukazuje na naπu potrebu za miloπÊu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Ponovljenom zakonu 31, Bog nalaæe Mojsiju da zapiπe pjesmukoju ga je On sam nauËio. Mojsije je onda trebao nauËiti Izraelce tupjesmu s namjerom koja je zabiljeæena u 19. retku: “da mi ova pjesmabude svjedokom protiv Izraelaca”. Ponovno vidimo da se Boæje smjerni-ce personificiraju. Kada se pjevaju, rijeËi se lakπe objavljuju i πire. Akada je pjesma svjedok, ona ima moÊ da navede ljude da se zagledajuu sebe i vide πto ona govori o njima.

»ak i kad nastojimo biti posluπni Boæjem zakonu svom snagomkoju nam je On dao, na koji naËin Zakon ipak djeluje kao “svjedokprotiv” nas? Kako nam taj svjedok ukazuje na potrebu za Evane-ljem u naπem æivotu?

24

UTORAK 13. listopada

DA BISTE NAPREDOVALI

U cijeloj Bibliji sluπamo i o drugim rezultatima poznavanja i po-sluπnosti Boæjem zakonu.

ProËitajte Joπua 1,7.8. ©to je Jahve rekao Joπui i kako senaËela koja tu nalazimo mogu primijeniti na nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog kaæe Joπui prigodom ulaska u Kanaan: “Samo budi jak i veomaodvaæan, pazeÊi da izvrπiπ sve po zakonu πto ti ga je zapovjedio Mojsije,sluga moj; ne odstupaj od njega ni desno ni lijevo da bi napredovao usvemu u πto kreneπ.” (Joπua 1,7 — Varaædinska Biblija)

Takvo vienje napretka kao posljedice posluπnosti, djeluje pomalokao suprotnost shvaÊanjima danaπnjeg svijeta o napretku. Danas mnogivjeruju da su obiljeæja napretka inovativnost, kreativnost i oslanjanje nasebe. Da bismo napredovali u odreenoj djelatnosti, to Ëesto zahtijevaizvanredni talent i preuzimanje rizika.

Meutim, u Boæjim oËima napredak zahtijeva drugaËije osobine.ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 12,17; 14,12; Rimljanima

1,5; 16,26; Jakov 2,10-12. ©to nam svi ti redci danas govore oposluπnosti Boæjem zakonu? Bez obzira na to πto nas posluπnostBoæjem zakonu ne spaπava, zaπto je ipak toliko vaæno da ga dræimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nevaæno je radi li se o Starom zavjetu ili Novom zavjetu —— kaokrπÊani koji vjeruju u Bibliju, pozvani smo na posluπnost Boæjem zakonu.Krπenje Zakona, poznato i kao grijeh, vodi samo u bol, patnju i vjeËnusmrt. Tko nije osobno upoznao i sagledao posljedice grijeha — rezultatkrπenja Boæjeg zakona? Baπ kao πto je stari Izrael napredovao zahvaljujuÊiposluπnosti Boæjem zakonu (premda im je milost takoer bila potrebna),niπta se nije promijenilo ni kad je rijeË o nama danas. Prema tome, usklopu krπÊanskog pouËavanja trebamo nastaviti zastupati Boæji zakonkao glavnu sastavnicu æivljenja vjerom i pouzdati se u Boæju milost.

Kakvo je vaπe osobno iskustvo s posljedicama grijeha? ©tobiste mogli podijeliti s drugima da i oni ne bi pravili iste pogreπke?

25


TRUD I BORBA ONIH KOJI DRÆE ZAKON

Dræanje Boæjeg zakona donosi velike koristi, kao πto se vidi u æivotuljudi kojima je Bog dao da napreduju. Joπua je vjerno slijedio Boæjepropise i dobro je vodio izraelski narod. Gospodin je u viπe navratarekao Izraelcima da Êe napredovati ako budu posluπni Njegovom Zakonu.

ProËitajte 2. Ljetopisa 31,20.21. ©to se tu navodi kao kljuËnirazlog Ezekijinog uspjeha?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U kojem se god svojstvu bavimo pouËavanjem, moramo naglaπavativaænost posluπnosti. Ali naπi sluπatelji nisu glupi. Oni Êe prije ili poslijezapaziti gorku Ëinjenicu da ima ljudi koji su vjerni, dragi i posluπni, aipak… NesreÊe pogaaju i njih. Kako to objasniti?

Mi to zapravo i ne moæemo. Æivimo u svijetu grijeha i zla, u svijetuu kojem bjesni velika borba i nitko od nas nije je poπteen.

»emu nas sljedeÊi odlomci uËe u vezi s tim teπkim pitanjem:Marko 6,25-27; Job 1.2; 2. KorinÊanima 11,23-29?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nesumnjivo je da dobri i vjerni ljudi, ljudi koji poπtuju Zakon, nisuuvijek uspjeπni, barem ne prema svjetovnom shvaÊanju uspjeha. I utome se takoer nalazi djelomiËan odgovor na to teπko pitanje, pitanjekoje Êe se, dok budemo govorili o vaænosti Zakona, nesumnjivo nameta-ti. ©to toËno podrazumijevamo pod “uspjehom”? ©to kaæe psalmist?“Volim biti na pragu Doma Boga svoga nego boraviti u πatorima greπni-ka.” (Psalam 84,11) Nema sumnje da prema svjetovnim mjerilima Ëak nioni koji su vjerni Bogu i posluπni Njegovom Zakonu, nisu uvijek “uspje-πni”, barem zasada. Onima koje pouËavamo Ëinimo medvjeu usluguako tvrdimo suprotno.

ProËitajte Hebrejima 11,13-16. Kako nam ti redci pomaæu dashvatimo zaπto i oni koji su vjerni ipak pate u ovom æivotu?

26


ISUS NA© UZOR

Isus Krist, Boæji Sin, jedini je proveo svoj ljudski æivot u savrπenojposluπnosti Ocu — u savrπenoj posluπnosti Boæjem zakonu. On je toËinio ne samo zato da bi bio naπa Zamjena, πto je bio, veÊ i da bi bionaπ Uzor, πto je takoer bio.

ProËitajte sljedeÊe retke: Luka 2,51.52; Filipljanima 2,8; Heb-rejima 5,8; Ivan 8,28.29. Kako nas oni podsjeÊaju na posluπnostkoju je Krist pokazivao tijekom Ëitavog svojeg æivota?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda je Ivan to najbolje izrazio kad je napisao: “Tko tvrdi daostaje u njemu, taj mora tako æivjeti kako je on æivio.” (1. Ivanova 2,6)Kad zadræimo svoj pogled na Kristovom æivotu i Njegovoj sluæbi naZemlji, lako zapaæamo da je On ugodio Ocu svojom posluπnoπÊu. Kristje ispunio proroËanstva i uzdizao Boæji zakon Ëitavog svojeg æivota.

Baπ kao πto je Bog rekao Mojsiju neka zapiπe Njegov Zakon da budesvjedok Izraelu, Krist je bio æivo utjelovljenje tog svjedoka apostolima,uËenicima, greπnicima i svetima. Sada, umjesto niza pravila koja treba-mo slijediti, mi imamo primjer Isusa, ljudskog biÊa od krvi i mesa, kojitakoer trebamo slijediti.

Kao uËitelji, koji bismo bolji uzor mogli ponuditi svojim uËenicimaod Isusa i Njegove posluπnosti Ocu?

“Ona takozvana vjera u Krista, koja tvrdi da oslobaa Ëovjeka obvezeposluπnosti Bogu nije vjera, veÊ drskost. ‘Da, miloπÊu ste spaπeni — povjeri.’ (Efeæanima 2,8) Meutim, ‘tako je i s vjerom: ako nema djela,mrtva je u samoj sebi’. (Jakov 2,17) Isus je rekao o sebi prije no πto jedoπao na Zemlju: ‘Milje mi je, Boæe moj, vrπit volju tvoju, Zakon tvojduboko u srcu ja nosim.’ (Psalam 40,9) A neposredno prije svojegaponovnog odlaska na Nebo objavio je: ‘… kao πto sam i ja vrπio zapovijediOca svog te ostajem u njegovoj ljubavi’. (Ivan 15,10) Pismo kaæe: ‘Akovrπimo njegove zapovijedi, po tom znamo da ga poznajemo. … Tko tvrdida ostaje u njemu, taj mora tako æivjeti kako je on æivio.’ (1. Ivanova2,3.6)” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 63; u izvorniku 61)

©to moæete uËiniti da biste bolje slijedili Kristov primjer usvim podruËjima svojeg æivota i tako postali bolji uËitelj drugima?Premda je to veÊ pomalo stara, otrcana fraza, zaπto ono πto Ëinimo— naπa djela — govori glasnije od naπih rijeËi?

27

PETAK 16. listopada


“Ljubav, temelj stvaranja i otkupljenja, takoer je temelj pravogodgoja. To jasno otkriva Zakon πto ga je Bog dao da bude vodiË æivota.Prva velika zapovijed glasi: ‘Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcemsvojim, svom duπom svojom, svom snagom svojom i svom pameÊusvojom.’ (Luka 10,27) Ljubiti Njega, beskrajno i sveznajuÊe BiÊe, svomsnagom, svom pameÊu i svim srcem najviπi je razvoj svake sposobnosti.To znaËi da Boæja slika treba biti obnovljena u cijelom biÊu — u tijelu,umu i u duπi.

Druga zapovijed sliËna je prvoj: ‘Ljubi bliænjega svoga kao samogasebe!’ (Matej 22,39) Zakon ljubavi nalaæe da tijelo, um i duπu posvetimosluæbi Bogu i svojim bliænjima. Ta sluæba, koja nas Ëini blagoslovomdrugima, donosi i nama samima najveÊi blagoslov. NesebiËnost je temeljsvakog pravog razvoja. NesebiËnom sluæbom razvijamo svaku sposob-nost do najviπe mjere. Tako sve viπe ‘imamo dijela u boæanskoj naravi’i spremniji smo za Nebo, jer primamo Nebo u svoje srce.” (Ellen G.White, Odgoj, str. 15; u izvorniku 16)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Poput Izraelaca, i mi trebamo ljubiti Boga i bojati Ga se(Matej 22,37; Otkrivenje 14,7). Razgovarajte u razredu viπe o tomekako moæemo osjeÊati jedno i drugo. Odgovorite i na pitanje: Zaπtote dvije zapovijedi ne proturjeËe jedna drugoj?

2. Kakva je razlika izmeu postavljanja mjerila i donoπenjapravila? Prema vaπem iskustvu, je li adventizam viπe usmjeren napostavljanje visokih mjerila unutar svoje zajednice vjernika, ili nadonoπenje pravila koja ujedinjuju tu zajednicu? ©to Sveto pismokaæe o postavljanju visokih mjerila za sebe, za svoju obitelj, zasvoju crkvu?

3. Kako postiæemo pravu ravnoteæu dok govorimo o tome kolikoje vaæna posluπnost Boæjem zakonu, a u isto vrijeme objaπnjavamozaπto ta posluπnost nije izvor naπeg spasenja?

4. ProËitajte cijeli Psalam 119 i zapazite koliko se puta spomi-nje posluπnost, sloboda, Zakon, propisi i zapovijedi. ©to nam psal-mist zapravo poruËuje?

28

Bog me je pouËio u BraziluTetka mi je u subotu poslijepodne dala knjiæicu ispunjenu biblijskim

redcima. “Samo otvori knjiæicu i Bog Êe ti progovoriti kroz neki od tihbiblijskih redaka,” rekla je.

Nisam razmiπljala o Bogu viπe od dvadeset godina. Iako sam odgajanau krπÊanskom domu u Brazilu, prestala sam pohaati crkvu kad sam imalaπesnaest godina. Zavrπila sam viπemjeseËno putovanje po Brazilu kao dioistraæivaËkog projekta za moj sveuËiliπni studij u Francuskoj. Namjeravalasam sljedeÊi dan otiÊi u Pariz.

Otvorila sam poklonjenu knjiæicu i pogled mi je pao na Izreke 22,19:“Da bi uzdanje tvoje bilo u Jahvi, upuÊujem danas i tebe.” Te su me rijeËipokrenule jer sam kao studentica æeljela spoznati πto Bog namjerava uËiniti.

Tog dana pridruæila sam se prijateljima na poslovnoj veËeri. Ali nisammogla zaboraviti biblijski redak koji mi je stalno bio na umu. IspriËala samse druπtvu i rekla da moram otiÊi u crkvu.

Uπavπi u crkvu, iznenadila sam se kad sam vidjela da je svaka mladaæena odjevena poput mene — u traperice, visoke potpetice, s nauπnicama iπminkom. Glazba se takoer promijenila, i pastor nije na kraju uputio pozivna odluku. »ekala sam na poziv. Htjela sam predati svoje srce Isusu. Ostalasam razoËarana.

Sutradan sam odletjela u Francusku i molila se: “Gospodine, iako nijeupuÊen poziv na odluku, naÊi Êu crkvu u Francuskoj i redovito posjeÊivatibogosluæja.” U Francuskoj sam naπla crkvu u blizini svoje kuÊe i poËelaodlaziti u nju svake nedjelje. Ljudi su bili ljubazni, ali osjetila sam da suduhovno hladni. PoËela sam prouËavati Bibliju kod kuÊe i gledala sam pro-povijedi na internetu.

Otkrila sam istaknutog adventistiËkog propovjednika na YouTubeu kojije snaæno govorio o Otkrivenju. Gledala sam dvadeset i pet njegovihpropovijedi. Jedne noÊi probudila sam se oko tri sata ujutro i odluËilamoliti do zore. Isto se dogodilo i sljedeÊe noÊi.

Dok sam se molila te noÊi, osjeÊala sam da se Isusov povratak bliæi.Priznala sam svoje grijehe i hvalila Boga zbog Njegove dobrote. TreÊeg danamir mi je ispunio srce. Znala sam da je Bog æiv.

Iako sam gledala toliko njegovih propovijedi na YouTubeu, nisam shva-tila da je taj propovjednik adventist. TragajuÊi za spoznajom o njegovojcrkvi, otkrila sam njegovo osobno svjedoËenje na mreæi. Odmah sam potra-æila adventistiËku crkvu u Parizu.

Prve subote sam se jako iznenadila kad sam vidjela ljude da prouËa-vaju Bibliju u subotnjoj πkoli. Æene su bile odjevene skromno, a propovijedje bila o Otkrivenju. Bog je znao πto je za mene vaæno. Plakala sam zavrijeme bogosluæja. Nisam mislila da takva crkva postoji. Bog je obeÊao uBrazilu da Êe me nauËiti, i bila sam pouËena u Francuskoj.

Hvala vam na subotnjoπkolskim darovima za misije, koji pomaæu πiritiRadosnu poruku po cijelom svijetu.

Selomita Hamzaoui

4

29



OËi Gospodnje — biblijskipogled na svijet

“OËi su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle idobre.” (Izreke 15,3)

Biblijski tekstovi: Izreke 15,3; Job 12,7-10; Efeæanima 6,12;Otkrivenje 20,5.6; Ivan 1,1-14; Marko 12,29-31.

Poljski pjesnik Czeslaw Milosz napisao je pjesmu koja poËinje opi-som zamiπljenih æivotinja: zeËeva i vjeverica koji govore i sliËno. Oneimaju “toliko toga zajedniËkog sa stvarnim æivotinjama”, izjavio je “kolikoi naπe razumijevanje stvarnosti”. A onda je, na kraju pjesme, napisao:“Razmiπljajte o tome i drπÊite.”

“Drhtati” je moæda prejaka rijeË, ali je Ëinjenica da mnogo toga πtoljudi misle o ovom svijetu moæe biti potpuno pogreπno. Na primjer,tijekom skoro dvije tisuÊe godina najpametniji i najobrazovaniji ljudismatrali su da je Zemlja nepokretna i da se nalazi u srediπtu svemira.Danas mnogi od najpametnijih i najobrazovanijih ljudi smatraju da suse ljudska biÊa razvila iz najjednostavnijih oblika æivota.

Kao ljudska biÊa, mi nikad ne gledamo na svijet s neutralnog sta-jaliπta. Mi ga uvijek i jedino promatramo kroz odreeni filtar koji utjeËena naπe tumaËenje i razumijevanje svijeta oko nas. Taj filtar zove se“pogled na svijet” i od najveÊeg je znaËenja da svoje mlade, ali i starijeËlanove crkve uËimo o biblijskom pogledu na svijet.

30


O»I GOSPODNJE

Jedan profesor sa SveuËiliπta Oxford svojevremeno je tvrdio da nimi, ni ovaj svijet niti bilo πto oko nas — ne postojimo. Mi smo, navodno,samo digitalna stvorenja naËinjena od strane izvjesne rase izvanzema-ljaca koji imaju vrlo moÊna raËunala.

Premda je to zanimljiva teorija, ona ne pruæa odgovor na kljuËnopitanje: Kakva je stvarnost?

Postoje dva moguÊa, vrlo uopÊena odgovora, premda je samo jedanrazuman. Prvi je da svemir — i sve πto je u njemu, ukljuËujuÊi i nas —jednostavno postoji. Niπta ga nije stvorilo ni oblikovalo. On je jednostav-no tu. To je gola Ëinjenica. Nema Boga, nema bogova, nema niËegaboæanskog. Stvarnost je Ëisto materijalna, Ëisto prirodna. Kao πto jenetko rekao joπ prije dvije i pol tisuÊe godina (to nije nova ideja), postojesamo “atomi i praznina”.

Drugo vienje podrazumijeva da je svemir stvorilo neko boæanskobiÊe (ili biÊa). To zvuËi logiËnije, racionalnije i razumnije od ideje dasvemir jednostavno postoji bez ikakvog objaπnjenja. Ovo vienje obuhvaÊai prirodni svijet, svijet “atoma i praznine”, ali nije ograniËeno na njega.Ono upuÊuje na stvarnost koja je πira, dublja i sloæenija od ateistiËko-materijalistiËkog odgovora koji se danas tako Ëesto Ëuje.

©to sljedeÊi tekstovi govore o idejama koje smo spomenuli udanaπnjoj pouci: Psalam 53,1; Izreke 15;3; Ivan 3,16; Izaija 45,21;Luka 1,26-35?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sræ svakog krπÊanskog pouËavanja nije samo stvarnost Boæjeg po-stojanja, veÊ i istina o Bogu koji nas voli i komunicira s nama. On je BogËuda koji, premda koristi prirodne zakone, nije njima ograniËen i moæeih prekrπiti kada to æeli (kao u sluËaju djeviËanskog zaËeÊa Isusa).Iznoπenje takvog glediπta posebno je vaæno u naπe vrijeme jer golem diointelektualnog svijeta, tvrdeÊi (pogreπno) da znanost to podupire, otvo-reno i nekritiËki zastupa ateistiËki i naturalistiËki pogled na svijet.

Razmislite o tome kako je uzak i ograniËen ateistiËki pogled nasvijet u usporedbi s biblijskim pogledom, koji (kao πto je spomenuto)obuhvaÊa prirodni svijet, ali nije njime ograniËen. Zaπto je, napokon,biblijski, teistiËki, pogled na svijet jednostavno logiËniji i razumniji uodnosu na ateistiËki?

31


LEIBNIZOVO PITANJE

Prije mnogo godina njemaËki pisac i mislilac Gottfried WilhelmLeibniz postavio je vjerojatno najosnovnije moguÊe pitanje: “Zaπto postojineπto umjesto da ne postoji niπta?”

Kako sljedeÊi tekstovi odgovaraju na Leibnizovo pitanje: Posta-nak 1,1; Ivan 1,1-4; Izlazak 20,8-11; Otkrivenje 14,6.7; Job 12,7-10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZadivljujuÊe je kako se u Bibliji Boæje postojanje jednostavno pod-razumijeva. Postanak 1,1 ne zapoËinje gomilom logiËkih dokaza (prem-da ih ima mnogo) u prilog Boæjem postojanju. Tu se Njegovo postojanjejednostavno podrazumijeva (vidi takoer Izlazak 3,13.14), i od tog sepolaziπta na stranicama Biblije otkriva Bog kao Stvoritelj i sva istina.

Nauk o stvaranju temelj je svakog krπÊanskog obrazovanja. Sve uπto mi vjerujemo kao krπÊani — baπ sve — poËiva na nauku o πesto-dnevnom stvaranju. Biblija ne zapoËinje izvjeπtajem o pomirenju, o Za-konu, kriæu, uskrsnuÊu, niti o drugom dolasku.

Ne, ona poËinje izvjeπtajem o Bogu kao Stvoritelju, jer nijedna odtih drugih doktrina ne bi imala nikakvog smisla bez Boga kao Stvorite-lja.

Dakle, da ponovimo — u okviru biblijskog pogleda na svijet mora-mo naglaπavati vaænost nauka o stvaranju. Stavljanje naglaska na tajnauk vrlo je vaæno jer se on danas suoËava s izravnim napadom u imeznanosti. Teorija o evoluciji i milijardama godina postupnog razvojaæivota na osnovi Ëiste sluËajnosti — skoro je sasvim uniπtila povjerenjeu Bibliju kod nebrojenih milijuna ljudi. Teπko je zamisliti neko uËenjekoje bi bilo u veÊoj suprotnosti s Biblijom i krπÊanskom vjerom uopÊeod teorije o evoluciji. Zato je misao da se evolucija moæe nekako dovestiu sklad s biblijskim naukom o stvaranju Ëak i gora od ateistiËkog ra-zumijevanja evolucije. To se ne moæe uËiniti bez izrugivanja Bibliji ikrπÊanskoj vjeri u cjelini.

Bog nas poziva da sedminu svojeg æivota, svakog tjedna, pro-vedemo u sjeÊanju na πestodnevno stvaranje, a to je neπto πto Onne traæi kad je u pitanju bilo koje drugo uËenje. ©to bi nam totrebalo govoriti o vaænosti koju taj nauk ima za krπÊanski pogledna svijet?

32


BIBLIJSKI POGLED NA SVIJET

Kao πto smo veÊ napomenuli u uvodnom dijelu, nitko od nas nesagledava svijet s nekog neutralnog glediπta. Na primjer, ateist promatradugu na nebu i u njoj vidi samo prirodnu pojavu. Ona za njega nemanikakvo znaËenje osim onoga koji su joj ljudi odluËili dati. Za razlikuod toga, netko tko je promatra s biblijskog stajaliπta, vidi ne samoprirodnu pojavu — lom svjetlosti kroz vodene kapi, veÊ i potvrdu BoæjegobeÊanja da neÊe ponovno uniπtiti svijet vodom (Postanak 9,13-16). “Ko-liko je velika Boæja pozornost i samilost prema njegovim grjeπnim bi-Êima kad je stavio prekrasnu dugu u oblake kao znak svog Saveza sËovjekom! … Boæja je namjera bila da ako djeca kasnijih naraπtaja upi-taju za znaËenje prekrasnog luka koji presvouje nebo, njihovi roditeljitrebaju ponoviti izvjeπtaj o potopu i reÊi im da je Sveviπnji postavio duguu oblacima kao jamstvo da voda nikada viπe neÊe preplaviti Zemlju.”(Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 79; u izvorniku 106)

Za adventiste sedmoga dana Biblija je πtivo na kojem se zasnivanaπa vjera. Ona iznosi pogled na svijet, “filtar”, na osnovi kojeg trebamopromatrati i razumjeti svijet koji bi u protivnom bio vrlo obeshrabrujuÊei neprijateljsko mjesto. Sveto pismo pomaæe nam da bolje razumijemostvarnost u kojoj se nalazimo i Ëiji smo dio, a koja nas Ëesto zbunjuje.

Koje nam istine, sadræane u sljedeÊim tekstovima, mogu pomo-Êi da bolje razumijemo stvarnost u kojoj æivimo: Efeæanima 6,12;Marko 13,7; Rimljanima 5,8; 8,28; Propovjednik 9,5; Otkrivenje20,5.6?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao adventisti sedmoga dana moramo se Ëvrsto dræati biblijskognauka jer je to Boæja istina otkrivena ljudima koja nam objaπnjava mno-go toga u vezi s ovim svijetom, πto u protivnom ne bismo znali nitirazumjeli. Prema tome, svekoliko krπÊansko obrazovanje mora biti za-snovano i utemeljeno na Boæjoj rijeËi, a svako uËenje u suprotnosti snjom mora se odbaciti.

Koje biblijske doktrine proturjeËe drugim vjerovanjima kojih seljudi dræe? Kako bi nas ta razlika trebala nauËiti koliko je vaænoda se vjerno dræimo Boæje rijeËi?

33


OBOÆAVANJE SPASITELJA

Koliko god nauk o stvaranju bio kljuËan za naπu vjeru, on ipak nestoji sam za sebe, pogotovo u Novom zavjetu. On Ëesto dolazi udruæen,Ëak i neraskidivo povezan s naukom o spasenju. A razlog je πto, iskrenogovoreÊi, u palom svijetu grijeha i smrti stvaranje samo po sebi nijedovoljno. Æivimo, borimo se, patimo (svi) — i πto onda? Umiremo i nakraju se ne razlikujemo mnogo od æivotinjskih leπeva ostavljenih krajputa.

©to je u tome veliko?Ipak, imamo i nauk o spasenju koji je takoer kljuËan za naπ pogled

na svijet — a to znaËi da u srediπtu svega u πto vjerujemo imamo IsusaKrista i to raspetog i uskrslog.

ProËitajte Ivan 1,1-14. ©to nam ovaj ulomak govori o Isusu iπto je On uËinio za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pogledajmo takoer i poruku prvog anela: “Uto spazih nekogadrugog anela gdje leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznuradosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: sva-kom narodu i plemenu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom: ‘Bojte seBoga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvo-ritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7) Zapaziteda je “radosna vijest” izravno povezana s Bogom kao Stvoriteljem. A kadshvatimo da je Bog koji nas je stvorio isti Onaj koji je u ljudskom tijelupreuzeo na sebe kaznu za naπ grijeh — nije Ëudo πto smo pozvani daMu se poklonimo. ©to bismo uopÊe i mogli uËiniti kad shvatimo kakavje Bog?

Zato Krist, i to raspeti, mora ostati polaziπte i sræ svega πto uËimo.©toviπe, to uËenje mora obuhvatiti i drugi Kristov dolazak, jer nam Nje-gov prvi dolazak bez drugog ne bi mnogo znaËio, zar ne? Na osnoviPisma moæemo slobodno ustvrditi da su Kristov prvi i drugi dolazakdijelovi iste cjeline — plana spasenja.

Pozabavite se miπlju iznesenom u 1. poglavlju Evanelja po Ivanu— da je Bog koji je stvorio sve “πto je postalo” (Ivan 1,3), zapravo istiOnaj koji je umro na kriæu radi nas. Zaπto bi, dakle, bogosluæje trebalobiti naπa nezadræiva prirodna reakcija na sve πto nam je otkriveno?

34


BOÆJI ZAKON

Prije viπe godina u Francuskoj se raspravljalo o pitanju smrtnekazne — treba li je ukinuti ili ne? Oni koji su se zalagali za njezinoukidanje zamolili su poznatog francuskog pisca i filozofa Michela Fou-caulta da napiπe Ëlanak u njihovu korist. Meutim, ono za πto se on utom Ëlanku zaloæio nije bilo samo ukidanje smrtne kazne, veÊ i svihkazneno-popravnih ustanova i puπtanje na slobodu svih zatvorenika.

Zaπto? Zato πto su za Michela Foucaulta sva moralna mjerila samoljudska izmiπljotina, ideje koje provode ljudi na vlasti da bi vladali mno-πtvom. Zbog toga po njemu ti moralni propisi nemaju nikakav stvarnilegitimitet. Koliko god bio ekstreman njegov stav, ono πto ovdje vidimologiËna je posljedica problema koji i nije tako nov. Mojsije se bavio timproblemom u starom Izraelu prije viπe tisuÊa godina. “Nemojte raditiËak ni kako radimo ovdje danas — svatko πto se njemu Ëini dobro.”(Ponovljeni zakon 12,8; vidi takoer Suci 17,6; Izreke 12,15)

Meutim, ako ne trebamo raditi ono πto je ispravno samo u naπimoËima — to jest, ako mi sami nismo dovoljno pravedni, sveti i objektivnida bismo znali πto je moralno ispravno — kako onda moæemo znati πtotrebamo raditi? Odgovor glasi, naravno, da nam je Bog koji nas je stvo-rio dao i moralni Zakon prema kojem trebamo æivjeti. Moæda naπe oËi nemogu razluËiti πto je ispravno, ali Gospodin to svakako moæe.

»emu nas sljedeÊi tekstovi uËe o moralnom ponaπanju: Ponov-ljeni zakon 6,5; Marko 12,29-31; Otkrivenje 14,12?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako æelimo da spasenje bude u æariπtu naπeg krπÊanskog pogledana svijet, onda to mora biti i Boæji zakon, Deset zapovijedi. Uostalom,od Ëega smo spaπeni ako ne od grijeha, πto je zapravo prekrπaj Zakona(Rimljanima 3,20)? Evanelje nema smisla ako se odvoji od Boæjegzakona, i po tome jedino znamo da je Zakon i dalje obvezujuÊi za nas,premda nas ne moæe spasiti. (Zato nam je potrebno Evanelje.)

Prema tome, cjelokupno obrazovanje adventista sedmoga dana mo-ra naglaπavati ono πto je Ellen G. White nazvala “neprolaznoπÊu Boæjegzakona” (vidi Velika borba, str. 50; u izvorniku 63), πto obuhvaÊa isubotu. Ako obrazovanje treba doprinijeti tome da se Boæja slika, kolikogod je to moguÊe, obnovi u nama u ovom æivotu, onda se, Ëak i nanajosnovnijoj razini, Boæji zakon mora dræati — u svjetlu Kristovogprimjera, kao moralno pravilo koje nam pokazuje πto je ispravno uBoæjim oËima.

