POUKE IZ BIBLIJE U poŁetku stvori Bog · stvaranje za πest dana bitno za sve πto vjerujemo, i zaπto je prihvaÊanje kompromisa na tom podruËju razorno za sva naπa vjerovanja

1

POUKE IZ BIBLIJESIJE»ANJ • VELJA»A • OÆUJAK

2013.

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

U poËetkustvori Bog

2

Sadræaj01. Isus, Stvoritelj neba i Zemlje

02. Stvaranje: oblikovanje svijeta

03. Dovrπenje stvaranja

04. Stvaranje kao biblijska tema

05. Stvaranje i moral

06. Stvaranje i pad u grijeh

07. “Sad vidimo u ogledalu, nejasno”

08. Isus Krist hrani i odræava svijet

09. Brak — dar iz Edena

10. Upraviteljska sluæba i okoliπ

11. Subota — dar iz Edena

12. Stvaranje i Evanelje

13. Novo stvaranje

L. James Gibson

U poËetku stvori Bog

Pouke iz Biblije

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2013.

3

UVOD

U poËetkuOtvorite Bibliju i pronaite prvo poglavlje Knjige Postanka. Odmah

Êete zapaziti da samo jedna tema zaokuplja nadahnutog pisca. Ovdje sene spominje da Êe Kist umrijeti na kriæu za naπe grijehe, da Êe uskrsnutiiz groba u tijelu ili da Êe ponovno doÊi. Ne govori se o stanju mrtvih, nio danu pomirenja, pa Ëak ni o svetkovanju sedmog dana, subote.

Prve rijeËi Biblije ne iznose ova uËenja jer ona, kao i sve istine kojeiz njih proizlaze, ne vrijede nimalo ako nemamo na umu ono o Ëemu tajpoËetak govori: “U poËetku stvori Bog nebo i zemlju.”

Stvaranje je doista osnovna tema Biblije. Sva ostala biblijska uËe-nja — o utjelovljenju, kriæu, drugom Kristovom dolasku i tako dalje —Ëvrsto su utemeljena na istini da je ovaj naπ svijet stvorio Gospodin.

Upravo zato se stvaranje pojav-ljuje ne samo na poËetnim stranica-ma Biblije, veÊ i u svih pet Mojsije-vih knjiga, u proroËkim knjigama, uPsalmima, Evaneljima, poslanica-ma, Djelima i u Otkrivenju. Gotovouvijek teoloπki kontekst zahtijeva dase ti izvjeπtaji uzimaju doslovno.

Primjerice, Pavao piπe da jesmrt vladala “od Adama do MojsijaËak i nad onima koji ne sagrijeπiπeprekrπajem sliËnim Adamovu. Adamje slika onoga koji je imao doÊi...”(Rimljanima 5,14) Pavao ne samo dapovezuje doslovnog Adama s do-slovnim Isusom, veÊ kontekst Posla-nice Rimljanima sve to povezuje splanom spasenja, s osnovnom doktrinom koju shvaÊamo u njezinomdoslovnom smislu: mi smo greπna biÊa koja se suoËavaju s vjeËnompropaπÊu ili s vjeËnim æivotom — doslovno.

I sâm Krist navodi tekstove iz prvog i drugog poglavlja KnjigePostanka: “On im odgovori: ‘Zar niste Ëitali da ih je Stvoritelj, kad ih upoËetku stvori, stvorio muπko i æensko, i da je rekao: Zato Êe Ëovjekostaviti oca i majku te Êe prionuti uz æenu svoju, pa Êe oboje biti samojedno tijelo? Prema tome, oni nisu viπe dva, nego jedno tijelo. Dakle, πtoje Bog sjedinio, neka Ëovjek ne rastavlja.’” (Matej 19,4-6) Ako je Isusdoslovno shvaÊao izvjeπtaj o stvaranju, zar ne bi bilo nerazumno da gami drukËije tumaËimo?

Sva biblijska uËenja— o utjelovljenju,kriæu, drugomKristovom dolasku itako dalje — Ëvrstosu utemeljena naistini da je ovaj naπsvijet stvorioGospodin.

Sva biblijska uËenja— o utjelovljenju,kriæu, drugomKristovom dolasku itako dalje — Ëvrstosu utemeljena naistini da je ovaj naπsvijet stvorioGospodin.

4

I naπe ime, adventisti sedmog dana, svjedoËi o πestodnevnom stva-ranju. Iako se i meu nama moæe naÊi ponetko tko bi æelio ugraditievoluciju u naπu teologiju, mi znamo da je to nemoguÊe jer bi se timeponiπtilo sve u πto vjerujemo i πto propovijedamo. “Darvinist sedmogdana” nije i ne moæe biti adventist sedmog dana.

Prema tome, biblijske pouke za ovo tromjeseËje razmatraju nauk ostvaranju kakav je objavljen u prvom i drugom poglavlju Postanka, teutjecaj tog nauka na ostala naπa vjerovanja — na moral, grijeh, brak,upraviteljsku sluæbu i druge. Iako polazimo od pretpostavke da je izvje-πtaj doslovan, pouke tijekom ovog tromjeseËja viπe Êe puta ponovitizaπto ga moramo shvatiti doslovno ili bi, u protivnom, veliki dio naπihosnovnih vjerovanja bio doveden u pitanje.

Uzmimo za primjer Evanelje. Po evolucionistiËkom modelu, Go-spodin bi se utjelovio u visokorazvijenog hominida, nastalog kroz su-rove i bolne ubilaËke cikluse prirodnog odabira, i to sve zato da biukinuo smrt, “posljednjeg neprijatelja” (1. KorinÊanima 15,26). Kako bito smrt mogla biti neprijatelj, ako bi ona bila jedno od Boæjih izabranihsredstava za usavrπavanje Ëovjeka i za njegovo razvijanje? Stvoritelj bimorao odbaciti mnoπtvo neuspjelih proizvoda svoje stvaralaËke moÊi(homo erectusa, homo heidelbergensisa, homo neanderthalensisa) dabi konaËno proizveo jedan proizvod na svoju sliku — homo sapiensa.Kad bi evolucija bila istinita, onda bi Isus doπao spasiti Ëoveka od pro-cesa kojim se sâm Bog posluæio da ga stvori, a to bi ipak bilo apsurdno!

Na temelju toga moæemo vidjeti da mijeπanje biblijskih istina snebiblijskim shvaÊanjima dovodi do logiËkih besmislica kojih se morakloniti svaki iskreni tragaË za istinom. Dok budemo prolazili kroz ovotromjeseËje, pronaÊi Êemo joπ mnogo viπe objaπnjenja zaπto je doslovnostvaranje za πest dana bitno za sve πto vjerujemo, i zaπto je prihvaÊanjekompromisa na tom podruËju razorno za sva naπa vjerovanja i naπ iden-titet.

L. James Gibson direktor je Instituta za geoloπka istraæivanja(Geoscience Research Institute, www.grisda.org) iz Loma Linde u Ca-liforniji. Objavio je mnoπtvo Ëlanaka o odnosu Boæjeg stvaranja i zna-nosti.

5

POUKA 1 29. prosinca 2012. do 5. sijeËnja 2013.

Isus, Stvoritelj neba i Zemlje“U poËetku stvori Bog nebo i zemlju.” (Postanak 1,1)

Biblijski tekstovi: Postanak 1,1; Hebrejima 11,3; Psalam 19,2-4; Ivan 1,1-3.14; Koloπanima 1,15.16; Ivan 2,7-11.

Sve πto postoji mogao je naËiniti samo netko tko je veÊi od onogaπto je stvorio. Prema tome, samo BiÊe veÊe od svemira moglo je stvoritisvemir. To BiÊe je Bog koji se objavljuje u Bibliji, Bog kojemu sluæimozato πto je, izmeu ostaloga, i naπ Stvoritelj.

Osim toga, vidimo da je taj Bog Stvoritelj svemira, Onaj koji jerazasuo milijarde galaksija po nebeskim prostranstvima — Bog koji jedoπao na Zemlju da æivi meu nama kao ljudsko biÊe i, πto nas joπ viπezadivljuje, preuzeo na sebe kaznu za naπe grijehe.

Ponekad Ëujemo da je neπto “previπe dobro da bi bilo istinito”.Doista, πto bi moglo biti bolje za nas kao greπna ljudska biÊa u palom,greπnom svijetu, nego znati predivnu istinu o ljubavi naπeg Stvoritelja,ljubavi koja je bila tako velika da je doπao na Zemlju u liku Isusa Kristai povezao se sa svakim od nas vezama koje se nikada neÊe raskinuti?

S obzirom na tako predivnu istinu, kako trebamo proæivjeti æivot?

data

Cross-Out

6

NEDJELJA 30. prosinca

U PO»ETKU

“U poËetku stvori Bog nebo i zemlju.” (Postanak 1,1)Mnogo se dubokih istina krije u ovom jednostavnom izvjeπtaju, a

jedna od njih je ta da i svemir ima svoj poËetak. Iako nam ta zamisaomoæda danas ne izgleda tako korjenita, ona se protivi dugotrajnom vje-rovanju da je svijet oduvijek postojao. Tek je u dvadesetom stoljeÊu, spojavom teorije o “velikom prasku”, miπljenje da i svemir mora imatisvoj poËetak poËelo stjecati pristaπe. Sve do tada mnogi su vjerovali daje svemir oduvijek postojao. Mnogi ljudi su se protivili zamisli da jesvemir stvoren, zato πto je ona upuÊivala na Stvoritelja. (Zapravo, samnaziv “veliki prasak” nastao je iz podsmjehivanja zamisli o stvaranju!)Meutim, dokazi da svemir ima svoj poËetak postali su tako snaæni dasu ih, bar zasad, prihvatili skoro svi znanstvenici. Naime, znanstvenipogledi, Ëak i oni za koje se smatralo da su neoborivi i nedodirljivi,Ëesto se mijenjaju i odbacuju!

»itajte redak u Hebrejima 11,3. ©to nam on govori o Bogu i ostvaranju svemira?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao i redak u Postanku 1,1, tako je i ovaj u Hebrejima 11,3 puntajnovitosti i sadræaja koje naπe sadaπnje spoznaje ne mogu objasniti.Meutim, izgleda da nam redak ipak ukazuje na to da svemir nije obli-kovan od prapostojeÊe materije ili tvari. Svemir je stvoren silom BoæjerijeËi, πto znaËi da su i materija i energija dovedeni u postojanje Boæjomsilom.

Stvaranje iz niËega poznato je kao stvaranje ex nihilo. Mi Ëestopripisujemo ljudima stvaranje raznih predmeta, ali ljudi su nemoÊni kadje rijeË o stvaranju iz niËega. Mi moæemo mijenjati oblik prapostojeÊetvari, ali ne moæemo stvarati ex nihilo. To je mogla uËiniti jedino nad-naravna Boæja sila. To je jedna od najizrazitijih razlika izmeu Boga iljudi, razlika koja nas podsjeÊa na to da i sámo naπe postojanje ovisi oStvoritelju.

Zapravo, glagol preveden kao “stvori” u Postanku 1,1 dolazi odhebrejskog korijena koji se upotrebljava jedino kad se odnosi na BoæjustvaralaËku djelatnost. Samo Bog, a ne ljudi, moæe obaviti takvo djelostvaranja (Rimljanima 4,17).

Zaπto je nadnaravni Stvoritelj, Onaj koji postoji izvan i iznaddjela stvaranja, jedino logiËno objaπnjenje za stvaranje?

7

PONEDJELJAK 31. prosinca

NEBESA KAZUJU

“Nebesa slavu Boæju kazuju, navijeπta svod nebeski djelo ruku nje-govih. Dan danu to objavljuje, a noÊ noÊi glas predaje. Nije to rijeË, a nigovor nije, nije ni glas πto se moæe Ëuti, al’ po zemlji razlijeæe se jeka,rijeËi sve do nakraj svijeta seæu.” (Psalam 19,2-4; vidi i Rimljanima1,19.20)

Na koji naËin ste iskusili istinitost ovih biblijskih redaka?Kako nam je suvremena znanost pomogla da joπ viπe cijenimo silui mudrost Boga kao Stvoritelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne bi svaka vrsta svemira mogla podræati æivot. Zapravo, svemirmora biti iznimno dobro osmiπljen da bi u njemu mogao nastati æivot.Prvo, sastavni dijelovi svake materije — atomi — morali su biti dovoljnostabilni da bi oblikovali stabilne predmete. Stabilnost atoma ovisi osilama koje dræe dijelove atoma zajedno. Atomi sadræe naelektriziranedjeliÊe koji se meusobno privlaËe ili odbijaju. Sile privlaËenja i odbija-nja moraju biti pomnjivo uravnoteæene. Kad bi sile privlaËenja bile pre-viπe snaæne, oblikovali bi se samo veliki atomi i ne bi bilo vodika. Bezvodika ne bi bilo vode, a — u skladu s tim — niti æivota. Kad bi sileodbijanja bile previπe snaæne, oblikovali bi se samo mali atomi, kao πtosu atomi vodika, i tada ne bi bilo ugljika ili kisika. Bez kisika opet nebi bilo vode i, prema tome, niti æivota. Ugljik je bitan za sve namapoznate oblike æivota.

Atomi ne samo da moraju biti stabilni, veÊ moraju imati moguÊnostmeusobnog djelovanja jedan na drugoga da bi oblikovali mnoπtvo raz-liËitih kemijskih spojeva. Mora postojati ravnoteæa izmeu sila koje dr-æe molekule zajedno i energije potrebne da se razloæe molekule i takoomoguÊe kemijske reakcije o kojima ovisi æivot.

Ureenost naπeg svemira da moæe podræati æivot izaziva divljenjeznanstvenika i navela je mnoge od njih da donesu zakljuËak da je sve-mir tvorevina inteligentnog BiÊa.

Prema tome, svijet je morao biti mudro osmiπljen da bi æivot uopÊemogao postojati. Raspon temperatura je morao pogodovati nastankuæivota, a tako je i s udaljenoπÊu od Sunca, brzinom vrtnje i sastavomatmosfere. Svi ovi Ëimbenici morali su biti meusobno usuglaπeni. Mno-ge druge pojedinosti u svijetu trebalo je pomnjivo osmisliti. Doista,Boæja mudrost pokazuje se kroz ono πto je stvorio.

8

UTORAK 1. sijeËnja

SILA NJEGOVE RIJE»I

»itajte retke u Jeremiji 51,15.16 i Psalmu 33,6.9. Osim mu-drosti, koje su druge Boæje znaËajke spomenute uz stvaranje? Kakosu se one pokazale prigodom stvaranja? Prije svega, u Ëemu je taistina znaËajna za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako ne znamo toËno kako je Bog stvarao, ipak nam je reËeno daje to Ëinio svojom moÊnom RijeËju. Sva energija u svim dijelovima sve-mira ima svoje podrijetlo u Boæjoj rijeËi. Sva energija u svemiru dolaziod Boga. Cjelokupna sila gravitacije u svemiru, svako nebesko tijelokoje se kreÊe po svojoj putanji, svaka crna rupa — sve ima svoje ishodi-πte u Boæjoj sili.

Moæda se najveÊa koliËina energije krije u samom atomu. Zapanjenismo snagom atomske energije, razornom moÊi nuklearnog oruæja kojemalu koliËinu materije pretvara u golemu snagu. Ipak, znanstvenici namgovore da cjelokupna materija sadræi nepojmljivu energiju. Ako malakoliËina materije moæe proizvesti goleme koliËine snage u nuklearnomoruæju, zamislimo kolika se tek energija krije u materiji cijelog naπegsvijeta! Meutim, to sve nije niπta kad se usporedi s energijom uskla-diπtenom u materiji cijeloga svemira. Moæete li zamisliti Boæju silu kojaje stvorila svemir?

Mnogi znanstvenici vjeruju da je sve πto je Bog uËinio prilikomstvaranja bilo ograniËeno “prirodnim zakonima”, ali ta se zamisao su-protstavlja rijeËima Biblije. Bog nije ograniËen prirodnim zakonima, veÊje On odredio prirodne zakone. Boæja sila nije uvijek slijedila pravilakoja mi nazivamo “prirodnim zakonima”.

Primjerice, jedan od osnovnih prirodnih zakona je zakon oËuvanjamaterije i energije. Taj zakon kaæe da ukupna koliËina materije i ener-gije u svemiru ostaje stalna. Meutim, kako bi se svemir mogao pojavitiiz niËega kad bi se taj zakon poπtovao bez iznimke? Boæja stvaralaËkaRijeË nije ograniËena “zakonima” znanosti. Bog je Vladar svega πto jestvorio i slobodan je ostvarivati svoju volju.

Moæete li pojmiti veliËinu svemira? Razmislite o nevjerojatnojsili koja je bila potrebna da se svemir dovede u postojanje. A onda,kad pomislimo da je Bog koji je sve to uËinio isti Bog koji nas voli,koji je Ëak bio spreman umrijeti za nas, kako da ne crpimo ohrabrenjei snagu iz te zadivljujuÊe istine?

9

SRIJEDA 2. sijeËnja

ISUS KRIST, STVORITELJ NEBA I ZEMLJE

»itajte tekst u Ivanu 1,1-3.14; Koloπanima 1,15.16; Hebrejima1,1.2. Kako novozavjetni pisci opisuju Stvoritelja? ©to sve proiz-lazi iz toga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ivan govori o Isusu kao o RijeËi — Logosu i izjednaËuje Ga s Bogom.Joπ odreenije, Isus je Onaj preko kojeg je sve stvoreno. U Ivanove daneje pojam logos bio uobiËajeni naziv za stvaralaËku silu. Ivanovi Ëitateljisu bili upoznati s pojmom logosa kao stvaralaËkog naËela, i Ëak kaoStvoritelja. Ivan primjenjuje ovu poznatu zamisao na Isusa, opisujuÊi Gakao pravog Stvoritelja. Isus, utjelovljeni Logos koji je æivio meu nama,bio je ne samo prisutan u poËetku, nego je i stvorio svemir. To znaËi dabismo prve retke u Postanku mogli proËitati i ovako: “U poËetku je Isusstvorio nebo i zemlju.”