35

PETAK 23. listopada


“Istinski je cilj odgoja obnoviti Boæju sliku u duπi.” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 501; u izvorniku 595) ImajuÊi tu misao na umu,moæemo vidjeti zaπto je cjelovit krπÊanski pogled na svijet bitan zaadventistiËko obrazovanje. Naposljetku, kao πto smo zapazili prije, ob-razovanje samo po sebi nije nuæno dobro. Ljudi mogu biti obrazovani,Ëak i visokoobrazovani, a ipak zastupati ideje i stavove suprotne naËeli-ma koja nalazimo u Bibliji. Zbog toga se naπ obrazovni sustav kaoadventista sedmoga dana mora zasnivati na krπÊanskom pogledu nasvijet. To onda znaËi da sve grane obrazovanja u opÊem smislu, znanost,povijest, etiku, kulturu i sve ostalo, treba izuËavati iz te perspektive,umjesto iz one koja joj proturjeËi ili je jednostavno odbacuje. Osimtoga, kao πto smo veÊ rekli, ali je dobro da ponovimo — ne postojineutralno stajaliπte. Cjelokupan æivot, svekolika stvarnost sagledava sekroz filtre naπeg pogleda na svijet, bilo da je takav pogled pomnjivo isustavno promiπljen ili ne. Dakle, kljuËno je da biblijski pogled na svijetbude osnova svekolikog obrazovanja adventista sedmoga dana.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kojih se primjera iz povijesti moæete sjetiti kada je svekolikiobrazovni sustav bio (ili je joπ uvijek) vrlo razoran? Gdje se todogaalo, Ëemu su ljudi tu bili pouËavani i πto moæemo nauËiti naosnovi tih primjera? Kako moæemo zaπtititi svoj obrazovni sustavod tih razornih utjecaja?

2. Ovog smo tjedna razmotrili neke kljuËne elemente krπÊan-skog pogleda na svijet — Boæje postojanje, stvaranje, Bibliju, planspasenja i Boæji zakon. Koji bi joπ vaæni elementi trebali biti obu-hvaÊeni bilo kojom cjelovitom formulacijom krπÊanskog pogleda nasvijet?

3. Jedan mislilac iz osamnaestog stoljeÊa napisao je: “O, savjesti!Savjesti! Ti koja si boæanski nagon, pouzdani vodiË neukim i ogra-niËenima, premda razumnim i slobodnim biÊima — ti si nepogreπivisudac o dobru i zlu, koji Ëini da Ëovjek podsjeÊa na Boæanstvo.” ©toje ispravno, a πto pogreπno u tom stavu?

4. Razmotrimo ponovno sljedeÊu izjavu Ellen G. White: “Istinskije cilj odgoja obnoviti Boæju sliku u duπi.” ©to to znaËi? U kojemnam smislu to pokazuje zaπto se adventistiËko obrazovanje u mno-goËemu toliko razlikuje od naËina na koji ovaj svijet promatra ob-razovanje?

36

Najcrnja misionarova noÊNikad nisam mislio da Êe jedna noÊ biti najmraËnija u mojem æivotu.

Bilo je to tijekom te najmraËnije noÊi kad mi je Bog pokazao svoje Ëudesnosvjetlo. Obilna kiπa probudila me iz ponoÊi.

Dijelio sam jednosobnu kuÊu sa suradnikom misionarom u pokrajiniSamar na Filipinima. Preostala su joπ samo dva tjedna naπeg jednogodiπnjegmisionarskog rada madata u projektu Pokret 1000 misionara, a onda sedogodio veliki potres, ostavivπi to podruËje u bespomoÊnom stanju.

Nisam mogao niπta vidjeti, ali Ëuo sam Ëudne zvukove. Zgrabio samsvjetiljku i usmjerio je prema vratima. Nisam mogao nikoga vidjeti, ali biosam siguran da je u kuÊu uπao pljaËkaπ. Trgnuvπi se od straha, kleknuosam ispod velike mreæe protiv komaraca, koja je pokrivala moj krevet ikrevet mojeg suradnika. “Gospodine, spasi nas, baπ kao πto si spasio Dani-ela i Josipa,” molio sam. “Da nije Tebe, ne bismo bili ovdje.”

Naslonio sam se na krevet i drhteÊi ponovio psalam 23,1: “Gospodin jepastir moj, niπta mi neÊe nedostajati…” Ponovno sam uzeo svjetiljku. Onoπto sam vidio bilo je grozno. Ugledao sam Ëovjeka s crvenim oËima i mokromkosom. Dræao je veliki bolo noæ i kleËao unutar naπe mreæe protiv komaraca.

Uæasnut, vrisnuo sam silinom pluÊa. Moj se kolega probudio i takoerpovikao za pomoÊ. Uljez je nasrnuo na nas oπtrim noæem. Pokuπali smo gaotjerati. Odjednom me neπto teπko pogodilo. Pao sam na tlo, a bol me πibalapo tijelu. “Gospodine, hoÊu li umrijeti?” pomislio sam.

»uvπi nekoga kako pokuπava otvoriti vrata kuÊe, povikao sam: “Otvoriprozor!” Kad smo moj suradnik i ja Ëuli kako se prozor otvara, potrËali smoprema njemu i iskoËili. Susjeda je vidjela moje izmuËeno lice i upitala πtose dogodilo. Kad je Ëula za napadaËa, pojurila je kuÊi bojeÊi se za sebe isvoju djecu.

Moj suradnik i ja hodali smo bosonogi po mokrim pustim ulicama idozivali pomoÊ. »inilo se da svi spavaju. Napokon, netko nas je odveo ubolnicu oko tri sata pred jutro. Moj prijatelj je imao blage posjekotine naruci i nogama. Ja sam imao ozbiljan rez od lijevog oka do Ëeljusti. LijeËnikmi je saπio brojne πavove i dao injekcije.

Najsretniji trenutak u toj mraËnoj noÊi doπao je s jutarnjim suncem.Kako se sunce dizalo, Ëinilo se da sjaji samo za mene. Osmjehnuo sam se.Osjetio sam Isusovu duboku ljubav. Bio je sa mnom od poËetka i bit Êe samnom do kraja. Pastir bdije nad svojim ovcama. NapadaË je uhvaÊen togjutra i zadræan je u zatvoru. Nisam se obeshrabrio.

Osam mjeseci kasnije, u dobi od dvadeset dvije godine, zapoËeo samdrugu godinu u projektu Pokret 1000 misionara, ovoga puta na Jugu Ko-reje. Sada sam u svojoj treÊoj godini sluæbe u tom projektu. ZahvaljujemBogu za svako iskustvo.

Gospodin je u Jeremiji 33,3 rekao: “Zazovi me, i odazvat Êu ti se iobjavit Êu ti velike i nedokuËive tajne o kojim niπta ne znaπ.” Moj pogledna æivot se promijenio. Moj æivot nije moj. On pripada Bogu.

Merry Grace Baloria

5

37

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, 2014., poglavlja 10 i 11


Isus kao Veliki UËitelj“Zbilja, Bog koji je zapovjedio: Neka iz tame zasvijetli

svjetlo, on je zasvijetlio u naπim srcima da osvijetli spoznajuslave Boæje na licu Kristovu.” (2. KorinÊanima 4,6)

Biblijski tekstovi: Hebrejima 1,1-4; 2. KorinÊanima 4,1-6; Ivan1,14.18; 14,1-14; Filipljanima 2,1-11; 2. KorinÊanima 5,16-21.

Billy Graham zabiljeæio je svoj doæivljaj kad je posjetio vojnike upoljskoj bolnici u druπtvu njihovog generala. Jedan mladi vojnik “bio jetako teπko ranjen da je leæao licem nadolje na leæaljci napravljenoj odplatna i metala”. LijeËnik je πapnuo Grahamu: “Sumnjam da Êe ikad viπemoÊi hodati.” Taj vojnik zamolio je generala: “Gospodine... borio sam seza vas, ali vas nikad nisam vidio. Mogu li vam vidjeti lice?” General sespustio na zemlju, podvukao se pod leæaljku i razgovarao s vojnikom.Dok ih je Graham promatrao, na generalov obraz pala je vojnikova suza.

U trenutku Isusovog roenja ËovjeËanstvo je bilo teπko ranjeno ikrvarilo je u oËajniËkoj potrebi za iscjeljujuÊom objavom Boga. Kao daje preklinjalo: “O, Boæe, moæemo li Ti vidjeti lice?” ©aljuÊi svojega Sinana ovaj planet, Otac je poslao najveÊeg UËitelja sa zadatkom da pokaæeËovjeËanstvu Njegovo lice. Otada mi imamo Ëudesnu prednost da pro-matramo “spoznaju slave Boæje na licu Kristovu” (2. KorinÊanima 4,6).

Dok promatramo kako se taj veliki UËitelj spuπta na Zemlju, πtomoæemo nauËiti od Njega?

38


OTKRIVENJE OCA (1)

Koje najvaænije pojedinosti o Isusu apostol iznosi na poËetkuPoslanice Hebrejima? (Hebrejima 1,1-4)

..................................................................................................................................

Novozavjetni pisci na viπe mjesta naglaπavaju znaËajnu misao daIsus dolazi na Zemlju pokazati ljudima Oca. U proπlim vremenima Bogse otkrivao djelomiËno preko proroka. U Isusu smo, meutim, dobilisavrπeno i potpuno otkrivenje Boga.

Osim toga, Isus je “odsjaj njegova sjaja” (Hebrejima 1,3). Kao ljudskabiÊa mi ne moæemo izdræati puni pristup Boæjoj slavi. Kao utjelovljeniSin, Isus je vjerni odraz te slave. Ipak, u Kristovoj ljudskoj naravi onaje priguπena tako da je moæemo promatrati i jasno razumjeti Boæji ka-rakter.

Isus je takoer “otisak njegove biti” (Hebrejima 1,3). GrËka rijeËkarakter, koja je ovdje upotrijebljena, znaËila je otisak peËata u voskuili lik utisnut na kovani novac. Dakle, Isus je “otisak [Boæjeg] BiÊa”(Hebrejima 1,3 — Jeruzalemska Biblija).

Ako æelimo upoznati Oca, moramo paæljivo sluπati πto Veliki UËiteljgovori o Njemu. A moramo i promatrati toga Velikog UËitelja. Jer Otacse ogleda u Sinu.

Usporedite Hebrejima 1,1-4 i 2. KorinÊanima 4,1-6. Prema 2.KorinÊanima 4,1-6, tko je Isus i πto moæemo nauËiti od Njega?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok su pouËavali ljude o Bogu, Pavao i njegovi suradnici nastojalisu vjerno odraæavati Isusovu uËiteljsku sluæbu. Kao “slika Boæja” (2.KorinÊanima 4,4), Isus nam je donio spoznaju o Bogu Ocu. Tako i Pavaoizbjegava prijevare i izvrtanje Boæje rijeËi i umjesto toga jasno iznosiistinu (2. KorinÊanima 4,2).

Kao πto je Bog prigodom stvaranja upotrijebio svjetlost da bi odag-nao tamu, tako nam je dao i svojega Sina, Isusa, da odagna pogreπnovienje Boga i pokaæe nam istinu o Njemu. Upravo “na licu Kristovu” mistjeËemo najjasniju spoznaju Boga (2. KorinÊanima 4,6).

Isus je bio vjeran odraz svojega Oca, a i mi smo na to pozvani, kaoπto nam je reËeno: “Ugledajte se, dakle, na Boga, kao ljubazna djeca.”(Efeæanima 5,1) ©to to znaËi i πto moæemo nauËiti od Isusa o ugledanjuna Boga?

39


OTKRIVENJE OCA (2)

U dirljivom uvodu svojeg evanelja (Ivan 1,1-18) Ivan opisuje Isusakao vjeËnu “RijeË”. Ivanove tvrdnje o Isusu nisu bojaæljive ni suzdræane,veÊ odvaæne i duboke. Isus je postojao prije nego πto je svijet stvoren— od vjeËnosti. Isus je aktivni sudionik u stvaranju (Ivan 1,2.3). On je“svjetlo ljudima” (Ivan 1,4) i kao RijeË koja je doπla na svijet, On “ra-svjetljuje svakoga Ëovjeka” (Ivan 1,9).

©to se, prema Ivanu, dogodilo kada je Krist postao ljudskobiÊe? Kakvo je svjetlo On, kao RijeË, donio? Koje kvalifikacije po-sjeduje da bi to uËinio (Ivan 1,14.18)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svjetlost se pojavila kad je tama u svijetu bila najdublja. ... Postojalaje samo jedna nada za ljudski rod ... da se u svijetu obnovi znanje oBogu. Krist je doπao obnoviti to znanje i pobiti laæno uËenje kojim suBoga pogreπno predoËavali oni πto su tvrdili da Ga poznaju. Doπao jeobjaviti narav svojega Zakona i svojim vlastitim karakterom prikazatiljepotu svetosti.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 63—65; u izvorniku 74—76)

Sve πto je Isus Ëinio u svojem æivotu na Zemlji imalo je jednujedinu svrhu: “otkriti Boga da bi se uzdignulo ËovjeËanstvo” (Isto, str.70; u izvorniku 82).

Isus kaæe: “Tko je vidio mene, vidio je i Oca.” (Ivan 14,9) Naosnovi Ëega Isus iznosi takvu tvrdnju? Zaπto On to Ëini? Vidi Ivan14,1-14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæemo doÊi u napast da kritiziramo Filipovu nepromiπljenu izjavu(Ivan 14,8) jer nakon viπegodiπnjeg bliskog zajedniπtva s Isusom, on joπuvijek nije razumio bît utjelovljenja — Ëinjenicu da je Isus doπao poka-zati OËev karakter. Danaπnji uËitelji moæda mogu naÊi nekakvu utjehuu tome πto je i jedan uËenik Velikog UËitelja napravio takvu pogreπku!Meutim, Filipova izjava vjerojatno je zabiljeæena ne da bi nam pruæilarazlog za kritiziranje, veÊ da preispitamo sebe. Koliko dugo veÊ mi ho-damo s Isusom? I razumijemo li Ga imalo bolje nego πto ga je Filiprazumio? “Tko je vidio mene, vidio je i Oca.“

40


»ITANJE MISLI VELIKOG U»ITELJA

Kakve su brige pritiskale Pavlovo srce dok je pisao svoju po-slanicu vjernicima u Filipi? Filipljanima 2,1-4; 4,2.3.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ulomak u Filipljanima 2,1-11 iznosi jednu od najdubljih poruka ucijeloj Bibliji. On govori o Kristovom prapostojanju, o Njegovom boæan-stvu, utjelovljenju, ljudskoj naravi i prihvaÊanju smrti na kriæu. Onopisuje dugaËak, teæak, strmi put kojim se Isus spustio s Neba doGolgote (Filipljanima 2,5-8). Ali tu je opisano i kako Otac uzdiæe Isusana poloæaj sveopÊeg oboæavanja (Filipljanima 2,9-11). U tim redcima sa-æeto je mnoπtvo zadivljujuÊih istina.

Kako Pavao otpoËinje ulomak u Filipljanima 2,5-11? Od svihdogaaja iz Isusovog æivota koje on tu veliËa, za koje, po vaπemmiπljenju, Pavao oËekuje da se ogledaju u æivotu vjernika? VidiFilipljanima 2,6-11.

..................................................................................................................................

Pavao se nada da Êe vjernici u Filipi, koji su bili skloni prepiranju,nauËiti neπto od Isusa i Njegovog utjelovljenja. Ako je Isus mogaoprihvatiti ljudsko obliËje — “uzevπi narav sluge i postavπi sliËan ljudi-ma” (Filipljanima 2,7) — pa Ëak se i podvrgnuti raspeÊu, koliko bi seviπe oni trebali pokoravati jedni drugima iz ljubavi?

Ti tekstovi podsjeÊaju nas da ima mnogo toga πto trebamo nauËitiod Velikog UËitelja, Isusa. Mi uËimo iz poruka koje je On iznosio tije-kom svoje ovozemaljske sluæbe. UËimo na osnovi Ëuda koja je Ëinio inaËina na koji se odnosio prema drugima. Moæemo pokuπati i ureditisvoje odnose s drugima po ugledu na Njegovo veliko milosre i sprem-nost da nebesku slavu zamijeni za obiËne jasle (kakva pouka za nas!).

Suprotno tome, svijet nas preËesto poziva da veliËamo sebe, da sehvalimo vlastitim dostignuÊima. Meutim, od betlehemskih jasala i odVelikog UËitelja uËimo sasvim suprotno — da se Boæje veliko djelo pou-Ëavanja i spasenja ne ostvaruje veliËanjem sebe, veÊ poniznoπÊu predBogom i sluæenjem drugima.

S kakvom se situacijom suoËavate moæda upravo sada, koja bivam mogla pruæiti odliËnu priliku da ponizivπi sebe budete Kristovodsjaj pred drugima?

41


VELIKI U»ITELJ I POMIRENJE

Ljudski odnosi Ëesto se prekidaju. Mi se otuujemo jedni od dru-gih. U osobu koja nam je nekad bila blizak prijatelj, s vremenom viπenemamo povjerenja. Meutim, takav prekinuti odnos moæe se popravitii mi doæivljavamo Ëudo pomirenja. Malo je ljudskih iskustava koja sutako pozitivna.

U kojem smislu pomirenje leæi u sræi Kristovog utjelovljenja iNjegove uloge Velikog UËitelja? Vidi 2. KorinÊanima 5,16-21.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako smo sretni kada se obnovi neki naπ odnos s drugim ljudskimbiÊem, kako bismo se tek trebali osjeÊati zbog spoznaje da smo pomi-reni s Bogom? U 2. KorinÊanima 5,16-21 Pavao jasno kaæe tko vrπipomirenje — Bog Otac preuzeo je inicijativu u popravljanju naπeg na-ruπenog odnosa s Njim, a to djelo pomirenja ostvario je “po Isusu Kri-stu” (2. KorinÊanima 5,18 — Varaædinska Biblija). “Jer Bog je u Kristusvijet pomirio sa sobom” (2. KorinÊanima 5,19 — Varaædinska Biblija).

Ali mi ne trebamo biti samo pasivni uæivatelji radosti pomirenja.Trebamo uËiti od Velikog UËitelja. Svojim utjelovljenjem Isus je uzeoaktivnog udjela u pomirenju. I mi smo pozvani da uzmemo udjela utome. Bog nas je pomirio sa sobom preko Krista. I nama je sada, kao iPavlu, povjerena “sluæba pomirenja” (2. KorinÊanima 5,18).

Odlomak u Koloπanima 1,15-20 joπ je jedan od sjajnih novozavjet-nih tekstova o Kristovom utjelovljenju. »esto nazivan hvalospjevom,prvi dio teksta govori o Kristovoj ulozi u stvaranju (Koloπanima 1,15-17), dok se drugi dio usmjerava na Kristovu ulogu u spasenju (Koloπani-ma 1,18-20). Preko Kristove uloge Stvoritelja-Otkupitelja, Bog je pomiriosve sa sobom. Djelo pomirenja koje Bog ostvaruje preko Krista imaznaËenje za cijeli svemir i utjeËe na “sve πto je na zemlji ili na nebu”(Koloπanima 1,20).

Premda mi nikad ne bismo uspjeli dosegnuti razmjere pomiritelj-skog djela Velikog UËitelja, ipak smo pozvani da u “sluæbi pomirenja”uzmemo udjela unutar svojega kruga utjecaja (2. KorinÊanima 5,18).Nije li to ono πto je Isus mislio kad se molio: “Kao πto ti mene poslau svijet, i ja njih poslah u svijet” (Ivan 17,18)?

Na koje praktiËne naËine moæemo oponaπati Boæje pomiritelj-sko djelo? U kojim situacijama u ovom trenutku (ako ih ima) moæemopomoÊi ljudima da se pomire jedni s drugima?

42


PRVI U»ENICI VELIKOG U»ITELJA

U jednom trenutku bila je to skupina obiËnih pastira koja se brinu-la o osrednjem stadu ovaca izvan gradiÊa. U sljedeÊem trenutku oni subili svjedoci veliËanstvene pojave anela koji su nosili zapanjujuÊu, Ëu-desnu vijest koja Êe uzdrmati svijet. Pokrenuti tim prizorom, potraæilisu Dijete Ëiji su dolazak najavili aneli.

Zamislite da stojite zajedno s tim pastirima i zurite u jasle. ©tobiste vidjeli? ProËitajte Luka 2,8-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moramo se diviti prvim uËenicima Velikog UËitelja — Josipu, Marijii pastirima. Skromni uvjeti Isusovog roenja nisu davali nikakvu nazna-ku da je u pitanju Ëudo utjelovljenja — da je preko tog Djeteta Bogpostao jedno s ËovjeËanstvom. Meutim, uz pomoÊ vienja, snova i an-ela, ovi Njegovi prvi uËenici bili su osposobljeni da gledaju dalje odonog πto se moglo vidjeti prigodom Isusovog roenja. Pastiri su objaviliostalima identitet tog novoroenËeta — da je to “Spasitelj — Krist, Go-spodin” (Luka 2,11; usporedi Luka 2,17).

Kako su mudraci reagirali na vijest o Isusovom roenju? Kakoje reagirao Herod? Vidi Matej 2,1-12.

..................................................................................................................................

Joπ prije nego πto je izgovorio svoju prvu usporedbu i uËinio prvoËudo, Veliki UËitelj bio je dostojan naπeg oboæavanja. Da bismo u pot-punosti cijenili Isusovu kasniju sluæbu kao UËitelja, moramo se pridru-æiti tim prvim uËenicima — mudracima u njihovom oboæavanju VelikogUËitelja. Jer Onaj Ëijem se nauku divimo, neπto je viπe od mudrog pro-svjetitelja. On je Bog koji je doπao prebivati meu ljudima. KrπÊanskopouËavanje ukorijenjeno je u oboæavanju Krista.

Zajedno s mudracima, pastirima i anelima, i mi smo pozvani daoboæavamo Krista, novoroenog Kralja — i da u djeteπcu Isusu vidimosamoga Boga.

Razmislite o tome πto Isusovo utjelovljenje znaËi kad je rijeË oBoæjem karakteru. Stvoritelj Ëitavog svemira, koji je prevelik da bismoga mogli shvatiti — taj Bog je “ponizio sebe” doπavπi meu ljude, æivioje tako kao πto je Isus æivio, a zatim umro na kriæu uzevπi na sebekaznu za naπe grijehe. Zaπto je to tako radosna vijest?

43

PETAK 30. listopada


U knjizi Ellen G. White Odgoj proËitajte poglavlje pod naslovom“UËitelj od Boga doπao”.

“Svako pravo odgojno i obrazovno djelo ima srediπte u UËiteljukojega je Bog poslao. O tome djelu u naπe doba i o djelu koje je uteme-ljio prije osamnaest stoljeÊa, Spasitelj govori ovim rijeËima: ‘Ja sam Prvii Posljednji, Onaj koji æivi. … Ja sam Alfa i Omega, PoËetak i Svrπetak.’(Otkrivenje 1,17.18; 21,6)

U nazoËnosti takvog UËitelja i takve prilike za stjecanje boæanskogodgoja, nije li viπe nego besmisleno traæiti odgoj mimo Njega — teæiti zamudroπÊu mimo Mudrosti, za istinom odbacujuÊi Istinu, za prosvjetlje-njem mimo Svjetla, za æivljenjem bez Æivota, okrenuti se od Izvora æivevode i kopati poruπene zdence koji ne mogu dræati vode?

On nas i sad poziva: ’Ako je tko æedan, neka doe k meni; i nekapije tko vjeruje u me. Kako veli Pismo: Iz njegova tijela poteÊi Êe rijekeæive vode. … ©toviπe, voda koju Êu mu ja dati postat Êe u njemu izvoromone vode πto struji u æivot vjeËni.’ (Ivan 7,37.38; 4,14)” (Ellen G. White,Odgoj, str. 70,71; u izvorniku 83)

“Dragi uËitelju ... da bi se najbolje pripremio za svoj rad, upuÊujemte na rijeËi, æivot i metode Velikog UËitelja. Pozivam te da razmiπljaπ oNjemu. On je tvoj pravi ideal. Promatraj Ga, razmiπljaj o Njemu sve dokDuh boæanskog UËitelja ne zavlada tvojim srcem i æivotom.

Ako ’odrazujemo kao ogledalo slavu Gospodnju, preobraæavamo seu tu istu sliku’ (2. KorinÊanima 3,18). To je tajna tvojega utjecaja nauËenike. Odrazuj Krista.” (Isto, str. 232; u izvorniku 282)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje su vrijednosti i postupci posebno vaæni za krπÊanskeuËitelje i uËenike koji ozbiljno shvaÊaju poziv da uËe od utjelovlje-nog Velikog UËitelja?

2. KrπÊanski roditelji i uËitelji trebaju dosegnuti visoko mjerilo— odraæavati Boæji karakter kakav je otkriven Isusovim utjelovlje-njem. ©to bismo trebali raditi kad ne uspijemo dosegnuti to visokomjerilo?

3. Razgovarajte u razredu o pitanju postavljenom pri krajuodsjeka za Ëetvrtak. »emu nas Isusovo roenje, æivot i smrt uËe uvezi s Boæjim karakterom? Zaπto bi to trebalo biti tako utjeπno zanas, pogotovo u trenucima velikih kuπnji?

44

Pronalazak slobode u RuandiNe znam zaπto sam dobrovoljno propovijedala na programu Potpuna

ukljuËenosti svih vjernika na evaneoskim sastancima u Ruandi u svibnju2016. Osim mene, dobrovoljno su se prijavili samo mladi ljudi, kad nas jena takvo sudjelovanje pozvao Duane McKey u adventistiËkoj crkvi u Parizu.

Bila sam slaba nakon duge bolesti, a moj 23-godiπnji sin je nedavnopoËinio samoubojstvo. Ali potpisala sam pristupnicu. Zatraæili su da nad-gledam mlade, a ne da propovijedam.

Sve se promijenilo nakon naπeg dolaska u mjesto Nyanza u Ruandi.Susreli smo se s mjesnim pastorima, a oni su od mene traæili da pro-povijedam. Poæurila sam u svoju hotelsku sobu i pala na koljena. “Gospodi-ne, nikad nisam propovijedala,” molila sam. “Ali buduÊi da si Ti rekao ‘nesilom ni snagom, nego Duhom mojim’, molim Te govori umjesto mene.”

PoËevπi s prvim veËernjim susretom, preplavila su me sjeÊanja izdjetinjstva dok sam govorila o snazi Evanelja da promijeni ljude. Stanov-nici Ruande su pretrpjeli straviËna silovanja i nasilja tijekom genocida 1990-ih. Proπla sam sliËne kuπnje i govorila sam iz srca.

Svaki put kad bih upuÊivala poziv na odluku i predaju Kristu, ljudi biprilazili naprijed, posebno æene koje su bile silovane. Mnogi su doπli da semolim za njih. ©to sam viπe govorila, viπe sam i sama ozdravljala. Iako samsvoje srce predala Isusu mnogo godina ranije, shvatila sam da se i daljesama kaænjavam. Znala sam da me osobno Bog nije liπio djetinjstva i majke,ali ja sam Ga ipak krivila za to.

Otac me je silovao. Majci sam to rekla tek kad sam imala trinaestgodina. Ona me je odvela ginekologu, a zatim me je poslala da æivim kodroaka. Ubrzo nakon toga posjetila me jednog petka. Nikad je viπe nisamvidjela. Moj oËuh ju je ubio.

Moj oËuh je proveo samo dvije godine u zatvoru, jer je bio visoki vojniËasnik. Od trinaeste do devetnaeste godine æivjela sam u sirotiπtu. Mojbioloπki otac je bio æiv, ali nije æelio niπta znati o meni. OsjeÊala sam setako usamljeno. Pronaπla sam izljeËenje u Bibliji. ProËitala sam: “Silnispasitelj; on Êe se radovati tebi pun veselja… Tko vas dira, dira mi zjenicuoka… Iz daljine mu se Jahve ukaza: Ljubavlju vjeËnom ljubim te, zato tisaËuvah milost.” (Sefanija 3,17; Zaharija 2,12; Jeremija 31,3) Ali nisamvoljela sebe. »ak i ako su mi ljudi rekli da sam lijepa, nisam se takoosjeÊala iznutra.

U Ruandi je ta mraËna negativnost iπËeznula. Prihvatila sam Kristovuljubavnu izjavu da sam divno stvorena. Ukupno je u adventistiËkoj crkviCyegera bilo krπteno 390 ljudi. Danas imam πezdeset i πest godina, a uRuandu sam se vratila mnogo puta. Moji prijatelji iz Ruande su moja obitelji oni me zovu “mama”. I dalje radim, i mnogi ljudi postaju nova stvorenjau Kristu.

Hvala vam na subotnjoπkolskim darovima za misije. Ti darovi pomaæeπiriti Radosnu poruku po cijelom svijetu.

Lucette N’Diay Mitrac

45


Pouka 6 31. listopada—7. studenoga 2020.

Joπ nekoliko pouka VelikogUËitelja

“Hajde — reËe mu Isus — tvoja te vjera spasila! Smjestaprogleda i uputi se za njim.” (Marko 10,52)

Biblijski tekstovi: Postanak 3,1-11; Rimljanima 5,11-19; Po-stanak 28,10-17; Ivan 1,1-14; Matej 15,21-28; Marko 10,46-52.

Tko se meu nama nikad nije postidio sebe? Tko meu nama nijeuËinio neπto o Ëemu mu je bolno i razmiπljati i zbog Ëega bismo ustuk-nuli uæasnuti pri pomisli da bi drugi mogli to saznati? Svi smo to doæiv-jeli, zar ne?

Zamislite onda kako je bilo Adamu i Evi nakon πto su jeli plod sazabranjenog stabla. Ili Jakovu kad je prevario svojeg oca da bi zadobioprednost u odnosu na starijeg brata, i poslije kad je morao bjeæati odbratovog gnjeva. Kako je uopÊe mogao spavati noÊu? A zamislite tek daste ona æena koja je bila uhvaÊena u samom Ëinu preljuba (Ivan 8,4).David je takoer doæivio neπto sliËno, a Psalam 32 dirljiv je izraz ipriznanje onoga πto je tada osjeÊao.

Naravno, to je jedan od razloga πto Evanelje ima sveopÊe znaËenjei πto je Krist umro za cijelo ËovjeËanstvo. Bez obzira na naπe razlike,nesumnjivo postoji neπto πto nas povezuje — naπa greπnost.

Zato nas pravi krπÊanski odgoj i obrazovanje mora uputiti na jedinorjeπenje za naπe priliËno sumorno stanje. Ovog Êemo tjedna pobliæepogledati naπe jedino rjeπenje — naπeg Velikog UËitelja.

46

NEDJELJA 1. studenoga

UMJESTO SKRIVANJA

ProËitajte Postanak 3,1-11. Zaπto je Bog pitao Adama: “Gdjesi?”

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U razgovorima o padu u grijeh uobiËajeno je da se zabranjeni plodopisuje kao jabuka. Ali to u izvjeπtaju ne stoji. To je jednostavno bio“plod stabla” (Postanak 3,3). Vrsta ploda nije bitna. Jedenje s tog stablabilo je zabranjeno jer je to stablo neπto prikazivalo. Ono je prikazivalokuπnju da se Boga odgurne u stranu i kaæe: “Ja mogu biti mjerilo zasebe. Mogu biti svoj Bog. Ja imam vlast nad Boæjom rijeËju.“

Ali kad je zmija navela Adama i Evu da jedu plod s tog stabla,njihov je æivot, sasvim sigurno, izgubio smjer. I onda, kad su osjetili daje Bog u blizini, pokuπali su se sakriti “meu stabla u vrtu” (Postanak3,8).

Kako je neobiËno πto je Bog pitao Adama: “Gdje si?” Bog je sigurnoveÊ znao gdje je on. Moæda je Gospodin postavio to pitanje da bi pomo-gao Adamu i Evi da shvate πto zapravo rade — da se skrivaju zbog onogaπto su uËinili. Pomagao im je da uvide tuæne posljedice svojeg postupka.

ProËitajte Rimljanima 5,11-19, gdje Pavao viπeput izravnopovezuje ono πto su Adam i Eva uËinili u Edenu s onim πto je IsusuËinio na kriæu. ©to nam to govori o Ëinjenici da je Isus doπaoponiπtiti ono πto je uËinio Adam?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moglo bi se reÊi da je plan spasenja Boæji odgovor na Ëin Adama iEve. Oni su se krili od Boga s osjeÊajem stida i krivnje zbog svojegagrijeha, a On ih je doπao izbaviti. I mi smo, na neki svoj naËin, uËiniliisto, ali Isus nas je doπao spasiti. Zato bi se pitanje: “Gdje si?” moglopostaviti i nama. Gdje se mi nalazimo sa svojim grijehom i krivnjom uodnosu na Isusa, i πto je On uËinio da nas spasi?

Bez obzira na to πto se podrazumijeva pod krπÊanskim pou-Ëavanjem, zaπto ono neizostavno mora obuhvatiti i Ëak naglasitiËinjenicu da je skrivanje od Boga naπe prirodno stanje i da je Isusjedino rjeπenje?

47

PONEDJELJAK 2. studenoga

U BIJEGU

ProËitajte Postanak 28,10-17. »emu nas ovaj izvjeπtaj uËi uvezi s Boæjom miloπÊu prema onima koji, u odreenom smislu,pokuπavaju pobjeÊi od svojih grijeha?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U odnosu prema ostalim Ëlanovima svoje obitelji, Jakov je, uz po-moÊ majke, poËinio veliku prijevaru — i sad je plaÊao za to. Brat mu jeslao prijeteÊe poruke i on je postao bjegunac zaputivπi se u Haran —mjesto gdje je æivio njegov ujak. Sve je u tom trenutku bilo neizvjesnoi zastraπujuÊe.

Jednog dana Jakov je hodao do sutona, a onda je pao mrak. Naπaose usred bespuÊa, a nebo mu je bilo jedini krov nad glavom. Upotrijebi-vπi kamen umjesto jastuka, utonuo je u san. Ali tupa nesvjesnost snauskoro je bila prekinuta. Tada mu dolazi Ëuveni san i on vidi ljestve —ili stube — koje poËivaju na Zemlji i pruæaju se sve do Neba. Aneli senjima uspinju i spuπtaju.

Zatim Ëuje glas koji kaæe: “Ja sam Jahve, Bog tvoga praoca Abra-hama.” Glas tada poËinje ponavljati obeÊanja koja su Jakovu dobro po-znata iz njegove obiteljske predaje. Tvoje potomstvo bit Êe brojno. OnoÊe biti blagoslov svim obiteljima na Zemlji. “Dobro znaj: ja sam s tobom;Ëuvat Êu te kamo god poeπ te Êu te dovesti natrag u ovu zemlju; i neÊute ostaviti dok ne izvrπim πto sam ti obeÊao.” (Postanak 28,15)

Ellen G. White pisala je kako Pavao mnogo kasnije “promatra ljestveiz Jakovljevog vienja πto prikazuju Krista koji je povezao Zemlju sNebom, prolaznog Ëovjeka s beskonaËnim Bogom. Vjera mu jaËa kad seprisjeÊa patrijarha i proroka koji su se oslanjali na Onoga koji je nje-gova potpora i utjeha i za koga daje svoj æivot.” (Djela apostolska, str.322,323; u izvorniku 512)

Jakov se budi i sâm sebi kaæe: “Zaista se Jahve nalazi na ovomemjestu, ali ja nisam znao!” (Postanak 28,16) To πto se tu dogodilo biloje “straπno”. On nikad neÊe zaboraviti to mjesto i zato mu daje ime. Itada se zaklinje na doæivotnu vjernost Bogu.

©to iz ovog izvjeπtaja saznajemo o tome kako Bog u Kristunastoji doprijeti do nas usprkos naπim grijesima? Zaπto krπÊanskopouËavanje mora imati ovo naËelo u prvom planu?

48

UTORAK 3. studenoga

RABBI ISUS

Od svih poglavlja u Novom zavjetu, nijedno nema tako slavan uvodkao sljedeÊe: “U poËetku bijaπe RijeË, i RijeË bijaπe kod Boga — i RijeËbijaπe Bog.” (Ivan 1,1) To nas ubrzo dovodi do nezaboravnog retka: “IRijeË tijelom postala i nastanila meu nama. I mi smo promatrali slavunjegovu, slavu koju ima kao Jedinoroenac od Oca — pun milosti iistine.” (Ivan 1,14)

ProËitajte Ivan 1,1-14. ©to nam ti redci otkrivaju o Isusu i πtoje On ovdje radio? ©to nam to govori o Isusu kao sjajnom primjeruuËitelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isti Bog koji je razgovarao s Adamom i Evom u vrtu i s Jakovomusred bespuÊa, sada se pojavio kao Osoba. Bog se, kako kaæe Novizavjet, utjelovio u Isusu. Preko Isusa moæemo upoznati Boæju volju iBoæje putove, jer Isus je Bog.

Ovo se poglavlje nastavlja izvjeπtajem o Ivanu Krstitelju, koji je biotako uvjerljiv propovjednik da su Ëak i vjerski voe iz Jeruzalema naslu-tili da bi on mogao biti netko poseban. Ali on je samo pripremao put zaveÊega od sebe. Trebao se pojaviti netko zapanjujuÊe poseban, kome on,Ivan Krstitelj, nije dostojan “odrijeπiti sveze na obuÊi” (Ivan 1,27).

SljedeÊeg dana Ivan je ugledao Isusa i izjavio da je On “Sin Boæji”.Tog dana, a i sutradan, nazvao je Isusa “Jaganjcem Boæjim”.

Osim toga, dvojica sljedbenika Ivana Krstitelja odluËila su i samaslijediti Isusa. A kad ih je Isus pitao πto hoÊe, nazvali su ga “Rabbi, πtoznaËi UËitelju” (vidi Ivan 1,38).

Isus je, dakle, UËitelj, ali nikad nije postojao uËitelj poput Njega jerkao πto smo rekli, On je Bog. Drugim rijeËima, Bog je siπao meu ljudeu ljudskom tijelu i kao takav je djelovao kao uËitelj. Nije Ëudo πto EllenG. White kaæe da je Isus bio “najveÊi uËitelj koga je svijet ikada vidio”(Signs of the Times, 10. lipnja 1886.). Uostalom, taj UËitelj je Bog.

Zaπto je logiËno da uËimo od Isusa kako drugima govoriti oduhovnim istinama? ©to moæemo nauËiti od Isusa kad je rijeË otome da u pouËavanju nije vaæno samo ono πto govorimo, veÊ i onoπto Ëinimo?

49

SRIJEDA 4. studenoga

ÆENIN ODGOVOR

Isus je najveÊi UËitelj. Iz Njegovog nauka kao i iz Njegovog æivotazraËi Boæji pravi karakter. To daje joπ veÊe znaËenje jednoj usporedbi izevanelja jer ona pokazuje da Isus sluπa kad Mu se netko obrati.

ProËitajte izvjeπtaj o Isusovom susretu sa æenom SirofeniËan-kom iz podruËja Tira i Sidona (Matej 15,21-28; Marko 7,24-30).Zapazite da su muπkarci u Isusovom okruæenju bili priliËno nestrp-ljivi, a Ëinilo se da je Ëak i Isus odbacuje. ©to mislite o æeninojhrabrosti? ©to nam taj izvjeπtaj otkriva o tome kako je Isus pouËa-vao druge?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se nalazio u blizini Tira i Sidona. Preπao je u mjesto u kojemje bilo puno stranaca i gdje su meuetniËki odnosi bili posebno napeti.Stanovnici gradova koji su govorili grËki gledali su s visine na æidovskeratare iz unutraπnjosti, a æidovski su ratari gledali s visine na njih.

Nedugo prije toga, Herod, marionetski vladar Galileje, Isusovog ma-tiËnog teritorija, pogubio je Ivana Krstitelja. A Ivan je bio Ëovjek kojegaje Isus uvelike cijenio i to pogubljenje djelovalo je zloslutno. Isus se usvojem poslanju poËeo suoËavati s neposrednom opasnoπÊu.

OsjeÊajuÊi napetost, Isus je uπao u jednu kuÊu ne æeleÊi, kao πtoMarko biljeæi u svojem izvjeπtaju, da itko sazna da je On tu (Marko7,24). Ali ova Ga je æena pronaπla.

U kulturi tog mjesta i vremena, æena se nije imala pravo isticati.©toviπe, ta æena pripadala je kulturi i etniËkoj skupini za koju Æidovinisu imali mnogo vremena, πto je nju dovodilo u joπ nepovoljniji polo-æaj. Ali æenina kÊi bila je bolesna. Ona je traæila pomoÊ i ustrajala je usvojim zahtjevima.

Isus ju je odbio. “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiÊima”,rekao je (Matej 15,26). Ta izjava mogla je povrijediti njezine osjeÊaje.

Ali onda se dogodilo neπto izvanredno. Æena je odgovorila. Znala jeneπto o psima — za razliku od Æidova koji ih nisu æeljeli za kuÊneljubimce — i zato je rekla: “Jest Gospodine! … Jer i psiÊi jedu mrviceπto padaju sa stola njihovih gospodara.” (Matej 15,27)

Njezino je zapaæanje sve promijenilo. Bilo je neodoljivo. I Isus jeizlijeËio njezino dijete.

“Neka ti bude kako æeliπ!” (Matej 15,28) Kako mi razumijemote rijeËi? ©to Ëinimo kad se stvari ne odvijaju onako kako bismoæeljeli?

50

»ETVRTAK 5. studenoga

U»ENIK KOJI RAZUMIJE

Isus i Njegovi sljedbenici krenuli su u Jeruzalem. Kao πto je Herodbio zabrinut zbog Ivana Krstitelja, sada su vlasti, ukljuËujuÊi Heroda,bile zabrinute zbog Isusa. Meu Njegovim sljedbenicima bilo je siroma-πnih i drugih ranjivih ljudi koji su se oËajniËki nadali promjeni.

Isus je viπe od svega æelio svijetu donijeti nadu. Ali sada je veÊ biosiguran da Êe oni koji imaju najveÊu moÊ i prednosti uËiniti sve πtomogu kako bi onemoguÊili Njegovo poslanje. Oni nisu æeljeli da Onuspije.

©to se tiËe unutarnjeg kruga Isusovih uËenika, Dvanaestorice,izgledalo je da æarko æele biti na Isusovoj strani. Ali istodobno je izgledaloi da su zbunjeni — ili Ëak slijepi. Na primjer, u Marku 8,31-33, Isuspoziva svoje uËenike da vide neπto πto im je bilo teπko vidjeti. Zapravo,oni su u mnogoËemu joπ uvijek bili duhovno slijepi za ono πto je vaæno(vidi Marko 8,37).

Sve se to nalazilo u pozadini Isusovog susreta s nekim tko je vidio.ProËitajte izvjeπtaj o iscjeljenju Bartimeja, slijepog prosjaka u

Marku 10,46-52. Zapazite veliko milosre koje Isus pokazuje. Sadarazmislite o tome kako je æelja za vidom dovela slijepca do odlukeda slijedi Isusa na putu u Jeruzalem. Mislite li da je Marko moædahtio istaknuti suprotnost izmeu Bartimeja i ostalih uËenika? Usvjetlu tog dogaaja, πto za vas znaËi odazvati se Velikom UËitelju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bartimej je æelio vidjeti uvojke bebine kose i boju pπenice prigodomæetve. Ali vid obuhvaÊa i neπto viπe od onoga πto je samo fiziËko. Tajdogaaj, drugim rijeËima, govori o duhovnom vidu. Tu je rijeË o ra-zumijevanju — o uvianju onoga o Ëemu Veliki UËitelj govori. FiziËki vidje jedno. On je vaæan i Isus to zna. Ali On isto tako zna da je najdubljaæelja svake osobe novi i bolji æivot.

ProËitajte Hebrejima 5,12-14. »emu nas on uËi u vezi s pravimobrazovanjem?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

51

PETAK 6. studenoga


U knjizi Ellen G. White Put Kristu proËitajte poglavlje pod naslovom“Opredjeljenje”, str. 58—68 (u izvorniku 57—65).

Kada se odazovemo Velikom UËitelju, piπe Ellen G. White, “mi æelimonositi Njegov lik, udisati Njegov duh, ispunjavati Njegovu volju i ugoditiMu u svemu” (Put Kristu, str. 59; u izvorniku 58). U druπtvu IsusaKrista, kaæe ona, duænost “postaje uæitak” (Put Kristu, str. 60; u izvorniku59). Sada u Bibliji proËitajte Matej 5—7. Tu je zapisan Govor na Gori, ukojem je na divan naËin saæeto sve ono πto je Veliki UËitelj æelio daNjegovi uËenici znaju, i otkriveno bitno obiljeæje kraljevstva koje je Ondoπao uspostaviti.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao πto se obratio Adamu i Evi, a poslije i Jakovu, tako seIsus obraÊa i nama. On se povezuje s naπim dubokim Ëeænjama iËini za nas neπto zapanjujuÊe (kao πto je uËinio za Bartimeja), dabi nas naveo da se zapitamo tko smo i kamo idemo. U svjetlu toga,razmislite kako mi pouËavamo svoju djecu i jedni druge o Bibliji.U Ëemu je razlika izmeu povrπnog i neodoljivo privlaËnog prou-Ëavanja Biblije koje donosi promjenu u ljudskom æivotu?

2. Je li pitanje o tome gdje se vi toËno nalazite na svojemæivotnom putovanju iskljuËivo osobno, ili bi vam moglo pomoÊi dao tome porazgovarate s ljudima kojima vjerujete? Kako nam misaoo crkvi kao “tijelu Kristovom” (1. KorinÊanima 12,27) pokazuje dabi razgovor s drugima mogao biti jedan od naËina da doemo udodir s onim πto Krist æeli da znamo?

3. U Ëetvrtak smo prouËavali o tome kako je Bartimej, istogtrenutka kad je progledao — kad je bio izbavljen od svojeg tjelesnog(i duhovnog) sljepila — poπao za Isusom u Jeruzalem. Na tom jeputu svakodnevno sluπao mudrosti Velikog UËitelja. Moæemo pret-postaviti da je on æelio poprimiti Isusov lik, udisati Njegov duh,Ëiniti Njegovu volju. Zaπto netko nalazi “uæitak”, kao πto piπe uknjizi Put Kristu, u tome da se pridræava tako visokih mjerila kaoπto su ona o kojima je Isus govorio u Govoru na Gori?

4. Pozabavite se viπe pitanjem postavljenim na kraju odsjekaza Ëetvrtak. Kako pravimo razliku izmeu dobra i zla? Kako defi-niramo πto je dobro, a πto zlo? I zaπto je ono πto Ëinimo s timznanjem moæda Ëak i vaænije od samog posjedovanja tog znanja?

52

»udo na cesti u IndijiSuprug i ja smo otputovali u grad kupiti potrepπtine za crkvu koju smo

gradili u selu u Indiji. Takoer su nam bile potrebne zalihe hrane za stu-dente volontere koji su nam pomagali u objavljivanju Radosne poruke u tompodruËju.

Moj suprug je kupio elektriËnu opremu za graevinski projekt i prona-πao petnaest gitara za volontere i stotinu biljeænica za nastavu. Bio je veÊdvadeset i jedan sat kad smo zapoËeli trosatnu voænju natrag u selo. Dokje moj suprug vozio, Ëavrljali smo i sluπali glazbu.

Otprilike pola sata prije nego πto smo stigli kuÊi, zaËudio nas je Ëudanzvuk: Dadadadada. Pang! Buka je bila priliËno glasna. Nismo bili sigurniπto se dogodilo. Moj suprug zaustavio je automobil i izaπao van da istraæi.Guma je bila ispraænjena.

Kad smo ugledali ispraænjenu gumu, pogledali smo se i glasno nasmi-jali. “Koliko smo puta imali takvu gumu?” upitao je moj suprug.

“Pa, da prebrojim,” rekla sam. “Ako ubrojim bicikl, onda mora biti dase dogodilo mnogo, mnogo puta. Naπ æivot doista nije dosadan, duπo.”

Nismo imali drugu gumu. Nasukani u nekom selu usred noÊi, nazvalismo pastora Abisheka u pomoÊ. Glazba je tiho svirala u automobilu s kva-rom na kotaËu, dok je moj suprug mirno sjeo na vozaËko mjesto i Ëekaopastora. Automobil nije imao klima ureaj i ubrzo smo se poËeli znojiti.Progonila sam komarce oko automobila.

Iznenada je bljesak obasjao tamno nebo, a gromovi su poËeli tutnjati.Kiπne kapi lijevale su po prozorima.

“Duπo”, rekao sam. “Ovakve okolnosti su priliËno nesretne, ali smijeπne.Ovdje u Indiji æivot nije dosadan. Pogotovo kad ne povezeπ rezervnu gumu.”

Nakon nekog vremena stigao je pastor Abishek da nas pokupi.Premjestili smo petnaest gitara, stotinu biljeænica i elektriËnu opremu unjegov mali kamion.

Dok smo se vozili prema kuÊi, pastor nas je iznenadio. “Kad ste menazvali, moj je mobitel bio utiπan”, rekao je. “»ak je i funkcija vibracije bilaiskljuËena kako bih mogao spavati. Ne znam kako to, ali dogodilo se da samse probudio u ponoÊ i pogledao u svoj telefon baπ u trenutku u kojem stenazvali. UobiËajeno spavam cijele noÊi.”

Srca su nam drhtala dok je govorio. Bog ga je probudio u dubokoj noÊii potaknuo da provjeri svoj telefon. Bog je znao da tamo u mraku i pustoπidvoje od Njegove djece Ëeznu za domom.

Kiπa je padala, munje su osvjetljavale cestu i grmljavina je odjekivala.Ali bili smo sretni jer smo iπli kuÊi. Hvala Ti, Boæe! Hvala ti, anele Abi-shek!

(Imena su promijenjena zbog zaπtite djelovanja volontera koji sluæe uosjetljivom dijelu svijeta.)

Daisy Jung

53

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, 2014., poglavlja 13 do 15

Pouka 7 7.—14. studenoga 2020.

Bogoπtovlje u okviruobrazovanja

“Dajte Jahvi slavu imena njegova, nosite prinose i dolazitepred njegovo lice!” (1. Ljetopisa 16,29)

Biblijski tekstovi: Daniel 3; Otkrivenje 14,6-12; Psalam 78,1-17; Ivan 4,7-26; 1. Ljetopisa 16,1-36; Marko 7,1-13.

Bogoπtovlje je dio Ëovjeka, dio ljudske naravi, Ëak i pale ljudskenaravi. Nema sumnje da smo mi stvoreni kao biÊa koja na osnovi slobo-de koju im je Bog dao, trebaju oboæavati Gospodina zato πto Ga ljube izato πto su svjesna da je On dostojan oboæavanja. Takvo oboæavanje biloje priliËno jednostavno prije pada u grijeh, kada su ljudi pristupali Bogulicem k licu u okruæenju nenaruπenom grijehom, smrÊu i uniπtenjem —kakvo mi, koji poznajemo samo ovaj pali svijet, jedva moæemo i zamisliti.

Premda u nama joπ uvijek postoji unutarnja potreba za oboæavanjem,ona je, kao i sve drugo na ovom svijetu, iskrivljena i izopaËena grije-hom, πto izmeu ostalog znaËi da se mi kao biÊa stvorena da oboæavajumoæemo poËeti klanjati pogreπnim stvarima, ili Ëak slaviti Gospodina napogreπan naËin (vidi na primjer Marko 7,1-13; Jeremija 7,4).

Dakle, buduÊi da je bogoπtovlje toliko bitno za krπÊansko iskustvo,i krπÊansko pouËavanje mora se pozabaviti pitanjem bogoπtovlja, πto jetema naπe pouke za ovaj tjedan.

54


SVI MI NE©TO OBOÆAVAMO

Ima neËega u nama — neËega πto je nesumnjivo Bog utkao u nasu samom poËetku, a πto je, kao i sve ostalo, izopaËio grijeh — da nekogaili neπto oboæavamo. U poËetku smo trebali oboæavati jedinoga koji jedostojan oboæavanja, naπega Gospodina i Stvoritelja. Meutim, nakonpada sve se promijenilo i to u velikoj mjeri.

Ali, da, svi mi oboæavamo neπto ili nekoga — bilo πto. To nampomaæe da objasnimo zaπto ljudi kroz Ëitavu povijest, pa Ëak i danas,njeguju bogoπtovlje. U starom Egiptu neki ljudi su oboæavali faraona. Udrugim okolnostima, u drugim zemljama, oboæavali su kipove ribe, biÊas viπe glava i druga navodna boæanstva. Neki su oboæavali Sunce, Mjeseci zvijezde.

Danas su ljudi veÊinom toliko prosvijeÊeni da se ne klanjaju predkipom neke æabe (ali ne i pred kipom Marije), πto ne znaËi da svi oni —Ëak i svjetovni ljudi — ne oboæavaju neπto: novac, moÊ, seks, sebesame, glazbene zvijezde, glumce, politiËare. ©to god bilo ono πto najviπevolimo, Ëemu posveÊujemo najviπe pozornosti, za πto æivimo, mi to obo-æavamo. Ali kao πto upozorava svjetovni pisac David Foster Wallace, akooboæavate pogreπnu stvar, ona Êe vas “pojesti æivog”.

»emu nas dogaaj iz Daniela 3 uËi kad je rijeË o vaænostiispravnog bogoπtovlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Trojica æidovskih mladiÊa oËito su shvatila drugu zapovijed (Izlazak20,4-6) upravo onoliko ozbiljno koliko je Bog æelio. Uostalom, ona jesastavni dio Deset zapovijedi, kao i zapovijedi protiv ubojstva, pljaËke iostaloga. Ispravno bogoπtovlje toliko je vaæno da to postaje glavno pita-nje u posljednjim danima pred Kristov drugi dolazak. Prema tome,krπÊansko pouËavanje mora obuhvatiti cjelokupno pitanje bogoπtovlja:πto je to, kako mu pristupamo, zaπto je vaæno i kome mi zapravo sluæi-mo?

ProËitajte Otkrivenje 14,6-12. »emu nas ovi redci uËe kad jerijeË o vaænosti koju Êe pitanje bogoπtovlja imati u zavrπnoj kriziprije nego πto se Krist vrati?

55


DA IH KAZUJU SVOJOJ DJECI

U Starom zavjetu vidimo da su Psalmi svojevremeno poËeli igratiznaËajnu ulogu u vjerskom æivotu Izraelaca. Oni su govoreni i pjevani,Ëesto uz pratnju glazbala, posebno tijekom javnog bogosluæja, πto je uStarom zavjetu bio kljuËni oblik bogoπtovlja. Izrael je djelovao kao za-jednica i kao zajednica je pristupao bogoπtovlju.

Psalmi su u osnovi poezija, tekstovi pjesama. Hebrejska rijeË zaPsalme, Tehillîm, znaËi “pjesme hvale, hvalospjevi”. A kad pjevamo hva-lospjeve Bogu, mi Ga oboæavamo.

ProËitajte Psalam 78,1-17. Koja je poruka ovih redaka i kakose ona uklapa u cjelokupno pitanje o pouËavanju i bogoπtovlju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U poruci Psalma 78 postoji odreena nejasnoÊa. U 2. retku Asafspominje “tajne iz vremena davnih”. Taj se izraz ponegdje prevodi kao“mraËne izreke starih”, pri Ëemu se rijeË “mraËne” ne koristi u znaËe-nju “zloslutne”, veÊ prije “zamagljene” ili “sve bljee”, kao πto se moæedogoditi i sa samom povijeπÊu kako njezini kljuËni dogaaji postajuvremenski sve udaljeniji. U drugim prijevodima taj se izraz tumaËi kao“zagonetke odvijeka” ili Ëak “slatke stare istine” (Message). Ovdje jebitna poruka da je odgoj u Izraelu, izmeu svega ostaloga, ukljuËivao ipouËavanje djece o Gospodnjem postupanju prema izabranom narodu.

ProËitajte Psalam 78,6-17. Koje su konkretne pouke Izraelcitrebali iznositi svojoj djeci? Koji je bio glavni cilj takvog odgoja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Cilj pouËavanja bio je, izmeu ostalog, kao πto vidimo na osnoviovog teksta, da se djeca nauËe uzdati u Boga i dræati Njegove zapovijedi.Na koji naËin Otkrivenje 14,12 upuÊuje istu poruku nama danas?

56

UTORAK 10. studenoga

U DUHU I ISTINI

Jedan od najljepπih novozavjetnih izvjeπtaja o tome kako je Isussluæio ranjenim duπama nalazimo u zapisu o Isusu i æeni kraj zdenca.

ProËitajte Ivan 4,7-26. ©to Isus kaæe toj æeni u vezi s bogo-πtovljem? Kako su oni uopÊe doπli na temu bogoπtovlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Premda je ona tom priËom samo pokuπavala promijeniti temurazgovora, Isus je iskoristio njezinu taktiku da bi joj iznio neke dubokeistine u vezi s bogoπtovljem i onim πto ono obuhvaÊa. Za nas je moædanajvaænije ono πto je On rekao u Ivanu 4,24: “Bog je Duh i koji mu seklanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i istini.“

Pravo πtovanje Gospodina mora biti “u duhu”, mora proistjecati izBoæje ljubavi, iz osobnog poznanstva s Njim. “Vjera koja dolazi od Bogajedina je vjera koja vodi k Bogu. Da bismo Mu pravilno sluæili, moramobiti roeni od boæanskog Duha. To Êe oËistiti srce i obnoviti um,omoguÊavajuÊi nam da bolje upoznamo i viπe volimo Boga. To Êe namdati dragovoljnu posluπnost svim Njegovim zahtjevima. To je pravo bo-gosluæje. To je plod djelovanja Duha Svetoga.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 139; u izvorniku 189)

Istodobno, bogoπtovlje mora biti “u istini”. Moramo imati ispravnoznanje o Bogu, o tome tko je On i πto On zahtijeva od nas. DrugimrijeËima, obuhvaÊena je i doktrina. (Koliko je znaËajno, primjerice, znatida mi sluæimo Bogu koji ne osuuje ljude da gore u paklu svu vjeËnost.)

Dakle, tu vidimo dva elementa bogoπtovlja: iskustvo koje proistjeËeiz poznavanja Boga i posluπnosti Njemu, kao i objektivne istine koje sunam otkrivene o Bogu. Duh bez istine moæe odvesti u plitki sentimen-talizam, zasnovan viπe na nestalnim emocijama nego na bilo Ëemu dru-gom. Suprotno tome, istina bez Duha vodi u beæivotni formalizam. Prematome, potrebno nam je oboje.

Kako biste pokuπali nauËiti nekoga da sluæi Bogu u “duhu iistini”? U kojim sluËajevima jedno treba naglasiti viπe od drugog?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

57


LJEPOTA SVETOSTI

ProËitajte 1. Ljetopisa 16,1-36. Pokuπajte si doËarati taj prizor.Zamiπljate li ga kao ozbiljan i zastraπujuÊi, ili kao sveËan i veseo?U kojem bi smislu mogao biti kombinacija jednog i drugog? ©tomoæemo nauËiti iz tog prizora o bogoπtovlju, o tome kako bismotrebali pouËavati o njemu, pa Ëak ga i doæivjeti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mjesto odræavanja bogosluæja bilo je ©ator sastanka, gdje je Bogprebivao meu Izraelcima i gdje im je bio otkriven plan spasenja. Dakle,u srediπtu bogosluæja i bogosluænog pouËavanja mora biti Isus i planspasenja, πto je sve bilo simboliËno prikazivano i proreËeno sluæbom uSvetiπtu. Da je Bog uËinio za nas bilo πto drugo πto zasluæuje hvalospje-ve i πtovanje, to ne bi znaËilo niπta bez nade u vjeËni æivot koji nam jeponuen na osnovi Njegove ærtvene i zamjeniËke smrti na kriæu.