Pavlove rijeËi u prvom poglavlju Poslanice Koloπanima slaæu se sIvanovim rijeËima kad Isusa Krista prepoznaje kao Stvoritelja. PrekoNjega je stvoreno sve πto je stvoreno. Pavao dodaje joπ dva atributa.Prvo, On je slika nevidljivog Boga. U svom greπnom stanju mi ne moæe-mo vidjeti Oca, ali moæemo vidjeti Isusa. Ako æelimo saznati kako izgle-da Otac, trebamo prouËavati æivot Isusa Krista (Ivan 14,9). Drugo, Pavaonaziva Isusa “prvoroencem”. U ovom kontekstu naziv se ne odnosi napodrijetlo, veÊ na poloæaj. Prvenac je bio glava obitelji i nasljednik ima-nja. Isus je bio prvenac u tom smislu jer je kao Stvoritelj i kroz svojeutjelovljenje postao zakoniti poglavar ljudske obitelji. Isus nije bio stvo-reno biÊe, veÊ je od vjeËnosti bio jedno s Ocem.

Tekst u Hebrejima 1,1.2 ponavlja iste Ëinjenice kao i onaj u PoslaniciKoloπanima. Isus je postavljen za nasljednika svega i preko Njega jesvijet stvoren. On je pravi predstavnik naravi svojega Oca, πto je samodrugi naËin da se kaæe da je On slika Oca.

Kako biste odgovorili kad bi vas netko upitao: “Kako izgledavaπ Bog?” Kako biste opravdali svoj odgovor?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

10

»ETVRTAK 3. sijeËnja

STVORITELJ ME–U NAMA

»itajte retke u Ivanu 2,7-11; 6,8-13; 9,1-34. ©to nam onigovore o Boæjoj stvaralaËkoj sili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svako od ovih Ëuda daje nam uvid u Boæju vlast nad materijalnimsvijetom koji je stvorio. Prvo, koja vrsta procesa je vodu odmah pretvo-rila u vino? Nijedan od nama poznatih. Doista, bio je potreban Ëin kojinadilazi prirodne zakone, bar zakone koje mi poznajemo, da bi se posti-glo ono πto je uËinio Krist.

OpisujuÊi Ëudo s ribom i kruhom, Ivan najprije govori o pet kru-hova i dvije ribe, a zavrπava s koliËinom dovoljnom da se nahrani mno-πtvo ljudi, i joπ da preostane dvanaest koπara. Sva ta hrana bila jenaËinjena od atoma i molekula. Na kraju je bilo mnogo puta viπe atomai molekula nego kad je Isus zapoËeo hraniti mnoπtvo. Odakle su doπledodatne molekule, ako ne nadnaravnim Boæjim djelovanjem?

Osim toga, kakve su se tjelesne promjene dogodile kod slijepogËovjeka kad ga je Isus izlijeËio? Bio je slijep od roenja; njegov umnikada nije potaknut da stvara slike na osnovi poruka koje je oko slalopreko vidnog æivca. Prema tome, njegov mozak je morao biti preobliko-van da bi mogao prihvatiti dobivene nove informacije, da bi mogao stva-rati slike i tumaËiti njihovo znaËenje. Zatim, neπto nije bilo u redu snjegovim oËima. Moæda su neke molekule na fotoreceptorima bile loπesintetizirane zbog mutacije gena. Ili se rodio s mutacijom gena kojiupravljaju razvitkom dijelova oka — mreænice, vidnog æivca, leÊe i takodalje. Ili je, moæda, neka mehaniËka povreda sprijeËila uobiËajen razvojoka.

Bez obzira na pojedinosti vezane uz sljepilo ovog Ëovjeka, IsusoverijeËi pokrenule su molekule da oblikuju odgovarajuÊe spojeve i stvorefunkcionalne receptore, neuronske veze s mozgom, tako da svjetlostkoja pada na oko oblikuje slike i da Ëovjek dobije sposobnost pre-poznavanja slika koje nikada prije nije vidio.

Divno je kad doæivimo Ëudo; ali u Ëemu je opasnost kad vjerutemeljimo na Ëudima? Na πto se, zapravo, treba oslanjati naπavjera?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

11

PETAK 4. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Znanost nikad neÊe moÊi objasniti djelo stvaranja. Koja znanostmoæe objasniti tajnu æivota?

Teorija da Bog nije stvarao materiju kad je sazdao svijet nemanikakvog temelja. Prilikom oblikovanja naπega svijeta Bog nije ovisio oprapostojeÊoj tvari. Sasvim suprotno tome: sve, materijalno i duhovno,pojavilo se pred Gospodinom Bogom na Njegovu rijeË. On je sve stvoriosa svrhom. Nebesa i sva vojska njihova, Zemlja i sve πto je na njojpredstavljaju ne samo djelo Njegovih ruku, veÊ su postali dahom Njego-vih usta.” (Ellen G. White, Testimonies, sv. 8, str. 258, 259)

“Bog nikada Ëovjeku nije otkrio kako je ostvario djelo stvaranja;ljudska znanost ne moæe ispitivati tajne Sveviπnjega. Njegova je stva-ralaËka sila isto tako neshvatljiva kao i Njegovo postojanje.” (Ellen G.White, Patrijarsi i proroci, str. 86)

PITANJA ZA RAZMI©LJANJE

1. Razgovarajte u razredu o odgovoru na zavrπno pitanje poukeza nedjelju.

2. Znanost govori o koincidencijama ili sluËajnostima u okvirutakozvanog “antropskog naËela” (od grËkog anthropos — Ëovjek),to jest o nevjerojatno usuglaπenoj ravnoteæi prirodnih sila koje omo-guÊuju Ëovjekovo postojanje. Ipak, zapazite πto izraz “koinciden-cija” sugerira. Ako ne vjerujete u Boga, morate tu nevjerojatnuusklaenost pripisati sluËajnosti, koincidenciji. Zaπto je mnogorazumnije vjerovati da je ta usklaenost rezultat djelovanja BogaStvoritelja, umjesto da je pripiπemo sluËajnosti?

3. Razmislite o ljubavi Stvoritelja koji je oblikovao Adama iEvu i stavio im na raspolaganje prekrasan dom u Edenu, iako jeznao da Êe morati stradati i umrijeti na Golgoti od ruke ljudi kojeje sâm stvorio? ©to nas o Boæjoj ljubavi uËi Njegova odluka da ipaknastavi stvarati?

4. Kako se teorija o velikom prasku moæe usporediti s izvjeπta-jem o stvaranju iz Postanka 1,1? Moæe li veliki prasak biti opisonoga πto se dogaalo kad je Bog stvarao svijet? Koje problemevidite u toj zamisli? Zaπto bi bilo opasno povezati naπu teologijus bilo kojom znanstvenom teorijom, posebno ako uzmemo u obzirkako se Ëesto znanstvene “Ëinjenice” mijenjaju?

12

Silan maËJedan pastor u teπkoj, veÊinski nekrπÊanskoj zemlji, prouËavao je s

mladiÊem koji je pokazao zanimanje za poznavanje Isusa. Sve je iπlo dobrodok se mladiÊev otac nije vratio kuÊi iz zatvora u kojem je sluæio kaznu zaubojstvo.

Isprva je otac bio zadivljen promjenama koje je uoËio na svojemu sinu.Ali kad je saznao da njegov sin prouËava s krπÊaninom, razbjesnio se.Smatrao je da treba spasiti sina od opasnih krπÊanskih vjerovanja.

Otac je pokuπavao razgovarati sa sinom. Kad to nije urodilo plodom,vikao je, a zatim i tukao mladiÊa. Ali mladiÊ se odbio odreÊi svoje nove vjereu Krista. Njegov otac je znao da Êe, ako nastavi tuÊi mladiÊa, uskoro ubitisvojega sina. A kakvo dobro bi iz toga iziπlo?

Onda je ocu sinula zamisao: umjesto sina, ubit Êe pastora. Joπ jednazatvorska kazna bila bi vrijedna toga da spasi sina od krπÊanskog krivo-vjerja.

Otac je motrio pastorovu kuÊu i zapamtio njegov dnevni raspored. Na-oπtrio je svoj dugi noæ. Kad je doπlo pravo vrijeme, dovezao se do pastorovekuÊe i Ëekao da on ue u svoj automobil. Zatim mu je svojim automobilomzaprijeËio cestu. Kad je pastor iziπao iz automobila da vidi u Ëemu je stvar,ljutiti Ëovjek ga je zgrabio i na silu ugurao u svoj automobil.

Pastor je prepoznao Ëovjeka i shvatio zaπto ga je napao. Pokuπao jereÊi nekoliko biblijskih redaka ovom Ëovjeku, ali on je vikao na njega iposegnuo za noæem. Odjednom se njegova ruka zaustavila u zraku, a zatimse ukoËila da je nije mogao pomaknuti.

Pastor je mirno nastavio govoriti tom ljutitom ocu retke iz Biblije, svedok se napadaË nije rasplakao od pokajanja.

Nekoliko mjeseci nakon toga otac se krstio. Kad su mu vjernici izrazilidobrodoπlicu u crkvu, zatraæio je mikrofon i rekao: “Imam dar za pastora.”Polako je razmotao poklon: dugi oπtar noæ. “Ovo je noæ kojim sam htio ubitipastora. Ali on je imao dulji, jaËi, oπtriji, dvosjekli maË — Boæju rijeË. TajmaË je ubio starog Ëovjeka u meni. Sada sam novi Ëovjek. Slava Bogu!”rekao je.

Vaπi misijski darovi pomaæu u dosezanju ljudi za Krista u nekim odnajteæih podruËja svijeta. Hvala vam za vaπu potporu.

Homer Trecartin je predsjednik BliskoistoËno-sjevernoafriËke unijemisijâ (MENA)

13

POUKA 2 5. do 12. sijeËnja 2013.

Stvaranje: oblikovanje svijeta“Da, ovako govori Jahve, nebesa Stvoritelj — on je Bog —

koji je oblikovao i sazdao zemlju, koji ju je uËvrstio i nije jestvorio pustu, veÊ ju je uobliËio za obitavanje: ‘Ja sam Jahvei nema drugoga.’” (Izaija 45,18)

Biblijski tekstovi: Postanak 1,1-13; Izaija 45,18; 1. Ivanova1,5; Otkrivenje 22,5; 2. KorinÊanima 4,6; 2. Petrova 3,5; Job38,4-6.

Znanstvenici se sve viπe dive pogodnosti naπeg planeta za razvojæivih biÊa. To nije nikakvo Ëudo: planiranje i svrsishodnost istiËu sekroz cijelu Bibliju, poËevπi od prvog poglavlja Postanka. ZapoËinjuÊi sasamim planetom, joπ neoblikovanim i nastanjenim, Bog je proveo prvatri dana oblikujuÊi svijet za nastanjivanje, a posljednja tri dana puneÊiga æivim stvorenjima. Pouka za ovaj tjedan usmjerava se na prva tri danatjedna stvaranja.

Pojedini se teolozi ne slaæu sa zamisli da bi Bog mogao odreditiprirodi neku svrhu, tvrdeÊi da je On jednostavno dopustio materijalnomsvijetu da bude “sam svoj” i da se razvija putem prirodnih procesa kojisu vjerojatno bili u njega ugraeni. To je zajedniËka tema meu onimakoji zastupaju razne oblike takozvane “teistiËke evolucije”. Ipak, takvezamisli se ne mogu uskladiti s Biblijom. Svemir nema neku ugraenuvolju sam po sebi. Stvoreni svijet nije potpuno neovisan o Bogu, veÊpredstavlja od Boga izabrano mjesto na kojemu On moæe izraziti svojuljubav prema stvorenjima koja je naËinio.

14

NEDJELJA 6. sijeËnja

PUSTA I PRAZNA

“U poËetku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaπe pusta iprazna; tama se prostirala nad bezdanom, i Duh Boæji lebdio je nadvodama.” (Postanak 1,1.2) ©to nam ovi tekstovi otkrivaju o Zemljiprije nego πto je Gospodin zapoËeo stvarati æivot na njoj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija zapoËinje izvjeπtajem o stvaranju, a sam izvjeπtaj zapoËinjeizjavom da je Bog Stvoritelj. Zatim se opisuje stanje svijeta kad ga jeBog poËeo pripremati za nastanjivanje. Izvjeπtaj zapoËinje napomenomda planet veÊ postoji, ali da je neoblikovan, nenastanjen, mraËan i po-kriven vodom. SljedeÊi tekstovi opisuju kako je Bog prvo oblikovaosvijet u mjesto pogodno za æivot, a onda ga napunio æivim stvorenjima.Tekst nam ne govori toËno kada su nastale stijene i voda na Zemlji, veÊjedino da svijet nije uvijek bio pogodan za æivot. Svijet je postao pogo-dan za æiva stvorenja samo zato πto se Bog pobrinuo da tako bude.

©to nam redak u Izaiji 45,18 govori o Boæjim namjerama pri-likom stvaranja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad je Zemlja nastala, bila je neprikladna za æivot. Biblija niπta negovori o vremenu izmeu prvobitnog stvaranja stjenovite mase i vode naplanetu i kasnijeg stvaranja æivotne sredine i æivih stvorenja. Neki teo-lozi smatraju da su ova dva stvaranja vremenski povezana; drugi misleda je izmeu njih moglo proteÊi neodreeno dugaËko razdoblje.

Jednostavna je Ëinjenica da mi to ne znamo, ali i da to uopÊe nijevaæno. Kako god da je bilo, Bog je stvorio materiju koja saËinjava ovajplanet i onda, u vremenu koje je sâm odredio i izabrao, stvorio je odgo-varajuÊu æivotnu sredinu za svoja stvorenja. Osnovno je da se Gospodin,koji nije ovisio o prapostojeÊoj tvari ili materiji, posluæio materijomkoju je u nekom trenutku stvorio, materijom koja je u svom prvobitnomstanju bila tohu va bohu (“bez obliËja i pusta”). Nakon toga je, silomsvoje RijeËi Bog stvorio naπ svijet da se na njemu stanuje i æivi. (ProËi-tajte primjedbu Ellen G. White navedenu na stranici 11 ove pouke.)

15

PONEDJELJAK 7. sijeËnja

NEKA BUDE SVJETLOST

“I reËe Bog: ‘Neka bude svjetlost.’ I bi svjetlost. I vidje Bog daje svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. Svjetlost prozvaBog dan, a tamu prozva noÊ. Tako bude veËer, pa jutro — dan prvi.”(Postanak 1,3-5) ©to nam ove rijeËi govore o prvom danu stvaranja?

..................................................................................................................................

Iz ovih redaka mogu se izvesti mnogobrojni zakljuËci. Prvo, svjet-lost se pojavila kao odgovor na Boæju zapovijed. Boæja rijeË je odluËu-juÊa u odreivanju stanja u stvorenom svijetu. Drugo, svjetlost je bila“dobra”. Mi se moæemo pitati zaπto tekst naglaπava da je Bog “vidio”svjetlost. Zar postoji ikakva sumnja da Bog sve vidi? Ovdje je vaænaËinjenica da je svjetlost koju je Bog naËinio bila dobra, Ëak i u BoæjimoËima. Mi znamo da je svjetlost dobra zato πto ju je sam Bog ocijeniokao takvu.

SljedeÊa Ëinjenica jest da je sâm Bog odvojio svjetlost od tame. Isvjetlost i tama nalaze se pod Boæjom vlaπÊu i nijedna od njih nemautjecaja na Njegovu aktivnost i znanje (vidi Psalam 139,12). Bog je daoimena svijetlom i tamnom dijelu vremena, nazivajuÊi ih “dan” i “noÊ”.Bog ima vlast da daje nazive razdobljima vremena zato πto je On Stvori-telj vremena. Kao jedini Vladar vremena Bog nije ograniËen njime. Umje-sto toga, vrijeme ovisi o Bogu. SljedeÊa Ëinjenica koju nalazimo u bib-lijskom tekstu jest da postoji razdoblje tame i razdoblje svjetlosti, kojizajedno saËinjavaju dan. Mnogo toga je napisano o znaËenju pojma“dan” u izvjeπtaju o stvaranju. Mi Êemo o tom pitanju raspravljati kasni-je, ali samo usput napominjemo da je prvi dan bio naËinjen od razdobljamraka i razdoblja svjetlosti, poput danâ koje poznajemo danas.

Osim toga, svjetlost je jedna od pojava koje prate Boæju prisutnost.Nije potrebno da pretpostavljamo kako je svjetlost bila izmiπljena prvogdana stvaranja, jer je sâm Bog postojao prije nego πto je Zemlja bilastvorena i Njegova prisutnost se Ëesto povezuje sa svjetloπÊu (1. Ivanova1,5; Otkrivenje 22,5). Prigodom stvaranja svjetlost se pojavila na dotadmraËnom planetu.

Ipak, je li moglo biti dana i noÊi prije nego πto je Sunce spo-menuto u izvjeπtaju o stvaranju? Mojsije je svakako znao za vezuizmeu Sunca i dnevne svjetlosti. Meutim, usprkos tom oËitomznanju, on piπe o svjetlosti i tami kad govori o prvom danu. Morabiti da mu je Bog dao spoznaju o stvaranju koju mi sada ne razu-mijemo, spoznaju do koje se ne moæe doÊi promatranjem sadaπnjegsvijeta i prirode. Zaπto nas onda iznenauje da neke Ëinjenice po-vezane sa stvaranjem moraju ostati tajna?

16

UTORAK 8. sijeËnja

STVARANJE NEBA

“I reËe Bog: ‘Neka bude svod posred voda, da dijeli vode odvoda!’ I bi tako. Bog naËini svod, i vode pod svodom odijeli od vodanad svodom. A svod prozva Bog nebo. Tako bude veËer, pa jutro —dan drugi.” (Postanak 1,6-8)

Bog je stvorio svod, odredio mu ulogu i dao mu naziv: nebo. Ulogasvoda, to jest neba, bila je da rastavlja vode ispod svoda od voda iznadsvoda. Mi danas u ovome prepoznajemo podjelu “neba” na atmosferu,koja je dio naπeg æivotnog okoliπa, i svemirski prostor iznad atmosfere,u kojem se nalaze Sunce, Mjesec i zvijezde.

Izgleda da je atmosfera bila dio “neba” oblikovanog tijekom drugogadana stvaranja. Atmosfera je sredina koja omoguÊuje materiji da seuzdiæe; voda se moæe isparavati i ulaziti u atmosferu, preko koje ondamoæe stiÊi u bilo koji dio Zemlje. Ona se potom vraÊa na povrπinu, bilopreko rose, kao πto je opisano u Postanku 2,6, bilo preko kiπe i drugihoblika natapanja tla.