Zapazite takoer “evaneoski” naglasak tog teksta — cijeli svijettrebao je saznati za Izraelovog Boga.

“Dajte Jahvi slavu imena njegova, nosite prinose i dolazite prednjegovo lice! Poklonite se Jahvi u sjaju svetosti njegove!” (1. Ljetopisa16,29) U sjaju svetosti njegove? ©to bi to moglo znaËiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Za poËetak, pomislite koliko je grijeh ruæan, πtetan i poniæavajuÊi.Osim toga, nama je teπko uopÊe zamisliti koliko su bili zli, straπni iponiæavajuÊi vjerski obiËaji naroda koji su okruæivali Izrael, obiËaji kojisu izmeu ostaloga ukljuËivali ærtvovanje djece. A sve to se nesumnjivoodraæavalo i na karakter ljudi koji su odræavali te obiËaje.

Nasuprot tome, Izraelci su trebali biti sveti narod, odvojen od zlihobiËaja onih koji su ga okruæivali. Trebali su biti sveti u srcu i umu, ito je ono πto je njihovom bogoπtovlju davalo smisao i ljepotu pred Bo-gom. Starozavjetni proroci stalno su podizali glas protiv onih koji sunavodno sluæili Gospodinu, dok su im srca bila daleko od Njega, a onisami upleteni u neËasna djela.

58


KLANJANJE IDOLIMA KAO DIO ODGOJA

Stari Izrael bio je okruæen vrlo religioznim narodima, toliko posve-Êenim vjerskim obredima i umirivanju svojih bogova da su im bili spremniærtvovati Ëak i svoju djecu. To je posveÊenost, zar ne?

Stoga je bogoπtovlje — pravo πtovanje pravog Boga — imalo vaænuulogu u zaπtiti Izraelaca od opasnosti klanjanja idolima i laænog bogo-πtovlja koje se njegovalo svuda oko njih. Pa ipak, usprkos svim opome-nama, oni su se priklanjali poganskim obiËajima, protiv Ëega su biliposebno upozoreni.

A πto je s nama danas? Zaπto je sluæenje pravom Bogu, podsjeÊanjena sve πto je On uËinio za nas, toliko vaæno — pogotovo u suoËavanjus opasnostima suvremenog klanjanja idolima?

ProËitajte Marko 7,1-13. Koje naËelo nalazimo u Marku 7,7-9koje bismo danas mogli primijeniti u kontekstu krπÊanskog odgojai opasnosti od laænih uËenja preuzetih iz svijeta, koja bi moglanegativno utjecati na naπ vjerski æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Brojne velike intelektualne ideje u svijetu danas se zasnivaju nanaturalistiËkom vienju stvarnosti. Mnogi predmeti koje pouËavaju uπkolama polaze s tog stajaliπta, πto Ëesto znaËi da je ono πto se uËi usuprotnosti sa Svetim pismom. Moæemo biti u napasti da se priklonimotim idejama koje se prihvaÊaju kao istinite, o kojima se teoretizira i kojese primjenjuju u praksi. Moæemo poËeti idealizirati briljantne umovefilozofa, znanstvenika i matematiËara koji su doπli do tih ideja. Problemje πto se te ideje Ëesto sukobljavaju sa Svetim pismom, ali zato πto setrenutaËno prouËavaju i smatraju istinitima, ljudi ih pokuπavaju uklju-Ëiti u krπÊansko pouËavanje. Meutim, tada se kompromitira vjera, πtoËesto podrazumijeva izvrtanje Pisma u pokuπaju da se ono uskladi sasuvremenim shvaÊanjima.

Koja su suvremena popularna vjerovanja u sukobu sa Svetimpismom, i kako se mi kao Crkva moæemo zaπtititi od njihovogukljuËivanja u naπ obrazovni sustav?

59

PETAK 13. studenoga


“Podmuklije od svega je srce. Oni koji se izjaπnjavaju kao poboæninisu uvijek spremni ozbiljno preispitati sebe kako bi vidjeli jesu li doistau vjeri. ZastraπujuÊa je Ëinjenica da se mnogi oslanjaju na laænu nadu.Neki se oslanjaju na stara iskustva koja su imali prije puno godina. Alikada nastupi trenutak preispitivanja srca, kad svima bude potrebnosvakidaπnje iskustvo, oni se neÊe imati na πto osloniti. Oni misle da Êeih spasiti ispovijedanje istine. Ali tek kad ti grijesi koje Bog mrzi budusvladani, Isus Êe uÊi i veËerat Êe s vama i vi s Njim. Tada Êete crpitiboæansku snagu od Isusa, rast Êete u Njemu i moÊi Êete pobjedonosnoreÊi: ‘Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu naπem IsusuKristu!’ Gospodinu bi bilo draæe da ti mlaki zagovornici vjere nikad nisuni prizvali Njegovo ime. Oni su stalan teret onima koji bi bili vjerniIsusovi sljedbenici. Oni su kamen spoticanja za nevjerne, a zli anelilikuju nad njima i rugaju se Boæjim anelima zbog njihovih krivih putova.Takvi su prokletstvo za djelo u zemlji i u inozemstvu. Oni se pribliæava-ju Bogu svojim usnama, a srce im je daleko od Njega.” (Ellen G. White,Spiritual Gifts, sv. 2, str. 227)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Na osnovi teksta u Marku 7,1-13, saznajemo da se u osnovilaænog bogoπtovlja nalazi problem srca. Bog ne cijeni izraze oboæa-vanja koji silaze s naπih usana ako oni ne dolaze iz srca. Zaπto jeEvanelje i Isusova smrt radi nas najmoÊniji naËin da se srcaotvore za iskrenu ljubav prema Bogu?

2. Istraæite detaljnije misao o sluæenju Bogu “u duhu i istini”.Moæe li jedno postojati bez drugog, ili pravo bogoπtovlje zahtijevaoboje? Zaπto?

3. Da, naπe srce treba biti ispravno da bismo iskreno sluæiliBogu, ali πto to znaËi? Morate li Ëekati da se potpuno poveæete sGospodinom, da vam æivot bude u savrπenom redu prije nego πtopristupite bogosluæju? S druge strane, kako vam pravo bogoπtovljemoæe pomoÊi da dovedete svoje srce u ispravan odnos s Bogom?

60

Molite za Boæje djelo u FrancuskojAbdelkader Henni se nije zanimao za krπÊanstvo, i iznenadio se kad

mu je kapelan govorio o Isusu u πkoli u kojoj je sudjelovao u aktivnostimanakon svojeg πkolovanja, s drugim mladim ljudima u Francuskoj.

“Dolaziπ Ëesto,” primijetio je kapelan. “©to te prijeËi da postaneπkrπÊaninom?”

Abdelkader, koji je veÊi dio svojeg æivota proveo u Francuskoj, nakonπto su mu roditelji doπli iz Alæira, prestao je dolaziti na πkolske aktivnosti.Ali nije bio siguran πto uËiniti. Zavrπio je srednju πkolu i nije mogao naÊiposao. Nedugo zatim susreo je adventista sedmog dana iz Alæira.

Abdelkaderovo srce bilo je dirnuto dok je sluπao adventnu vijest. Shvatioje da Alæirac moæe postati krπÊanin, i poËeo je Ëitati o krπÊanstvu. Otprilikeu to vrijeme susreo je staru srednjoπkolsku prijateljicu.

Crystal je u srednjoj πkoli bila sva nesretna, ali sada ju je okruæivalaradost. Abdelkader se pitao πto se s njom dogodilo. I kao da mu Ëita misli,Crystal mu je rekla:

“Upoznala sam Nekoga, i ta Osoba mi je potpuno preobrazila æivot,”rekla je.

“Koga si upoznala?” upitao ju je Abdelkader.“Upoznala sam Isusa Krista,” odgovorila je.Abdelkader se pitao moæe li Isus preobraziti njegov æivot. Poπao je s

Crystal na crkveni molitveni sastanak te veËeri. Na satanku su pitali ima litko molitvenih potreba. On je rekao: “Treba mi posao.” Molili su se za tunjegovu potrebu.

SljedeÊeg jutra zazvonio mu je telefon.“Vi ste Abdelkader?” upitao ga je nepoznati glas.“Da,” odgovorio je.“Traæite li posao?” slijedilo je pitanje.Kasnije tog jutra pozivatelj je razgovarao s Abdelkaderom u svojem

automobilu, i odvezao ga na njegov novi posao.Bio je zaprepaπten! Prijavio se za posao tjednima prije, ali primili su

ga tek nakon molitve. Vjerovao je da Isus moæe preobraziti njegov æivot.VraÊajuÊi se kuÊi molio se: “Æelim znati koju crkvu odabrati.”Tri dana kasnije Ëuo je na radiju Ëovjeka kako govori o suboti kao

sedmom danu tjedna. »ovjek je Ëitao iz Knjige proroka Izaije 56,1.2: “BlagoËovjeku koji poπtuje subotu da je ne oskvrni.”

Abdelkader je dobio ime jednog adventista iz Alæira i poπao s njim ucrkvu u subotu, sedmog dana u tjednu. Pridruæio se adventistiËkoj crkvi.

Danas je Abdelkader, Ëije ime znaËi “sluga svemoguÊeg Boga”, 51-godiπnji adventistiËki pastor, koji radi s nekrπÊanima u Francuskoj.

“Svakog dana hvalim Boga za djelo koje mi je povjereno da Ëinim”,kaæe on.

Hvala vam na subotnjoπkolskim darovima kao podrπki misiji kojapomaæe ljudima u Francuskoj i πirom svijeta da uËe o Isusu.

Andrew McChesney

61



Obrazovanje i spasenje“Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za

karanje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti.” (2. Timo-teju 3,16)

Biblijski tekstovi: Postanak 1,26.27; Izaija 11,1-9; 2. Timoteju3,14-17; 1. o kraljevima 4,29-34; Ivan 14,17; 1. KorinÊanima 2,1-16.

Biblija iznosi dugu povijest o Bogu i Njegovom narodu.Katkad se na nju gleda kao na ljubavnu priËu koja je krenula nao-

pako, barem privremeno. Ili se na nju moæe gledati kao na priËu o ocui njegovoj buntovnoj djeci koja mu se na kraju vraÊaju.

Ali za potrebe ove pouke otkrit Êemo u biblijskom izvjeπtaju joπjednu temu, naime, temu o uËitelju i njegovim uËenicima. Oni upornopadaju na ispitima, ali on ih strpljivo pouËava dok ih konaËno ne nauËi.

Biblijski zapis ne razlikuje se mnogo od naπih osobnih ljudskihpriËa koje su nam tako dobro poznate — s jednom iznimkom. Zapis oBogu i Njegovom narodu ima sretan kraj i postizanje cilja. Boæanskomilosre prema Njegovom narodu jamËi takav ishod. Ljudska odgovor-nost u tom odnosu Ëesto se pogreπno shvaÊa, a mnogi je se Ëak i plaπejer je smatraju mukotrpnom. Ali biblijski zapis je u bîti poziv da upo-znamo Boga i shvatimo Njegovu volju. NauËiti upoznati Boga naπ jekrajnji odgovor na Njegovu milost. Mi ne moæemo zasluæiti takvu milost,ali moæemo uËiti o njoj. I πto je zapravo krπÊansko obrazovanje ako nepouËavanje o toj milosti?

62


NA SLIKU BOÆJU

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Postanak 1,26.27; 5,1.3. ©to iznjih moæemo nauËiti o tome kako je Bog u poËetku stvorio ljude iπto se dogodilo s ËovjeËanstvom nakon pada u grijeh?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “na sliku Boæju” stoljeÊima zaokuplja biblijske tumaËe. Ka-kva je to slika na koju su prvi ljudi stvoreni? Na primjer, znaËi li to dase Bog pogledao u ogledalo i oblikovao svoje novo stvorenje tako da liËina Njega? Ili to znaËi da ljudi liËe na Boga viπe nego ostali oblici æivota?Ili se to odnosi na duhovnu i intelektualnu sliËnost i podudarnost izme-u Stvoritelja i Njegovog ljudskog stvorenja? Sveto pismo ne daje namnikakvo pobliæe objaπnjenje tog izraza, premda su uËenjaci iz biblijskogteksta izveli mnoga tumaËenja πto bi to moglo znaËiti. Meutim, moæe-mo vidjeti da se nakon pada u grijeh ta slika promijenila, zbog Ëega jeEllen G. White pisala da je cilj odgoja da se u Ëovjeku obnovi slikanjegovog Stvoritelja. (Odgoj, str. 13—15; u izvorniku 14—16)

Kako odgoj i obrazovanje moæe dostiÊi tako visok cilj?Prvo, trebamo imati na umu da nas je Bog stvorio da bismo bili u

odreenom odnosu s Njim, kao roditelji sa svojom djecom. Stvorio nasje na svoju sliku kao πto roditelji dobivaju djecu nalik sebi (Postanak5,1), da bi nas mogao odgojiti kao Ëlanove svoje obitelji. On moæekomunicirati i uspostavljati trajnu vezu s nama. Boæja slika je, prematome, neπto viπe od “umne slike” koja osposobljava dva biÊa — jednoboæansko i jedno ljudsko — da ostvare susret umova. Upravo to dogaase tijekom odgoja i obrazovanja, najprije u domu izmeu roditelja idjece, a poslije u πkoli kad uËitelji preuzmu pouËavanje. OËito je Bogosmislio taj proces odgoja i obrazovanja koji tako dobro poznajemo kadnas je, izdvojivπi nas od mnogih drugih oblika æivota, naËinio na svojusliku — On je to uËinio da bi nas mogao pouËavati i da bismo mi mogliuËiti od Njega sve dok se Njegova slika (Njegov um) ne bude ogledala unama.

Povijest spasenja povijest je odgoja i obrazovanja od stvaranjado utjelovljenja, i od utjelovljenja do novog stvaranja. Bog je UËitelj,a Nebo je πkola za sva vremena (vidi Ellen G. White, Odgoj, str.247; u izvorniku 301). ©to to znaËi za naπu posveÊenost krπÊanskomodgoju i obrazovanju kod kuÊe, u crkvi, u πkoli, na fakultetu itijekom Ëitavog æivota?

63


ISUS KAO U»ITELJ

Biblija opisuje Isusa brojnim izrazima. On je Boæji Sin, Mesija, Sin»ovjeËji, Spasitelj, Otkupitelj, Gospodin, Jaganjac Boæji — spomenimosamo neke. Ali za one koji su Ga najbolje upoznali tijekom tri i polgodine Njegove javne sluæbe u Judeji i Galileji, On je bio UËitelj. Zvalisu Ga “UËitelju” ili “Rabbi”. Oba ta izraza znaËe jedno te isto.

Prema tome, zanimanje uËitelja i posao pouËavanja bio je posebnopogodan naËin za vrπenje Njegove javne sluæbe. U odreenom smislu,Njegovo djelo spasenja srodno je poslu pouËavanja. ©toviπe, to je i pret-kazao prorok-evanelist.

ProËitajte Izaija 11,1-9. ©to nam Izaija otkriva o Isusovoj uËi-teljskoj ulozi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedno od najneobiËnijih mesijanskih proroËanstava u Svetome pi-smu nalazi se u 11. poglavlju Knjige proroka Izaije. U Izaiji 11,1-3 dola-zeÊi Mesija opisuje se obrazovnim terminima — kao netko tko donosiznanje, savjet, mudrost i razumijevanje. Cijeli taj odlomak zavrπava slje-deÊim znaËajnim obeÊanjem: “Zemlja Êe se ispuniti spoznajom Jahvi-nom kao πto se vodom pune mora.” (Izaija 11,9) Moæda je upravo takvouËenje Svetoga pisma nadahnulo Ellen G. White da u svojoj knjizi kojase bavi odgojem i obrazovanjem, zapazi da je djelo odgoja i djelo spase-nja jedno te isto (vidi Odgoj, str. 26; u izvorniku 30).

ProËitajte Ivan 3,1-3. Nikodem se obraÊa Isusu kao UËitelju, a zatimpriznaje da Njegov dar pouËavanja sigurno potjeËe od Boga zbog zna-kova koje je pokazao — zbog Isusovih Ëuda i tumaËenja smisla æivota.Isus to prihvaÊa, ako ne samu titulu koja Mu je dana, onda sigurnopodrijetlo Njegovog dara pouËavanja, odgovorivπi Nikodemu da bi semorao nanovo roditi kako bi vidio (razumio, kao i uπao u) Boæje kra-ljevstvo. To znaËi da autoritet za pouËavanje drugih, Ëak i u IsusovomsluËaju, dolazi od Boga.

Nesumnjivo, pouËavanje je dar od Boga. Njega je dao Bog, prihvatioga je Isus, a prepoznali su ga oni koji su sluπali Njegove pouke iznoπenes boæanskim autoritetom.

Kakvu ulogu mi imamo u ispunjenju proroËanstva o spoznajiBoga koja se treba proπiriti po cijelom svijetu?

64


MOJSIJE I PROROCI

ProËitajte 2. Timoteju 3,14-17. ©to nas ovaj tekst uËi o uloziSvetoga pisma u krπÊanskom obrazovanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prvi dio Biblije — Tora — katkad se prevodi i kao “Zakon”, dijelomi zato πto u tim knjigama ima mnogo zakona. Ali Tora zapravo znaËi“uËenje” ili “nastava”. Takvo se shvaÊanje razlikuje od onoga πto mnogismatraju “zakonom” u Bibliji — da su to, naime, pravila i propisi kojemoramo slijediti da bismo ostali u Boæjoj milosti. Ali nije tako. Zakonje trebao biti nastavni materijal koji pokazuje kako æivjeti uspjeπno isigurno u zavjetnom odnosu kakav je Bog zamislio joπ kad nas je stvorio.

Prvi od sljedeÊa dva dijela hebrejske Biblije — “Proroci” — izvje-πtavaju koliko je dobro Boæji narod svladao taj nastavni materijal i æiviopo njemu (rani proroci, ili povijesne knjige), ali i πto su trebali nauËitiiz tog nastavnog materijala (kasniji proroci). Ostatak Starog zavjeta (podnazivom “Spisi“) pun je primjera uspjeπnih i manje uspjeπnih uËitelja iuËenika usporedo s njihovim odgojno-obrazovnim iskustvima. Primjeriobrazovnog uspjeha u tim knjigama bile bi knjige o Esteri, Ruti, Danielui Jobu. Meu neuspjeπnima naπli bi se Jobovi prijatelji. Naravno, knjigaPsalama je pjesmarica, ali Ëak i u njoj se nalaze najmanje tri pouËnapsalma: Psalam 1, Psalam 37 i Psalam 73.

Evanelja obiluju graom s odgojno-obrazovnim ciljevima, posebnoIsusove usporedbe. Mnoge Pavlove poslanice poËinju moÊnom objavomEvanelja, ali zavrπavaju odgojnim materijalom — praktiËnim poukamao svakidaπnjem æivotu krπÊana. Otkrivenje je puno obrazovne grae.Primjerice Ëitava buduÊnost Kristove crkve otkrivena je u knjizi kojumoæe otvoriti samo Jaganjac Boæji — Isus, Veliki UËitelj (Otkrivenje 5,1-5).

Neki Êe moæda reÊi da odgojno-obrazovna graa iz Petoknjiæjanije primjenjiva u naπe vrijeme, i to je toËno. Odlomak u Ponovlje-nom zakonu 17,14-20, gdje su iznesene upute u vezi s kraljevima,sadræi neke vrlo odreene smjernice o izboru onoga tko Êe obavljatikraljevsku duænost. Danas, naravno, mi u svojoj crkvi ne postavlja-mo nikakve kraljeve. Kako odreujemo koja bi u naπe vrijeme bilaispravna primjena cjelokupnog tog pouËnog materijala iz Svetogapisma?

65


MUDRI MU©KARCI I ÆENE

RijeËi kao πto su πkola, uËenje i obrazovanje danas se jasno razu-miju, ali one nisu uobiËajene u Bibliji. Postoji jedna rijeË — mudrost/mudrac, koja je mnogo uobiËajenija. U Starome zavjetu spominju se,primjerice, mudri muπkarci i æene (2. Samuelova 14,2; Izreke 16,23).

ProËitajte 1. o kraljevima 4,29-34. »emu nas ovi redci uËe ovaænosti mudrosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kralj Salomon istiËe se kao vrlo mudar Ëovjek koji je govorio oæivotinjskom i biljnom svijetu i skovao mnoge mudre izreke, znaËi, kaoobrazovan Ëovjek (1. o kraljevima 4,29-34). Knjige Mudre izreke i Pro-povjednik, koje sadræe mnoge mudre misli o brojnim temama, pripisujuse Salomonu, ali i drugim mudrim uËiteljima iz davnih vremena (Izreke1,1; 25,1; 30,1; 31,1).

Prema Bibliji, mudrost je u velikoj mjeri sliËna danaπnjem obra-zovanju. To je neπto πto Ëovjek uËi od roditelja i uËitelja, posebno dokje mlad (Propovjednik 12,1), ali mudrost se zapravo nagomilava tijekomcijelog æivota. Osim toga, mudrost uglavnom ima svoju praktiËnu stra-nu. Na primjer, treba uËiti od mrava koji πtede ljeti da bi imali dovoljnoza zimu (Izreke 6,6-8).

Ipak, mudrost nije samo praktiËna. Ona ima i svoju teoretsku stra-nu jer poËinje vjerom u Boga i slijedi odreena temeljna naËela (Izreke1,7). Mudrost nam pomaæe da æivimo odgovorno i u korist drugih, atakoer nas πtiti i od mnogih nevolja. Naposljetku, baπ kao i danaπnjeobrazovanje, mudrost nam ne odgovara na sva pitanja koja postavljamo,ali nas osposobljava da budemo zadovoljni onim πto znamo dok istra-æujemo ono πto je joπ nepoznato, a to je dobro polaziπte s kojeg moæemouËiti kako da upoznamo Boga i uzdamo se u Njegovu milost. PremaJeremiji 18,18, uloga mudrog uËitelja smatra se podjednako vaænom kaoi uloga sveÊenika i proroka. Svi oni prenose Boæje rijeËi Njegovom naro-du u obliku uputa i zapovijedi, savjeta i poruka od Gospodina.

Kako moæemo steÊi mudrost, a onda je prenijeti onima kojidolaze nakon nas? Zaπto je toliko vaæno da to Ëinimo?

66


OBRAZOVANJE U PRVOJ CRKVI

Jedno od znaËajnih naËela obrazovanja u Svetome pismu dolazi doizraæaja u trenutku kad se Isus, Veliki UËitelj, pripremao napustiti svojeuËenike. Oni su proveli s Njim tri i pol godine, πto otprilike odgovaravremenskom razdoblju koje mi odvajamo za srednjoπkolsko ili fakultet-sko obrazovanje. Po zavrπetku jednog od tih stupnjeva obrazovanja,ovisno o pojedincu, uËenici i studenti obiËno se smatraju spremnima dase samostalno snalaze.

Ali Isus je znao da to nije baπ tako i zato je svojim sljedbenicimaomoguÊio trajno ili kontinuirano obrazovanje pod mentorstvom DuhaSvetoga. Na drugim mjestima taj uËitelj ili vodiË prepoznaje se kao Utje-πitelj ili Branitelj (grË. parakletos), koji Êe Isusovim sljedbenicima bitidodijeljen trajno (Ivan 14,16.17). On se oznaËava kao Duh istine. Premdase Duh Sveti ne spominje kao prosvjetitelj, Njegovo je djelo nesumnjivoobrazovne naravi, pogotovo kada se odnosi na traæenje i nalaæenje isti-ne.

ProËitajte 1. KorinÊanima 2,1-16. ©to je prema Pavlu vaæno uobrazovanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao poËinje time πto podsjeÊa crkvu u Korintu da im prvi put kadje doπao k njima nije govorio ni o Ëemu drugom, osim o Isusu Kristui to raspetom (1. KorinÊanima 2,2) — nije im doπao s nekom velikommudroπÊu, veÊ im je samo objavio Evanelje. Ali to nije bilo sve (1.KorinÊanima 2,6). Jer kada ti novi krπÊani sazre, apostol Êe se vratiti iuËiti ih mudrosti — stvarima koje je Bog sakrio joπ prije postankasvijeta (1. KorinÊanima 2,7), dubinama Boæjim (1. KorinÊanima 2,10).Tada Êe svi uËiti pod vodstvom Boæjeg Duha, jer se On pridruæuje duhuuËenika.

Kako Êe duboko biti to prouËavanje i koliko Êe znanja biti dostupnoonima koji su voeni Duhom? To poglavlje zavrπava citatom iz Knjigeproroka Izaije: “Tko je pokrenuo Duh Jahvin, koji ga je uputio savjetnik?”(Izaija 40,13) Ovdje prorok, misleÊi na obiËan narod svojeg vremena,kaæe da to nitko ne moæe. Ali Pavao ispravlja takvo vienje stvari za-kljuËivπi: “Ali mi posjedujemo Kristovu misao” (1. KorinÊanima 2,16),πto znaËi da Duhom voeni krπÊani imaju pristup Ëak i Boæjem umu, asamim tim i svakoj koliËini znanja i razumijevanja (1. KorinÊanima 2,10-13) koji su im potrebni da bi spoznali put pravednosti.

67

PETAK 20. studenoga


Veliki evaneoski nalog (Matej 28,18-20) pokrenuo je snaæan vjer-ski pokret πirom svijeta. Mali broj apostola ili misionara (te dvije rijeËiznaËe isto — “oni koji su poslani“) obiπao je Ëitav svijet i okupio slu-πatelje, pretvorio ih u uËenike, pozvao ih da vjeruju u Isusa, krstio ihi nastavio ih pouËavati o svemu πto im je Isus zapovjedio. Tu imamosliku krπÊanskih obraÊenika iz cijeloga svijeta koji, predstavljajuÊi ra-zliËite kulture i govoreÊi razliËitim jezicima, izlaze iz vode krπtenja dabi uπli u πkolu i otpoËeli svoje obrazovanje. To nas ne iznenauje jer jebilo joπ mnogo toga πto su trebali nauËiti.

Razlog πto krπÊani stalno uËe nije samo intelektualna radoznalostniti æelja za nekim nadmoÊnim znanjem, veÊ πto krπÊanski æivot i vjeraproæimaju svaki kutak svakidaπnjeg æivota. Ima tako mnogo toga πtotreba nauËiti. Zato novozavjetne poslanice sadræe i istinu o Isusu (πtose katkad oznaËavalo novozavjetnim izrazom kerigma) i pouke o svemuπto krπÊani moraju nauËiti (πto se obiËno oznaËavalo novozavjetnimizrazom didahe). Dobar primjer objavljivanja istine vidi se u 1. Korin-Êanima 2,2, dok pouËavanje poËinje u 4. poglavlju i nastavlja se s pre-kidima do kraja poslanice. Dakle, πto krπÊani moraju nauËiti?

Rad, odmor, druπtvena pitanja, odnosi u zajednici, crkva i bogosluæje,upravljanje novcem, Ëovjekoljublje, odnos prema vlastima, savjetovanje,obiteljski æivot, braËni odnosi i odgajanje djece, pripremanje hrane,odijevanje, Ëak i priprema za starost i zavrπetak æivota. Biti krπÊaninznaËi nauËiti neπto o svemu tome, pa i viπe od toga. Razumijevanjesvega toga nije neπto πto dolazi samo od sebe. To se mora nauËiti.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koliko je obrazovni rad vaæan za poslanje Crkve?2. ©to je Ellen G. White mislila kad je napisala: “Nebo je πkola”

(Odgoj, str. 247; u izvorniku 301)?3. ProËitajte ponovno 1. KorinÊanima 2,1-16. Pogledajte πto

nam Pavao govori o onome πto nam Bog otkriva putem nadahnuÊa.Razmislite o njegovoj tvrdnji da vladari i mudrost ovoga svijetaprolaze. Ako je on to mogao reÊi tada, πto tek moæemo reÊi mi zaneke “mudrosti” naπeg doba?

68

Oæivljena djevojËica u IndonezijiDvojica studenata-misionara pozdravili su svojeg nadglednika, Sung-

bae Geea, s uzbuenjem kad je stigao u njihovo selo u dæungli na indone-zijskom otoku Papua.

“Pastore, imamo jako lijepo iskustvo!” rekao je Santos, 22-godiπnjistudent-misionar s adventistiËkog sveuËiliπta Klabat na dalekom otokuSulawesi. “Molili smo se za mrtvu osmogodiπnju djevojËicu i ona je us-krsnula!”

Sungbae, juænokorejski misionar koji sluæi kao direktor projekta Po-kret 1000 misionara u Indoneziji, letio je u malom avionu, nakon Ëega supjeπaËili joπ dva dana i noÊi kako bi stigli do sela u okrugu Samir Papua.

Doπao je oposobljavati studente-misionare, koji su bili na pola puta odgodinu dana sluæbe u misiji, ali prvo je æelio Ëuti o toj djevojËici.

Studenti-misionari rekli su da se to dogodilo prije nekoliko groznihdana. Po povratku iz jednog kuÊnog posjeta susreli su seljane koji su pla-kali i naricali pred jednosobnom kolibom seoskog poglavice. Oplakivali susmrt poglaviËine kÊeri Naomi, koja je umrla dva sata ranije i leæala na podukolibe. NadrilijeËnica-vjeπtica vodila je seljane u naricanju.

Studenti-misionari su poËeli plakati. »eznuli su da seljane odvrate odnjihovih mrtvih bogova i oboæavanja drveÊa i æivotinja te da se pouzdaju uæivog nebeskog Boga. Santos i njegov prijatelj sjedili su uz Naomi. Odjed-nom ju je Santos njeæno podigao s poda i obgrlio rukama.

“Dragi Boæe, molim Te, pokaæi Ëudo seljanima,” molio se. “Govorilismo im o Tebi u biblijskim prouËavanjima, i oni su sluπali. Pokaæi im da simoÊniji od drveÊa i æivotinja koje oni smatraju boæanstvima i oboæavaju ih.”

Misionari su se dva sata plaËuÊi molili dræeÊi Naomino tijelo. Pjevali suevaneosku pjesmu o Bogu koji æivi. Seljani su bili dirnuti njihovim suza-ma, molitvama i pjesmom.

Odjednom se Naomi probudila i okrenula svojoj zadivljenoj majci.“Mama, gladna sam,” rekla je. Njezin otac, seoski poglavica, bio je zgranut.Svojim je oËima vidio da ima Netko snaæniji od izmiπljenih bogova drveÊai æivotinja.

Seoski poglavica okupio je seljane na redovita prouËavanja Biblije kadje Sungbae stigao meu njih. Svih pedeset i sedmero odraslih mjeπtanapredalo je svoja srca Isusu.

“Bilo je to Ëudo,” kaæe Sungbae, sada predsjednik Pakistanskog ad-ventistiËkog koledæa. “Neki ljudi misle da su se uskrsnuÊa dogaala samoprije dvije tisuÊe godina, ali takva se Ëuda dogaaju i danas — kad i akoimamo punu vjeru u Boga.”

Hvala vam na podrπci misiji vaπim subotnjoπkolskim darovima. Takopomaæete πiriti Radosnu poruku po svijetu.

Andrew McChesney

69



Crkva i obrazovanje“Nismo traæili od ljudi slave, niti od vas niti od drugih,

iako smo mogli nastupiti u svojstvu apostola Kristovih. Napro-tiv, bili smo meu vama blagi. Kao majka koja s ljubavlju nje-guje svoju djecu, tako smo vam, ovladani ljubavlju prema vama,jer ste nam omiljeli, htjeli predati ne samo Radosnu vijest Boæjunego i svoj æivot.” (1. Solunjanima 2,6-8)

Biblijski tekstovi: Luka 10,30-37; Matej 5,14-16, Luka 4,18-23, Jeremija 29,13; Matej 7,7; 1. Solunjanima 2,6-8.

Od najranijih vremena, otkad se vjerni okupljaju i oboæavaju Boga— u sinagogama, domovima i crkvama — Biblija govori o narodu kojipreko prouËavanja Svetoga pisma i bogosluæja æeli upoznati Boga irazumjeti Njegovu volju za svoj æivot. Biblija takoer viπeput otkriva daje crkva mjesto na kojem se trebaju voditi ozbiljni i znaËajni razgovorii gdje ljudi mogu rasti u spoznavanju Boga i Njegove volje za svoj æivot.

Katkad se plaπimo postavljati pitanja. Meutim, u Bibliji Ëesto vidi-mo da su pitanja sluæila tome da ljudi jasnije razumiju Boga. Na sliËansu naËin usporedbe u Bibliji pruæale ljudima priliku da preispitaju svojeprioritete. Isus je posebnu pozornost posveÊivao toj vrsti pouËavanja uradu sa svojim uËenicima i sljedbenicima.

Ako je crkva mjesto pouËavanja, ona mora osigurati prostor zaodvijanje dijaloga. Kao πto stalno govorimo svojim uËenicima u πkoli:“Nema glupog pitanja”, i unutar crkve moramo osigurati sigurno okru-æenje u kojem Êe svaka osoba moÊi rasti u milosti i razumijevanju Bogai Njegovog plana za njezin æivot.

70


PRAVO KR©∆ANSKO OBRAZOVANJE

PriËa se da je neki rabin, gledajuÊi pospane oËi mladiÊa u svojojuËionici, postavio pitanje: “Kako znamo da je noÊ zavrπena i da je otpoËeodan?”

Nekoliko uËenika oprezno je podiglo ruku. “Je li to onda”, pitao jejedan, “kad moæemo uoËiti razliku izmeu stabla smokve i stablamasline?”

“Ne.”Drugi uËenik je podigao ruku: “Je li to onda kad moæemo razliko-

vati ovcu od koze?”Poπto je sasluπao mnoπtvo odgovora, rabin je izjavio: “»ovjek zna

da je noÊ zavrπila i da je otpoËeo dan kad moæe pogledati lice koje nikadprije nije vidio i tog neznanca prepoznati kao brata ili sestru. Do togtrenutka, koliko god dan bio vedar, joπ uvijek je noÊ.“

ProËitajte Luka 10,30-37. Kakvu je poruku Isus uputio u ovojusporedbi? I πto bi na osnovi toga moralo biti dio svakog pravogkrπÊanskog odgoja i obrazovanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao adventisti sedmoga dana, blagoslovljeni smo obiljem doktrinar-nog svjetla i istine (stanje mrtvih, subota, 1844. godina i sud, velikaborba — da navedemo samo neke od tih doktrina) koje Ëak veÊina krπ-Êanskog svijeta joπ uvijek ne razumije. A opet, koliko god da su bitnete istine, kakvu korist imamo od njih ako nismo ljubazni prema ljudi-ma, ako pokazujemo predrasude prema drugima i ako dopustimo da naskulturne i druπtvene predrasude naπe sredine navedu da se premadrugima ophodimo kao prema manje vrijednima?

Pravo krπÊansko obrazovanje, ako niπta drugo, mora nas pokrenutida se izdignemo iznad ljudske pokvarenosti i zloÊe i da druge gledamoonako kako ih Krist vidi — kao biÊa za koja je On umro, Ëije je grijeheponio na kriæ i za koja je platio beskrajnu cijenu. Ako uzdiæemo kriæ,kao πto bismo morali, vidjet Êemo vrijednost svakog ljudskog biÊa i uidealnom sluËaju ophoditi se prema ljudima onako kako zasluæuju, uskladu s vrijednoπÊu koju im je dao sâm Bog. KrπÊansko obrazovanjemora obuhvatiti to uËenje, u protivnom neÊe biti dostojno naziva “krπ-Êansko”.

Koje predrasude njeguje vaπa kultura i druπtvo, bilo prikrivenoili Ëak otvoreno, iznad kojih se vi kao krπÊanin, morate izdignuti?

71


POZVANI DA ÆIVIMO KAO SVJETLO

Kamo god pogledamo, izgleda kao da se naπ planet okreÊe protivsebe samog zamjenjujuÊi svjetlo tamom. Ali s tamom se susreÊemo i namnogo osobnijem planu kad razmotrimo vlastita iskustva u ovom tegob-nom svijetu punom izazova. Jer i mi razumijemo uæase koje nam ovajsvijet donosi kad se borimo s boleπÊu, kad se suoËavamo s gubitkomvoljenih, kad promatramo kako se obitelji raspadaju, dok se trudimopronaÊi smisao u mnogim loπim stvarima u naπem druπtvu i kulturi.

Pa ipak, usred tog krajolika moralnog propadanja i duhovne tame,usred sve te izvanjske i unutarnje buke, Ëujemo rijeËi koje Isus upuÊujesvakome od nas:

“Vi ste svjetlo svijetu. Nije moguÊe sakriti grad koji leæi nagori. Ne æeæe se svijeÊa da se stavi pod variÊak, nego na svijeÊnjakda svijetli svima u kuÊi. Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudimada vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.” (Matej5,14-16) »emu nas ti redci uËe o tome kako trebamo æivjeti i kakokao krπÊani trebamo utjecati na sliku o Bogu kakvu drugi imaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako su Isusovi sluπatelji, sjedeÊi na obali Galilejskog jezera togdana pod vrelim suncem, razumjeli Njegove rijeËi? Oni koji su sluπali,znali su mnogo o svjetlu i tami. Sasvim sigurno bilo je mnogo tame kojese trebalo plaπiti. Æivjeli su pod rimskom okupacijom, u militariziranomdruπtvu koje je i bez telefona, raËunala i interneta u mnogoËemu biloisto tako uËinkovito kao i naπe, a u odreenom smislu Ëak je zadavaloviπe straha.

Rimljani su se nalazili svuda, podsjeÊajuÊi mnoπtvo na obroncimada Êe se oni koji budu pravili probleme brzo naÊi u rukama muËitelja —i gole smrti na rimskom kriæu.

A opet, tu je bio Isus koji ih je pozivao da æive kao svjetlo. Da budumilosrdni. Da budu Ëisti u srcu. Da budu graditelji mira. Prema tome,krπÊansko pouËavanje mora obuhvatiti osposobljavanje naπih uËenikada budu svjetlo svijetu, da donose prave odluke koje Êe otkrivati Boæjepostojanje i Njegovu dobrotu.

Na koji naËin moæemo uputiti druge na Boæje postojanje i Nje-govu dobrotu?

72


ÆIVJETI KAO U»ENIK

Ako crkva ima ozbiljnu namjeru da postane sila u krπÊanskomobrazovanju, moramo poËeti od Isusa. Isus je pozivao uËenike. On ih jepripremao za misiju tako πto je hodao s njima. Pruæao im je priliku dase ukljuËe u æivot ljudi o kojima su se trebali brinuti i koje su trebalivoljeti. Svakodnevno im je upuÊivao izazov iznoseÊi svoje vienje o tomekako bi ovaj svijet mogao izgledati kad bi se ljudi poËeli ophoditi jedniprema drugima kao braÊa i sestre.

ProËitajte Luka 4,18-23. Koju poruku Krist upuÊuje svima na-ma kao svojim sljedbenicima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tri godine uËenici su promatrali kako je Isus, njihov UËitelj, ostva-rivao ideale kraljevstva — ideale objavljene u Njegovoj prvoj propovijediu sinagogi u Nazaretu. Oprost, milosre i ljubav iπli su ruku pod rukus usamljenoπÊu, posveÊenjem i teπkoÊama. Ako je postojala neka poukakoju je trebalo izvuÊi, bila je to pouka da uËeniπtvo nije neπto πto trebaolako shvatiti. Vi ste uËenik za cijeli æivot — ne samo za jedan dan.

“Spasiteljev nalog obuhvaÊa sve vjernike. On do kraja vremena obu-hvaÊa sve koji vjeruju u Krista. Evanelje je povjereno svima koji dobijunadahnuÊe s Neba. Svi koji primaju Kristov æivot odreeni su da rade naspaπavanju svojih bliænjih. Crkva je osnovana za takav rad i svi kojipreuzimaju na sebe sveti zavjet obvezuju se da postanu Kristovi su-radnici.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 679; u izvorniku 822)

Kao Isusovi uËenici, mi se moramo veÊ danas potruditi da Isusuvijek bude u srediπtu naπeg zajedniπtva i bogosluæja. Dobro je imati naumu da je Isus bio zaËetnik uËeniπtva. Premda su rabini Njegovog vre-mena privlaËili sljedbenike, Isus je bio taj koji je pozivao muπkarce iæene da Ga slijede. Rabini nisu mogli ni zamisliti poziv koji bi bio takoradikalan da tvrdi kako je biti s Isusom vaænije od svih njihovih zapovijedi.

A kao Isusovi uËenici, ne samo πto moramo poπtovati sve ljude, veÊi raditi na tome da osiguramo takvo mjesto na kojem Êe svi ljudi moÊirasti i napredovati.

Prema tome, cjelokupno krπÊansko obrazovanje mora obuhvatitimisiju i imati svrhu ne samo da bi se zaradilo za æivot, veÊ da bi se uvlastitom krugu utjecaja radilo ono πto nas je Isus pozvao da radimo —da Ga slijedimo u objavljivanju Radosne vijesti i u sluæenju onima ko-jima je potrebna pomoÊ.

73


TRAGANJE ZA ISTINOM

Albert Einstein, koji se Ëesto smatra ocem suvremene fizike, napi-sao je: “Vaæno je da ne prestanemo postavljati pitanja. Radoznalost postojis razlogom. Ne moæemo a da ne osjetimo strahopoπtovanje kad razmi-πljamo o tajnama vjeËnosti, æivota i Ëudesne strukture stvarnosti. Do-voljno je ako svakog dana pokuπamo shvatiti samo djeliÊ te tajne. Zatonikad ne gubite svetu radoznalost.“

Mi æivimo u svijetu tajni, zar ne? Suvremena znanost pokazala namje nevjerojatnu sloæenost koja se ogleda na skoro svakoj razini postoja-nja. A ako to vrijedi za Ëisto fiziËku stvarnost, πto tek da kaæemo za onoπto je duhovno?

»emu nas sljedeÊi tekstovi uËe o traganju za istinom, za odgo-vorima? Jeremija 29,13; Matej 7,7; Djela 17,26.27; Psalam 25,5;Ivan 16,13; 17,17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija je puna izvjeπtaja o radoznalim ljudima koji u velikoj mjeripodsjeÊaju na svakog od nas — o muπkarcima i æenama koji imajupitanja, strahove, nade i radosti — o ljudima koji na neki svoj naËintragaju za istinom, za odgovorima na najteæa æivotna pitanja.

“Sve je uËinio da je lijepo u svoje vrijeme, i misao o vjeËnostimetnuo im je u srce, ali da ne moæe Ëovjek dokuËiti djela koja Bog tvori,ni poËetka ni kraja.” (Propovjednik 3,11) Na πto je Salomon tu mislio?Neki prevode hebrejsku rijeË ‘olam kao “vjeËnost”, a neki kao “svijesto proπlosti i buduÊnosti”. Dakle, prema tom retku, Bog je u ljudsko srcei um usadio svijest o proπlosti i buduÊnosti — o samoj vjeËnosti. Tojest, kao ljudska biÊa sposobni smo razmiπljati o “velikim pitanjima” oæivotu i naπem postojanju uopÊe.

I, naravno, upravo tu Sveto pismo igra srediπnju ulogu. Tko smomi? Zaπto smo ovdje? Kako bismo trebali æivjeti? ©to se dogaa kadumremo? Zaπto postoji zlo i patnja? To su pitanja koja tragaoci zaistinom postavljaju otkad postoji pisana povijest. Kakva je prednost ikakva odgovornost πto sada moæemo uputiti te tragaoce na neke odgo-vore! ©to je krπÊansko obrazovanje ako ne upuÊivanje ljudi na te odgovorekoje nalazimo u Boæjoj rijeËi?

Zaπto Sveto pismo mora imati glavnu ulogu u pruæanju odgovo-ra na velika æivotna pitanja?

74


DIJELITI ÆIVOT

ProËitajte 1. Solunjanima 2,6-8. ©to Pavao ovdje govori πtobismo mi mogli i πto bismo trebali primjenjivati u naπim πkolamai crkvama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SuoËeni s krizom zajedniπtva u druπtvu, mi æivimo u doba u kojembiblijsko razumijevanje crkve nikad nije imalo veÊe znaËenje. Kao πtonas podsjeÊa tekst u Mateju 18,20: “Jer gdje su dvojica ili trojica sabranaradi mene, tu sam ja meu njima.” Novozavjetni pojam crkve oblikovaose prvenstveno u domovima vjernika. Upravo tu se zajednica okupljalau malim skupinama, molila se, odræavala Gospodnju veËeru, uËila igovorila o Isusovim rijeËima meu sobom.

Te skupine vjernika postale su i prve crkvene πkole buduÊi da je tobilo mjesto na kojem su se novi Ëlanovi upoznavali s Biblijom i novimæivotom u Isusu. Pavlovi spisi, kao πto vidimo u Rimljanima 12,2: “Ne-mojte se prilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliËavajte se obno-vom svoga uma da mognete uoËavati πto je volja Boæja: πto je dobro,ugodno i savrπeno!”, pokazuju da je Crkva najozbiljnije shvatila to svojeobrazovno djelo.

Ti prvi vjernici ubrzo su otkrili da se Evanelje moæe najbolje provestiu æivot upravo u zajednici. U zajednici imamo razloga da pjevamo gla-snije, da se molimo svesrdnije, da budemo briæljiviji i suosjeÊajniji. Kadsluπamo kako drugi govore o Boæjoj dobroti, mi osjeÊamo koliko je Ondobar prema nama. Kad sluπamo o tuim borbama i stradanjima, osje-Êamo Boæje iscjeljenje u vlastitom æivotu i u nama se obnavlja æelja dabudemo orue Njegove milosti i iscjeljenja.

U danaπnjem uvodnom retku Pavao tvrdi da je Boæje Evanelje sve— sila kriæa, Gospodnje uskrsnuÊe, obeÊanje o Njegovom povratku. Je-dnostavno nije bilo radosnije vijesti u Ëitavom svijetu i Pavao se cijeliæivot posveÊivao izazovu da prije i iznad svega objavljuje izvjeπtaj oIsusu, i to s najveÊim poπtenjem i posveÊenoπÊu.

Ipak, Pavao ovdje napominje da se evaneoska poruka moæe naj-bolje razumjeti i doæivjeti kad dijelimo æivot s drugima. Nikad ne smije-mo zaboraviti da ljudi pomno promatraju prikazuje li naπ æivot u pravomsvjetlu poruku o milosti koja se nalazi u Bibliji.

Dobro razmislite o svojem æivotu i zapitajte se: Kakav sam jasvjedok onima oko sebe?

75

PETAK 27. studenoga


“Krist je razoËarao nadu u svjetovnu veliËinu. U Govoru na Goripokuπao je raskopati djelo stvoreno pogreπnim odgojem i svojim slu-πateljima dati pravi dojam o svojem kraljevstvu i svojem vlastitom ka-rakteru. Ipak, nije neposredno napao zablude naroda. On je vidio bijedusvijeta zbog grijeha, pa ipak nije pred njih iznosio æivu sliku njihovenesreÊe. PouËavao ih je o neËemu neusporedivo boljem od onoga πto suoni poznavali. Ne spreËavajuÊi njihove zamisli o Boæjem kraljevstvu,govorio im je o uvjetima pod kojima mogu uÊi u njega, dopuπtajuÊi imda sami donesu zakljuËke o njegovoj naravi. Istine πto ih je uËio nisumanje znaËajne za nas nego πto su bile za mnoπtvo koje Ga je slijedilo.Niπta manje nije potrebno nama nego πto je bilo njima da nauËimoosnovna naËela Boæjega kraljevstva.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.236; u izvorniku 299)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Robert Louis Stevenson roen je u Edinburghu u ©kotskoj1850. godine. On se svojevremeno prisjetio kako se jedne noÊi, dokga je dadilja pripremala za krevet, iskrao i otiπao do prozora, gdjeje ugledao zadivljujuÊi prizor. Bio je to fenjeraπ koji je iπao odsvjetiljke do svjetiljke. S djetinjim ushiÊenjem pozvao je dadilju ipovikao: “Pogledaj tog Ëovjeka! On buπi rupe u mraku!” Kakvu jeulogu Bog vama povjerio kad je rijeË o donoπenju svjetla i ljubavivaπoj zajednici?

2. Ako kao crkva trebamo suraivati s Bogom u evangelizacijisvijeta, moramo prigrliti Isusove rijeËi i sluæbu. Samo utjelovljenje— stvarnost o Bogu koji je doπao meu nas i æivio u naπem svijetu,borio se, smijao i plakao s nama — podsjeÊa nas da smo pozvanida se brinemo o ljudima koji nas okruæuju. Kako Êete to uËiniti?Kako biste mogli uposliti mlade ljude u vaπoj crkvi da vam pomognu?

3. Razmiπljajte o odgovornosti koju mi kao adventisti sedmogadana imamo — da nauËimo druge o Ëudesnim istinama koje su namdane. Na koji bi naËin mjesna crkva mogla i trebala odigrati kljuËnuulogu u pouËavanju drugih o tim istinama? U isto vrijeme, kakocrkva moæe postati sigurno mjesto za razgovor o tim istinama sonima koji postavljaju teπka pitanja? Kako moæete stvoriti okruæenjeu kojem je moguÊe pozabaviti se ozbiljnim pitanjima?

4. Razgovarajte u razredu o glavnim kulturoloπkim predrasuda-ma druπtva u kojem æivite. Na koji bi naËin vaπa crkva moglanauËiti druge kako da se uzdignu iznad tih predrasuda i da umjestotoga slijede nauk Svetoga pisma?

76

Kriza na staæiranju u FrancuskojElisabeth Birba otpuπtena je bez objaπnjenja samo tjedan dana prije

anketiranja tijekom osmotjednog staæiranja u bolnici u Francuskoj. Bila jenesretna. Trebala je staæ za polaganje ispita druge godine. Ako ne uspije,izgubit Êe stipendiju, a s tim i hranu i stanovanje. Njezina obitelj æivjela jedaleko na Karibima.

Elisabeth je pala na zemlju i plakala. Dok je plakala, sjetila se da bitrebala nazvati prijateljicu. Tri puta je osjetila kako joj Bog govori da jenazove. Napokon je nazvala. “Izgubila sam staæiranje,” rekla je.

Prijateljica se iznenadila. “Vjerujeπ li u Boga?” pitala je.Kad je Elisabeth potvrdila da vjeruje, prijateljica joj je dala telefonski

broj — za drugu bolnicu. “Ako vjerujeπ u Boga, nazovi ovaj broj,” rekla je.Elisabeth je znala da Êe biti teπko dobiti drugo mjesto za staæiranje.

Pitala se πto uËiniti.Tada se sjetila da ima telefonski broj za hitne sluËajeve. Prije odlaska

u Francusku dobila je broj jedne æene koja je bila adventistica sedmog danana Karibima. “Ako ikada budeπ imala problema u Francuskoj, nazovi mojusestru Vivian,” rekla je æena.

Elisabeth je prihvatila hitni broj iz uljudnosti. Ali sad je bila tolikouznemirena da je nazvala Vivian i ispriËala joj o svojem staæiranju.

“Samo ti Bog moæe pomoÊi,” rekla je Vivian. “Jedino πto moæemo uËinitijest moliti se.”

Pitala je ima li Elisabeth Bibliju. Bila joj je prekrivena praπinom, ali jeipak imala svoj primjerak. “»itaj Psalam 91,” rekla je Vivian. “UËini gasvojim psalmom. Kad to ponoviπ, sjeti se da je rijeË o tebi.”

Elisabeth je plakala dok je Ëitala Psalam 91. Suze su joj padale nastranice Biblije.

Potom je nazvala bolnicu kako bi se raspitala o staæiranju “u posljednjitrenutak”.

“Nazovite za tri dana da Ëujete naπu odluku,” rekla joj je sluæbenica.Molila se i postila tri dana. Plakala je. Zapamtila je Psalam 91.TreÊeg dana sluæbenica je ponudila Elisabeth staæiranje. “Imate sreÊe,”

rekla je, “πef vas nije æelio, ali se predomislio u posljednjem trenutku.”OsjeÊaji su preplavili Elisabeth. Te noÊi nije mogla spavati. Uvidjela je

da joj je Bog dao to staæiranje. Nazvala je Vivian.“Neπto nije u redu?” pitala je Vivian.“Ne brini se,” rekla je Elisabeth. “Molim te, odvedi me u AdventistiËku

crkvu.”Elisabeth je uskoro krπtena i magistrirala je u Francuskoj.“Da se nisam predala Bogu onog dana kad sam pozvala broj za hitne

sluËajeve, moje obrazovanje bi bilo zavrπilo,” kaæe Elisabeth. Tada je imaladvadeset i sedam godina. “Bog moæe uËiniti sve. S Isusom sam uspjela.”

Hvala vam na subotnjoπkolskim darovima za misiju, koji pomaæu ljudimau Francuskoj i πirom svijeta da uËe o Isusu.

Andrew McChesney

77


Pouka 10 28. studenoga—5. prosinca 2020.

Odgoj u umjetnosti i znanosti“Nebesa slavu Boæju kazuju, navijeπta svod nebeski djelo

ruku njegovih.” (Psalam 19,2)Biblijski tekstovi: Rimljanima 1,18-21; Psalam 19,2-7; 96,9;

Postanak 3,6; 1. Timoteju 6; Izreke 1; Job 38.Obrazovanje obuhvaÊa podruËja koja nazivamo “umjetnoπÊu i zna-

noπÊu”. Ali kad uËimo ili pouËavamo o umjetnosti i znanosti iz biblijskeperspektive, πto to zapravo podrazumijeva? Nudimo li jednostavnoodabrane biblijske retke koji se primjerice odnose na odreene aspektesuvremene medicine ili povijesti umjetnosti? Tako moæemo povezati na-πe praktiËne pouke s Boæjom nevjerojatnom silom koja se pokazalaprigodom stvaranja naπeg sloæenog svijeta. Ali jednostavno dodavanjebiblijskih tekstova u naπe udæbenike samo je mali dio istinskog obrazo-vanja o spasenju i otkupljenju.

Da bi takvo obrazovanje bilo djelotvorno, Boæju rijeË treba ukljuËitiu izuËavanje svake discipline, od humanistiËkih znanosti do molekular-ne biologije. Bez toga moæemo izgubiti iz vida Boæju pravu veliËinu kaoOnoga koji je stvorio i odræava ovaj svijet. NastojeÊi shvatiti kako Boggleda na djela svojeg stvaranja kao bitna i svrhovita, pribliæavamo serazumijevanju naËina na koji bi se odreene discipline mogle i trebaleizuËavati.

Ovog Êemo tjedna razmotriti neka naËela koja nas trebaju voditidok govorimo o umjetnosti i znanosti iz krπÊanske perspektive i s krπÊan-skog pogleda na svijet.

78


JEDINO BOG

Postoje dokazi o æivom Bogu u svim djelima Njegovog stvaranja. Tatvrdnja je toliko puta ponovljena da je postala kliπej. Kada primjericerazmiπljamo o Boæjim osjeÊajima prigodom stvaranja ovoga svijeta, kojiljudi uporno uniπtavaju i kvare, moæemo pribliænije razumjeti na koji jenaËin najbolje izuËavati umjetnost i znanost.

Uzmimo za primjer embrionalni razvoj Ëovjeka. Biologija nam kaæeda novi inteligentan ljudski æivot nastaje iz jednog oploenog jajeta idostiæe puni razvoj nakon devet mjeseci. Tragovi Stvoritelja punog lju-bavi mogu se zapaziti tijekom Ëitavog tog ciklusa. Boæja milost moæe sevidjeti i na samom mjestu na kojem se zametak razvija — odmah ispodmajËinog srca koje postojano kuca. Kako se zametak uveÊava, takoraste i majËin trbuh, toËno ispred nje, tako da je trudnica uvijek svjesnasvojeg djeteta, baπ kao πto je i naπ nebeski Otac uvijek svjestan svojedjece.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Rimljanima 1,18-21; Psalam 19,1-6; Nehemija 9,6. ©to nam ti tekstovi govore o djelovanju Boga kaonaπeg Stvoritelja?

..................................................................................................................................

»ak i nakon πest tisuÊa godina grijeha, i viπe tisuÊa godina nakonsveopÊeg razaranja u vrijeme potopa, joπ uvijek postoji neodoljivo sna-æan dokaz ne samo o Bogu kao Stvoritelju, veÊ i o sili, ljubavi i Ëovje-koljublju tog Boga kao naπeg Stvoritelja. Tako je snaæno to πto Pavaokaæe u Rimljanima 1,18-21 da oni koji odbacuju takvog Boga neÊe imatiizgovora u dan suda, jer se o Njemu moæe dovoljno nauËiti na osnovionoga πto je stvorio. Drugim rijeËima, oni se neÊe moÊi opravdavatisvojim neznanjem!

Pogotovo u ovo doba, kad su mnogi ljudi poËeli oboæavati stvorenjaumjesto Stvoritelja, bitno je da krπÊansko obrazovanje u znanosti iumjetnosti uvijek polazi od Ëinjenice da je Bog Stvoritelj i odræavateljsvega πto postoji. Naposljetku, sve ideologije i pretpostavke koje nijeËuili iskljuËuju Boga mogu voditi samo u zabludu. Svjetovno obrazovanjeuglavnom se zasniva na pretpostavci da Boga nema, ali krπÊansko ob-razovanje ne smije upasti u tu zamku niti se u svojem djelovanju i unajmanjoj pojedinosti pozivati na pretpostavku da Boga nema. U obasluËaja ljudi Êe neizbjeæno zavrπiti u zabludi.

Razmiπljajte o nevjerojatnim Ëudima i ljepoti naπeg svijeta, Ëaki nakon dolaska grijeha. Kako moæemo crpiti nadu i utjehu iz svegatoga, pogotovo u trenucima kuπnje i patnje?

79


LJEPOTA SVETOSTI

Psalam 96,9 glasi: “Poklonite se Jahvi u sjaju svetosti njegove.Strepi pred njim, zemljo sva!” Kako razumijemo pojam “u sjajusvetosti”? ©to bi to trebalo znaËiti za jednog krπÊanina i kako toutjeËe na ono πto uËimo o umjetnosti i ljepoti koja se Ëesto povezujes njom?

..................................................................................................................................

Premda se kaæe da je “ljepota u oku promatraËa”, ne smijemo za-boraviti tko je taj koji je stvorio oko (vidi Izreke 20,12). I premda mora-mo voditi raËuna da ne oboæavamo stvorenja (vidi juËeraπnji odsjekpouke), na osnovi ljepote stvorenog svijeta moæemo saznati neπto oBogu i Njegovoj ljubavi prema ljepoti. Ako naπ pali svijet joπ uvijek takolijepo izgleda, tko moæe i zamisliti kako je on izgledao prije pada? A tonas uËi da je Bog Stvoritelj lijepog.

ProuËavanje umjetnosti i znanosti, dakle, moæe i trebalo bi naspribliæiti Boæjem srcu i karakteru. BuduÊi da smo dio Boæjeg umjetniË-kog djela i znanstvenog fenomena, moæemo takoer saznati neπto viπeo vlastitom identitetu u Kristu.