Bog je svod nazvao “nebo”, oznaËavajuÊi tako svoju vladavinu nadnjime. Ovo imenovanje ukazuje na Boæju vlast nad prostorom. Prostorne ograniËava Boæju djelatnost ni na koji naËin, zato πto ga je On stvo-rio i njime upravlja. Kao πto je Zemlja osvijetljena prvoga dana, stvara-nje svoda bilo je dovrπeno prije kraja drugog dana, joπ jednog tamnograzdoblja veËeri i svijetlog razdoblja jutra.

Mnogo se rasprava vodilo oko znaËenja pojma “svod”. HebrejskarijeË rakia ponekad se upotrebljava da bi se opisala metalna ploËa is-kovana tako da bude vrlo tanka, odatle i sama rijeË. KritiËari su tvrdilida su stari Hebreji stvarno vjerovali da se nad Zemljom nalazi Ëvrstapovrπina; prema tome, poπto takvo vjerovanje nije osnovano, biblijskiizvjeπtaj bi se pokazao kao nepouzdan. Meutim, ovakvo rezoniranje jepogreπno. Pojam “svod” u ovom kontekstu jednostavno se primjenjujena nebo iznad nas, i na atmosferu i na svemirski prostor iznad nje.Dovoljno je pogledati neposredni kontekst da znamo o Ëemu je rijeË. UPostanku se spominju ptice koje lete pod nebeskim svodom (Postanak1,20), a na drugom mjestu svod obuhvaÊa i Sunce, Mjesec i zvijezde(Postanak 1,14). OËito je da ptice ne lete u istom prostoru u kojem senalaze Sunce, Mjesec i ostala nebeska tijela.

Bez obzira na sve nejasnoÊe oko izvjeπtaja o stvaranju, jednoje sasvim jasno: niπta nije prepuπteno sluËaju. Zaπto je nama takovaæno da znamo upravo tu Ëinjenicu, posebno u vremenu kad mnogivjeruju da je sluËaj imao vaænu ulogu u stvaranju naπega svijeta?

..................................................................................................................................

17


PROSTOR ZA ÆIVOT

»itajte retke u Postanku 1,9-13. Pokuπajte zamisliti nevjerojat-nu Boæju stvaralaËku silu dok stvara ono πto je opisano ovim rijeËi-ma. Kako nam taj izvjeπtaj daje logiËan odgovor na staro pitanje:©to je bilo prije, kokoπ ili jaje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prije stvaranja Zemlja je bila prekrivena vodom. Da bi osiguraoæivotni prostor za ljudska biÊa koja je planirao stvoriti, Bog je promije-nio povrπinu Zemlje: naËinio je udubine u kojima se sabrala voda obli-kujuÊi mora i omoguÊujuÊi izranjanje kontinenata. To je zahtijevalotreÊu podjelu fiziËkih znaËajki Zemlje. Prva podjela se odnosila na po-djelu izmeu svjetlosti i mraka, druga na podjelu vode ispod i iznadsvoda, a treÊa podjela je razdvojila kopno i more.

Dakle, po treÊi put Bog daje nazive onome πto je razdvojio. Suhazemlja nazvana je “kopno”, a vodene povrπine “mora”, potvrujuÊi daBog vlada nad prostorom. Bog je pregledao podjelu na kopno i more, iustvrdio da je “dobra”.

SljedeÊi Ëin stvaranja vezuje se za treÊi dan stvaranja. Nastanakkopna osigurao je prostor za proizvodnju hrane za æiva stvorenja kojaÊe uskoro biti stvorena. Bog zapovijeda da iz kopna, to jest iz zemlje,iznikne biljni svijet. Trava, biljke i voÊe se izriËito spominju. Sve Êe tobiti hrana za zemaljska æiva stvorenja. Tekst ne navodi koliko vrstabiljaka je bilo stvoreno, ali ukazuje na raznovrsnost biljnog svijeta veÊod samog poËetka. Zapravo, na osnovi onoga πto danas vidimo, zaklju-Ëujemo da je morala postojati neshvatljivo velika raznolikost æivotnihoblika. Osim toga, Biblija sasvim jasno kaæe da nije stvoren jedan pre-dak od koga su potekle sve ostale biljke; umjesto toga, od samog poËetkapostojalo je pravo obilje biljnih vrsta. Pretpostavka na kojoj se temeljievolucijska biologija, po kojoj su od jedne biljke-pretka nastale sveostale biljne vrste, protivna je biblijskom izvjeπtaju.

Pogledajte nevjerojatnu raznolikost voÊa, povrÊa i drugih bilja-ka za jelo. Na koji naËin nam to daje snaæno svjedoËanstvo o Boæjojljubavi i brizi o nama? Zaπto je nezamislivo da su sve te biljkenastale kroz nekakve sluËajne procese, kao πto uËi teorija o evoluciji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

18


BOÆJA SVEMOGU∆A RIJE»

©to nam sljedeÊi tekstovi svjedoËe o sili Boæje rijeËi?

2. KorinÊanima 4,6. .........................................................................................

Izaija 55,11. ........................................................................................................

2. Petrova 3,5. ...................................................................................................

Biblija govori da je Bog stvarao iz niËega (ex nihilo) silom svojeRijeËi, bez ikakvih sukoba ili otpora. Ovaj pogled na stvaranje je jedin-stven, svojstven jedino Hebrejima, i razlikuje se od pogleda ostalih narodastarog svijeta. VeÊina nebiblijskih priËa o stvaranju govore o nasilju isukobima prilikom stvaranja. Primjerice, stari Babilonci su govorili dasu Ëudoviπte Apsu i njegova æena Tiamat izrodili naraπtaj boæanstavakoji su pokuπali uniπtiti, ali je Tiamat izgubila æivot u toj borbi. Njezinotijelo je bilo podijeljeno u dva dijela; od jednoga je naËinjeno nebo, a oddrugoga Zemlja.

Suvremeni ljudi su takoer stvorili svoju priËu o stvaranju pomoÊunasilja. Prema toj priËi, Bog je namjerno stvorio svijet na kojemu Êezalihe biti ograniËene, uzrokujuÊi tako sukobe meu jedinkama. Poslje-dica toga je da su jaËe jedinke uklanjale slabije. Tijekom dugih razdob-lja, bar prema toj priËi, organizmi su postajali sve sloæeniji, da bi se nakraju svi æivi organizmi i s njima Ëovjek razvili iz zajedniËkog pretka.

Ipak, “bogovi” teorije o evoluciji — sluËajne mutacije i prirodnaselekcija — nisu kao Bog iz Biblije. Bog iz Biblije je branitelj slabijih ivelikoduπni hranitelj svih stvorenih biÊa. Smrt, stradanja i druga zla nemogu se pripisati Bogu; naprotiv, ona su se pojavila kao prirodna po-sljedica pobune protiv Boæje pravedne vladavine. “Bogovi” teorije o evo-luciji sluæe se suparniπtvom meu stvorenjima i uklanjanjem slabijih dabi stvarali. ©to je joπ gore, oni su odgovorni za smrt i patnje; zapravo,smrt i patnja su njihovo osnovno sredstvo stvaranja.

Prema tome, prvo i drugo poglavlje Postanka ne mogu ni na kojinaËin biti usklaeni sa suvremenom teorijom o evoluciji, koja se usvojoj bîti suprotstavlja biblijskom izvjeπtaju o stvaranju.

19

PETAK 11. sijeËnja


Iako to Biblija izriËito ne kaæe, imamo dovoljno biblijskih dokazada je svemir postojao mnogo prije nego πto je poËeo æivot na Zemlji. UKnjizi o Jobu 38,4-7 Bog kaæe da su æiva biÊa u svemiru radosno klicalaprigodom stvaranja ovoga svijeta. To govori da su u svemiru postojalaæiva stvorenja prije nego πto je Zemlja bila stvorena. 2. KorinÊanima 4,9moæe se odnositi na istu vrstu biÊa. Nadalje, zmija je bila prisutna uEdenskom vrtu prije nego πto su Adam i Eva sagrijeπili. U Otkrivenju12,9 ova zmija je nazvana Sotonom, koji je bio zbaËen s Neba. Isus jerekao da je gledao kad se to dogaalo (Luka 10,18). Tekst u Knjiziproroka Ezekiela 28,14.15 opisuje kerubima zaklanjaËa, koji je u poËet-ku bio savrπen, ali se na kraju pobunio. Sve to govori da je postojalorazdoblje prije Sotonine pobune te da je i Sotona æivio negdje u svemiru.Ovi tekstovi ukazuju na to da Adam i Eva nisu bili prva stvorena biÊau svemiru.

“Kad je Zemlja izaπla iz ruku svog Tvorca, bila je osobito lijepa.Povrπina joj je bila prekrivena planinama, brdima i ravnicama, protkanamirnim rijekama i prekrasnim jezerima, a planine i brda nisu bili vrletnii krπeviti, prepuni strmina i ponora kao danas; oπtri, krπeviti rubovistijena bili su zakopani ispod plodne zemlje po kojoj je posvuda raslobogato zeleno raslinje. Nije bilo odvratnih moËvara ili neplodnih pusti-nja. OËi su na svakom mjestu gledale draæesno grmlje i njeæno cvijeÊe.Visoravni su bile okrunjene stablima veliËanstvenijim od onih koja da-nas postoje. Zrak je bio Ëist i zdrav. Cijeli je krajolik ljepotom nadma-πivao ukraπene vrtove najponosnijih palaËa. Aneoska su biÊa sa zado-voljstvom promatrala ovaj prizor i radovala se prekrasnim Boæjim dje-lima.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 25)


1. Navedi sve dokaze kojih se moæeπ sjetiti da je svijet bioplanski i promiπljeno stvoren!

2. Zbog kojih se sve razloga teorija evolucije nikako ne moæeusuglasiti s biblijskim izvjeπtajem o stvaranju?

3. Nema sumnje da u biblijskom izvjeπtaju o stvaranju imaelemenata koje ne moæemo objasniti. Zaπto to ipak nije dovoljanrazlog da tvrdimo kako biblijski izvjeπtaj ne opisuje doslovno kakoje Bog stvarao svijet?

20

Pozivnica, garaæna vrata i raËun od 50 dolaraKad je Dennis Hulett zakoraËio u krstionicu koja je bila postavljena na

travnjaku njegove nove crkve u Wisconsinu u Sjedinjenim AmeriËkim Dræa-vama, deseci njegovih novih crkvenih prijatelja promatrali su to sa suzamau oËima. Bio je to Ëudesan put za Dennisa — put na kojem su se naπlipozivnica, garaæna vrata i raËun od 50 dolara.

U Dennisovom æivotu sve je poπlo nizbrdo. Izgubio je posao i upravose razvodio. OsjeÊao se bezvrijedno. ListajuÊi svoju poπtu jednoga dananaiπao je na pozivnicu koja je prikazivala viπeglavog zmaja s krunama naglavama. Dennis se oduvijek zanimao za biblijska proroËanstva te je pre-poznao sliku na pozivnici. Otiπao je na ova predavanja o biblijskim proro-Ëanstvima. Dok je sluπao kako predavaË okupljenima objaπnjava biblijskeistine iz Knjige proroka Daniela i Otkrivenja, Dennis je otkrio da BiblijatumaËi proroËanstva vrlo razliËito od niza knjiga o drugom Kristovom dola-sku koje je on proËitao. Dennisu se svidjelo kako je predavaË dopustioBoæjoj rijeËi da tumaËi samu sebe. Ovako se trebaju voditi biblijska pro-uËavanja! razmiπljao je.

Dennis se sprijateljio s drugim polaznicima seminara, ukljuËujuÊi Kar-la i Karen, vjernike AdventistiËke crkve koja je sponzorirala ta predavanja.Dennis je unajmio kuÊu koja se nalazila baπ pored Karla i Karen, a oni suse molili da vrπe dobar utjecaj na njega.

Seminar iz proroËanstava je zavrπio, a Dennis je nastavio posjeÊivatiAdventistiËku crkvu gotovo svake subote. A zatim je primijetio neπto πtomu je posloæilo kockice u onome πto je uËio. “Karl je imao radionicu usvojoj garaæi”, prepriËava Dennis. “Primijetio sam da su vrata radionicezatvorena svake subote.” Dennis je bio nezaposlen i pokuπavao je zaraditinovac prikupljanjem limenki za recikliranje.

Jednog petka uveËer Dennis je krenuo odnijeti limenke, nadajuÊi se daÊe novac koji dobije moÊi potroπiti sa svojom kÊeri koja ga je trebala doÊiposjetiti u ponedjeljak. Kad je vidio kako su Karlova garaæna vrata zatvore-na, pomislio je: Ne mogu nanijeti uvredu Bogu tako πto Êu raditi petkomuveËer. Dennis nije znao kako Êe namaknuti potrebni novac. JednostavnoÊu morati smisliti neπto drugo, odluËio je.

SljedeÊeg jutra u crkvi netko je stavio novËanicu od 50 dolara u koπa-ricu za dar, zajedno s porukom: “Dati Dennisu”. Kad je Dennis primio tajnovac, ostao je bez rijeËi. “To je bilo dovoljno da kupim hranu i gorivo teprovedem lijep tjedan sa kÊeri!” Nakon toga Bog je blagoslovio Dennisaposlom koji mu je osigurao slobodne subote. Dennis zahvaljuje Bogu takoπto Mu sluæi na svaki moguÊi naËin. Naπi misijski darovi pomaæu u misij-skom dosezanju susjeda i stranaca. Hvala vam πto dajete darove za misiju.

Juanita Edge ravnateljica je Odjela komunikacija Wisconsinskekonferencije u SjevernoameriËkoj diviziji.

21


Dovrπenje stvaranja“I sedmoga dana Bog dovrπi svoje djelo koje uËini. I poËinu

u sedmi dan od svega djela koje uËini.” (Postanak 2,2)

Biblijski tekstovi: Postanak 1; Psalam 8,4; Rimljanima 8,19-22; Levitski zakonik 11,14-22; Postanak 2,1-3; Marko 2,28.

Pouka za ovaj tjedan razmatra kratki biblijski opis posljednja tridana tjedna stvaranja i subotnji odmor sedmoga dana. Ovaj opis senalazi u Knjizi Postanka 1—2,1-3, ali mnogobrojna ponavljanja nalazimoi na drugim mjestima u Bibliji. Jedna od najizrazitijih osobina izvjeπtajao stvaranju jest podjela na dane stvaranja. Zaπto se Bog odluËio naËinitisedmodnevni ciklus koji mi nazivamo tjednom li sedmicom?

Biblija ne odgovara izravno na ovo pitanje, ali djeliÊe odgovora mo-æemo potraæiti u njoj. Moæda je kljuË u sámom danu odmora, suboti,koja znaËi odvajanje jednog cijelog dana za zajednicu Boga i ljudskogroda. Moæda je Bog æelio uspostaviti tjedan kako bi nam odredio vrijemeprikladno za redoviti rad, ali i odvojio posebno vrijeme koje Êe naspodsjeÊati na naπ odnos prema Bogu (vidi Marko 2,28). Ovakav rasporedvremena napominjat Êe ljudima da se Bog istinski skrbi za sve naπepotrebe i da smo mi ljudi potpuno ovisni o Njemu.

Bez obzira na razlog koji je Bog za to imao, oËito je da izvjeπtaj ostvaranju pokazuje da je cjelokupno djelo stvaranja obavljeno s iznim-nom pomnjom i nakanom. Niπta nije bilo prepuπteno sluËaju.

22


SUNCE, MJESEC I ZVIJEZDE

»itajte retke u Postanku 1,14-19. Koja Boæja djela se spominjuËetvrtog dana stvaranja? Kako da shvatimo ovaj izvjeπtaj, posebnokad uzmemo u obzir naπe sadaπnje poznavanje fiziËkog svijeta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjerojatno se o Ëetvrtom danu u teoloπkim krugovima raspravljaloviπe nego o bilo kojem drugom od πest dana tjedna stvaranja. Ako jeSunce stvoreno Ëetvrtog dana, πto je dovodilo do dnevnog ciklusa tije-kom prva tri dana tjedna stvaranja? S druge strane, ako je Sunce veÊpostojalo, πto se onda dogodilo Ëetvrtoga dana?

Nesigurnost oko dogaaja tijekom Ëetvrtog dana stvaranja ne po-tjeËe od nekakve logiËke proturjeËnosti, veÊ od razliËitosti moguÊihobjaπnjenja. Jedna moguÊnost jest da je Sunce doista bilo stvorenoËetvrtog dana i da je svjetlost tijekom prva tri dana dolazila iz nekogdrugog izvora poput zvijezde supernove. Redak u Otkrivenju 21,23 kaoda se slaæe s tom zamisli, jer Sunce neÊe biti potrebno u nebeskomJeruzalemu zato πto Êe Bog biti u njemu. Druga moguÊnost jest da jeSuncu, Mjesecu i zvijezdama toga dana odreena njihova duænost. RijeËiu Psalmu 8,4 kao da se slaæu s tim glediπtem. StruËnjak za hebrejskijezik C. John Collins piπe da hebrejski tekst Biblije dopuπta obje ovemoguÊnosti.

TreÊa je moguÊnost da je Sunce veÊ postojalo, ali da je bilo zaklo-njeno oblacima vulkanske praπine, tako da nije bilo vidljivo sve do Ëe-tvrtoga dana. Ova misao se moæe usporediti s poloæajem planeta Venere,s kojim se sliËno dogaa i danas.

Sam tekst naizgled ne odbacuje nijednu od ovih moguÊnosti. Vje-rojatno je najbolje ne pridavati tom pitanju viπe pozornosti nego πto toËini sama Biblija, a svatko od nas mora priznati da je naπe razumijeva-nje ograniËeno. Kad je u pitanju podruËje stvaranja, ovakvo priznanje nebi trebalo biti u tolikoj mjeri neprihvatljivo. Uostalom, pomislimo samokoliko toga za znanost ostaje tajna i u naπe vrijeme, kad su Ëinjenicedostupne eksperimentu, a mnoge i dalje ostaju neobjaπnjene. Koliko jeonda tajanstvenije neπto πto se dogodilo prije tako mnogo vremena!