“Bog bi æelio da se Njegova djeca dive Njegovim djelima i da uæivajuu jednostavnoj i tihoj ljepoti kojom je ukrasio naπ zemaljski dom. Bogje ljubitelj ljepote, ali viπe od svake vanjske privlaËnosti voli ljepotukaraktera; On bi æelio da njegujemo ËistoÊu i jednostavnost, tihe vrlinecvijeÊa.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 88,89; u izvorniku 85)

ProËitajte Postanak 3,6. Kako nas ovaj redak uËi o tome daljepota sama po sebi nije nuæno dobra i sveta? Vidi takoer Izreke6,25; 31,30.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao i sve ostalo πto je Bog naËinio, i mi imamo neprijatelja koji toiskoriπtava i izvrÊe. Stoga nas ne treba iznenaditi πto se i ljepota ishvaÊanje ljepote moæe upotrijebiti protiv nas. Prema tome, posebno uumjetnosti krπÊansko obrazovanje voeno Svetim pismom mora nampomoÊi u razumijevanju da nije sve πto je lijepo nuæno dobro i sveto.

Koje su to “lijepe” stvari koje nisu nuæno svete i dobre? Ili kojeto lijepe stvari mogu postati nesvete i loπe, ovisno o okolnostima?Kojim se mjerilom sluæimo da bismo uoËili te razlike?

80

UTORAK 1. prosinca

STRU»NJACI ZA ZABLUDU

Znamo da na svijetu ima viπe toga, osim umjetnosti i filozofije,Ëime se pokazuje nepoπtovanje prema Bogu. Mnogi bi se sloæili da krπÊaninikad ne trebaju stupiti na to tlo. Zato adventistiËki krπÊani morajupaæljivo razmisliti o svojem bavljenju odreenim poslovima, o pokro-viteljstvu nad odreenim ustanovama i praÊenju odreenih medija.

U 1. Timoteju 6 dana nam je jasna uputa πto bismo trebali izbjega-vati, ali i opseæno objaπnjenje u vezi s tim. Koje su to teænje protiv kojihnas Pavao opominje u 9. i 10. retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte ostatak 1. Timoteju 6. Koje kljuËne teænje Pavaoodobrava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite kako nas u 1. Timoteju 6,20 Pavao upozorava na “laænonazvanu spoznaju”. Premda ga on koristi u drugaËijem kontekstu, to jenaËelo joπ uvijek primjenjivo. Sjetite se svih informacija, svih uËenja isvih vjerovanja ne samo sada, veÊ kroz Ëitavu ljudsku povijest koja subila potpuno pogreπna. Ljudi mogu biti pravi struËnjaci za zabludu.

Skoro dvije tisuÊe godina najpametniji ljudi na svijetu, struËnjaci,vjerovali su da je Zemlja nepokretna i da je srediπte svemira, dok se svezvijezde i planeti okreÊu oko nje u savrπenim krugovima. Kao potporatom vjerovanju upotrijebljena su neka vrlo sloæena matematiËka i znan-stvena objaπnjenja, premda se ispostavilo da je ono bilo pogreπno uskoro svakoj pojedinosti. Zato bismo mogli reÊi da su ti ljudi doslovnobili struËnjaci za zabludu i da je to uËenje nesumnjivo bilo “laæno nazvanaspoznaja”.

Bioloπka znanost u danaπnje vrijeme, primjerice, polazi od pretpo-stavke da je æivot nastao prije viπe milijardi godina na osnovi ËistesluËajnosti, bez ikakvog Boga i krajnje svrhe. Istodobno se pojavilanevjerojatna koliËina komplicirane, iscrpne znanstvene literature za-snovane na tom uËenju. Kako iz ovoga moæemo zakljuËiti da ljudi mogubiti struËnjaci za zabludu? Kako bi ta Ëinjenica trebala utjecati nakrπÊansko obrazovanje uopÊe, a posebno na pouËavanje u podruËju zna-nosti?

81

SRIJEDA 2. prosinca

LUDOST I MUDROST

ProËitajte Izreke 1. »emu nas ovo poglavlje uËi o bîti pravogkrπÊanskog obrazovanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija stalno usporeuje mudrost i ludost. Salomonove Mudre izre-ke uporno nas podsjeÊaju na opasnosti nesmotrenog ponaπanja i kreta-nja u druπtvu bezumnika. Razlika je jasna: Bog æeli da Njegov narodtraæi mudrost, da je visoko cijeni i da obiluje njome.

Studenti umjetnosti i znanosti koriste svoje talente da bi stekliznanje i postigli uspjeh na svojim studijima. PredavaËi iz tih disciplinaËine sliËno. ZahvaljujuÊi znanju i sposobnostima, mi moæemo postiÊiumjetniËku vjeπtinu i velike uspjehe u znanosti.

Meutim, iz krπÊanske perspektive, πto znanje o umjetnosti i znano-sti uopÊe znaËi ako ne ukljuËuje i poznavanje razlike izmeu ispravnogi pogreπnog, dobra i zla, istine i zablude? Primjerice, samo trebamoproËitati neπto o æivotu nekog velikog umjetnika pa da shvatimo kakoposjedovanje iznimnih vjeπtina i talenata ne podrazumijeva i moralan,ispravan æivot. Moglo bi se takoer zapaziti da su veliki znanstvenicikoji su ukljuËeni u stvaranje bioloπkog i kemijskog oruæja za masovnouniπtenje visokoobrazovani i vrlo talentirani, ali kakav je plod njihovograda? Kao πto je reËeno, znanje samo po sebi nije nuæno dobro.

ProËitajte Izreke 1,7. ©to je prema ovom retku kljuË pravogkrπÊanskog obrazovanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedan dobitnik Nobelove nagrade, ateist, Ëovjek koji prouËavasvemir i fiziËke sile koje ga pokreÊu, napisao je: “©to se svemir Ëinirazumljivijim, to se Ëini i besmislenijim.” Kako nam to pokazuje daznanje samo po sebi ne samo πto moæe biti besmisleno, nego, πtoje joπ gore, moæe dovesti do grube pogreπke?

82

»ETVRTAK 3. prosinca

BOG JE ODGOVORIO JOBU

ProËitajte Job 38. »emu nas ovo poglavlje uËi o Bogu ne samokao Stvoritelju, veÊ i kao Odræavatelju svekolikog æivota? Kako bita vaæna istina trebala utjecati na naπe razumijevanje umjetnosti iznanosti?

..................................................................................................................................

“Mnogi uËe da materija posjeduje æivotodavnu silu, da tvar primaodreena svojstva koja je onda prepuπtena da djeluje svojom vlastitomenergijom, te da se djelovanje prirode odvija u skladu s nepromjenjivimzakonima na koje ni sâm Bog ne moæe utjecati. Ovo je laæna znanostkoju ne potvruje Boæja rijeË. Priroda je sluga svojeg Stvoritelja. …Priroda svjedoËi o inteligenciji, prisutnosti, aktivnoj energiji koja djelu-je preko njezinih zakona. U prirodi se vidi neprekidno djelovanje Oca iSina. Krist kaæe: ‘Otac moj neprestano radi, zato i ja radim.’ (Ivan 5,19)”(Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 87,88; u izvorniku 114)

Naæalost, kao πto je reËeno, znanost se velikim dijelom zasniva naateistiËkim, materijalistiËkim pretpostavkama. To onda znaËi da bi jedanznanstvenik mogao promatrati neku pojavu izvanredne ljepote, ili izvan-redne sloæenosti, ili Ëak pojavu koja je istodobno izvanredno lijepa isloæena, a ipak tvrditi kako je ona nastala sasvim sluËajno, bez ikakvogprethodnog promiπljanja ili namjere.

To znanost, zapravo, tvrdi sve vrijeme. Æivot na Zemlji u svoj svojojljepoti i sloæenosti — od leptira do ljudi — objaπnjava se kao obiËanspoj odreenih kemikalija koje su se prije viπe milijardi godina sluËajnopovezale oblikujuÊi jednostavne oblike æivota, a koji su onda, nasumiË-nim mutacijama i prirodnom selekcijom, evoluirali u sve ono πto danasæivi, diπe i kreÊe se.

Danaπnja znanost tvrdi da je i sama misao o natprirodnom Stvori-telju “neznanstvena” buduÊi da se ne moæe znanstveno ispitati, pa seprema tome tim pojmom znanost ne moæe baviti. Ta pretpostavka nijeneπto Ëemu nas uËi sama znanost (Ëini se zapravo da znanost uËi sa-svim suprotno jer sva ljepota i sloæenost ovoga svijeta upuÊuje na Stvori-telja), veÊ je to filozofsko stajaliπte nametnuto odreenim znanstvenimdisciplinama od strane samih znanstvenika.

Problem je, meutim, πto nas Sveto pismo uËi da Bog nije samo svestvorio, veÊ da On sve i odræava. To znaËi da svako pravo krπÊanskoobrazovanje na podruËju znanosti mora poÊi od radikalno drugaËijihpretpostavki u odnosu na one kojih se znanost uglavnom dræi. Dakle, dosukoba Êe neizbjeæno dolaziti, pogotovo kad je rijeË o podrijetlu æivota.

83

PETAK 4. prosinca


Dva su razloga zbog kojih znanost, koja toliko toga tumaËi isprav-no, toliko grijeπi u pitanju podrijetla æivota. Prvo, znanost koja prouËavaprirodni svijet, mora traæiti odgovore samo u prirodnom svijetu. Drugo,znanost polazi od pretpostavke da prirodni zakoni moraju ostati ne-promjenjivi. Meutim, obje pretpostavke su pogreπne kad je rijeË o pod-rijetlu æivota.

Poimo od prve pretpostavke prema kojoj prirodne pojave imajuprirodno podrijetlo. To je sasvim u redu kad pratimo pojavu uragana, alije viπe nego beskorisno kad je rijeË o postanku svijeta za koji se kaæe:“U poËetku stvori Bog nebo i zemlju.” (Postanak 1,1) »emu nas znanost,koja nijeËe bilo πto natprirodno, moæe pouËiti o postanku svijeta koji jebio u potpunosti natprirodan?

A kad je rijeË o nepromjenjivosti prirode? To naizgled ima smisla,osim πto tekst u Rimljanima 5,12 — “Prema tome, kao πto po jednomËovjeku ue grijeh u svijet a po grijehu smrt, tako smrt prijee na sveljude jer svi sagrijeπiπe.” — podrazumijeva postojanje prirodnog okruæe-nja koje je potpuno nespojivo sa svim πto poznajemo i kvalitativnodrugaËije od bilo Ëega s Ëim se znanost danas suoËava. Svijet u kojemsmrt nije postojala bitno je drugaËiji od svega πto mi danas moæemoprouËavati, a pretpostaviti da su tadaπnji i danaπnji svijet sliËni, iakonisu, takoer bi dovelo do pogreπnih zakljuËaka.

Prema tome, znanost pogreπno shvaÊa podrijetlo æivota zato πtonijeËe dva kljuËna aspekta stvaranja — natprirodnu silu u njegovoj po-zadini i radikalnu fiziËku nespojivost izmeu prvobitno stvorenog svije-ta i svijeta kakav danas vidimo.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o ljepoti. ©to je ljepota? Kako jedefiniramo? Kako bi krπÊanin mogao definirati i razumjeti ljepoturazliËito od nekog nekrπÊanina?

2. Krist je mogao doÊi na Zemlju kao sjajan znanstvenik i bitibogato nagraen za svoje revolucionarno istraæivanje. Mogao je steÊiveliku slavu i kao glazbenik. Ali umjesto toga, On je doπao i bioobiËni drvodjelja. Bio je prisutan prigodom stvaranja, ali je pouËavaodruge kao laik i posluπno je ispunjavao svoje duænosti. Kakvo namto ohrabrenje pruæa bez obzira na naπu naobrazbu i zvanje?

3. Premda nije svatko od nas pozvan da pouËava u πkoli, krπÊanibi mogli uvijek pouËavati druge svojim rijeËima i djelima, s namje-rom ili potpuno nesvjesno. Koje bi navike zato krπÊanin trebaonjegovati kao Kristov uËenik i kao uËitelj ovoga svijeta?

84

Odræavanje dvojice djeËaka mirnimaOdræavanje tiπine u crkvi postalo je pravi izazov kad je moja neÊakinja,

koja se borila s drogom, predala svoja dva sina mojem muæu i meni.Petogodiπnji Omarion i njegov πestogodiπnji brat Diamonte nisu imali

nikakva oËekivanja niti iskustva s crkvom. Bili su puni snage i nisu bilinavikli kleknuti za vrijeme molitve. ©toviπe, Ëinilo se da se njihovo nemirnoponaπanje za vrijeme molitve nastavlja i napreduje.

Kako ih odræati mirnima i tihima? — pitala sam se dok su se deËkinemirno smjenjivali tijekom molitve jedne subote. ©to ih æelim nauËiti omolitvi? Dok sam plakala i molila Boga za pomoÊ, rodila mi se nova zamisao.Zaπto se ne bih molila tiho s djeËacima? Odmah sam se poËela tako moliti.

“Oh, Boæe, hvala puno za Diamontea i Omariona, za πkolu, njhoveuËitelje, njihove cipele, igraËke i za sve Tvoje blagoslove,” πaptala sam.

DjeËaci su se prestali vrpoljiti.“Molim Te, Gospodine, budi s njihovom majkom,” rekla sam. “Ona ih

toliko voli. Molim Te, izlijeËi je od droge i budi danas kraj nje. Ti najboljeznaπ πto joj treba.”

DjeËaci su mirno sluπali. Razmiπljali su o svojoj majci koja im je tolikonedostajala i koju su voljeli. Molitva se nastavila u prednjem dijelu crkve.

“Gospodine, molim Te, budi s Diamontovim ocem koji je u zatvoru,”rekla sam. “Molim Te, daj mu dobrog sobnog kolegu. O, Boæe, molim Te,budi blizak Omarionovom ocu. Znaπ i sam πto mu treba! Daj mu do znanjada si odmah uz njega.”

Molila sam tako dok molitveni dio nije zavrπio. DjeËaci su ostali mirnisve vrijeme. Nikada ni jednom od njih nije trebalo reÊi: “Dræi se!” ili “Budimiran!”

SljedeÊe subote ponovno sam πapnula posebnu molitvu za svoje neÊake.Vrijeme sveËane molitve je uvijek bilo najprije u programu. DjeËaci su pozornosluπali. Moja molitva odnosila se na njihove æivote i njihove najmilije. Njimaje to bilo vaæno. Molila sam se s djeËacima svake subote dok nisu nauËilibiti tihi i poboæni tijekom sveËanog vremena molitve u crkvi. Naravno, na-stavili smo se moliti i kod kuÊe.

Tko bi mogao pomisliti da tako jednostavno rjeπenje smiruje vrpoljenjedjeËaka? S tim rjeπenjem Gospodin mi je dopustio da budem misionarka unajvaænijem misijskom polju — u domu.

Ellen G. White piπe: “Roditelji ne smiju zaboraviti da dom za njihpredstavlja πiroko misijsko polje rada. Svaka majka terba znati da joj je Bogpovjerio njezinu djecu kao sveti zalog. ‘Uzmi svojeg sina i svoju kÊi’, kaæeBog ‘i odgoji ih za mene. Izgradi u njima karakter koji Êe biti poput stupov-lja prekrasno izgraenog u dvoru i sjati u Gospodnjim dvorima krozvjeËnost.’” (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 36,37)

Bog je tako dobar! Daje nam misaona usmjerenja kad ih najviπe trebamo.

Marci Evans, adventistica sedmog danau Milton-Freewateru u ameriËkoj saveznoj dræavi Oregon

85


Pouka 11 5.—12. prosinca 2020.

KrπÊanin i rad“Prema tome, braÊo moja ljubljena, budite Ëvrsti, nepoko-

lebljivi, uvijek napredujte u djelu Gospodnjem, svjesni da vaπtrud u Gospodinu nije uzaludan.” (1. KorinÊanima 15,58)

Biblijski tekstovi: Postanak 3,19; Ponovljeni zakon 16,15; Izla-zak 25,10—30,38; GalaÊanima 5,22-26; Propovjednik 9,10; 1. Ko-rinÊanima 10,31.

Rad je Boæja zamisao. U idealnom svijetu prije grijeha Bog je Adamui Evi dao zadatak da se brinu o vrtu (Postanak 2,15). Kao i njihovStvoritelj na Ëiju su sliku naËinjeni, trebali su biti ukljuËeni u stvaralaË-ki rad i sluæbu iz ljubavi. Dakle, Ëak i u neiskvarenom svijetu, svijetubez grijeha, smrti i patnje, ljudi su trebali raditi.

A u meuvremenu (nakon idealnog i prije obeÊanog svijeta), pozvanismo da na rad gledamo kao na jedan od Boæjih blagoslova. Meu Izra-elcima svako dijete izuËilo je neki zanat. Govorilo se Ëak da otac kojine nauËi svojeg sina nekom zanatu, zapravo odgaja kriminalca. U skladus tim Isus, Boæji Sin, proveo je mnoge godine vrπeÊi OËevu volju i radeÊipoπteno kao vjeπti drvodjelja, pri Ëemu je stanovnicima Nazareta vjero-jatno izraivao potrebni namjeπtaj i orua za obradu zemlje (Marko 6,3).To je bio sastavni dio Njegove poduke i pripreme za sluæbu koja Ga jeËekala. Apostol Pavao je isto tako obavljao Gospodnje djelo kad je zajednos Akvilom i Priscilom godinu i pol dana pravio πatore, kao i kad jesubotom vodio rasprave u sinagogi (Djela 18,1-4; 2. Solunjanima 3,8-12).Ovog Êemo tjedna razmotriti cjelokupno pitanje rada i njegovu ulogu ukrπÊanskom odgoju i obrazovanju.

86

NEDJELJA 6. prosinca

BROJNE STRANE RADA

“Znam da nije druge sreÊe Ëovjeku osim da se veseli i Ëinidobro za svojega æivota. I kad Ëovjek jede i pije i uæiva u svojemradu, i to je Boæji dar.” (Propovjednik 3,12.13)

“Rad” je jednostavna rijeË bez ikakvih suviπnih ukrasa. Sastoji seod jednog sloga, a ipak ima brojna znaËenja. Mi radimo iz nuæde dabismo iznijeli hranu na stol, da bismo platili raËune i uπtedjeli neπto zateπka vremena. Gubitak posla Ëesto je gori od mirenja s teπkomsituacijom na poslu.

Posao moæe dati osobi osjeÊaj vrijednosti. Posao je uobiËajen odgo-vor na pitanje: “»ime se bavite?”, ili Ëak: “©to ste po zanimanju?” VeÊinaumirovljenika nastavlja povremeno raditi dokle god su u moguÊnosti,bilo da su za to plaÊeni ili volontiraju. Posao nam daje razlog da ujutroustanemo. Dajte tinejdæeru posao i imat Êete jednog kandidata manje zadelikvenciju.

ProËitajte Postanak 3,19. Kakav je ovdje kontekst i πto nam togovori o joπ jednoj strani rada, barem za neke?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posao koji je Ëovjeku dan prije pada, odjednom se mijenja. To nasupuÊuje na joπ jednu stranu rada. Za neke rad znaËi samo mukotrpansvakidaπnji napor koji Êe zavrπiti smrÊu. Oni obavljaju posao koji pre-ziru nadajuÊi se samo da Êe otiÊi u mirovinu prije nego πto izgubezdravlje. Kod nekih opet rad potpuno preuzima njihov æivot i tako postajesrediπte cjelokupnog postojanja i osnovni izvor osobnog identiteta. Iz-van svojeg posla ti ljudi se osjeÊaju potiπteno i izgubljeno, nesigurni suπto trebaju raditi i kamo se okrenuti. Po umirovljenju propadaju tjele-sno i duπevno i Ëesto prerano umiru.

Meutim, krπÊani trebaju nauËiti raditi onako kako je to odredioBog. Rad je neπto viπe od ekonomske nuænosti. »ovjek je viπe od zapo-slenika. Ispravno shvaÊeno, neËije æivotno djelo je πiroki pristup sluæbi,izraz neËijeg odnosa prema Bogu. Dio je zadatka onoga koji pouËava dapomogne uËenicima pronaÊi posao u kojem Êe se njihove vjeπtine iBogom dane sposobnosti poklopiti s potrebama ovoga svijeta.

©to vi radite? ©to radite sa svojim æivotom i kako moæete boljeproslaviti Gospodina?

87

PONEDJELJAK 7. prosinca

RAD I NJEGA

Zvanje ili posao podrazumijeva “bavljenje” æivotom. »ak i oni snajumnijim zanimanjima u krajnjem smislu obavljaju i neki fiziËki po-sao, makar se to svodilo samo na pritiskanje raËunalnih tipki.

»emu nas sljedeÊi redci uËe o radu koristeÊi se “rukama” kaosimbolom?

Ponovljeni zakon 16,15 ..................................................................................

..................................................................................................................................

Propovjednik 9,10 .............................................................................................

..................................................................................................................................

Izreke 21,25 ........................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija 1,16 .....................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog nam je dao “djelo naπih ruku” da bismo mogli doæivjeti ispu-njenje i radost (vidi Izreke 10,4; 12,14). U psihologiji “samoefikasnost”(osobni doæivljaj uspjeha) znaËi da je svaka osoba sposobna postiÊineπto znaËajno u æivotu. Samoefikasnost se ne uveÊava pukim ponav-ljanjem rijeËi: “Ja to mogu! Ja to mogu!” Samo konkretno bavljenjenekim poslom poveÊava samoefikasnost.

Premda je “djelo naπih ruku” Boæji blagoslov za nas (vidi Psalam90,17) i omoguÊava nam da æivimo smislenim æivotom, Boæji je konaËniplan da “djelo naπih ruku” bude blagoslov za druge. Pavao piπe da mimoramo raditi, Ëiniti neπto korisno svojim rukama, da bismo imali πtopodijeliti s drugima. On se u svojem æivotu nesumnjivo vodio tim naËe-lom:

“Vi sami znate da su ove ruke providjele mojim i mojih sudrugovapotrebama. U svemu sam vam dao primjer da se tako treba truditi ipritjecati u pomoÊ nemoÊnima te se sjeÊati rijeËi Gospodina Isusa kojeon sam reËe: ’Blaæenije je davati nego primati.’” (Djela 20,34.35)

Nehemijina jednostavna molitva trebala bi biti i naπa: “Zato sad,Boæe, ukrijepi ruke moje!” (Nehemija 6,9 — Varaædinska Biblija)

Kakav stav vi imate prema svojem poslu? Na koji biste naËinmogli iskoristiti svoj posao da bude viπe na blagoslov drugima?

88

UTORAK 8. prosinca

RAD I IZVRSNOST

Bacite brz pogled na ulomak u Izlasku 25,10—30,38. Kolikoje precizan bio Bog kad je od Mojsija traæio da podigne πator zabogosluæje? ©to nam to govori o Boæjem karakteru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad je Bog rekao Mojsiju da naËini πator za Njega, on je mogao reÊi:“Nema problema, Gospodine! Ja podiæem πatore joπ otkad sam pobjegaoiz Egipta prije Ëetrdeset godina. Daj mi samo koju minutu!” Za svakogmuπkarca koji je æivio u polunomadskoj midjanskoj kulturi u ono vrije-me, podizanje πatora bilo je jednostavna stvar. Mogao bi to uËiniti veza-nih oËiju, automatski, dok bi mu misli lutale k drugim, vaænijim stvari-ma. Ono πto Mojsije moæda nije oËekivao, bio je vrlo detaljan nacrt (zainaËe vrlo jednostavnu arhitektonsku konstrukciju) zajedno s dugomlistom uputa o svakom komadu namjeπtaja koji se trebao naÊi unutra,kao i o sveÊeniËkoj odjeÊi — skoro stotinu pedeset detaljnih uputa. Dabi napravio obiËan stol, Mojsije je morao slijediti postupak sklapanja odsedam koraka (Izlazak 25,23-30).

Smisao za detalje koji je Bog pokazao prigodom podizanja Njegovogπatora (kao i poslije prigodom davanja uputa za ærtvene obrede), otkrivaduh izvrsnosti, æelju da se naËini pravo remek-djelo. Materijali su bilinajbolje kvalitete, nacrt besprijekoran, izrada je morala biti izvanredna.Poruka je bila jasna: “Kod Boga povrπan rad ne prolazi!“

Meutim, iako su mjerila bila visoka, Bog je osobno osigurao nesamo poticaj, veÊ i sposobne ljude da bi se ona dostigla. U Izlasku 31,1-6; 35,30—36,1 Ëitamo da je sâm Bog dao tim ljudima potrebne vjeπtine.Ti ljudi bili su “puni duha Boæjega”, πto im je davalo sposobnost ipoznavanje svake vjeπtine, tako da se izrada πatora i namjeπtaja u njemuodvijala onako “kako je Jahve naredio” (Izlazak 36,1). ©toviπe, ista dvo-jica glavnih izvoaËa radova bila su obdarena i sposobnoπÊu “da pouËa-vaju druge” (Izlazak 35,34), kako bi se njihovo znanje i vjeπtine saËuvaliunutar izraelske zajednice. Premda su ta dvojica pojedinaca izdvojena uizvjeπtaju kao voe koje je Bog odabrao, i drugi ljudi primili su sliËnedarove i pridruæili se poslu (Izlazak 36,2).

Prema tome, s obzirom na svoju palu narav, greπni ljudi nemajuvaljan izgovor da se prema bilo kojem zadatku odnose bez krajnje posve-Êenosti. Bog oËekuje od nas da uvijek radimo najbolje πto moæemoispravno koristeÊi svoje sposobnosti, vjeπtine, vrijeme i znanje za velikadjela.

89

SRIJEDA 9. prosinca

RAD I DUHOVNOST

“Ako imamo æivot po Duhu, slijedimo Duha!” (GalaÊanima 5,25)»ovjekov rad i duhovnost neodvojivi su. KrπÊanstvo nije odjeÊa koja semoæe obuÊi ili svuÊi kako netko mijenja raspoloæenja ili prolazi krozrazliËite æivotne faze. Naprotiv, krπÊanstvo stvara novo biÊe koje se otkrivau svakoj dimenziji æivota ukljuËujuÊi i posao.

ProËitajte GalaÊanima 5,22-26. Koji darovi koje Pavao nabrajaopisuju vas i vaπ rad?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedan novozavjetni rjeËnik definira “duhovnu” osobu kao osobukoja “donosi plodove Duha na vlastiti naËin”. Na osnovi toga moæemozakljuËiti da Êemo mi, ljudska biÊa, zahvaljujuÊi svojoj povezanosti sKristom, djelovati kao vjernici u svim podruËjima svojeg æivota.

Jedan bolesnik leæao je na samrti u bolnici na Floridi, dok je njegovnajbliæi prijatelj bdio pokraj njegove postelje. Medicinske sestre ulazilesu i izlazile iz prostorije vodeÊi raËuna o bolesnikovim potrebama.NastojeÊi zapodjenuti razgovor, pitao je sestre gdje su se πkolovale.Mnoge od njih rekle su da su pohaale Florida Hospital College.

To je ostavilo dubok dojam na ovog Ëovjeka. On je poslije nekolikoputa posjetio taj koledæ da bi vidio kako izgleda. Zaπto? Zato πto mu seËinilo, kako je govorio drugima, da su sestre koje su se tu πkolovalepokazivale viπe briænosti i paænje njegovom umiruÊem prijatelju u odno-su na sestre koje su se πkolovale negdje drugdje. Dakle, on je zapazioveliku razliku izmeu njih i ostalih kad je rijeË o njihovom stavu premanjegovom prijatelju koji je umirao.

Zato se potanko raspitao o tom koledæu i njegovoj misiji i konaËnoje posvetio dar od stotinu tisuÊa dolara za πkolovanje viπe medicinskihsestara kao πto su bile one koje je vidio na djelu. Da, duhovnost je naËinæivota.

Kako vi pokazujete svoju duhovnost obavljajuÊi svakidaπnjeæivotne duænosti? Kakav dojam ostavljate (jer u svakom sluËajuostavljate odreeni dojam)?

90


RAD I UPRAVITELJSKA SLUÆBA

“I πto god nakaniπ uËiniti, uËini dok moæeπ.” (Propovjednik 9,10)Najmudriji meu ljudima primjenjuje ovaj savjet u vezi s upraviteljskomsluæbom na sva æivotna podruËja.

Kada neπto trebaju reÊi o upraviteljskoj sluæbi, mnogi odmah pomi-sle na krπÊansku financijsku odgovornost. Premda je novac neprijepor-no vaæan aspekt upraviteljske sluæbe, ograniËiti je iskljuËivo na njegabilo bi preusko shvaÊanje. U okviru teorije organizacije upraviteljstvo seodnosi na odgovornost uprave da razvija i pravilno koristi sva raspolo-æiva dobra.

Kada je rijeË o crkvi, koja su to dobra kojima nas je Bog blagoslovio?Petar jasno tvrdi da svaka osoba posjeduje darove od Stvoritelja, a ontako obdarene krπÊane naziva “sveto sveÊenstvo” (1. Petrova 2,5) i smatraih odgovornima pred Bogom za naËin na koji upravljaju svim Boæjimdarovima: novcem, vremenom, energijom, talentima i drugim.

ProËitajte Propovjednik 9,10; 1. KorinÊanima 10,31. Koju po-ruku nalazimo u tim redcima o tome kako bismo trebali raditi ikako uËiti ljude da rade?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedna od uobiËajenih zamki danaπnjice jest sklonost da se razliËitaæivotna podruËja razgraniËe. Tako netko ima poslovni æivot, obiteljskiæivot, duhovni æivot, pa Ëak i zabavni æivot. Sklonost da se ta æivotnapodruËja odvoje tako da meu njima ima vrlo malo ili nimalo preplitanja,u nekim sluËajevima moæe biti poæeljna. Na primjer, nije dobro donijetikuÊi svoj posao tako da se on upliÊe u obiteljske odgovornosti. Niti biæelja za zabavom trebala skraÊivati vrijeme koje provodimo s Bogom.

Meutim, takva ograniËenja ne bi trebalo primijeniti na ulogu kojuduhovnost mora igrati u naπem cjelokupnom æivljenju. KrπÊaninov po-sao izrasta iz zajedniπtva i suradnje s Bogom. Rad je jedan od naËina nakoji moæemo doÊi u Boæju prisutnost. Ograditi naπ vjerski æivot, ograni-Ëiti Boga na jedan dan ili sat, ili Ëak na samo jedno æivotno podruËje,znaËi odbaciti Boæju prisutnost u svim ostalim podruËjima.

Postavljaju se dva pitanja: Prvo, zapitajte se ograujete li svojduhovni æivot. Drugo, ako to Ëinite, πto moæete uËiniti da duhov-nost vlada nad svime πto radite?

91

PETAK 11. prosinca


ProËitajte sljedeÊe tekstove: Postanak 3; Propovjednik 2,18-23; Efe-æanima 6,5-8; U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci, proËitajtepoglavlje pod naslovom “Kuπnja i pad”, str. 32—41 (u izvorniku 52—62).

Rad — blagoslov ili prokletstvo? Moæe izgledati da je on postao dioprokletstva zbog grijeha (Postanak 3,17). Meutim, pozornije Ëitanjeotkriva da je bila prokleta zemlja, a ne rad. Ellen G. White tvrdi da jeBog odredio rad kao blagoslov: “Æivot napora i brige koji je otada trebaobiti Ëovjekovo nasljee odreen je iz ljubavi. To je bila disciplina kojuje zahtijevao njegov grijeh, da bi se nadziralo popuπtanje apetitu i nago-nima te da bi se razvila navika samokontrole. Bio je to dio Boæjeg planaza Ëovjekovu obnovu od uniπtenja i poniæenja prouzroËenih grijehom.”(Patrijarsi i proroci, str. 39; u izvorniku 60)

Jesmo li ga mi moæda pretvorili u prokletstvo zbog jednoliËnosti,prekomjernosti ili precjenjivanja njegove uloge u naπem æivotu? Bezobzira na naπu situaciju, na rad moramo nauËiti gledati iz prave per-spektive. A krπÊansko obrazovanje mora doprinijeti tome da ljudi shvatevrijednost rada a da ga u isto vrijeme ne pretvore u idola.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte Propovjednik 2,18-24. Kako to da Salomon ocje-njuje rad istodobno kao blagoslov i kao prokletstvo, i to u istomodlomku? Koje nagovjeπtaje nalazimo u samom tekstu o tome kakonaπ pristup radu moæe donijeti tu razliku?

2. ZahvaljujuÊi radu, mi pokazujemo brigu za svoju obitelj.Kako moæemo pozitivan stav prema radu prenijeti na svoju obitelj?

3. Granica izmeu savjesnog obavljanja posla i radoholizmakatkad je teπko uoËljiva. Kako da je ne prekoraËimo? Vidi Propo-vjednik 2,23.

4. Pavao je vrlo jasno izjavio: “Zbilja, kad smo bili kod vas,naredili smo vam ovo: ako tko neÊe da radi, neka i ne jede!” (2.Solunjanima 3,10) To je, naravno, potpuno logiËno. Meutim, ukojim se sluËajevima to ne bi moglo primijeniti? Zaπto moramopaziti da to ne pretvorimo u pravilo koje se nikad ne smije prekrπi-ti?

92

Velika nada u lijeËniËkoj ordinacijiNiz velikih æivotnih promjena uznemirio je Hélène Iborra u Parizu, u

Francuskoj.Nakon podizanja dvoje djece, izgubila je majku. ÆeleÊi uËiniti neπto

novo u svojem æivotu, zaposlila se u trgovini s luksuznim stvarima. Ali tadaje povrijedila stopalo, πto je zahtijevalo operaciju. Nakon operacije moralaje redovito posjeÊivati lijeËnika za preglede stopala.

Tijekom jednog od tih posjeta ugledala je malu knjigu koja je leæala nastolu u lijeËniËkoj Ëekaonici. Naslov je bio Velika nada.

“To je baπ ono πto mi treba!” pomislila je Hélène. Kod kuÊe je proËitalaVeliku nadu tog istog dana. Bila je oduπevljena spoznajom o posljednjimdanima i drugom Isusovom dolasku. Shvatila je da nije sluËajno naiπla naknjigu u lijeËniËkoj ordinaciji.

Vidjela je primjedbu u Velikoj nadi da je to odlomak iz veÊe knjigenazvane Velika borba, i poziv da naruËi knjigu u cijelosti. Otiπla je namreæu i naruËila Veliku borbu autorice Ellen G. White.

U knjizi je vidjela rijeËi: “Crkva adventista sedmog dana.” Ona tada joπnije bila upoznata s tom crkvom. Ali tada se sjetila da je nekad imala bakukoja je u starosti postala adventisticom. Nikada nije susrela adventiste.

Hélène je odluËila da je sljedeÊe πto Êe uËiniti — proËitati Bibliju.“Nakon πto sam proËitala ovu knjigu, sada svakako moram proËitati

Bibliju,” odluËila je.Imala je mnogo pitanja o svojem æivotu, ali nije znala gdje da pogleda

za odgovore u Bibliji. Nije se osjeÊala za to sposobnom niti dobro upuÊe-nom. Tada se sjetila da je njezina baka postala adventisticom nakon πto jeprouËavala Bibliju s adventistiËkim pastorom. Trebala je dakle pronaÊi ad-ventistiËkog pastora.

Na internetu je pronaπla adventistiËku crkvu i zapoËela dva puta tjednoprouËavati Bibliju s pastorom. Kako su mjeseci prolazili, saznala je za sedmidan subotu i za krπtenje uronjavanjem. Ona i njezin suprug su potomkrπteni.

Hélène nema pojma tko je ostavio Veliku nadu u Ëekaonici njezinoglijeËnika, ali zna da to nije bio lijeËnik, jer on nije adventist. Danas onaodlazi i ostavlja primjerke Velike nade u lijeËniËkim ordinacijama diljemPariza.

“Vrlo sam zahvalna πto sam naiπla na tu knjigu”, kaæe Hélène. “Uvjerensam da to nije sluËajno. Moje samopoπtovanje je poraslo, a ja moram joπviπe nauËiti kako prouËavati Bibliju i spise Ellen G. White. Bog je imao plan.Volim svoju crkvu.”

Hvala vam na misijskim subotnjoπkolskim darovima koji pomaæu da seEvanelje πiri literaturom i na druge naËine.

Andrew McChesney

93



Subota — doæivljaj Boæjeg karakterai æivljenje u skladu s njim

“Tada im nastavi: ‘Subota je stvorena radi Ëovjeka, a neËovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.’”(Marko 2,27.28)

Biblijski tekstovi: Postanak 1; Postanak 2; Izlazak 16,14-29;Izaija 58,1-14; Matej 12,1-13; Luka 13,10-17.

Jodie je bila jedina adventistica na postdiplomskom studiju, a zbogsvoje odluke da ne prisustvuje nekim druπtvenim dogaajima subotomnjezina je vjera bila vrlo uoËljiva.

Jednog dana pozvala ju je Gayle, njezina prijateljica. Gaylein suprugtrebao je otputovati iz grada na πest tjedana, pa je ona pozvala Jodie dau tom vremenu provodi petak uveËer s njom jer je znala da Jodie tadaionako niπta ne radi.

Tako su iduÊa Ëetiri petka uveËer njih dvije veËerale zajedno, sluπaleglazbu, razmjenjivale krπÊanska iskustva i uæivale u uzajamnom druæe-nju. Petog vikenda Gayle je rekla Jodie da je bila u kupnji u gradu i kadje pogledala na sat, pomislila je: uskoro poËinje subota. Iznenada jeshvatila da je tijekom njihovih susreta petkom uveËer doæivjela neπtonovo u svojem vjerskom æivotu. Uzrasla je, nauËila viπe o svojem Bogui produbila svoju vjeru. Subota je bila prilika za uËenje i osobni razvoj.

Ova zanimljiva priËa govori o tome kako o suboti moæemo razmiπljatine samo kao o vremenu za odmor, veÊ i kao o prilici za uËenje.

94


VRIJEME ZA DIVLJENJE

Jeste li se ikad pitali zaπto nam je Bog dao dva usklaena izvjeπtajao stvaranju u prva dva poglavlja Postanka? U Postanku 1 nalazimo osvrtna tjedan stvaranja i sve veÊa Ëuda na Zemlji koja je najprije dobilaoblik, a zatim bila ispunjena æivotom, πto je dostiglo vrhunac stvara-njem muπkarca i æene πestoga dana. Drugo poglavlje Postanka iznosiisti izvjeπtaj, ali iz drugaËije perspektive, s posebnim naglaskom naπesti dan. Adam je sada u srediπtu slike i sve je opisano kao da je tuzbog njega — vrt, rijeke, æivotinje i, naravno, æena.

Stvaranje je preduboko za samo jedan izvjeπtaj. Zato prvo saznaje-mo za moÊnog, maπtovitog Stvoritelja koji ima oko za savrπenu ljepotu.Zatim upoznajemo Boga koji ureuje meusobne odnose, koji æeli da seljudi vole, da se brinu jedni za druge i za ostatak stvorenog svijeta.

ProËitajte 1. i 2. poglavlje Postanka, a zatim razmislite kakoprva subota (Postanak 2,1-3) povezuje oba izvjeπtaja o stvaranju.Kako vam vaπi zakljuËci pomaæu da razumijete zaπto je Bog blago-slovio subotu i posvetio je?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zamislite sebe kao Adama ili Evu te prve subote. To je prvi danvaπeg æivota, prvi dan s vaπim braËnim drugom i vaπ prvi dan s Bogom.Kakav dan za uËenje! PoËinjete uËiti o Bogu koji je stvorio takvu ljepo-tu. Divite se promatrajuÊi slona u jednom trenutku, a æabu u sljedeÊem,i svako od tih biÊa je jedinstveno. Smijeπite se promatrajuÊi ludorijeæirafe ili bivola. Zanijemjeli ste pri pogledu na te brojne boje i oblike,praÊene razdraganom simfonijom zvukova. Oduπevljeni ste obiljem mi-risa i okusa, uæivate istraæujuÊi razliËite teksture. ©to je najvaænije odsvega, poËinjete uËiti o uzajamnim odnosima — o odgovornosti, briæno-sti, ljubavi. Sve to doæivljavate u odnosu sa svojim Stvoriteljem, a ondapoËinjete primjenjivati na ostatak stvorenog svijeta.

Prva subota nije mogla biti pasivno iskustvo za Adama i Evu. Bilaje to Bogom dana prilika da usmjere pozornost na svojega Stvoritelja isav stvoreni svijet. Za njih je to bilo vrijeme Ëuenja i divljenja.

Navedite razliËite prilike za uËenje koje su Adam i Eva imalitijekom te prve subote. Koje bi od tih prilika mogle biti znaËajnei danas, premda u drugaËijem obliku? Kako bi one mogle obogatitivaπe subote?

95


VRIJEME ZA NOVA OTKRI∆A

Kad je od Mojsija zatraæeno da izvede Izraelce iz Egipta, bilo jejasno da su oni izgubili svoju prepoznatljivost kao Boæja djeca. Trebalisu ponovno otkriti tko je taj Bog koji ih poziva da Mu sluæe i koji imdaje tako mnogo obeÊanja o svijetloj buduÊnosti. Subota je bila kljuËnopouËno iskustvo na tom putovanju ponovnih otkriÊa. Ona je postala ijasan znak ostalim narodima o posebnom odnosu koji je postojao izme-u Boga i tog naroda. Iskustvo s manom jezgrovito prikazuje naËin nakoji je Bog pouËavao narod.

Prema Izlasku 16,14-29, koje su pouke Izraelci trebali nauËiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je za Izraelce Ëinio Ëudo s manom dajuÊi im toËno onolikohrane koliko im je bilo potrebno svakog dana. Da im je davao viπe od tekoliËine, moæda bi zaboravili tko je taj koji se brine za njih. Tako je Bogsvakog dana ponavljao Ëudo i oni su shvatili da je Njemu stalo do njih.Subotom je, meutim, bilo drugaËije, baπ kao πto je i taj dan trebao bitidrugaËiji. Sada su se zbivala dva Ëuda: dvostruka koliËina hrane petkomkoja se nije kvarila preko noÊi. Tako su se Izraelci u subotu imalivremena diviti tom Bogu koji ih je izbavljao i ponovno otkriti πto znaËibiti Boæji narod.

Izraelci su jeli manu Ëetrdeset godina (Izlazak 16,35). Osim toga,Bog je uputio Mojsija da saËuva gomer mane koji bi podsjeÊao narod nato kako ih je On hranio u pustinji (Izlazak 16,32. 33). To je takoertrebalo biti podsjetnik na posebno iskustvo koje su imali subotom.

Bilo je i drugih prigoda kada je Bog Izraelcima jasno stavljao doznanja da je subota posebna.

Preko subote Bog je pomogao Izraelcima da ponovno otkriju svojidentitet i svojeg Boga. Bili su pozvani da poπtuju i svetkuju subotu, alisve je to bilo u kontekstu razvijanja dubljeg razumijevanja karakteranjihovog Stvoritelja i izgraivanja trajnog odnosa zasnovanog na obeÊanju.

Zamislite da razgovarate s nekim tinejdæerom koji subotu smatra“dosadnom”. On je svetkuje samo zato πto mu Biblija i njegoviroditelji kaæu da mora. Kako biste mu pomogli da otkrije subotukao pozitivno iskustvo uËenja?

96

UTORAK 15. prosinca

VRIJEME ZA U»ENJE O PRIORITETIMA

Usponi i padovi u æivotu Izraelaca bili su usko povezani s njihovimodnosom prema suboti. Bog je njihovu nespremnost da poπtuju subotuvidio kao znak da im je On nebitan u æivotu (Jeremija 17,19-27).Obnovljena posveÊenost suboti bila je takoer dio njihove obnove —pokazatelj da su prioriteti ispravno postavljeni. Izaija 58 iznosi zanim-ljiv kontrast.

ProËitajte Izaija 58,1-14. ©to Bog ovdje govori svojem naroduπto je bitno i za nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelci su se javno pokazivali kao Boæji sljedbenici — prigodombogosluæja i za vrijeme posta — ali naËin na koji su æivjeli nakon bo-gosluæja pokazivao je da su oni samo mehaniËki Ëinili ono πto je isprav-no. Nije bilo iskrene, svesrdne posveÊenosti Boæjem zakonu.

Izaija u 58. poglavlju nastavlja otkrivati πto Bog oËekuje od svojegnaroda.

Ali to nije sve. (ProËitajte Izaija 58,13.14 — KS i Varaædinska Bibli-ja.) Zaπto se Bog na kraju jednog takvog poglavlja usredotoËuje na su-botu? Prorok se ovdje koristi sliËnim izrazima kao i u ostatku togpoglavlja. »uvaj se “da ne pogaziπ subotu”; ne “postupaj po svojimputovima”; izbjegavaj zlo, “ne udovoljavaj svojim prohtjevima ni govo-reÊi svoje rijeËi” — upozorava prorok. Drugim rijeËima, subota nije vri-jeme za rutinsko pristupanje bogosluæju dok se mi nastavljamo bavitivlastitim mislima i voditi æivot koji nema nikakve veze s bogosluæjem.Subota treba biti “milina” i treba je uËiniti “slavnom”. U ostatku togpoglavlja, bît subote je uæivanje u uËenju o Boæjem karakteru i Njegovimnamjerama, a zatim ponaπanje u skladu s tim karakterom i namjeramau odnosu prema drugima. Nije dovoljno odræavati obliËje svetkovanjasubote. UËenje mora utjecati na æivot. Subota je vrijeme za uËenje otome πto nam je u æivotu najvaænije i za æivljenje u skladu s tim.

Uæivate li u suboti? Ako ne, kako to moæete promijeniti? Jesteli spoznali “slavu” subote? Razgovarajte u vaπem subotnjoπkolskomrazredu πto bi to moglo znaËiti. Budite πto je moguÊe praktiËniji.

97

SRIJEDA 16. prosinca

VRIJEME ZA NALAÆENJE RAVNOTEÆE

Isus je poπtovao i uzdizao Boæji zakon (Matej 5,17.18). Meutim, Onje takoer dovodio u pitanje naËin na koji su vjerski voe tumaËili tajZakon. Ali nijedan izazov koji im je upuÊivao nije toliko prijetio njihovomustaljenom poretku koliko Njegov naËin svetkovanja subote. U sinago-gama se u subotu uËilo — Tora se Ëitala i tumaËila bez pogreπke. Knji-æevnici i farizeji poznavali su slovo Zakona. Meutim, Isus je iπao mno-go dalje u pouËavanju svojih sljedbenika tijekom subotnjeg dana.

ProËitajte Matej 12,1-13; Luka 13,10-17. Na osnovi ovih doga-aja, Ëemu je Isus uËio narod u svoje vrijeme, a i nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Rasprave u vezi s Isusovim lijeËenjem subotom dovele su do vaænihduhovnih rasprava o naravi grijeha, razlozima za svetkovanje subote,odnosu izmeu Isusa i Oca i o Isusovom autoritetu.

Isusov stav prema suboti moæe se prikladno saæeti naπim kljuËnimretkom za ovaj tjedan: “Tada im nastavi: ‘Subota je stvorena radi Ëovje-ka, a ne Ëovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.’”(Marko 2,27.28) Æelio je naglasiti da subota ne bi trebala biti teret. Onaje “stvorena” kao jedinstvena prilika da ljudi neπto saznaju o karakteruBoga koji je stvorio subotu i da uËe iz vlastitog iskustva diveÊi se dje-lima Njegovog stvaranja.

Isus je svojim postupcima pokretao pitanja i time poticao svojeuËenike, æidovske voe i narod da dublje razmiπljaju o Svetom pismu io tome πto im njihova vjera i Bog uopÊe znaËe. Svatko od nas lako semoæe uplesti u pravila i propise koji sami po sebi nisu loπi, ali je loπeako oni postanu cilj sami po sebi, umjesto da budu sredstvo koje vodido cilja — a taj cilj trebao bi biti poznavanje karaktera Boga kojemsluæimo. To nas onda vodi k posluπnosti Njemu, zasnovanoj na naπempovjerenju u zasluge Kristove pravednosti.

Kako vi svetkujete subotu? Jeste li je pretvorili u dan kad sene smije raditi ovo ili ono, umjesto da poËivate u Gospodinu i boljeGa upoznajete? Ako je tako, kako se moæete promijeniti da bisteprimili viπe od onoga πto vam je Bog namijenio?

98


VRIJEME ZA ZAJEDNI©TVO

Isus je ostavio uËenicima kao primjer svoj obiËaj odlaæenja u sina-gogu. Nakon Njegovog uskrsnuÊa, oni su nastavili slijediti Njegov pri-mjer, kao i ostali Isusovi uËenici. Sinagoga je postala jedno od glavnihmjesta na kojem su apostoli mogli postavljati pitanja o uskrsnuÊu, asubota je pruæala odliËnu priliku da se zajednica okupi i da neπto nauËi.Uostalom, Isus je bio æidovski Mesija — Mesija proreËen u Staromezavjetu, koji se Ëitao u sinagogi svake subote. Koje je mjesto moglo bitibolje i prikladnije za veliËanje Isusa nego πto je to bila sinagoga, pogo-tovo πto su uËenici tu svjedoËili Æidovima i drugima “koji priznaju pra-voga Boga” (Djela 13,16.26)?

Razmotrite sljedeÊe tekstove: Djela 13,14-45; 16,13.14; 17,1-5; 18,4. ©to nam oni govore o tome kako su Isusovi sljedbenicisvjedoËili na javnim mjestima? Dok budete Ëitali navedene tekstove,razmiπljajte o tome gdje su oni govorili, kome su se obraÊali, πtoje bilo reËeno i kakvi su bili rezultati.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SvjedoËenje apostola bilo je i osobno, ali i zasnovano na Svetompismu. Pavao je detaljno iznosio povijest Izraela poËevπi od “naπih oËeva”(Djela 13,17) u Egiptu prateÊi njihovu povijest od naseljavanja, prekorazdoblja sudaca i kraljeva, do Davida kojega je mogao lako povezati sIsusom.

Pavao i ostali apostoli takoer su pokazivali kako njihovo osobnoiskustvo i razumijevanje dobivaju smisao u kontekstu Svetog pisma.Oni su iznosili Ëinjenice i dokaze i razgovarali. To povezivanje osobnogiskustva sa Svetim pismom putem propovijedanja, pouËavanja i razgo-vora dalo je silne rezultate. Kao πto biblijski tekstovi pokazuju, nekivjerski voe zavidjeli su apostolima na njihovom ugledu i utjecaju kojisu vrπili na ljude — Æidove i pogane.

Crkva adventista sedmoga dana takoer ima bogatu proπlost kad jerijeË o ohrabrujuÊem svjedoËenju i izlaganju Svetog pisma putem pro-povijedanja i pouËavanja/objavljivanja istine. Povezivanje subotnje πkolesa sluæbom rijeËi (propovijedanjem) i ostalim okupljanjima tijekom su-bote (kao πto su, primjerice, sastanci mladeæi), pruæa snaæan obrazovnitemelj adventistiËkom bogosluæju. Premda se treba dopuniti drugim ob-licima uËenja, sve je to od presudnog znaËenja za obrazovno iskustvokoje pruæa subota.

99

PETAK 18. prosinca


U knjizi Ellen G. White Isusov æivot proËitajte poglavlje pod naslo-vom “Subota”, str. 220—227 (u izvorniku 281—289).

“Nijedna druga ustanova koja je povjerena Hebrejima nije takocjelovito odvajala Hebreje od okolnih naroda kao πto je to bila subota.Bog je odredio da ih njezino poπtivanje imenuje za Njegove πtovatelje.Ona je trebala biti znakom njihova odvajanja od idolopoklonstva i nji-hove veze s pravim Bogom. Meutim, da bi subotu dræali svetom, ljudii sami moraju biti sveti. Vjerom moraju postati sudionici u Kristovojpravednosti. Kad je izdana zapovijed Izraelu: ‘Sjeti se da svetkujeπ dansubotni’, Gospodin im je takoer rekao: ‘Budite narod meni posveÊen.’(Izlazak 20,8; 22,30) Jedino je na taj naËin subota mogla obiljeæiti Izra-elce kao one koji sluæe Bogu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 222; uizvorniku 283)

“Tada je subota znak Kristove sile da nas uËini svetima. ... Kaoznak Njegove sile koja posveÊuje, subota je dana svima koji po Kristupostaju dio Boæjeg Izraela.” (Isusov æivot, str. 227; u izvorniku 288,289)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Adventisti sedmoga dana Ëesto razgovaraju o tome πto jeprihvatljivo raditi subotom. Umjesto toga, osmislite niz pitanja kojabi pozornost poπtovatelja subote usmjerila k idealima o kojima smoraspravljali u ovoj pouci i naglasila subotu kao obrazovno iskustvo.Na primjer: “©to ja to radim subotom πto mi omoguÊava da nauËimneπto viπe o Boæjem karakteru?”

2. Razmotrite navedene citate Ellen G. White. Ona napominjeda se svetkovatelji subote ne razlikuju od ostalih ljudi po formal-nom svetkovanju. Kakvi bi trebali biti ljudi koji su “sudionici uKristovoj pravednosti” i koji su uËinjeni “svetima”? Kakve to vezeima sa subotom?

3. Na koje naËine moæete obogatiti svoje subotnje iskustvo?Postavite sebi tri cilja πto biste htjeli nauËiti tijekom svetkovanjasubote u sljedeÊih godinu dana.

100

Bijeg od goropadnog ocaRoena sam u nekrπÊanskoj obitelji u Alæiru, ali nisam æivjela onako

kako bi ljudi moje vjere trebali æivjeti. Roditelji su me ostavili kod bake ipreselili se u Francusku kad sam imala tri godine. Nakon πto sam navrπilaosamnaest godina, otac me doveo u Pariz da se brinem o njegovoj novojæeni i djeci.

Moje vrijeme s njima bilo je pakao. Otac je bio teæak Ëovjek. Ne samoda je naredio meni da sreujem kuÊu i brinem se za djecu, nego me koristiokao da sam mu æena. Kad sam to odbila, pretukao me. Nakon nekolikogodina pokuπala sam poËiniti samoubojstvo.

Otac mi je zabranio da izlazim iz kuÊe, osim kad sam vodila djecu uπkolu. Jednog dana, dok sam pratila djecu do πkole, susrela sam mladiÊa,naπega susjeda, koji se saæalio na mene. Vidjevπi modrice na mojem licudao mi je papiriÊ s telefonskim brojem njegove majke.

Ali nisam zvala za pomoÊ. Umjesto toga, provodila sam puno vremenagledajuÊi kroz prozor i æeleÊi biti slobodna.

MladiÊ me vidio i rekao svojoj majci: “Jesi li vidjela djevojku kojauvijek gleda kroz prozor? Jednog dana bit Êe moja æena.”

Nisam Ëula njihov razgovor, ali sam osjetila da me mladiÊ æeli oæeniti.Odbacila sam tu misao; nisam se mogla udati za nekoga izvan moje vjere.

Æivot mi je dostigao toËku da viπe nisam mogla prestati plakati. Otacbi dolazio u moju sobu svake veËeri. Nisam æeljela æivjeti. Jedne noÊipogledala sam kroz prozor na tamno nebo i izlijevala svoje srce Bogu. Bilasam sigurna da Bog æivi na Nebu. Sjetila sam se kako mi je baka priËala oBogu.

“Udat Êu se za tog mladiÊa,” rekla sam sebi. “Imat Êu kuÊu i djecu.”SljedeÊeg dana otac me opet pretukao i napustio kuÊu. Njegova supru-

ga me vrijeala i otiπla neπto obaviti. Djeca su bila u πkoli. Nazvala sammladiÊa: “Æelim poÊi s tobom,” rekla sam mu.

“DoÊi Êu po tebe za sat vremena,” rekao je.Spakirala sam sve svoje stvari. Uπavπi u njegov automobil, saznala sam

da mu je ime Juleen i da je adventist podrijetlom s Kariba. Njegova majkaSimone dogovorila se da boravim u jednoj adventistiËkoj obitelji kako meotac ne bi naπao u Parizu. Ta obitelj je takoer bila iz Alæira.

Tako sam upoznala Isusa. Danas Juleen i ja imamo svoj dom i djecu.Svake subote smo na bogosluæju u crkvi. Moj otac me na kraju naπao iplaËuÊi zamolio da mu oprostim.

Oprostila sam mu. Otac je potom umro, a ostatak moje obitelji meodbacio jer sam postala krπÊanka. Crkva je moja nova obitelj.

Hvala vam πto svojim subotnjoπkolskim darovima podupireteadventistiËku misiju koja πiri Evanelje po svemu svijetu.

Malika Leocadie

101

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, 2014., poglavlja 24 do 26


Nebo, obrazovanje i vjeËno uËenje“©to oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce

nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube.” (1.KorinÊanima 2,9)

Biblijski tekstovi: Ivan 3,16; 1. Ivanova 5,13; 1. Timoteju 1,16;1. KorinÊanima 13,12; Zaharija 13,6.

U strahu od smrti, jedan pjesnik pitao se kako netko moæe æivjeti“ne znajuÊi zasigurno kakva zora, kakva smrt, kakva sudbina Ëeka svijestiza groba?” On je u toj svojoj poemi zamislio neπto πto je nazvao IPV —Institut za pripremu za vjeËnost. Meutim, kako se Ëovjek moæe pripre-miti za neπto πto tek dolazi ako Ëak i ne zna πto Êe se tada s njimdogoditi? SreÊom, Biblija nam daje jasan uvid u Nebo, novu Zemlju inaËin na koji Êemo æivjeti i uËiti Ëitavu vjeËnost. Kao πto smo vidjelitijekom ovog tromjeseËja, IPV se nalazi ovdje i sada, u ovom æivotu, i svenaπe obrazovanje — bez obzira na podruËje prouËavanja — trebalo binas pripremiti za ono πto ima doÊi.

Uostalom, svaka πkola moæe prenijeti mnogo dobrih informacija,mnogo praktiËnog i korisnog znanja. Ali kakva je korist od svega togznanja ako Ëovjek izgubi vjeËni æivot? Ovog Êemo se tjedna osvrnuti naono πto nadahnuÊe govori o najveÊoj πkoli — πkoli koja Êe trajati zauvijeki u kojoj Êemo uËiti i razvijati se kroz vjeËnost. U toj buduÊoj πkoli uËitÊemo o stvarima koje u sadaπnjem svijetu ne moæemo Ëak ni zamisliti.

102


SUDBINA MRTVIH

U sedamnaestom stoljeÊu francuski pisac Blaise Pascal razmiπljaoje o stanju ËovjeËanstva. Prema njemu, koliko god dugo Ëovjek æivio (atada se nije baπ dugo æivjelo) i koliko god dobar æivot imao (a æivot i nijebio baπ tako sjajan u to vrijeme), prije ili poslije Êe umrijeti.

Osim toga, bez obzira na ono πto dolazi nakon smrti, to Êe trajatiduæe, beskrajno duæe od kratkog æivotnog vijeka na ovom svijetu kojiprethodi smrti. Stoga je prema Pascalu najlogiËnija stvar koju bi netkomogao i trebao saznati kakva sudbina Ëeka umrle. On je bio zapanjenvidjevπi koliko se ljudi uznemiravaju zbog neËega takvog kao πto je“gubitak poloæaja ili neka navodna uvreda Ëasti”, a skoro nikakvu po-zornost ne posveÊuju pitanju πto Êe biti s njima nakon smrti.