23


STVARANJE KRILATIH I VODENIH ÆIVOTINJA

»itajte retke u Postanku 1,20-23. Moæete li se sjetiti bilo Ëegaπto bi u njima ukazivalo na to da se sve ovo dogaalo sluËajno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vode i zrak su nastanjeni petog dana stvaranja. Mnogi su uvidjelida postoji veza izmeu drugog i petog dana stvaranja. Drugog dana surazdvojeni vode i atmosfera, a petog dana su obje ove sredine ispunjeneæivim stvorenjima. Dogaaji tijekom tjedna stvaranja odvijali su se poredoslijedu koji je odraæavao namjeru i plan te pokazivao postupnost iBoæju skrb. Drugim rijeËima, niπta tijekom tjedna stvaranja ne upuÊujena proizvoljnost i sluËaj.

Zapazite da se stvorenja, kako u vodi tako i u zraku, spominju umnoæini, πto ukazuje na raznovrsnost organizama stvorenih petoga da-na. Svako stvorenje je bilo blagoslovljeno sposobnoπÊu da se umnoæava.Raznovrsnost je bila prisutna od samog poËetka. Nije postojao nekiusamljeni predak od kojega su se razvile sve ostale vrste, veÊ je svakavrsta bila osposobljena da donese na svijet svoje raznovrsno potomstvo.Primjerice, od obiËnog divljeg goluba razvilo se viπe od 400 poznatihpodvrsta, a postoji i 27 raznih vrsta zlatnih ribica. Izgleda da je Bogsvakom svom stvorenju dao sposobnost da donosi na svijet raznolikopotomstvo i da tako poveÊava raznovrsnost stvorenog svijeta.

Malo æivih stvorenja uzbuuje naπu maπtu i pobuuje divljenje kaoptice. Ptice su doista zadivljujuÊa i Ëudesno osmiπljena stvorenja. Perjeim je lako ali snaæno, Ëvrsto ali savitljivo. Dijelovi perja za letenje dræese zajedno sloæenim sustavom malih zaperaka, koji osiguravaju snaænoali lako odræavanje u zraku. PluÊa ptica graena su tako da primajukisik i prigodom udisanja i prigodom izdisanja, Ëime odræavaju visokurazinu kisika potrebnog za letenje. Ovo se postiæe zahvaljujuÊi zraËnimvreÊicama u nekim kostima ptica. Ove zraËne vreÊice odræavaju protokkisika, a istodobno smanjuju teæinu tijela. Ptice su doista zadivljujuÊegraene!

ImajuÊi sve to na umu, Ëitajte rijeËi u Mateju 10,29-31. Kakvuutjehu moæete pronaÊi u njima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

24

UTORAK 15. sijeËnja

STVARANJE KOPNENIH ÆIVOTINJA

U Postanku 1,24-31 piπe da su kopnene æivotinje i ljudi stvoreniπestoga dana. Kao πto postoji meuodnos drugog i petog dana, on po-stoji i kod podjele na kopno i more treÊega dana i popunjavanja kopnai mora πestoga dana. To nas joπ jednom podsjeÊa na pravilan i svrhovitredoslijed dogaaja prigodom stvaranja svijeta, πto odgovara Bogu reda(1. KorinÊanima 14,33).

Kao i prigodom stvaranja petoga dana, rijeËi u tekstu ukazuju namnogobrojnost vrsta stvorenih πestoga dana. Stvorena je i raznovrsna“stoka, gmizavci i zvjerad svake vrste”. Ne postoji jedan jedini predaksvih kopnenih æivotinja od kojega bi se razvile sve ostale.

Zapazite izraz “svako prema svojoj vrsti”, kao i sliËne izraze uPostanku 1,11.21.24.25. Neki su pokuπali iskoristiti ovaj navod da bipoduprli zamisao o nepromjenjivim vrstama, uzetu iz grËke filozofije.Stari Grci su smatrali da je svaka jedinka nesavrπeni izraz nepromjenji-vog ideala, poznatog kao tip. Meutim, nepromjenjivost vrsta nije uskladu s biblijskim naukom po kojemu cijela priroda trpi posljediceprokletstva grijeha (Rimljanima 8,19-22). Mi znamo da se vrste mijenja-ju, πto se naglaπava i u prokletstvima u 3. poglavlju Postanka. Duhproroπtva govori o trostrukom prokletstvu Zemlje — o prokletstvu nakonpada u grijeh, o prokletstvu nakon Kainovog grijeha, i o prokletstvunakon potopa, koje se vidi u razvijanju mnogobrojnih parazitskih igrabeæljivih vrsta meu kukcima, æivotinjama, pa Ëak i meu biljkama.ZnaËenje izraza “svako prema svojoj vrsti” najbolje se moæe razumjetikad se tumaËi u skladu s kontekstom u kojemu je upotrijebljen.

»itajte retke u Postanku 6,20; 7,14 i Levitskom zakoniku 11,14-22. Kako se u njima upotrebljava izraz “prema njihovim vrstama”?Kako nam ovi primjeri pomaæu da bolje razumijemo znaËenje ovogizraza u prvom poglavlju Postanka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “prema njihovim vrstama” ne treba shvatiti kao nekakvo pra-vilo razmnoæavanja. Umjesto toga, on se odnosi na Ëinjenicu da supostojale razliËite vrste stvorenja. Neki biblijski prijevodi govore o “ra-znim vrstama”, πto bolje odgovara kontekstu. Umjesto da se odnosi nanepromjenjivost vrsta, izraz ukazuje na raznovrsnost biÊa stvorenih πe-stoga dana. Mnogobrojne vrste i podvrste biljaka i æivotinja postoje joπod vremena stvaranja.

25


DOVR©ENJE STVARANJA

Nakon πto je stvaranje dovrπeno πestoga dana — kasnije Êemo sebaviti stvaranjem Ëovjeka — prvi put se u Bibliji spominje sedmi dan.

»itajte retke u Postanku 2,1-3. Obratite posebnu pozornost naprvi redak, koji naglaπava dovrπenje svega πto je Bog uËinio. Zaπtoje to tako vaæno za naπe razumijevanje znaËenja sedmog dana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Hebrejska reË za odmor u ovom retku je πabat, a ona je uskopovezana s naπim nazivom toga dana — subota. Izraz ukazuje na pre-stanak aktivnosti nakon dovrπenog posla. Bog nije bio umoran niti Muje bio potreban odmor. On je dovrπio svoje djelo stvaranja i zato jezastao. Na sedmom danu poËiva Boæji posebni blagoslov. Taj dan nijesamo blagoslovljen, veÊ je i posveÊen, πto oznaËava da je bio odvojen iposebno posveÊen Bogu. Prema tome, Bog je dao posebno znaËenjesuboti u kontekstu odnosa izmeu Boga i ljudskih biÊa.

»itajte retke u Marku 2,27.28. ©to je, po Isusovim rijeËima,bila svrha subote?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Uzmite u obzir da subota nije ustanovljena zato πto je to Bogu bilopotrebno, veÊ zato πto je Ëovjek imao potrebu za koju se Bog posebnopobrinuo. Na kraju tog prvog tjedna Bog je poËinuo od svojih djelastvaranja i svoje vrijeme posvetio odnosu sa svojim stvorenjima. Ljudi-ma je bila potrebna veza sa Stvoriteljem da bi mogli odrediti svoje mje-sto u svemiru. Zamislite radost i Ëuenje koje su Adam i Eva osjetilidok su razgovarali s Bogom i promatrali svijet koji je On stvorio. Tokako je ova ustanova za odmor zamiπljena mudro postaje joπ oËitijenakon pojave grijeha. Nama je potreban subotnji odmor da ne izgubimoiz vida Boga i da ne padnemo u okove materijalizma i pretjeranog rada.

Bog nam zapovijeda da jednu sedminu svojega æivota posvetimosjeÊanju na djela stvaranja. ©to nam to govori o vaænosti ovakvognauka? Kako nauËiti uspostaviti dublji i bogatiji odnos s Bogomsvetkovanjem subote, kao πto je to On sâm uËinio?

26


DOSLOVNI DAN

»itajte retke u Postanku 1,5.8.31. Na koje sastavne dijelove sedijeli dan stvaranja? Nagovjeπta li iπta u tim redcima da se nijeradilo o doslovnim danima od 24 sata, kao πto su danaπnji dani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Narav dana stvaranja bila je predmet mnogih rasprava. Neki su sepitali jesu li to bili obiËni dani, ili su to moæda duæa vremenska razdoblja.Opis stvaranja u biblijskom tekstu pruæa i odgovor na to pitanje. Svakitaj dan se sastojao od veËeri (razdoblja mraka) i jutra (razdoblja svjetla),i svaki je dobio i svoj redni broj. Dakle, dani su navedeni tako da sejasno vidi da su trajali kao i danaπnji dani, ukljuËujuÊi jednu veËer ijedno jutro, razdoblje mraka i razdoblje svjetla. Teπko je zamisliti da bitekst mogao biti jasniji i odreeniji u svojem naglaπavanju doslovnogznaËenja pojma dana: “Tako bude veËer, pa jutro...”

ProËitajte redak u Levitskom zakoniku 23,3. ©to ukazuje na toda su svih sedam dana u tjednu stvaranja bili iste vrste kao i daninaπega vremena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Stari Hebreji nisu gajili nikakve sumnje u pogledu naravi subotnjegdana. Za njih je to bio dan uobiËajene duæine koji je nosio posebanBoæji blagoslov. Zapazite izriËitu usporedbu Boæjeg radnog tjedna odπest dana s naπim radnim tjednom i odgovarajuÊu usporedbu Boæjegdana odmora s naπim (vidi Izlazak 20,9.11). »ak i mnogi teolozi kojiodbacuju zamisao da se radilo o uobiËajenim danima, priznaju da supisci Biblije imali na umu samo uobiËajene dane istog trajanja kao idanaπnji.

KljuËno za naπ odnos prema Bogu jest naπe povjerenje u Njegai u Njegovu RijeË. Ako ne moæemo pokloniti svoje povjerenje BoæjojrijeËi u pogledu neËeg tako bitnog i tako jasnog kao πto je izvjeπtajo stvaranju za doslovnih πest dana, zar Mu onda uopÊe i vjerujemo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

27

PETAK 18. sijeËnja


Dani stvaranja su navedeni po rednom broju i opisani kao dani kojise sastoje od razdoblja mraka (veËeri) i razdoblja svjetla (jutra). Nemarazboritog naËina da se ove rijeËi protumaËe drukËije nego da su ti danibili isti kao i oni koje danas poznajemo. Neki su tvrdili da je svaki danstvaranja predstavljao tisuÊu godina. Tekst nas ne navodi na takav za-kljuËak i takvo tumaËenje uopÊe ne rjeπava problem koji su stvorili onikoji tvrde da svaki taj dan predstavlja milijarde godina. Ako dani uPostanku predstavljaju duga razdoblja, fosilni ostaci bi se trebali pojav-ljivati po redoslijedu da prvi fosili budu biljke, koje su stvorene treÊegdana. Zatim bi dolazile vodene æivotinje i leteÊi organizmi. I konaËno,kopnene æivotinje. Meutim, fosilni ostaci se ne pojavljuju tim redosli-jedom. Vodena stvorenja se pojavljuju prije biljaka, a kopnene æivotinjeprije ptica. Prvi fosili voÊki i drugih cvjetnica pojavljuju se nakon svihtih skupina. Jedina sliËnost je u tome da se ljudi pojavljuju posljednji.

“Sveti zapisi kaæu da se svaki sljedeÊi dan stvaranja sastojao odveËeri i jutra. ... Na kraju svakog dana iznosi se rezultat Stvoriteljevadjelovanja.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 85)

“Meutim, pretpostavka nevjernika da su dogaaji tijekom prvogtjedna zahtijevali sedam golemih, neodreenih razdoblja vremena zasvoje dovrπenje, udara izravno u temelje subote iz Ëetvrte zapovijedi.Ona Ëini neodreenim i nejasnim ono πto je sâm Bog uËinio vrlo jasnim.To je najgora vrsta nevjerniπtva, jer u ustima mnogih koji tvrde da vjeru-ju u izvjeπtaj o stvaranju, predstavlja izraz prikrivenog nevjerovanja.“(Ellen G. White, Spiritual Gifts, sv. 3, str. 91)


1. »ak i ako stvaranje iz Knjige Postanka ne tumaËimo doslov-no, dvije Ëinjenice su jasne: nema niËeg sluËajnog u samom Ëinustvaranja i nema zajedniËkog pretka svih kasnijih vrsta æivih stvo-renja. U meuvremenu se pojavila Darwinova teorija o evoluciji,Ëijim su mnogobrojnim inaËicama zajedniËke dvije tvrdnje: da susvi oblici æivota nastali na temelju sluËajnosti i da je postojaozajedniËki predak svih æivih biÊa. Kako je onda moguÊe tumaËitibiblijsko stvaranje primjenom teorije Ëije osnovne postavke proturjeËeosnovnim postavkama stvaranja iz Postanka?

2. Zaπto je vaæno shvatiti da je znanost, i pored sveg dobrakoje nam je donijela, ipak samo ljudski napor da se doe do istine?

3. Kao predmet prouËavanja znanost ima na raspolaganju svijetoneËiπÊen grijehom, vrlo razliËit od prvobitnog djela stvaranja. Za-πto je vaæno da tu istinu uvijek imamo pred oËima?

28

Sluæiti na manje naËineNora i Jorge uæivali su u zajedniπtvu i misijskim aktivnostima u svom

velikom crkvenom domu u juænom Ekvadoru. Ali æeljeli su uËiniti neπtoviπe. Molili su se za posebnu priliku za misijsko dosezanje, i Bog ih jepozvao da Mu sluæe u njihovom vlastitom susjedstvu.

Obitelj je poznavala mnoge susjede i pozvala ih na bogosluæje u svojdom. Doπlo je petero susjeda i nekoliko adventista koji su æivjeli u blizini.Posjetitelji su uæivali u bogosluæju i nastavili su redovito dolaziti. Joπ ne-koliko susjeda pridruæilo se skupini. Neki su doveli i svoju djecu, a kÊeriNore i Jorgea prepustile su svoju spavaÊu sobu kako bi djeca mogla imatiprostoriju za prouËavanje i druæenje.

No, nedugo nakon toga Nora je saznala da Êe morati iÊi na operacijuzaËepljene arterije. Molila se za lijeËnike i za uspjeπan ishod. Ali tijekomoperacije njezina su se pluÊa napunila tekuÊinom i njezino je srce prestalokucati. LijeËnici su je pokuπavali oæiviti, ali nisu uspjeli. Bili su zapanjenikad je njezino srce, bez njihove intervencije, odjednom poËelo ponovnokucati. A zatim su se joπ viπe zaËudili kad se Nora probudila samo dvanaestsati nakon operacije. Bila je na odjelu za intenzivnu njegu i preæivjela je.

Jedan od lijeËnika zaustavio se pokraj njezine sobe sljedeÊeg dana iupitao: “Nora, vi uopÊe niste trebali preæivjeti. Tko je vaπ Bog?” Zbog cijeviu grlu Nora nije mogla govoriti, ali je njezin muæ objasnio da su se tijekomoperacije krπÊani u cijelom gradu molili za nju. “Naπ Bog moæe biti i vaπBog”, rekao je njezin muæ lijeËniku.

Joπ tri druga lijeËnika ispitivala su Norinog muæa o njihovoj vjeri.Jedan od njih je rekao: “U trideset godina rada u struci nikada nisam vidionekoga Ëija su pluÊa bila napunjena tekuÊinom i Ëije je srce prestalo ku-cati, a da je ipak preæivio i tako se dobro oporavio veÊ sljedeÊi dan.” NorinËudesni oporavak naveo je lijeËnike da preispitaju svoju vjeru. Neki od njihpostavljali su daljnja pitanja, a Jorge im je dao primjerke knjige Put Kristu.

Nakon πto je Nora napustila bolnicu, dva lijeËnika su je nazvala da Ëujukako joj je. “Djelovali su vrlo iznenaeno πto sam æiva i πto sam dobro”,kaæe Nora. “Rekla sam im da je svemoguÊi Bog i moj Bog i da me je OnodluËio spasiti. To Ëudo pomoglo je i naπoj kuÊnoj crkvi da naraste”, dodajeNora. “Sada viπe nemamo dovoljno mjesta u naπem domu za sve koji dolaze.Traæimo drugo mjesto na kojemu bismo se mogli okupljati na bogosluæje.”

Mi smo Boæja odabrana orua da kaæemo svijetu poruku koja nam jepovjerena. ©irenje naπe vjere i naπi misijski darovi pomaæu Boæjoj obiteljida raste.

Nora Vargas de Arellano, Jorge Arellano i njihove kÊeri svjedoËe oBoæjoj ljubavi u Guayaquilu u Ekvadoru

29


Stvaranje kao biblijska tema“Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem di-

jelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu jetrebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i ple-menu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom: ‘Bojte se Boga izahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvo-ritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7)

Biblijski tekstovi: Postanak 2; Matej 19,4-6; Psalam 8; Job38,1-21; 42,1-6; Izaija 45,18; Djela 17,22-31.

Tekst u Postanku 1,1—2,3 predstavlja temelj mnogih biblijskih tek-stova o stvaranju. Neke sliËnosti s Knjigom Postanka su neposredne, aneke prikrivenije. Prikrivene sliËnosti Ëesto sadræe ponavljanje odree-nih rijeËi ili misli bez navoenja teksta, kao primjerice u 2. KorinÊani-ma 4,6: “Zbilja, Bog koji je zapovjedio: ‘Neka iz tame zasvijetli svjetlo’,on je zasvijetlio u naπim srcima da osvijetli spoznaju slave Boæje na licuKristovu.” Izravni navod, suprotno tome, predstavlja tekst u Hebrejima4,4: “Jer je negdje ovako rekao za sedmi dan: ‘Bog poËinu sedmi dan odsvih djela svojih’”, πto je navod iz Postanka 2,2.

Ovog tjedna prouËavat Êemo razne tekstove koji se pozivaju naizvjeπtaj u Knjizi Postanka kako bismo pokazali da su i drugi pisciBiblije shvaÊali taj izvjeπtaj kao doslovan opis Ëovjekovog podrijetla.

30


STVARANJE U DRUGOM POGLAVLJU KNJIGE POSTANKA

“To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani. Kad je Jahve,Bog, sazdao nebo i zemlju...” (Postanak 2,4)

Tekst u Postanku 1—2,3 prvi je izvjeπtaj o tome da je Bog stvoriosvijet. On je temelj svih ostalih istina u koje mi kao krπÊani vjerujemo.

Meutim, izvjeπtaj o stvaranju se tu ne zavrπava. Od Postanka 2,3pa sve do kraja poglavlja dobivamo mnogo viπe pojedinosti, posebnoonih koje se odnose na stvaranje Adama i Eve. Stoga bismo tekst uPostanku 2,3 trebali tumaËiti kao uvod u mnogo podrobniju povijeststvaranja Adama i Eve, koja je ukratko spomenuta u Postanku 1,26-29.Neki suvremeni teolozi vide u tome sukob izmeu prvog i drugog po-glavlja, ali bi takvo tumaËenje zasigurno iznenadilo Mojsija i druge pis-ce Biblije. Kad bi ova dva izvjeπtaja bila u neskladu, Mojsije ih ne binapisao, posebno ne tako blizu, jedan pored drugog. Nesklad nije uizvjeπtajima, veÊ u onima koji ga vide u njima.

»itajte retke u Mateju 19,4-6. Kako Krist potvruje povijesnuistinu prvog i drugog poglavlja Postanka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

OdgovarajuÊi na pitanje farizeja o rastavi braka, Krist navodi iPostanak 1,27 i 2,24, pokazujuÊi da je smatrao kako oba govore o istompovijesnom dogaaju, o stvaranju svijeta i ljudskog roda. Zar nam jepotrebno viπe dokaza da su oba teksta skladan izvjeπtaj o stvaranju, daje to nauk koji oblikuje temelj i smisao naπeg postojanja? Mi nismoovdje sluËajno, nismo se jednostavno ovdje zatekli; mi smo biÊa naËi-njena “na Boæju sliku” — a izvjeπtaj o stvaranju u prvom i drugompoglavlju Knjige Postanka je Boæja posebna objava o naπem podrijetlu.

»itajte drugo poglavlje Postanka. Kako nam taj izvjeπtaj poma-æe da bolje shvatimo πto znaËi biti pripadnik ljudskog roda, naËi-njen “na Boæju sliku”, kao biÊe sa slobodnom voljom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

31


STVARANJE U PSALMIMA

»itajte Psalam 8. Kakvu vezu s prvim poglavljem Postankanalazite u njemu?

»itajte Psalam 104. Kako psalmist hvali Boga zbog Njegovedobrote koju je pokazao prigodom stvaranja i odræavanja svijeta?Pronaite vezu s prvim poglavljem Postanka u sljedeÊim redcima:

Psalam 104,2 ......................................................................................................

Psalam 104,5-7 ..................................................................................................

Psalam 104,7-9 ..................................................................................................

Psalam 104,14 ....................................................................................................

Psalam 104,19 ....................................................................................................

Psalam 104,25 ....................................................................................................

Zapazite kako redoslijed tema u Psalmima slijedi redoslijed tema uprvom poglavlju Knjige Postanka. Poetska slika je æivo predstavljena isvim redcima Psalma 104, a poruka jasno izraæava silu, mudrost i dobrotuStvoritelja te opÊu ovisnost svega stvorenoga o Stvoritelju. Niπta u Psal-mima ne nagovjeπÊuje da bi se izvjeπtaj o stvaranju mogao razumjetidrukËije nego doslovno.

ProuËite sljedeÊe primjere iz Psalama koji se odnose na stvara-nje opisano u prvom poglavlju Postanka:

Psalam 24,1.2 .....................................................................................................

Psalam 33,6 ........................................................................................................

Psalam 74,16.17 ................................................................................................

Psalam 89,12 ......................................................................................................

Psalmi su puni slavljenja Stvoritelja. Ponekad se ono izraæava rije-Ëima koje podsjeÊaju na izvjeπtaj o stvaranju, drugi put je rjeËnik uopÊe-niji, ali je u svim sluËajevima opis stvaranja u skladu s prvim poglavljemPostanka. On nas podsjeÊa na temeljnu ulogu Knjige Postanka — darazumijemo odakle potjeËemo: da smo sinovi i kÊeri samog Stvoriteljasvemira.

32


STVARANJE U KNJIZI O JOBU

»itajte Job 38,1-21. Pronaite u sljedeÊim redcima motive pove-zane sa stvaranjem:

Job 38,4-7 ...........................................................................................................

Job 38,8-11 .........................................................................................................

Job 38,12 .............................................................................................................

Job 38,16 .............................................................................................................

Job 38,19 .............................................................................................................

Vaæno je znati kontekst Knjige o Jobu. Joba je pogodila velikatragedija i on se bori da shvati kako mu se to moglo dogoditi kaovjernom Boæjem sljedbeniku. U 38. poglavlju Bog nastavlja govoriti osvojoj stvaralaËkoj snazi, odgovarajuÊi na Jobova bolna pitanja.

Paæljivo proËitajte Jobov odgovor Gospodinu u Jobu 42,1-6.Zaπto Job tako odgovara i πto bismo mogli nauËiti iz tog odgovoraπto bi nam pomoglo osloniti se na Boga kad doæivimo nesreÊu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jobova nemoÊ da objasni dogaaje kod stvaranja navodi ga da pri-zna Boæju veliËinu i da se osloni na Njega, uprkos svemu πto se dogaa.I mi vidimo da smo nesposobni odgovoriti na mnoga pitanja o stvaranju,a Jobov primjer nas treba ohrabriti da se oslonimo na Boga, bez obzirana okolnosti. Mnoga pitanja o svemu u æivotu Êe ostati bez odgovora, unajmanju ruku bar zasad. Imat Êemo na raspolaganju vjeËnost da do-bijemo objaπnjenja za ono πto nam sada izgleda neobjaπnjivo.

Ostaje Ëinjenica da se kroz Ëudesa stvaranja — koja nam danasizgledaju mnogo razumljivija nego Jobu u njegovo vrijeme — trebamonauËiti oslanjati na Boæju nevjerojatnu ljubav i silu.

Danas mi koji æivimo nakon kriæa moæemo gledati na Stvorite-lja kao na naπeg raspetog Otkupitelja, πto Job nije mogao, bar netako jasno kao mi sada. Koliko viπe bismo se onda morali oslanjatina Gospodnju dobrotu prema nama, znajuÊi πto je sve uËinio za nasdo sada?

33


STVARANJE KOD PROROKA

“Da, ovako govori Jahve, nebesa Stvoritelj — on je Bog — kojije oblikovao i sazdao zemlju, koji ju je uËvrstio i nije je stvoriopustu, veÊ ju je uobliËio za obitavanje: ‘Ja sam Jahve i nema dru-goga.’” (Izaija 45,18)

Tekst u Knjizi proroka Izaije naglaπava Boæju namjeru da pripremimjesto na kojem Êe ljudi æivjeti; prema tome, odgovarajuÊi uvjeti zaæivot na Zemlji nisu bili sluËajnost.

Uzmite u obzir neke znaËajke Zemlje koje je Ëine pogodnom zaljudski æivot, nasuprot drugim planetima u naπem sunËevom sustavu.Prvo, voda je prisutna u izobilju. Postoje dokazi da na Marsu ima ke-mijskih procesa koji ukljuËuju vodu, ali stalnih vodenih povrπina nemani na Marsu ni na ostalim planetima osim Zemlje. Druga jedinstvenapojava na Zemlji je sastav zraka, s oko 21% kisika i 78% duπika. Nadrugim planetima se atmosfera preteæito sastoji od ugljiËnog dioksida ilihelija, ali je samo atmosfera na Zemlji pogodna za æivot. Temperaturniraspon na Zemlji povoljan je za æivot, za razliku od svih drugih planetau naπem sunËevom sustavu. To je rezultat kombinacije Ëimbenika kojiukljuËuju i udaljenost od Sunca, sastav atmosfere, Zemljinu masu ibrzinu Zemljine vrtnje, koja odreuje trajanje dana i noÊi. Sve te pojave,kao i mnoge druge, Ëine Zemlju jedinim poznatim planetom u naπemsunËevom sustavu koji je pogodan za æivot.

Kako se sljedeÊi tekstovi odnose na dogaaje opisane u prvompoglavlju Postanka?

Izaija 44,24 ..........................................................................................................

Izaija 45,12 ..........................................................................................................

Jeremija 51,15.16 .............................................................................................

Amos 4,13 ...........................................................................................................

Jona 1,9 ...............................................................................................................

Zaharija 12,1 .......................................................................................................

Razmislite o tome πto zapravo znaËi naπe podrijetlo i zaπto jepravilno prihvaÊanje tog podrijetla vaæno da bismo razumjeli tkosmo, odakle smo i Ëemu da se nadamo u svijetu koji sam po sebine nudi nikakvu nadu za buduÊnost!

34


STVARANJE U NOVOM ZAVJETU

»itajte retke u Djelima 17,22-31. U kakvim okolnostima jeodræana ova propovijed? Kad je Pavao Atenjanima objavio svojutemu, koju je prvu Ëinjenicu iznio tim uËenim ljudima? (Redci 24.25)Kakav odnos, prema Pavlovim rijeËima, postoji izmeu Stvoritelja iljudi? (Redci 26-28)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Meu sluπateljima su se oËito nalazile dvije vrste filozofa: stoici iepikurejci. Stoici su prihvaÊali postojanje plana u prirodi (inteligentnogdizajna), dok su ga epikurejci odbacivali. Ni jedni ni drugi nisu pozna-vali pravoga Boga, ali su njihovi dokazi u prilog i protiv plana u prirodibili vrlo sliËni onima koje danas navode filozofi i teolozi.

Ovdje je vaæno naglasiti da je Pavao, svjedoËeÊi ovim paganskimmisliocima i intelektualcima, smjesta preπao na raspravu o Gospodinukao Stvoritelju svega, pa tako i ljudi. Pavao je imao malo dodirnih to-Ëaka s ovim ljudima; stoga je odmah preπao na ono πto su imali zajed-niËko — Ëinjenicu da postoje — i iz te neporecive stvarnosti pokuπao jeizvuÊi dokaze. U ovome joπ jednom prepoznajemo stvaranje kao vaænubiblijsku temu.

ProuËite sljedeÊe retke: Matej 19,4-6; Marko 2,27; Luka 3,38; Ivan1,1-3; 2. KorinÊanima 4,6; Hebrejima 4,4; Jakov 3,9; 2. Petrova 3,5; Juda11.14. Zadivljuje πto svaki pojedini od tih novozavjetnih pisaca izravnoili neizravno govori o izvjeπtaju o stvaranju, πto je joπ jedan dokaz daje izvjeπtaj o stvaranju u Postanku bio sveopÊe prihvaÊen kao izvjeπtajo naπem podrijetlu.

»itajte retke u Otkrivenju 4,11 i 10,5.6. ©to nebeska biÊagovore o Boæjem stvaralaËkom djelovanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Stvaranje nije bilo sluËajnost, veÊ se dogodilo u skladu s Boæjomvoljom. Drugi navod jasno ukazuje na Izlazak 20,11. I ponovno, kao i uIvanu 1,1-3, apostol pokazuje da poznaje izvjeπtaj o stvaranju i da imapovjerenja u njega. Zar ne bi bilo bezumno kad bismo se ponaπali druk-Ëije?

35

PETAK 25. sijeËnja


Biblija je knjiga o Bogu i Njegovom odnosu prema nama ljudima inaπemu svijetu. Dogaaji tijekom tjedna stvaranja jedinstveni su i nad-naravni. Oni se nalaze izvan podruËja znanstvenog istraæivanja iz naj-manje dva razloga. Prvo, to su singulariteti, to jest dogaaji koji sedogaaju samo jednom. Znanost ima problema kad se bavi takvim rijet-kostima, jer se ne mogu ponoviti i ispitati u raznim okolnostima. Drugo,dogaaji tijekom tjedna stvaranja bili su nadnaravni. Nisu to bile priro-dne posljedice naËina na koji Bog odræava djelo stvaranja, veÊ jedinstve-na, neposredna Boæja djela. Znanost se bavi samo sekundarnim uzroci-ma, a ne prihvaÊa — bar ne zasad — objaπnjenja koja ukljuËuju Boæjaneposredna djela. BuduÊi da su dogaaji tijekom tjedna stvaranja je-dinstveni i nadnaravni, oni se nalaze izvan domaπaja znanosti.

Vaænost ove Ëinjenice jest u tome πto Ëovjekovo shvaÊanje poËetakasvijeta znaËajno utjeËe na njegovo shvaÊanje ljudske naravi i identiteta.Toliko je vaæno razumjeti svoje podrijetlo da ga je Bog odredio za prvutemu kojom se Biblija bavi, a i cjelokupna poruka Biblije se oslanja napovijesnost izvjeπtaja o stvaranju. Tvrdnja da moæemo saznati pravupovijest naπega svijeta kroz znanost znaËi isto πto i misliti da se onamoæe objasniti bez spominjanja bilo kojeg neposrednog Boæjeg djela, ato je zabluda koja navodi na mnoπtvo drugih.

“Ljudi Êe pokuπavati objasniti djelo stvaranja prirodnim uzrocima,uzrocima koje Bog nikada nije objasnio. Meutim, ljudska znanost nemoæe istraæivati tajne nebeskog Boga niti objasniti zadivljujuÊa djelastvaranja, koja su bila Ëuda svemoÊne sile, kao πto ne moæe objasnitikako je nastao Bog.” (Ellen G. White, The Spirit of Prophecy, knj. 1, str.89)


1. Stvaranje je prevlaujuÊa tema u cijeloj Bibliji. Postoje libilo kakvi dokazi da su biblijski pisci imali razliËite poglede nadjelo stvaranja ili da je neki od njih gajio sumnju u vjerodostojnostbilo kojeg dijela Mojsijevog izvjeπtaja? Zaπto je ovaj odgovor jakovaæan?

2. ©to misliπ, koje bi razloge netko mogao navesti da opravdasvoje odbacivanje uvjerenja da je priroda nastala planiranjem?

3. Isus je potvrdio Mojsijev autoritet i vjerodostojnost njegovihspisa, ukljuËujuÊi i izvjeπtaj o stvaranju (Luka 16,29-31; Marko2,27.28; Matej 19,4-6). ImajuÊi to na umu, kao i Isusov primjer,kakav treba biti naπ odnos prema izvjeπtaju o stvaranju?

36

Misionarski kafiÊSrce πesnaestogodiπnje Anje poËelo je snaæno lupati kad je s ocem

ulazila u mali kafiÊ u srediπtu Krasnojarska u Sibiru. Je li moguÊe zamolitipotpunog stranca da prepusti svoj poslovni prostor nekolicini tinejdæera, pamakar to bilo i na samo nekoliko sati?

Avantura za Boga poËela je nekoliko mjeseci ranije kad su Anja i nje-zini vrπnjaci posjetili sestrinsku crkvu u Sibiru. Tinejdæeri u tom gradu suzajedno poduzeli uspjeπno misijsko dosezanje u kafiÊu. Anja i njezini pri-jatelji vratili su se kuÊi sa snom da zapoËnu sliËno dosezanje u njihovomgradu. Mladi su se molili i planirali. Kad su podijelili svoj san s vjernicimasvoje crkve, neki su ih pokuπali obeshrabriti. “To Êe biti skupo”, rekao jejedan. “Nitko neÊe doÊi”, dodao je drugi. “Gubite vrijeme”, negodovao jetreÊi. Ali Anjin otac, pastor, ohrabrio je mlade da dopuste Bogu da ih vodi.

Anja i njezin otac su uπli u kafiÊ i pozdravili vlasnicu. Sjeli su s njomza prazan stol. “Mi smo krπÊani, adventisti sedmog dana”, poËela je Anja.“Naπa skupina mladih æeljela bi u vaπem kafiÊu jedne nedjelje ujutro odr-æati krπÊanski program za tridesetak mladih ljudi. Moæemo platiti hranu, aline moæemo platiti najam.”

Anja je Ëekala odgovor vlasnice kafiÊa. “Nedjeljom ujutro nema pro-meta”, rekla je æena dok je razmatrala zamolbu. “Da, moæete iskoristitikafiÊ na dva sata. Samo vratite sve stvari na mjesto i nemojte praviti nered.”

Anja se osmjehnula. Bog je sigurno iπao ispred nas, razmiπljala je usebi. Anja i njezini prijatelji pripremali su pozivnice za svoj program uNaranËastom kafiÊu. Osmislili su lijepi program i molili se za dobru po-sjeÊenost. Kad su se vrata kafiÊa otvorila, unutra je uπlo mnogo mladih.Planirali su dogaaj za 30 posjetitelja, ali doπlo ih je 55, ukljuËujuÊi i 15neadventista.

Anja je primijetila da i konobari te nekoliko uobiËajenih gostiju prateprogram. Shvatila je da se njihovo misijsko polje protegnulo izvan onogakoje su planirali dosegnuti. To je baπ sliËno Bogu koji nam daje viπe negoπto traæimo! razmiπljala je.

Sve koji su doπli u NaranËasti kafiÊ, mladi su pozvali na sastanke zamladeæ u AdventistiËku crkvu, i doπlo je nekoliko njih.

Danas njihova mjesna crkva pruæa potporu sluæbi u kafiÊu, iako je idalje vode samo mladi. “Æelimo da drugi znaju da se krπÊani mogu zabaviti.Æelimo im dati priliku da postanu Boæja djeca.”

Anja navodi jedan od svojih omiljenih biblijskih redaka kako bi saæelageslo svoje sluæbe za mlade: “Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti!©toviπe, budi uzorom vjernicima u rijeËi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, uËistoÊi!” (1. Timoteju 4,12) “To je naπ cilj”, kaæe ona.

Vaπi misijski darovi pomaæu AdventistiËkoj crkvi u Krasnojarsku, gra-du u Sibiru, da dosegne ljude za Krista. Hvala vam!

37

POUKA 5 26. sijeËnja do 2. veljaËe 2013.

Stvaranje i moral“Jahve, Bog, zapovjedi Ëovjeku: ‘Sa svakoga stabla u vrtu

slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! Uonaj dan u koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπ umrijeti.’” (Postanak2,16.17)

Biblijski tekstovi: Postanak 2,16.17; Postanak 1,26-28; Jakov3,9; Djela 17,26; Izreke 14,31; Matej 5,44-48; Otkrivenje 20,11-13.

Ljudi vole razgovarati o ljudskim pravima. Od vremena Velike pove-lje sloboda (Magna Charta Libertatum, 1215.), preko Francuske revolu-cije i Deklaracije o pravima Ëovjeka i graanina (1789.), sve do raznihdeklaracija Ujedinjenih naroda, podupire se uvjerenje da ljudska biÊaimaju neka svoja “neotuiva prava”, prava koja im nitko ne moæe oduzetina zakonit naËin. Ona nam pripadaju zahvaljujuÊi Ëinjenici da se ubra-jamo u ljudska biÊa (tako bar glasi ta teorija).