To o Ëemu je Pascal pisao ima smisla. I to je nesumnjivo razlog πtoBiblija troπi mnogo vremena govoreÊi o obeÊanju upuÊenom onima kojiÊe naÊi spasenje u Isusu — obeÊanju o tome πto ih Ëeka u buduÊnosti.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 6,54; 3,16; 1. Ivanova 5,13;1. Timoteju 1,16; Ivan 4,14; 6,40; Juda 1,21; Titu 3,7. Kakva namje nada ovdje ponuena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

VjeËni æivot ima tako mnogo smisla u svjetlu kriæa. I niπta osimvjeËnog æivota nema smisla. To πto je Stvoritelj svemira, Onaj koji “jestvorio svijet” (Hebrejima 1,2), Onaj po kojemu “æivimo, miËemo se ijesmo” (Djela 17,28), to πto se On, Bog, javio u ljudskom tijelu i u tomtijelu umro... Ëemu sve to? Da bismo mi na kraju trunuli kao æivotinjauginula kraj puta?

Upravo je zbog toga Novi zavjet protkan obeÊanjima o vjeËnom æivo-tu, jer jedino ono πto je vjeËno jamËi povratak u stanje kakvo je bilo napoËetku. Ni u milijun, pa Ëak ni u milijardu godina moæda ne bi bilodovoljno lijepih trenutaka da bi se nadoknadili oni loπi. Samo vjeËnostmoæe dovesti u ravnoteæu sve stvari, a zatim i neke pojedinaËne, jer jebeskonaËno uvijek viπe od konaËnog, i to uvijek beskonaËno viπe.

Pascal je bio u pravu. Naπe vrijeme na ovome svijetu tako je ogra-niËeno u usporedbi s onim πto dolazi. Kako je nerazumno ne biti spremanza vjeËnost koja nas oËekuje.

©to moæete reÊi nekome tko pokazuje potpunu ravnoduπnostprema onome πto se dogaa nakon smrti? Kako moæete pomoÊi tojosobi da uvidi koliko je zapravo nelogiËan takav stav?

103


NOVO POSTOJANJE

“I otrt Êe Bog svaku suzu s oËiju njihovih, i smrti viπe neÊebiti; ni tuge, ni jauka, ni boli viπe neÊe biti — jer prijaπnje proe.”(Otkrivenje 21,4 — Varaædinska Biblija) ©to nam ovaj redak govorio tome koliko Êe drugaËije od ovog svijeta biti to naπe novo postoja-nje u kojem viπe neÊe biti ni smrti, ni boli, ni tuge?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedan je krπÊanin razgovarao s prijateljem o nadi koju donosi Evan-elje — obeÊanju o vjeËnom æivotu u Isusu Kristu. »ovjek je reagiraonegativno na cijelu tu zamisao. “VjeËni æivot?” — rekao je otresavπi se.“Kakva uæasna pomisao! Sedamdeset-osamdeset godina ovdje dovoljnoje loπe. Tko bi æelio da se ovo produæi zauvijek? To bi bio pakao.”

To πto je rekao moglo bi imati smisla, samo πto on nije razumio daobeÊanje o vjeËnom æivotu ne podrazumijeva jednostavno nastavak ovogæivota ovdje. Molim vas, pa tko bi to æelio? Ali kao πto kaæe naπ uvodnitekst, staro Êe proÊi i sve Êe postati novo.

©to nam sljedeÊi tekstovi govore o tom novom æivotu koji Êenastati?

2. Petrova 3,10-13 .............................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Otkrivenje 21,1-6 ...............................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vaæno pitanje za nas u svemu ovome glasi: ©to je potrebno dabismo bili dio tog novog postojanja? Kako dospijevamo tamo? Kakomoæemo biti sigurni da Êemo biti dio toga? ©to bi nas u naπemæivotu, ako takvo neπto uopÊe postoji, moglo sprijeËiti da budemodio onoga πto nam je Bog obeÊao preko Isusa?

104

UTORAK 22. prosinca

TADA ∆EMO ZNATI

“Nebo je πkola, svemir je podruËje njezinog prouËavanja, aBeskonaËni je u njoj UËitelj. Ogranak te πkole bio je otvoren uEdenu. Kad se plan spasenja ostvari, obrazovanje Êe biti nastavlje-no u edenskoj πkoli.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 247; u izvorniku301)

Ako ste i vi poput veÊine ljudi, imate mnogo pitanja — pitanja ogrijehu, patnji, bolesti, smrti, o tome zaπto se dogaa ovo ili ono, ilizaπto se dogaaju neke druge stvari.

Mi imamo pitanja i o svijetu prirode i svim njegovim tajnama. Bezobzira na nevjerojatni napredak koji je postigla znanost u pokuπaju dabolje razumijemo ovaj svijet i svemir u cjelini, toliko toga je joπ uvijekizvan naπeg domaπaja.

Od najjednostavnijih oblika æivota do neba nad naπim glavama, odkretanja subatomskih Ëestica do kruæenja galaktika razbacanih po cije-lom svemiru, suoËeni smo sa stvarnoπÊu koja je mnogo πira i dubljanego πto naπ um sada moæe pojmiti, pogotovo u kratkom vremenu kojeovdje imamo da bismo sve to sami prouËili.

Ali kad budemo imali cijelu vjeËnost za prouËavanje, mnoge tajnenesumnjivo Êe nam biti razjaπnjene.

©to Êemo prema sljedeÊim tekstovima uËiti kad se cijela ovaæalosna epizoda s grijehom, patnjom i smrÊu napokon zavrπi?

1. KorinÊanima 13,12 ......................................................................................

..................................................................................................................................

1. KorinÊanima 4,5 ...........................................................................................

..................................................................................................................................

ObeÊano je da Êe nam biti dano da razumijemo ono πto zasad ostajeskriveno od nas. Kako je divna ta nada da Êemo jednom kad sagledamoi razumijemo ono πto nam sad izgleda tako teπko, imati samo hvale zaBoga! Sada je najvaænije da se dræimo svoje vjere, da se uzdamo u BoæjaobeÊanja, da æivimo u skladu sa svjetlom koje imamo i da izdræimo dokraja. A dobra je vijest da sve moæemo “u Isusu Kristu”, koji nam “dajesnagu” (Filipljanima 4,13).

Koja vam teπka pitanja leæe na srcu? ©to vam to sada izgledatoliko neshvatljivo? Kako nam oslanjanje na Boga u onome πtorazumijemo moæe pomoÊi i u vezi s onim πto zasad ne razumijemo?

105

SRIJEDA 23. prosinca

©KOLA U VJE»NOSTI

“Uistinu, naπa nam sadaπnja ali kratkotrajna i mala nevoljadonosi izvanredno veliku i vjeËnu slavu, nama koji ne smjeramo navidljivo, nego na nevidljivo, jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo jevjeËno.” (2. KorinÊanima 4,17-19) Kakvu nam nadu ovaj tekst nudi?Koje bi to mogle biti nevidljive, vjeËne stvari koje Ëekamo, koje sunam obeÊane preko Isusa? Vidi i Otkrivenje 21,1.2; 2,7; 7,14-17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko god bila stvarna obeÊanja koja su nam ponuena u Isusu,koliko god dobrih razloga imamo da u njih vjerujemo, ostaje Ëinjenicada nam Biblija daje samo nagovjeπtaje, samo blijedu sliku onoga πto nasËeka. Meutim, moæemo biti sigurni da Êe to biti divno, jer pomislitesamo kako bi divan bio æivot bez pustoπenja koje donosi grijeh!

Sve naπe boli, sva naπa patnja, sve s Ëim se ovdje borimo izazvaoje grijeh i njegove posljedice. Krist je sve to doπao ukinuti i On Êeobnoviti Zemlju u skladu s onim πto je Bog prvobitno namjeravao, prijenego πto se pojavio grijeh. Ona Êe zapravo biti joπ bolja jer Êemo usredsve te slave moÊi zauvijek promatrati oæiljke na Isusovim rukama inogama — cijenu naπeg spasenja.

“Kakvo li Êe nam se podruËje istraæivanja otvoriti kad bude uklonjenakoprena koja nam sada zastire vidik, kad nam oËi ugledaju svijet ljepotekoji sad letimice gledamo mikroskopom, kad budemo gledali slavu nebesakoju sada izdaleka promatramo teleskopom, kad bude uklonjen zloko-ban utjecaj grijeha, kad se cijela Zemlja pojavi ‘u krasoti Gospodina,Boga naπega’ (Psalam 90,17 — Varaædinska Biblija). Svaki Êe znanstvenikmoÊi Ëitati izvjeπtaje o stvaranju, a pritom neÊe otkriti niπta πto bi gapodsjetilo na zakon zla. Sluπat Êe glazbu glasova prirode ne otkrivπinijednu notu tugovanja, nijedan prizvuk æalosti. U svemu πto je stvorenopratit Êe samo jedan rukopis — u beskrajnom svemiru gledat Êe Boæjeime napisano velikim slovima, a ni na zemlji, ni na moru, niti na nebuneÊe vidjeti nijedan zaostali trag zla.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 248,249;u izvorniku 303)

Pokuπajte sebi doËarati kako Êe izgledati vjeËni æivot u potpunonovom svijetu — u svijetu bez svega onoga πto æivot ovdje Ëini takoteπkim. Kako ga zamiπljate? Kojim se stvarima posebno radujete?

106


VELIKI U»ITELJ

Kao πto smo vidjeli tijekom cijelog ovog tromjeseËja, osnovni oblikKristove sluæbe ovdje na Zemlji bilo je Njegovo djelovanje kao UËitelja.Od poËetka svoje sluæbe Isus je rijeËima i djelima neprestano uËio svojesljedbenike istinama o sebi, o Ocu, o spasenju i o nadi koja nas Ëeka(vidi Matej 5,2; Marko 4,2; Luka 19,47; Ivan 6,59).

Ako prelistavate neko evanelje, bilo koje, stalno Êete nailaziti naIsusa kako pouËava. I premda nas Ëak i sada Gospodin pouËava prekosvoje RijeËi, to uËenje nastavit Êe se i u novom svijetu. Ali zamislitekoliko Êe drugaËije to izgledati u svijetu nenaruπenom grijehom i svimonim ograniËenjima koja nam on nameÊe.

“Ako li ga tko upita: ‘Kakve su ti to rane po tijelu?’ on Êeodgovoriti: ‘Izranjen sam kod prijatelja.’” (Zaharija 13,6) O Ëemu jeprema vaπem miπljenju rijeË u ovom retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“I kako odmiËu, godine Êe vjeËnosti donositi sve bogatija i slavnijaotkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako Êe rasti ljubav,πtovanje i sreÊa. ©to ljudi viπe nauËe o Bogu, to Êe biti veÊe njihovodivljenje Njegovom karakteru. Kako Isus pred njima otkriva bogatstvootkupljenja i zadivljujuÊa dostignuÊa u velikom sukobu sa Sotonom,srca otkupljenih plamte snaænijom predajom i s joπ veÊim ushitom dira-ju strune zlatnih harfi, a tisuÊe se tisuÊa i mirijade glasova udruæuje iprerasta u silan zbor hvale. …

Veliki je sukob zavrπen. Grijeha i grjeπnika viπe nema. Cijeli jesvemir Ëist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada iradosti. Od Onoga koji je sve stvorio teËe æivot, svjetlost i radost krozprostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma do najveÊeg svije-ta, sve, æivo i neæivo, u svojoj nepomuÊenoj ljepoti i savrπenoj radostiobjavljuje da je Bog ljubav.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 582,583;u izvorniku 678)

Od svih nevjerojatnih istina o kojima Êemo uËiti u vjeËnosti,nijedna nas neÊe moÊi oËarati viπe od istine o Kristovoj ærtvi umje-sto nas. Zamislite koliko je duboko i bogato to πto Êemo prouËavatiËitavu vjeËnost. Kako moæemo Ëak i sada nauËiti viπe cijeniti onoπto je Isus uËinio za nas na kriæu?

107


PETAK 25. prosinca


U knjizi Ellen G. White Odgoj proËitajte poglavlje “©kola u vjeËnosti”,str. 247—253 (u izvorniku 301—309), a u knjizi Velika borba poglavljepod naslovom “Sukob je zavrπen”, str. 569—583 (u izvorniku 662—678).

“Lav koji ovdje izaziva najveÊi uæas i strah, tada Êe leæati zajednos janjetom i sve na novoj Zemlji bit Êe mirno i skladno. DrveÊe Êe bitiuspravno i raskoπno, bez ikakvog oπteÊenja. ... Neka nas sve πto jelijepo u naπem ovozemaljskom domu podsjeÊa na kristalnu rijeku izelena polja, na lelujavo drveÊe i æive izvore, blistavi grad i pjevaËe ubijelim haljinama — na naπ nebeski dom — taj svijet ljepote koji nijedanumjetnik ne moæe doËarati i nijedan smrtni jezik opisati. Neka vaπamaπta zamiπlja dom spaπenih, ali imajte na umu da Êe on ipak bitislavniji nego πto i najæivlja maπta moæe prikazati.” (Ellen G. White,Heaven, str. 133,134) “Strah da buduÊa baπtina ne izgleda previπematerijalno, naveo je mnoge na simboliËno tumaËenje upravo onih istinakoje nas navode da u njoj vidimo svoj dom. Krist je svojim uËenicimapotvrdio da im ide pripremiti stanove u kuÊi svog Oca. Oni koji prihvateuËenja Boæje rijeËi neÊe biti potpuno neupuÊeni u vezi s nebeskomdomovinom. … Ljudski jezik nije sposoban opisati nagradu pravednih.Ona Êe biti poznata samo onima koji je budu vidjeli. Nijedan ograniËenium ne moæe shvatiti slavu Boæjeg Raja.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 580; u izvorniku 674,675)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte viπe o Pascalovom zapaæanju, o ljudima kojiizgledaju tako nezainteresirano za ono πto donosi vjeËnost. ©tomislite, zaπto su ljudi takvi? Zaπto je to tako nerazuman stav?

2. Razmiπljajte viπe o tome zaπto je nada u vjeËni æivot tolikovaæna za naπu vjeru. Zaπto bez nje nemamo niπta?

3. Razmislite o nevjerojatnim tajnama koje postoje u prirodi.Bilo da je rijeË o biologiji, geologiji, astronomiji, fizici ili kemiji —pokazalo se da je sve mnogo sloæenije nego πto se mislilo. Znanstve-nici viπe ne govore o “jednostavnim oblicima æivota” jer, kako seispostavilo, Ëak ni najjednostavniji oblici æivota uopÊe nisu tolikojednostavni. »ini se da svako novo otkriÊe samo otvara nova pitanjana koja treba odgovoriti. Kako nam sve to pomaæe da shvatimokoliko Êemo toga joπ trebati nauËiti u toj “πkoli u vjeËnosti”?

108

Nema niti tihog rada subotomMoji graevinski radnici imali su sve spremno za krov Essential Life

Centera, urbanog srediπta utjecaja koje smo gradili. Bili smo u drugom poveliËini gradu Kambodæe, Battambangu, pa sam za postavljanje krova na-zvao tvrtku u glavnom gradu, Pnom Penu. Prije potpisivanja ugovora objas-nio sam im da smo krπÊanska crkva i da ne radimo subotom. Bio samuvjeren da Êe krov biti gotov prije subote.

Ali nakon πto su radnici stigli, ubrzo sam uvidio da neÊe zavrπiti prijesubote. ElektroniËkom poπtom poslao sam u glavni ured podsjetnik ouvjetima naπeg ugovora. Zazvonio mi je telefon dok sam razgovarao s jed-nim od svojih radnika, Koyom Sopaonom, na gradiliπtu u srijedu.

“Zovem u vezi s vaπom poπtom,” rekao je izvrπni direktor tvrtke. “Tre-bamo zavrπiti u subotu. Ako momci ne mogu raditi u subotu, morat Êemoim dodatno platiti da Ëekaju do ponedjeljka.”

“O tome smo razgovarali ranije,” odgovorio sam. “Ne moæemo raditi usubotu.”

Izvrπni direktor promijenio je pristup. “Mi Êemo biti tihi,” obeÊao je.“NeÊemo praviti buku. Ne trebamo koristiti ËekiÊe ili druge buËne alate usubotu. Nitko neÊe niti znati da smo na krovu.”

“Ako imate nekoliko minuta, dopustite mi da objasnim zaπto ne radi-mo subotom”, rekao sam. Izvrπni direktor pristao je sasluπati.

“KrπÊanska sveta knjiga Biblija kaæe nam da je Bog stvorio ovu Zemljuu πest dana,” rekao sam. “Sedmog dana prestao je s radom, odmarao se itaj dan je uËinio svetim. To je uËinio kako bi nas podsjetio da je On naπStvoritelj. On nam je naredio da ne radimo bilo koji posao — mi ili bilo tkotko radi za nas — na svaki sedmi dan, koji je subota. Na taj se naËinmoæemo sjeÊati i klanjati Njemu.”

“Ohhh, razumijem,” rekao je direktor. “U subotu Êemo se odmarati.”Moj radnik Sopaon znatiæeljno je sluπao telefonski razgovor. Na kraju

me je pogledao i upitao: “A zaπto moja crkva svetkuje nedjelju?”PozivajuÊi Sopaona da sjedne, ispriËao sam mu Ëinjenice iz povijesti o

promjeni subote. Kasnije, na stanci za ruËak, vidio sam Sopaona kakopretraæuje svoju Bibliju. Bio je zaprepaπten kad je saznao da Biblija uËi daje sedmi dan subota.

U petak sam rekao Sopaonu: “Vidjeli ste novu istinu o Boæjem danu uNjegovoj RijeËi. Ne biste li Ga htjeli slijediti u Njegovoj istini i svetkovatisubotu?”

“Da, bih!” uzviknuo je Sopaon. Sudjelovao je u bogosluæju u poluizgra-enom srediπtu utjecaja te subote. Nitko nije radio krov nad glavom. Danasje on akon i uËitelj u subotnjoj πkoli — u dovrπenoj crkvi.

Gary Rogers (63) radio je u Kambodæi kao graditelj od 1996. godine, naprojektu Globalne misije, gradeÊi to srediπte utjecaja uz pomoÊ sredstavatrinaeste subote u 2018. godini.

Gary RogersIskustva preveo Ivan –idara

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

PosredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 » Ivan 1,12 Mi smo Boæja orua02 P Rimljanima 12,2 Spremni odazvati se na Boæji poziv03 S Luka 11,1 Snaga preobraæavajuÊe milosti

04 N Matej 25,14 Svakom Ëovjeku njegov posao05 P Matej 22,36 NajveÊa zapovijed06 U 1. Timoteju 5,4 Pripremajmo se za æivot na Nebu07 S 1. Petrova 3,15.16 Snaga za pobjedu08 » Koloπanima 3,2-4 Usmjerimo misli prema Nebu09 P Efeæanima 2,4-6 Oponaπanje Uzora10 S Ivan 6,51 Gozba Boæje rijeËi

11 N Izaija 54,13 Djetetova prva πkola12 P 2. KorinÊanima 6,15 Nemojmo izbjegavati kriæ13 U Izaija 1,25 Boæanski oplemenitelj14 S Propovjednik 12,14 Sud dolazi15 » Matej 28,18.19 Boæanski nalog16 P Koloπanima 2,6 Ispraænjeni od oholosti i samopouzdanja17 S Izaija 58,10 Poboænost na rijeËima

18 N Psalam 1,6 Mislimo o ovome19 P Ivan 4,10 Æivotodavna voda20 U Psalam 116,15 Kako se suoËiti s teπkim gubitkom21 S Luka12,37 Prijenosnici blagoslova22 » Filipljanima 4,4 Nemojmo sumnjati23 P Psalam 43,5 Kad smo obeshrabreni24 S Rimljanima 5,3.4 Izgubimo sebe iz vida

25 N Hebrejima 2,13 Vaænost vjere u domu26 P Otkrivenje 16,15 Zavrπna bitka27 U Otkrivenje 12,9 Mi smo na neprijateljskom tlu28 S Matej 18,3 Djetinja vjera29 » Psalam 19,8 KrπÊani voeni Duhom30 P Ivan 17,15 Sotona nije mrtav31 S Psalam 37,25 PoËivajmo u Gospodinu

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2020.

Prijenosnici blagoslova

111

01 N Ivan 12,42.43 Spoznajmo istinu radi sebe02 P Hebrejima 10,22 Prednosti ostvarene molitvom03 U 1. Solunjanima 5,5 KrπÊani koji svijetle04 S Djela 17,11 Kao za skrivenim blagom05 » Matej 5,48 Savrπeni kao On06 P Marko 14,54 Poigravanje s grijehom07 S Marko 3,35 Nebo u naπem srcu

08 N Izlazak 3,1 Upravitelji Boæje milosti09 P Djela 9,6 Nastavimo upoznavati Gospodina10 U Postanak 28,11.12 Nebo je otvoreno za nas11 S Luka 8,16 Od Krista potjeËe sva istina12 » Izaija 56,6.7 Po cijelom svijetu13 P Rimljanima 5,18 Nema vremena za svae14 S Ivan 4,14 Neka Krist bude naπe svjetlo

15 N Hebrejima 12,2 Sadaπnje prednosti i buduÊe dobrobiti16 P Psalam 46,2.12 Naπe utoËiπte i sila17 U Otkrivenje 22,17 Naπa zadaÊa18 S 1. KorinÊanima 14,40 Bog voli ono πto je lijepo19 » Koloπanima 3,17 Radost u proslavljanju Boga20 P Otkrivenje 21,5 Predokus Neba21 S 1. Ivanova 5,4 Priprema za besmrtnost

22 N Efeæanima 5,20.21 Kako odræati ljubav æivom23 P Daniel 8,14 Lukavo smiπljene bajke24 U Rimljanima 12,11 Poπtenje u poslovnim pothvatima25 S 2. Petrova 3,11.12 Poæurivanje Kristovog dolaska26 » Hebrejima 6,6 ©kola u ovom i u buduÊem svijetu27 P Propovjednik 10,17 Recept za dobro zdravlje28 S Filipljanima 2,7.8 Duh Sveti — dar nad darovima

29 N Hebrejima 1,14 Sluæba nebeskih anela30 P Izreke 11,1 Svakodnevno obraÊenje

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2020.

Priprema za besmrtnost

112

01 U Filipljanima 2,12 Strah od neposluπnosti Bogu02 S Izlazak 31,2.3 Darovi u skladu s naπim potrebama03 » Ivan 14,18 Zahvalni za svaki trenutak04 P Koloπanima 1,22.23 Lijek protiv pohlepe05 S Izaija 48,10 Iz tame Êe zasjati svjetlo

06 N Malahija 3,10 Dajimo kao πto primamo07 P 1. KorinÊanima 2,9 VjeËni gubitak08 U Izaija 48,4 Svojeglavost — prepreka napredovanju09 S Daniel 4,30 Kako Bog gleda na veliËinu10 » Ivan 17,21 Srca ispunjena Kristovim mirom11 P Ezra 7,6 Da tvoja radost bude potpuna12 S Izaija 8,20 Gospodnja filozofija

13 N Luka 9,24 VeliËina poniznosti14 P Ivan 8,12 Kad istina upravlja æivotom15 U 1. KorinÊanima 12,12 Jarmovi koje prave ljudi16 S 1. KorinÊanima 2,4 Osobenjaπtvo i nastranosti17 » Luka 2,9.10 Slavljenje BoæiÊa18 P Matej 13,10.11 Neka nas Krist uputi19 S Joπua 24,15 Danas izaberimo

20 N Ivan 6,12 Skupimo ulomke21 P Matej 5,16 Treperava svjetla22 U Rimljanima 13,10 Ljubav je ispunjeni Zakon23 S Ivan 2,1 Pretvaranje vode u vino24 » 1. Ljetopisa 29,14 Kako biti uspjeπan25 P 2. KorinÊanima 9,15 Boæji neizrecivi dar26 S Efeæanima 4,1-3 Jedinstvo

27 N Jakov 1,27 Radimo u Kristovim redovima28 P Ivan 15,20 Pod Njegovim okriljem29 U Hebrejima 13,8 Savrπena usklaenost s Boæjom voljom30 S Matej 25,15 Hodajmo Isusovim stopama31 » Filipljanima 3,13.14 Neka nas niπta ne odvrati od cilja

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2020.

Dajimo kao πto primamo

113

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga osobnih

iskustavaNaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.

04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.

11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.

18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-18

25. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.


15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-176


29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.04. Psalam 132.05. Psalam 133.

06. Psalam 134.07. Psalam 135.08. Psalam 136.09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-24

13. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.


27. Psalam 3.28. Psalam 4.29. Psalam 5.30. Psalam 6.31. Psalam 7.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-3

04. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-14

11. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-714. Matej 8-1015. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-19

18. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-2821. Marko 1-322. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-13

25. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-728. Luka 8-1029. Luka 11-1430. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-6

06. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu

13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-5

20. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-6

27. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-15

08. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-311. Djela 4-612. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-16

15. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-10

22. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-16

29. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

LISTOPAD

01. Izaija 3702. Izaija 3803. Izaija 39

04. Izaija 4005. Izaija 4106. Izaija 4207. Izaija 4308. Izaija 4409. Izaija 4510. Izaija 46



25. Izaija 6226. Izaija 6327. Izaija 6428. Izaija 6529. Izaija 6630. Jeremija 131. Jeremija 2

STUDENI

01. Jeremija 302. Jeremija 403. Jeremija 504. Jeremija 605. Jeremija 706. Jeremija 807. Jeremija 9




29. Jeremija 3130. Jeremija 32

PROSINAC

01. Jeremija 3302. Jeremija 3403. Jeremija 3504. Jeremija 3605. Jeremija 37



20. Jeremija 5221. Tuæaljke 122. Tuæaljke 223. Tuæaljke 324. Tuæaljke 425. Tuæaljke 526. Ezekiel 1

27. Ezekiel 228. Ezekiel 329. Ezekiel 430. Ezekiel 531. Ezekiel 6

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.https://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija-govori.hr

118

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 3.10. 10.10. 17.10. 24.10. 31.11. 7.11. 14.11. 21.11. 29.11. 5.12. 12.12. 19.12. 26.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2020.

119

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 3.10. 10.10. 17.10. 24.10. 31.11. 7.11. 14.11. 21.11. 29.11. 5.12. 12.12. 19.12. 26.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2020.

120

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

PomoÊno πtivo uz

Pouke iz Biblije

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

121

Kin

a

Ban

gladeπ

Mijan

ma r

Nepal

Bu

tan

©ri L

ank

a

Misijski projekti

Misijski darovi trin

aeste subote ovoga trom

jeseËja upotrijebit Êe se za:

1Izgradn

ju m

uπke spavaon

ice na A

kademiji G

armar u

Rajan

agaramu

u dræavi A

ndh

ra Pradesh u

Indiji.

2Izgradn

ju pet u

Ëionica n

a Adven

tistiËkom koledæu

Flaiz u R

ustu

mbadi

u A

ndh

ra Pradeshu

.3

Izgradnju

crkvene zgrade u

Am

ritsaru, u

dræavi Pun

jab.4

Izgradnju

crkvene zgrade u

Ran

chi, u

dræavi Jharkh

and.

5Izgradn

ju spavaon

ice u A

dventistiËkoj πkoli Varan

asi, u dræavi U

ttarPradesh

.6

Izgradn

ju

dru

ge faze

πkolsk

e zgrad

e n

a A

dven

tistiËkom

k

oledæu

Roorkee, u

dræavi Uttarakh

and.

7Izgradn

ju n

ovih crkven

ih zgrada za crkve C

entral K

ann

adi i Savan

agarTam

il u dræavi K

arnataka.

8Izgradn

ju dvije u

Ëionice u

Adven

tistiËkoj srednjoj πkoli en

gleskog jezikaA

zam N

agar, u dræavi K

arnataka.

9Izgrad

nju

m

uπke

spavaonice

u

Mem

orijalnoj

srednjoj

πkoli E

. D

.Th

omas u

Than

javuru

, u dræavi Tam

il Nadu

.1

0Izgrad

nju

lab

oratorija i

kn

jiænice

u

Ad

ventistiËk

oj sred

njoj

πkoli

Thiru

mala, u

gradu Th

iruvan

anth

apuram

, u dræavi K

erala.1

1Izgradn

ju πkolske zgrade n

a Adven

tistiËkom sveu

Ëiliπtu S

picer u gradu

Au

ndh

Pun

e, u dræavi M

aharash

tra.

Ad

ventistM

ission.org

Juænoazijska divizija

UnijeCrkve

VjernikaStanovnika

IstoËna srednjoindijska unija2.595

987.901111.490.349

SjeveroistoËna unija218

53.42944.294.444

Sjevernoindijska unija468

182.399849.685.362

Juæna srednjoindijska unija255

78.03268.155.847

JugoistoËna indijska unija459

133.15878.166.665

Jugozapadna indijska unija238

37.53335.106.432

Zapadna indijska unija257

124.853184.034.499

OtoËje Andam

an i Nikobar

1303

411.404IstoËno him

alajsko polje12

762817.000

Him

alajsko podruËje26

9.34929.718.000

Maldivi

00

428.000

Ukupno

4.5291.607.719

1.402.308.000

New

Delh

i

Maldivi

Turk

men

istanU

zbekistan

Tadæikistan

Pak

istan

Indija

Azerbajdæan

Afgan

istan

Documents

Pouke iz Biblije Kr„æanski1. Odgoj i obrazovanje u Edenskom vrtu 2. Obitelj 3. Zakon kao uËitelj 4. OËi Gospodnje — biblijski pogled na svijet 5. Isus kao Veliki UËitelj 6