Ostaje ipak pitanje: Koja su to prava? Kako da odredimo kakav jenjihov sadræaj? Mogu li se ta prava mijenjati i, ako mogu, kako? Zaπtobismo mi, kao ljudi, uopÊe morali imati ta prava?

U nekim zemljama, primjerice, æene nisu imale pravo glasa sve dodvadesetog stoljeÊa, a u nekima ga ni sada nemaju. Na koji naËin bivlast mogla bilo kome osigurati neko njegovo “neotuivo pravo”?

Ovo su teπka pitanja, a odgovori su nerazdvojno povezani s pita-njem podrijetla ljudskog roda, πto Êe biti tema prouËavanja ovog tjedna.

38


NA©A OVISNOST O STVORITELJU

Postanak 2,7 govori kako Bog posebno stvara Adama, i opisujeËovjeka kao razumno moralno biÊe, a ne kao neku visokorazvijenu æivo-tinju. Tekst to ne kaæe, ali moæemo zamisliti Boga kako svojim rukamaoblikuje glinu u izabrani oblik i veliËinu. Netko bi mogao pomisliti dase veliki Vladar svemira ne bi ponizio i prljao ruke da oblikuje Ëovjeka,ali Biblija prikazuje Stvoritelja usko povezanog sa svojim stvorenjima.Biblija biljeæi mnoge prilike kad se Bog dragovoljno susretao sa svojimstvorenjima. Primjeri se nalaze zapisani u Izlasku 32,15.16; Luki 4,40;Ivanu 9,6. I doista, veÊ i sámo utjelovljenje Isusa Krista, kroz koje se izdana u dan susretao sa stvorenim biÊima, isto onako kao πto mi toËinimo, odbacuje miπljenje da se Bog nije mogao poniziti i “uprljati rukestvarajuÊi ljude”.

ProËitajte retke u Postanku 2,16.17. Koju zapovijed je Bog daoAdamu? ©to je sve sadræano u toj zapovijedi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi se moæemo upitati: S kojim pravom je Bog odredio pravila zaAdama i Evu? Usporedite njihov poloæaj s poloæajem djece u obitelji.Roditelji osiguravaju djetetu dom i sve æivotne potrebe. Oni vole dijetei æele mu sve najbolje. Njihova veÊa mudrost i iskustvo mogu uπtedjetidjetetu mnogo muka ako ono prihvati njihovo vodstvo. Neka djeca sma-traju da je roditeljsko usmjeravanje naporno i da ograniËava njihovaprava, ali je sveopÊe priznato da je dijete, sve dok æivi na brizi svojihroditelja, obvezatno prihvatiti pravila koja oni postavljaju. Na sliËan na-Ëin, poπto smo uvijek za sve svoje æivotne potrebe ovisni o svojemnebeskom Ocu, sasvim je razumljivo da trebamo prihvatiti i Njegovovodstvo. BuduÊi da je naπ nebeski Otac Bog ljubavi, moæemo imati po-vjerenja u Njega da Êe se uvijek pobrinuti za naπe dobro.

ProËitajte retke u Psalmu 95,6.7 i u Psalmu 100. Na koji naËinpsalmist izraæava naπu ovisnost o Bogu? Kakvu odgovornost namova ovisnost sama po sebi nameÊe, a posebno u odnosu na naπeponaπanje prema bliænjima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

39


PO BOÆJEM OBLI»JU

ProËitajte retke u Postanku 1,26-28. Koje posebne osobine sudobili ljudi, a æivotinje nisu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

©to je to doista bilo “na Boæju sliku”? Ovo pitanje je dovelo domnoπtva rasprava, a miπljenja se vrlo razlikuju. Meutim, sam ovaj tekstdonekle daje uvid u ovu problematiku i pruæa bar neko usmjerenje.Prvo, biti stvoren “na Boæju sliku” znaËi biti sliËan Bogu na odreeninaËin. Pritom je vaæna Ëinjenica da je Bog ljudima dao vlast nad drugimstvorenjima. Kao πto je Bog vladar nad svime, tako je i Ëovjeku udijeliodio te vlasti, povjeravajuÊi mu vlast nad ribama, pticama i kopnenimæivotinjama.

Osim toga, Bog je odluËio naËiniti Ëovjeka “na svoju sliku, sebisliËna”, πto znaËi tako da podsjeÊa na mnoæinu Boæanstva. I tako je Bogstvorio ljude muπkog i æenskog roda. Boæja slika se ne izraæava potpunou pojedincu, veÊ u odnosima pojedinaca. I kao πto se Bog pojavljuje kaotri Osobe, tako se i Boæja slika u Ëovjeku izraæava postojanjem muπkogi æenskog roda. Sposobnost uspostavljanja odnosa dio je Boæje slike.Odnosi, dakako, uspostavljaju i odgovornosti; drugim rijeËima, pretpo-stavljaju postojanje morala i moralne odgovornosti. Upravo smo ovdjedobili snaæan dokaz da moral ima svoje uporiπte u izvjeπtaju o stvaranju.

»itajte tekstove u Postanku 9,6 i u Jakovu 3,6. Na koji naËinje zamisao o Ëovjeku naËinjenom po uzoru na Boga usko povezanasa zamisli o moralnoj odgovornosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljudi se veÊ tisuÊama godina suoËavaju s pitanjem morala. »ak iprije nego πto netko prihvati pravilno glediπte o tome πto saËinjavamoral, i sama pomisao na moral pokreÊe mnoπtvo pitanja. Zaπto bi seljudi — za razliku od pËela, mrava i mnogih drugih stvorenja — moralivladati po naËelima morala, odnosno prosvijetljene savjesti i imatisposobnost razlikovanja dobra i zla? Zaπto bi biÊa, naËinjena od bez-osjeÊajne tvari, morala biti svjesna pravila morala? Odgovor se moæenaÊi u prvim poglavljima Biblije, koja pokazuju da su ljudi moralnosvjesna biÊa, stvorena “na Boæju sliku”.

40


OD JEDNE KRVI

U Postanku 2,23 Adam je dobio zadaÊu da nadjene ime svojoj æeni,pa ju je nazvao Hava. Taj pojam potjeËe od hebrejskog glagola haja, kojiznaËi “æivjeti”, kao i hebrejska zdravica L’hajim!, to jest “Æivjeli!” Heb-rejski naziv za Evu (Hava) moæe se prevesti kao “æivotodavna”. Evinoime izraæava Ëinjenicu da je ona pramajka svih ljudi. Mi smo svi jednaobitelj u najdoslovnijem smislu rijeËi.

»itajte redak u Djelima 17,26. Kako je Pavao povezao bratstvosvih ljudi sa stvaranjem? Usporedite ovo s rijeËima iz Mateja 23,9.

..................................................................................................................................

Sjedinjeni smo time πto smo potomci jedne æene, Eve, i jednogmuπkarca, Adama. Bog je Otac svima. Ta Ëinjenica je osnova za jedna-kost svih ljudi. Zamislite kako bi se korjenito promijenili meuljudskiodnosi kad bi svi ljudi priznali ovu vaænu istinu. Ako nam ikada budebio potreban dokaz koliko smo duboko pali, koliko nas je sve grijehranio, imamo ga u æalosnoj Ëinjenici da ljudi vrlo Ëesto postupaju jedniprema drugima Ëak i gore nego πto postupaju prema æivotinjama.

»itajte retke u Izrekama 14,31 i 22,2. Kako nam ti redci po-maæu da shvatimo vezu izmeu morala i Ëinjenice da nas je Bog svestvorio?

Mnogi Ëimbenici su podijelili ljudski rod: politiËki, nacionalni, et-niËki i, naravno, gospodarski. Gospodarski Ëimbenik je svakako jedanod najutjecajnijih jer ostavlja najviπe posljedica. Meutim, siromaπtvonikada neÊe sjediniti ljude, kao πto ih ni bogatstvo nikada neÊe liπitivolje da se meusobno sukobljavaju zbog pojedinaËnih interesa. Danas,kao i uvijek, siromaπni i bogati Ëesto gledaju jedni na druge sa sum-njiËavoπÊu i odbojnoπÊu. Koliko puta su sve te razlike dovele do nasilja,Ëak i rata. Uzroci siromaπtva i rjeπavanje siromaπtva nas i danas opte-reÊuju (Matej 26,11), ali je jedno sigurno na osnovi Boæje rijeËi: siroma-πni ili bogati, svi zasluæujemo dostojanstvo zbog svojega podrijetla.

Prije mnogo godina, kad je darvinizam postao popularan, neki suopravdavali iskoriπtavanje siromaπnih na osnovi “socijalnog darviniz-ma”, to jest na osnovi shvaÊanja po kojemu i u druπtvu jaËi imaju pravoiskoriπtavati slabije kao πto se to dogaa u æivotinjskom svijetu. Akomoæe u prirodi, zaπto ne bi moglo i u gospodarstvu? Na koji naËin i topredstavlja primjer zaπto je podrijetlo tako znaËajno za razumijevanjemorala? Ako smo potekli iz Boæje ruke, onda smo ravnopravni; ako smoproizvod preæivljavanja najjaËih i najsposobnijih, tko nas moæe sprijeËitida se tim pravom i dalje koristimo?

41


KARAKTER NA©EGA STVORITELJA

Bog nas je stvorio “na svoju sliku”, πto izmeu ostaloga znaËi daje æelio da Mu budemo sliËni po karakteru. To znaËi da trebamo bitisliËni Njemu onoliko koliko je to ljudima moguÊe. (Biti sliËan Bogu nijeisto πto i æeljeti biti kao Bog, ili se izjednaËiti s Bogom!) Da bismo moglibiti sliËni Bogu u smislu da odraæavamo Njegov karakter, moramo pravilnorazumjeti kakav je Njegov karakter.

»itajte retke u Mateju 5,44-48. ©to nam ovi redci otkrivaju nesamo o Boæjem karakteru, veÊ i o tome kako da odraæavamo Njegovkarakter u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»itajte retke u Luki 10,29-37. Joπ jednom, πto iz ovih rijeËisaznajemo o Boæjem karakteru i o tome kako se on moæe pokazatiu æivotu Ëovjeka? (Vidi takoer Filipljanima 2,1-8)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PriËa koju je Krist ispriËao govori o dva pripadnika raznih etniËkihskupina koje su bile neprijateljski raspoloæene jedna prema drugoj. Me-utim, Krist je dokazao da su ova dvojica ipak bili bliænji jedan drugo-me. Bog je bio zadovoljan kad su premostili razlike i uspostavili odnosljubaznosti i suosjeÊajnosti.

Kakve li razlike izmeu naËela Boæjega kraljevstva i pravila Sotoni-ne vladavine! Bog poziva jakoga da se brine o slabijemu; Sotonina pakpravila traæe da jaËi ukloni slabijega s puta. Bog je stvorio svijet mirolju-bivih odnosa, a Sotona ga je toliko iskvario da mnogi proglaπavaju pre-æivljavanje najsposobnijih sasvim prihvatljivim mjerilom ponaπanja. Akoje okrutni proces prirodnog odabira (u kojem jaËi pokorava i uniπtavaslabijega) doista doveo do nastanka Ëovjeka, zaπto bismo se mi ponaπalidrukËije? Ukoliko prihvatimo ovakvo stajaliπte, nije li onda zastupanjesvojih interesa na πtetu slabijih, u skladu s “prirodnim odabirom”, za-pravo poπtivanje samog Boga i zakona prirode koje je On sâm odredio?

Na koje druge naËine moæemo ustvrditi kako naπe opredjeljiva-nje za jedno od ta dva shvaÊanja naπega podrijetla utjeËe na naπamoralna shvaÊanja?

42


MORAL I ODGOVORNOST

U jednoj od ranijih pouka spomenuli smo Pavlovu propovijedljudima u Ateni (Djela 17,16-31). Slijedimo sada tijek njegovogizlaganja, obraÊajuÊi pozornost ne samo na poËetak, veÊ i na kraj.©to je tako vaæno u zakljuËku do kojega je doπao, posebno kad jerijeË o pitanju podrijetla i morala?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlova propovijed Atenjanima zapoËinje stvaranjem i zavrπava su-dom. Prema Pavlu, Bog koji je stvorio svijet i sve na njemu odredio jedan kada Êe suditi svijetu. Biti obdaren moralnom svijeπÊu ukljuËujeodgovornost, i svaki od nas Êe biti pozvan na odgovornost za svoja djelai svoje rijeËi (vidi Propovjednik 12,14 i Matej 12,36.37).

»itajte retke u Otkrivenju 20,11-13 i u Mateju 25,31-40. Kojesu jasne rijeËi u ovim tekstovima usko povezane s moralom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svi ljudi koji su ikada æivjeli na Zemlji naÊi Êe se jednoga dana predBogom na sudu. Razlika izmeu dvije skupine u Isusovoj usporedbi jeu naËinu na koji su njezini pripadnici postupali prema bliænjima u ne-volji. Stvoritelju je vaæno kako Njegova stvorenja postupaju jedno premadrugome, a posebno prema onima koji su u nevolji. Na Nebu nemamjesta za naËelo prirodnog odabira; ono je u suprotnosti s karakteromBoga mira.

Ako je Biblija jasna u bilo Ëemu, onda je doista jasna kad kaæe daÊe pravda, koje toliko nedostaje ovom svijetu, biti zadovoljena na Bo-æjem sudu. ©toviπe, cjelokupna objava o sudu obuhvaÊa i pitanje mora-la: zaπto bi Bog sudio i kaænjavao kad ne bi bilo moralnih mjerila kojihbi se ljudi morali pridræavati?

Razmislite o stvarnosti i sigurnosti suda. Zaπto nam je Evane-lje i obeÊanje o spasenju tako znaËajno da bismo se osjeÊali sigur-nim na tom sudu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

43

PETAK 1. veljaËe


Prema Bibliji, Adam je bio prvi Ëovjek, posebno oblikovan Boæjomrukom od zemaljskog praha. Naπe razumijevanje morala zasniva se naAdamovom podrijetlu. Biblijsko shvaÊanje morala neodvojivo je od bib-lijskog shvaÊanja podrijetla. Priznati Adama za prvog Ëovjeka odbacujemoguÊnost da bilo kakve fosilne ostatke proglasimo ostacima Adamovihpredaka ili predaka bilo kojeg drugog Ëovjeka. Odakle, onda, potjeËu tifosili? Postoji nekoliko moguÊnosti.

Prvo, fosili Ëovjekolikih biÊa mogu biti ostaci ljudi normalne inte-ligencije i oblika tijela koji se razlikovao od oblika sadaπnjeg Ëovjeka.Druga moguÊnost je da fosili pripadaju degeneriranim pripadnicima ljud-ske vrste koji su postali takvi zbog svojega naËina æivota, æivotne sredi-ne ili bilo kojih drugih uzroka. TreÊa moguÊnost jest da su u pitanjuposljedice neposrednog Sotoninog pokuπaja da izopaËi stvaranje na na-ma nepoznat naËin. Postoji i moguÊnost da kosti uopÊe nisu ljudske,nego pripadaju biÊima koja su bila sliËna ljudima po svojoj grai. Razniljudi mogu prihvaÊati razna tumaËenja ali, buduÊi da nemamo izravnedokaze kojima bismo rijeπili taj problem, trebamo izbjegavati dogmat-sko raspoloæenje u svojim zakljuËcima. Fosili se ne pojavljuju s objeπe-nom ploËicom na kojoj piπe: “Æivio u Kini prije petsto milijuna godina”,ili neËim sliËnim. Naπe razumijevanje povijesti ovog planeta, oko Ëegase i znanstvenici jako razilaze, osigurava nam okvir za tumaËenje fosila,ali mi nemamo znanstveni dokaz za svoje tumaËenje. Uostalom, i znan-stveno i svako drugo tumaËenje je samo tumaËenje i niπta viπe.


1. Kako bi izgledao svijet kad ne bi bilo Stvoritelja koji mu jedao moralna pravila? Odakle bi se u tom sluËaju pojavila moralnapravila? Mnogi ljudi koji ne vjeruju u Stvoritelja ipak se dræe stro-gih moralnih pravila. Na kojoj bi osnovi, neovisno o Bogu, netkomogao razviti moralna mjerila? Koje su moguÊnosti za tako neπto?Koja bi ipak bila najveÊa slabost takvog morala bez Boga?

2. Kako nam razumijevanje stvaranja omoguÊuje da oblikujemomiπljenje o suvremenim problemima kao πto su eutanazija, klonira-nje, pobaËaj i drugo?

3. TuristiËki vodiË kroz nacistiËki koncentracijski logor iz Dru-gog svjetskog rata Dachau, u blizini Münchena, zapoËeo je svojetumaËenje govoreÊi o Darwinovoj teoriji evolucije. Naveo je da je tateorija dovela do mnogih logora za istrebljivanje milijuna ljudi. Kojaje oËita logika takvog naËina razmiπljanja? Na koji naËin bi semogla prihvatili ili sruπiti?

44

Dva putaPoglavica Asang je plakao i nitko ga nije mogao utjeπiti. Nisam imao

pojma zaπto je uznemiren, ali molio sam se Bogu da mi pomogne da gautjeπim. Ja sam student misionar koji pouËava djecu naroda ovog poglavice.

Dok sam prilazio poglavici, on me je zagrlio. “Hvala πto si doπao”,rekao je kad me je ugledao. “Neπto me muËi i mislim da mi ti moæeπpomoÊi.” Zbunjen njegovim pozdravom, pitao sam se πto to mogu uËiniti damu pomognem.

“Usnio sam san i vidio sam dva puta”, rekao je. “Jedan je bio πirok iizvrsno osvijetljen. Drugi je bio uska staza, neravna i tamna. Moj narod jehodao πirokim putom, smijuÊi se i pijuÊi dok je putovao. Na uskom putuvidio sam tebe i neku od djece u selu, ukljuËujuÊi svoje unuke. Trnje nauskom putu deralo je tvoju koæu, ali Ëinilo se da ti ne mariπ za to. Pjevaosi neke od pjesama koje ti i djeca inaËe pjevate na jutarnjim bogosluæjima.

A onda — odjednom — sve se promijenilo! ©iroki put je postao strmi taman, dok je uzak put postao sjajan. NeoËekivano, πiroki je put prestao,a moj narod je pao u provaliju, vriπteÊi od uæasa.

Pogledao sam uski put i ugledao tebe i djecu kako ulazite kroz bisernavrata. Zatim sam ugledao Isusovo lice koje si mi pokazao na slikama. Onje tebi i mojoj djeci pruæio dobrodoπlicu u grad koji ti zoveπ Nebom. VeÊinamog naroda bila je izgubljena”, tugovao je poglavica, “a i ja sam bio meunjima! Molim te, reci mi πto ovaj san znaËi.”

Molio sam se Bogu za pomoÊ da odgovorim na ovu suzama popraÊenupoglaviËinu molbu. A zatim sam rekao: “Vaπ san o dva puta zapisan je davnou Boæjoj rijeËi.” OtvarajuÊi Bibliju, pokazao sam mu retke u Mateju 7,13.14.

“Kako moj narod i ja moæemo doÊi na ovaj uzak put?” upitao je pogla-vica moleÊivim glasom.

“Morate odluËiti slijediti Isusa sada, dok joπ uvijek ima vremena”,potaknuo sam ga.

“Molim te, reci mi πto trebamo uËiniti. ReÊi Êu svojem narodu da tesluπa”, odgovorio je s nadom koja je ispunila njegov glas.

Objasnio sam poglavici Boæji plan spasenja. Rekao sam mu da su ljudinjegovog naroda Boæja djeca i da im On æeli pruæiti dobrodoπlicu u svojekraljevstvo. Poglavica Asang zapoËeo je prouËavati Bibliju i namjerava seuskoro krstiti.

Vaπi misijski darovi potpomaæu adventistiËke πkole koje πalju studentemisionare poput mene ljudima koji joπ uvijek æive u tami. Hvala vam πtonam pomaæete da Njegovom ljubavlju dosegnemo Boæju djecu posvuda.

Reneboy Autentico je student misionar iz Koledæa Mountain View naFilipinima

45

POUKA 6 2. do 9. veljaËe 2013.

Stvaranje i pad u grijeh“Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeu ro-

da tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ muvrebati petu.” (Postanak 3,15)

Biblijski tekstovi: Postanak 3,1-15; Matej 4,3-10; Koloπanima2,20-23; Ivan 3,17; Otkrivenje 14,6.7.

Neki komiËar je izvodio skeË o æeni po imenu Geraldine. Jednogadana ona se vratila kuÊi s vrlo skupom novom haljinom. Muæ se nalju-tio, a Geraldine se branila: “–avao me je nagovorio da kupim ovu haljinu!Nisam je htjela kupiti, ali je on toliko navaljivao da joj nisam moglaodoljeti!”

KomiËar je smatrao da Êe sve to nasmijati gledatelje. Naπ svijet i zlokoje se vidi na njemu pokazuju da Sotonu nikako ne smijemo shvaÊatiolako niti se smijemo smijati njegovim nastojanjima.

Za neke ljude i sâm pojam Sotone predstavlja starinsko praznovjer-je koje ne treba uzimati za ozbiljno. Meutim, Biblija je jasna i odree-na: iako je Sotona pobijeeni neprijatelj (Otkrivenje 12,12; 1. Ivanova3,8), on je ovdje na Zemlji i odluËan je da stvori πto viπe problema i πtoviπe ljudi odvoji od njihovog Stvoritelja.

Ovog tjedna razmotrit Êemo Sotonin prvi napad da bismo se moglipouËiti iz tog iskustva i postiÊi pobjedu koja nam je osigurana u Kristu.

46

NEDJELJA 3. veljaËe

ZMIJA JE BILA LUKAVIJA

ProËitajte redak u Postanku 3,1. Kako je opisan Sotona kad sepojavio u obliku zmije? Kako se istinitost tog opisa pokazala veÊu istom retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Lukavstvo zmije pokazalo se po naËinu na koji je zapoËela svojekuπnje. Nije napala izravno, veÊ je navela æenu na razgovor. ZmijinerijeËi pokazivale su najmanje dva sumnjiva obiljeæja. Prvo, upitala jeEvu je li Bog doista izdao odreenu naredbu. Istodobno je oblikovalasvoje pitanje tako da pobudi sumnju u Boæju velikoduπnost. Zapravo,htjela je upitati: “Je li vam Bog doista uskratio bilo πto?” Zatim jenastavila: “Nije li vam dao dopuπtenje da jedete sa svakog drveta uvrtu?” Namjerno izopaËujuÊi Gospodinove rijeËi, zmija je navela Evu dase upusti u razgovor. Ova strategija je doista bila lukava.

Naravno, niπta od toga nas ne treba iznenaditi. Isus je avla nazvaolaæljivcem i ocem laæi (Ivan 8,44). U Otkrivenju 12,9 avao vara cijelisvijet, πto znaËi da nitko od nas, ukljuËujuÊi i krπÊane, nije siguran.OËito je da Sotona ni danas nije izgubio niπta od svoje lukavosti isposobnosti varanja i laganja. On se i sada sluæi jednakom lukavoπÊukojom je uspio prevariti Evu. On postavlja pitanja o Bogu, nadajuÊi seda Êe izazvati sumnju i da Êe nas navesti na “razgovor”. Stoga moramobiti budni (1. Petrova 5,8) da bismo se oduprli njegovim zamkama.

Uporedite retke u Mateju 4,3-10 s retkom u Postanku 3,1.Kakvu sliËnu taktiku je Sotona upotrijebio i protiv Isusa, i zaπtoje doæivio poraz? Koje pouke moæemo nauËiti od Isusa i Njegovogodgovora na Sotonine napade u pustinji? Na koji naËin Sotonakoristi istu taktiku pristupajuÊi nama danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

47

PONEDJELJAK 4. veljaËe

ÆENA I ZMIJA

»itajte retke u Postanku 3,2.3. Kako je æena odgovorila zmiji?Koju pogreπku je naËinila?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Eva toËno znala Boæju zapovijed, πto dokazuje njezinu kriv-nju, ona izjavljuje neπto πto ide dalje od Boæje zapovijedi, barem premaonome kako je zapisana u Bibliji. Bog je jasno pouËio Adama i Evu dane jedu s toga drveta, ali niπta nije bilo reËeno o diranju. BuduÊi da neznamo πto ju je navelo da to kaæe, najbolje bi bilo da ne nagaamo.Meutim, Eva je bila svjesna da ne treba dirati plodove, jer tada neÊe nitidoÊi u opasnost da ih jede. Plod se prvo mora uzeti da bi se pojeo, zarne?

Koliko puta se i mi danas suoËavamo s istim problemom: dolazinam netko s nekim uËenjem koje se u mnogoËemu, ali ne u svemu,slaæe s Biblijom. Meutim, upravo to malo neslaganje moæe upropastitisve. Zabluda, Ëak i kad se pomijeπa s istinom, ipak ostaje zabluda!

»itajte retke u Mateju 15,7-9. Koji ukor je Isus uputio farizeji-ma i knjiæevnicima zato πto su svoja razmiπljanja dodavali BoæjojrijeËi? Uporedite to s redcima u Otkrivenju 22,18 i u Koloπanima2,20-23. Zaπto je opasno propisivati sebi dodatna pravila da bismose, po naπem miπljenju, saËuvali od grijeha? (Koloπanima 2,23)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Problem s grijehom nije u nedovoljnom broju pravila, veÊ u pokva-renom srcu. »ak i u svjetovnom druπtvu Ëesto Ëujemo pozive da seproglase dodatni zakoni protiv zloËina, iako i postojeÊih veÊ ima previ-πe. Nama nisu potrebni novi zakoni, veÊ nova srca!

Na koje naËine se moæemo naÊi u opasnosti da se upuπtamo uono πto je zabranjeno? Mjerila utemeljena na biblijskim naËelima sukljuËna. Pitanje glasi: Kako moæemo biti sigurni da nas pravila imjerila koja primjenjujemo neÊe skrenuti s pravog puta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

48

UTORAK 5. veljaËe

ZAVEDENI “DOKAZIMA”

»itajte retke u Postanku 3,4-6. ©to je Adama i Evu navelo dapadnu u grijeh? ©to moæemo nauËiti iz njihovog iskustva da bismobili osposobljeni uspjeπno se suoËiti sa svim kuπnjama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sotona je uspio navesti Evu na razgovor i u njoj pobuditi sumnjuu ono πto je Bog rekao i zaπto je to rekao. Zatim joj je progovorio da imBog nije rekao svu istinu. Objaπnjavao im je Boæje pobude da im zabranijesti ploda s drveta spoznaje dobra i zla. Prema Sotoninom objaπnjenju,Bog je ljudima uskratio neπto dobro da bi ih spreËio da razviju sve svojesposobnosti. »ineÊi tako, Sotona se nadovezao na svoje prethodno pita-nje o tome je li im Bog bilo πto zabranio.

Tri vrste dokaza uvjerile su Evu da Êe joj uzimanje ploda sa zabra-njenog drveta biti korisno. Prvo, ona je vidjela da je plod “dobar za jelo”.Moæda je promatrala Sotonu kako jede taj plod. Moæda je on sam Ëak inapomenuo kako je okus ploda vrlo privlaËan. Zanimljivo je da je Eva,iako im je Bog zabranio da jedu taj plod, zakljuËila da je plod dobar zajelo. Razgovarajte o sukobu izmeu naπih osjetila i jasne naredbe: “Takoje rekao Gospodin!”

Druga vrsta dokaza koji su uvjerili Evu da uzme i jede plod bila jeËinjenica da je plod izgledao vrlo lijepo. Nema sumnje da su svi plodoviu vrtu bili lijepi za gledanje ali, iz nekog razloga, Evu je posebno privu-kao upravo plod koji joj je Sotona nudio.

Pretpostavka da plod ima moÊ poveÊati inteligenciju i znanje ono-me tko ga jede treÊi je razlog zaπto ga je Eva poæeljela jesti. Zmija ju jeuvjeravala da Êe jedenje ploda poveÊati njezino znanje i uËiniti je sliË-nom Bogu. Naravno, ironija je bila u tome πto je Eva veÊ bila sliËna Bogu(Postanak 1,27).

Nama je reËeno da se Eva prevarila, ali da Adam nije podlegaoprijevari (1. Timoteju 2,14). Ako Adam nije bio prevaren, zaπto je pristaojesti? Adam je svjesno postao neposluπan Bogu, odluËivπi slijediti Evuumjesto Boga. Koliko puta se sliËno ponaπanje ponavlja i danas? Kakolako padamo u iskuπenje na temelju onoga πto nam drugi govore ili πtoËine, bez obzira koliko se njihove rijeËi i djela protive Boæjoj rijeËi.Adam je posluπao Evu umjesto Boga, a ishod toga je koπmar u ljudskojpovijesti (vidi Rimljanima 5,12-21).

49

SRIJEDA 6. veljaËe

MILOST I SUD U EDENU — PRVI DIO

U treÊem poglavlju Postanka, nakon pada u grijeh, Gospodin seobratio ljudima samim pitanjima: “Gdje si? ... Tko ti kaza da si gol? ...Ti si, dakle, jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti? ... ©to si touËinila?” (Postanak 3,9.11.13)

Boæja prva izjava u treÊem poglavlju — Njegovo prvo utvriva-nje Ëinjenica — zapravo su odgovori na pitanja koja je sâm posta-vio. Meutim, kad se obratio Sotoni, πto je Bog rekao i πto suznaËile te rijeËi? (Vidi Postanak 3,14.15)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razmislite o posljedicama svega πto se ovdje dogodilo. Boæja prvaobjava greπnom svijetu zapravo je osuda Sotone, a ne Ëovjeka. Doista,Ëak i u toj osudi Sotone Bog ljudskom rodu daje nadu i evaneoskoobeÊanje (Postanak 3,15). Dok proglaπava Sotoninu propast, Bog objav-ljuje nadu ljudskom rodu. Usprkos njihovom grijehu, Gospodin odmahdaje Adamu i Evi obeÊanje o otkupljenju.

Zapazite, osim toga, da tek poπto je obeÊanje milosti i spasenjaizreËeno u 15. retku — poznato kao prvo evaneosko obeÊanje — Go-spodin izriËe i osudu Adamu i Evi: “A æeni reËe: ‘TrudnoÊi tvojoj mukeÊu umnoæit, u mukama djecu Êeπ raati. Æudnja Êe te muæu tjerati, a onÊe gospodarit nad tobom.’ A Ëovjeku reËe: ‘Jer si posluπao glas svojeæene te jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti rekavπi: S njega danisi jeo! — evo: Zemlja neka je zbog tebe prokleta: s trudom Êeπ se odnje hraniti svega vijeka svog!’”

Nemojte propustiti osnovnu poruku: obeÊanje o spasenju dolazi naprvom mjestu, a tek zatim slijedi sud. Tako se sud javlja s Evaneljemu pozadini; u protivnom sud ne bi znaËio niπta drugo nego osudu. AliPismo je jasno: “Jer Bog nije poslao svoga Sina na svijet da sudi svijet,nego da se svijet spasi po njemu.” (Ivan 3,17)

Zaπto je tako vaæno da uvijek imamo na umu Ëinjenicu da jeBoæja nakana da nas spasi, a ne da nas osudi? Kako nam grijehzamagljuje ovu kljuËnu istinu? Drugim rijeËima, kako nas grijehuspijeva odvratiti od Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

50

»ETVRTAK 7. veljaËe

MILOST I SUD U EDENU — DRUGI DIO

U prvom i drugom poglavlju Postanka Bog izjavljuje i zapovijeda:“Neka budu svjetlila na svodu nebeskom. ... Neka zemlja izvede æivabiÊa. ... Nije dobro da Ëovjek bude sam!” Sve su te izjave dio stvaranjai povezane su s postavljanjem Ëovjeka u srediπte djela stvaranja. Kaoπto smo juËer vidjeli, sljedeÊa izjava zabiljeæena u Bibliji pojavljuje seu Postanku 3,14.15 i u njoj Gospodin ljudima pruæa Evanelje.

Tako se u Bibliji prve Boæje izjave bave stvaranjem, a potom otkup-ljenjem, a otkupljenje se javlja u kontekstu suda. Tako je i moralo biti.Uostalom, πto je svrha Evanelja — koje je Radosna vijest — ako nemasuda ni osude od koje ljudi trebaju biti poπteeni? Sámo Evanelje nosiu sebi i zamisao osude, osude s kojom se neÊemo morati suoËiti. To jeRadosna vijest!

Iako smo prekrπili Boæji zakon i iako Êe Bog suditi prekrπiteljima,u Isusu Kristu mi smo poπteeni osude koju bi nam to suenje neizo-stavno donijelo.

Stvaranje, Evanelje i sud pojavljuju se ne samo na prvim stra-nicama Biblije, veÊ i na posljednjima. »itajte retke u Otkrivenju14,6.7. Na koji naËin su ove rijeËi povezane s prva tri poglavljaPostanka? Drugim rijeËima, koje se usporedne misli nalaze u svimtim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Otkrivenju 14,6.7 nalazimo izjavu Boga Stvoritelja, kljuËnu temupoËetnih poglavlja Postanka. U Otkrivenju 14, meutim, vjeËno Evaneljedolazi prvo, a poslije njega se nagovjeπta sud, kao i u treÊem poglavljuPostanka. Sud je tu, ali ne prije Evanelja. Prema tome, objavljivanjeistine za sadaπnje vrijeme treba biti milost, Radosna vijest da, iakozasluæujemo osudu, moæemo dobiti pomilovanje, oËiπÊenje i opravdanjepreko Isusa. Bez Evanelja bi naπa buduÊnost bila ista kao buduÊnostvelike zmije i njezinog potomstva, a ne kao buduÊnost æene i njezinogpotomstva. Zadivljuje da se ova Radosna vijest pojavila joπ u Edenu, dapredstavlja sastavni dio prve Gospodinove izjave upuÊene greπnom svi-jetu!

51

PETAK 8. veljaËe


“Bog je naπim praroditeljima dao hranu koju je odredio ljudskomrodu. Bilo je protivno Njegovom planu da se oduzme æivot bilo kojemstvorenju. U Edenu nije smjelo biti smrti...” (Ellen G. White, Counselsfor the Church, str. 228)

“Sotona predstavlja Boæji zakon ljubavi kao zakon sebiËnosti. Onobjavljuje da je nama nemoguÊe posluπati njegova pravila. On okrivljujeStvoritelja za pad naπih praroditelja i sve patnje koje su nastale, navode-Êi ljude da Boga smatraju zaËetnikom grijeha, patnji i smrti. Isus jetrebao razotkriti ovu prijevaru.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 11)

“Ali Ëovjek nije bio prepuπten posljedicama zla koje je izabrao. Upresudi izgovorenoj nad Sotonom nalazio se i nagovjeπtaj otkupljenja.... Ova osuda, izgovorena u prisutnosti naπih praroditelja, bila je za njihobeÊanje. Prije nego πto su sluπali o trnju i korovu, o muËnom radu iæalosti koja Êe im pasti u dio, ili o prahu u koji Êe se vratiti, Ëuli surijeËi koje su im sigurno ulile nadu. Sve πto je bilo izgubljeno popuπta-njem Sotoni, moglo se ponovno steÊi u Kristu.” (Ellen G. White, Odgoj,str. 22)


1. Razgovarajte u razredu o odgovorima na zavrπno pitanje udijelu pouke za ponedjeljak. Koju vrstu pravila moæemo sebi po-stavljati i tako se pretvoriti upravo u one vjernike koje je Isusosudio? U isto vrijeme, kako moæemo dati obeÊanje koje Êe nampomoÊi da slijedimo naËela istine onako kako su otkrivena u Bibli-ji?

2. Eva se oslonila na svoje osjeÊaje, umjesto da sluπa jasnuBoæju zapovijed. Zaπto se i nama tako lako dogaa da uËinimo toisto?

3. Razmotrite oËitu razliku izmeu izvjeπtaja o stvaranju iraznih evolucionistiËkih ideja koje opisuju zlo u prirodi kao dioBoæjeg prvobitnog stvaranja. Zaπto je nemoguÊe uskladiti takvameusobno suprotna glediπta o naπem podrijetlu, a ne potkopatijasne izjave Biblije? Zaπto je pravilno shvaÊanje stvaranja vaæno dabismo stekli pravilno razumijevanje pada u grijeh?

4. Neke kulture smatraju da je objava o postojanju Sotone samopraznovjerje, dok su druge, nasuprot tome, potpuno obuzete silamazla i zlih duhova. Kako je u naπoj kulturi? Kako pronaÊi pravuravnoteæu svijesti o stvarnosti nadnaravnih sila i borbe izmeudobra i zla?

52

Kajacima u misijuKrenuli su! Niz rijeku Rospudu u Poljskoj isplovio je na svoju peto-

dnevnu misijsku avanturu trideset i jedan kajak s veslaËima koji su imaliprsluke za spaπavanje, kape i osmijehe pune iπËekivanja.

Njihovi πareni kajaci bili su nakrcani vreÊama za spavanje, πatorima,odjeÊom i hranom, a najvaæniji teret bili su im Ëasopisi i knjige namijenjenepodjeli ljudima koje Êe susretati na svom putu. Cilj im je bio donijeti lju-dima nadu koja se moæe pronaÊi jedino u Isusu.

Kad bi veslaËi stigli u neko selo, pristali bi uz obalu, iskrcali se ikrenuli posjeÊivati svaki dom, moleÊi se s ljudima i nudeÊi im knjige oIsusu. Na tom putu podijelili su 3.500 primjeraka Ëasopisa Znaci vremenai prodali stotine knjiga, ukljuËujuÊi Isusov æivot i Veliku borbu na CD-u.»ak su susreli i ljude koji su se sjetili da su od njih kupili knjige tijekomnjihovog proπlog putovanja. “Divno je Ëuti ljude koji su Ëitali naπe knjige iprimili blagoslove”, kaæe Piotr Stachurski, pastor i jedan od veslaËa.

Ovo je bilo Ëetvrto misijsko putovanje kajacima za vjernike i neke odprijatelja AdventistiËke crkve u blizini Varπave. Ovaj put su gotovo polaskupine saËinjavala djeca od 7 do 15 godina. “Divno je vidjeti naπe mladekako se spremno ukljuËuju u misiju”, kaæe pastor Stachurski. “Od nasodraslih nauËili su kako dijeliti Isusovu ljubav, a njihovo oduπevljenje oh-rabruje nas odrasle.”

RijeËni put dug 60 kilometara vodio je veslaËe kroz pradavne netaknu-te πume i moËvarne livade. VeslajuÊi oko 18 kilometara dnevno, skupina jeimala mnogo vremena za misijsko svjedoËenje i krπÊansko zajedniπtvo.NaveËer su se sastajali oko logorske vatre kako bi slavili Boga i molili seza ljude koje su susreli toga dana.

Crkva adventista sedmog dana je u Poljskoj malobrojna. Ima oko 7.500vjernika, πto je jedan adventist na svakih 6.600 stanovnika. “Rad u Poljskojje teæak”, kaæe pastor Roszkowski, ravnatelj Globalne misije za Poljskuuniju konferencija. “Poljaci æele sustiÊi Zapadnu Europu i Ëesto rade dvaposla. Imaju malo vremena za Ëitanje Biblije.”

Za mnoge od stanovnika tih sela mladi iz misijskog tima bili su prviadventisti koje su ikada upoznali. Ovo putovanje djelomiËno je sponzorira-no pomoÊu misijskih darova koje adventisti cijelog svijeta prilaæu svakogatjedna u subotnjoj πkoli.

“Naπa crkva je zahvalna πto je dobila ovu priliku za dijeljenje nade kojuimamo u Isusu”, kaæe pastor Stachurski. “Znamo da ljudi Ëitaju πtiva kojasmo im dali, a neki od njih su zatraæili da prouËavaju Bibliju. Æelio bih davam naπa priËa o kajakaπkom propovijedanju Radosne vijesti pomogne daznate kako vaπa potpora misiji donosi nevjerojatnu promjenu u æivote ljudi.”

Piotr Stachurski je tajnik Juænopoljske konferencije

53


“Sad vidimo u ogledalu, nejasno”“Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom! Stoji naime

pisano: ‘On hvata mudrace njihovom lukavπtinom.’” (1.KorinÊanima 3,19)

Biblijski tekstovi: Job 41,11; 1. KorinÊanima 6,19.20; Postanak3,17; Ivan 12,31; 1. KorinÊanima 1,18-21.

Teolog William Paley napisao je 1802. godine knjigu pod naslovomPrirodna teologija (Natural Theology), u kojoj govori da Ëovjek moæeprouËavati prirodu da bi uveÊao svoje poznavanje Boæjeg karaktera.Opπirno je pisao o tome kako osobine æivotinja prikazuju Stvoriteljevubrigu i vjeπtinu. Moæda je Paley previπe naglaπavao neke osobine, zatoπto je propustio prepoznati utjecaj grijeha u prirodi, ali njegov glavnidokaz nitko nikada nije pobio, usprkos mnogobrojnim i glasnim tvrd-njama da nije u pravu.

Charles Darwin, nasuprot tome, iznio je zamisao da Bog koji biplanirao svaku pojavu u prirodi ne moæe biti dobar. Da bi to dokazao,govorio je o kukcima parazitima koji se hrane æivim tijelima gusjenicai o surovom naËinu na koji se maËka igra s miπem. Za njega su tiprimjeri bili dokaz protiv postojanja Boga Stvoritelja punog ljubavi.

Iako je Paley bio mnogo bliæe istini od Darwina, pouka za ovajtjedan istraæuje πto nam, prema Bibliji, priroda otkriva ili ne otkriva oBogu.

54


ZEMLJA PRIPADA GOSPODINU

Neki znanstvenik je jednom osporio da je Bog potreban; tvrdio je dai on moæe stvoriti ËovjeËanstvo isto tako uspjeπno kao Bog.

Bog mu je rekao: “U redu, onda hajde!” Znanstvenik je poËeo pri-kupljati zemlju, ali ga je Bog upozorio: “NaËini sam sebi zemlju!”

Iako je ovo samo priËa, njezina poruka je jasna; Bog je jedini mogaostvarati iz niËega. Bog je naËinio svu materiju u svemiru, ukljuËujuÊi inaπ svijet, sve πto imamo, pa i nas same. On je zakoniti vlasnik svegaπto postoji.

©to je osnovna poruka sljedeÊih tekstova? Ili, πto je joπ vaænije,πto nam ta poruka govori o naËinu na koji se trebamo odnositiprema svijetu, jedni prema drugima i prema Bogu? Psalam 24,1.2;Job 41,11; Psalam 50,10; Izaija 43,1.2; 1. KorinÊanima 6,19.20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedna omiljena krπÊanska pjesma poËinje rijeËima: “Ovo je svijetmojega Oca!” Doista, ovo je svijet naπega Oca jer ga je On stvorio. Nitkonema veÊe pravo na vlasniπtvo od Onoga tko ga je stvorio. Bog je stvoriosvijet i zato Mu pripada sav svemir, nebesa i Zemlja i sve πto je u njima.

Ne samo da svijet pripada Bogu, veÊ On polaæe pravo i na svakostvorenje na Zemlji. Nijedno drugo biÊe za koje znamo nema moÊi stvo-riti æivot. Bog je jedini Stvoritelj, i kao takav i jedini vlasnik svakogstvorenja. Mi smo svi za svoje postojanje potpuno ovisni o Bogu. Mi nemoæemo dati Bogu niπta osim svoje odanosti; sve ostalo na Zemlji je veÊNjegovo.

Osim toga, mi pripadamo Bogu ne samo stvaranjem, veÊ — πto jeËak i vaænije — otkupljenjem. Iako je prekrasan Boæji dar, ljudski æivotje unesreÊen grijehom i zavrπava se smrÊu, a takva buduÊnost oduzimaæivotu svako znaËenje i svrhu. Æivot kakav sada æivimo daleko je odsavrπenstva. Naπa jedina nada je u prekrasnom obeÊanju o otkupljenju,jedinom naËinu da se sve ponovno dovede u red. Prema tome, mi smoKristovi stvaranjem i otkupljenjem.

55


SVIJET KOJI JE PAO U GRIJEH

Jedno je sigurno: svijet u kojemu mi sada æivimo krajnje se razlikujeod svijeta kakav je iziπao iz Gospodinove ruke na kraju tjedna stvaranja.Svakako, snaæni dokazi ljepote i planiranja postoje gotovo svuda; me-utim, mi smo biÊa ranjena grijehom, koja se trude preæivjeti u svijetuunesreÊenom grijehom. »ak i prije opÊeg potopa svijet je veÊ bio punnegativnih posljedica grijeha. “U Noine je dane dvostruko prokletstvopoËivalo na Zemlji kao posljedica Adamovog prijestupa i ubojstva kojeje poËinio Kain.” (Ellen G. White, Conflict and Courage, str. 32)

Kako je svijet bio “proklet” i kakve su bile posljedice tog pro-kletstva? Postanak 3,17; 4,11.12; 5,29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prokletstvo zemlje zbog Adama sigurno da je obuhvaÊalo biljni svi-jet, zato πto se njegove posljedice vide u rastu i mnoæenju trnja i draËa.Posljedica je bila da su sva djela stvaranja bila pogoena prokletstvomzbog grijeha. Duh proroπtva u gornjem navodu kaæe vrlo jasno da pro-kletstvo nad Kainom nije bilo ograniËeno samo na njega, veÊ da jepoËivalo na cijelom svijetu.

Na nesreÊu, prokletstvo zbog grijeha se tu nije zavrπilo, jer se svijetsuoËio i s drugim prokletstvom, koje ga je potpuno unazadilo. To je,naravno, bio opÊi potop. “Jahve omirisa miris ugodni pa reËe u sebi:‘Nikad viπe neÊu zemlju u propast strovaliti zbog Ëovjeka, ta ËovjeËje sumisli opake od njegova poËetka; niti Êu ikad viπe uniπtiti sva æiva stvo-renja, kako sam uËinio.’” (Postanak 8,21)

Potop je uniπtio sustav natapanja kakav je Bog uspostavio prigo-dom stvaranja, odnoseÊi plodnu zemlju s jednoga kraja svijeta i stavljajuÊije na drugi. »ak i sada padaline nastavljaju ispirati tlo, liπavajuÊi gaplodnosti i umanjujuÊi æetvu koju donosi. Bog je milostivo obeÊao daviπe neÊe proklinjati zemlju, ali je tlo koje smo naslijedili daleko odplodne zemlje koju je Bog prvobitno stvorio.

»itajte retke u Rimljanima 8,19-22. Iako su ovo muËni tekstovi,na koji naËin su povezani s onim o Ëemu smo danas prouËavali? ©toje joπ vaænije, koju nadu moæemo naÊi u njima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

56

UTORAK 12. veljaËe

VLADAR OVOGA SVIJETA

“Jahve tad upita Satana: ‘Odakle dolaziπ?’ — “Evo prooh ze-mljom i obioh je.’” (Job 1,7)

“Budite trijezni i bdijte: vaπ protivnik, avao, obilazi kao riËuÊilav, traæeÊi koga da proædere!” (1. Petrova 5,8)

Kao πto smo veÊ vidjeli, mi pripadamo Bogu i stvaranjem i otku-pljenjem. Meutim, ne smijemo zaboraviti stvarnost postojanja Sotone,stvarnost velike borbe izmeu dobra i zla i stvarnost Sotoninih poku-πaja da izbori vlast nad svime πto je spremno da mu se pokori. Iako je,nakon kriæa, njegov poraz postao siguran, on se neÊe predati tiho imirno. Njegova srdæba i razorna sila, iako ograniËeni Boæjim djelovanjemu mjeri koju mi ne moæemo shvatiti, ne smiju se podcijeniti. Mi nesmijemo zaboraviti — iako nam prilike ponekad mogu izgledati mraËnei neugodne — da se prava borba vodi samo izmeu dvije sile: Kristovei Sotonine. Nema srednjega puta. I, kao πto znamo, velik dio ovogasvijeta svrstao se pod pogreπnu zastavu. Zar je onda Ëudno πto je svijettako uniπten i razoren?

»itajte retke u Ivanu 12,31; 14,30; 16,11 i Efeæanima 2,2;6,12. Koju vaænu istinu o stvarnom postojanju i moÊi Zloga izra-æavaju ovi redci?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Knjizi o Jobu donekle je uklonjena zavjesa koja skriva stvarnostvelikog sukoba izmeu dobra i zla, tako da moæemo vidjeti da Sotonadoista ima sposobnost Ëiniti velika zla u svijetu prirode. ©to god daznaËi izraz “knez ovoga svijeta”, jasno je da u toj ulozi Sotona i sadaima snaæan i razoran utjecaj na Zemlji. Ova istina nam daje joπ viπerazloga da shvatimo kako je svijet prirode u velikoj mjeri oπteÊen i damoramo biti vrlo paæljivi kad iz njega izvlaËimo pouke o Bogu. KonaËno,pogledajte kako je Charles Darwin pogreπno predstavio stanje u svijetu!

Na koji naËin moæete jasno sagledati razorni utjecaj Sotone uvaπem vlastitom æivotu? Zaπto su kriæ i obeÊanja povezana s njimnaπa jedina nada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

57

SRIJEDA 13. veljaËe

“MUDROST” OVOGA SVIJETA

Mi ljudi prikupili smo nevjerojatnu koliËinu znanja i informacija, aposebno tijekom posljednjih stotinu godina. Znanje i informiranost, me-utim, ne moraju istodobno biti i mudrost. Mi smo stekli i mnogo boljerazumijevanje svijeta prirode od onoga koje su naπi preci ikada imali.VeÊe razumijevanje ne mora biti isto πto i mudrost.

»itajte rijeËi u 1. KorinÊanima 1,18-21; 3,18-21. Kako semoÊne istine izraæene ovim redcima vide u naπe vrijeme, skoro dvijetisuÊe godina otkako su zapisane?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Toliko toga u ljudskom umu osporava Boæju rijeË. Bilo da je rijeËo Kristovom uskrsnuÊu, stvaranju svijeta ili bilo kojem Ëudu, ljudska se“mudrost”, Ëak i onda kad je potkrijepljena “znanstvenim Ëinjenicama”,mora nazvati “ludoπÊu” kad se usprotivi Gospodnjoj rijeËi.

Osim toga, kao πto je veÊ bilo reËeno, veliki dio danaπnje znanosti,posebno u pogledu nastanka svijeta i Ëovjeka, kreÊe iz Ëisto naturalistiËkeperspektive, iako je mnoπtvo vrhunskih znanstvenika u proπlosti —poput Newtona, Keplera, Galilea i mnogih drugih — vjerovalo u Boga ina svoj rad gledalo kao na pripomoÊ da se objasne Boæja djela stvaranja.Tako je Kepler rekao: “O, Boæe, ja mislim Tvoje misli prateÊi Tebe...”Jedan dio znanstvene zajednice danas ismjehuje takva shvaÊanja ovihvelikana.

Ima i takvih koji pokuπavaju naÊi prirodna objaπnjenja za Ëudesneizvjeπtaje iz Biblije, tvrdeÊi da su ih ljudi proπlih vjekova proglaπavali zaËuda samo zato πto nisu dovoljno poznavali prirodne zakone. Postoje,primjerice, mnoge naturalistiËke teorije koje pokuπavaju objasniti raz-dvajanje Crvenog mora. Prije nekoliko godina neki znanstvenik je πpeku-lirao da je Mojsije bio pod utjecajem droga, i da je samo zamislio da muje Bog dao Deset zapovijedi na kamenim ploËama.

Ma koliko takve teorije mogle zvuËati besmisleno, kad jednom od-bacite misao o Bogu i o nadnaravnom, morate pronaÊi neko drugo obja-πnjenje za sve ono πto je opisano u Bibliji, pa zato Pavao tako jasno iproroËanski najavljuje ludosti kojima Êe se neki baviti u ime znanosti.

58


O»I VJERE

Osmi psalam jedan je od najomiljenijih u Bibliji. Za Davida,Ëovjeka koji je duboko vjerovao u Boga, djela stvaranja govore oGospodnjem veliËanstvu i ljubavi. Koje posebne pouke David izvlaËiiz stvaranja, prema rijeËima koje je zapisao u osmom psalmu?UzimajuÊi u obzir πto mi danas znamo o stvaranju — o Mjesecu,zvijezdama i tako dalje — u usporedbi s onim πto su ljudi znali uDavidovo doba, zaπto nam njegove rijeËi izgledaju joπ znaËajnije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tek u posljednjih stotinu godina poËeli smo shvaÊati prostranstvosvemira i naπu beznaËajnost u usporedbi s njim. NemoguÊe je zamislitida netko poput Davida moæe pojmiti stvarnu veliËinu “nebesa” ukolikoo tome nije dobio objavu od Boga. Ako je on bio pun strahopoπtovanjau ona davna vremena, koliko bismo to mi morali biti danas, znajuÊi danas, usprkos beskrajnosti svemira, Bog voli ljubavlju koju ne moæemoniti zamisliti?

»itajte Psalam 19,1-4. ©to je David vidio na nebu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogi su gledali u noÊno nebo prepoznajuÊi Boæju veliËinu i ne-znatnost Ëovjeka, i hvalili Boga zbog Njegove brige o nama. Drugi su seusmjeravali na prisutnost zla u prirodi i optuæivali Boga za nedaÊe kojisu zapravo posljedica njihovih odluka ili Sotoninih djelatnosti.

Za vjernika djela stvaranja doista govore o Boæjoj brizi, Ëak i usredzla koje je unio Sotona. Ipak, koliko god da je snaæno svjedoËanstvostvorenog svijeta, to otkrivenje je nepotpuno, posebno zbog posljedicapada u grijeh i prokletstva koje je grijeh donio.

»itajte redak u Ivanu 14,9 i razmiπljajte o Isusu Kristu nakriæu. Zaπto kriæ uvijek mora biti najveÊa objava Boæje naravi ikaraktera?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

59

PETAK 15. veljaËe


“Bila sam upozorena (1890. godine) da Êemo od sada nadalje bitiizloæeni stalnom sukobu. Takozvana znanost i religija bit Êe suprot-stavljene jedna drugoj zato πto ograniËeni Ëovjek ne shvaÊa Boæju silui veliËinu. Pokazane su mi sljedeÊe rijeËi Svetoga pisma: ‘I izmeu vassamih diÊi Êe se neki koji Êe nauËavati opaku nauku da odvuku uËenikeza sobom!’ (Djela 20,30)” (Ellen G. White, Medical Ministry, str. 98)


1. Razmislite o “trostrukom prokletstvu” (Ellen G. White, Spir-itual Gifts, knj. 3, str. 88) koje Êe vladati na ovoj Zemlji (zbogAdamovog pada, zbog Kainovog grijeha i zbog opÊeg potopa). Na-gomilano djelovanje ovih prokletstava, koje se pogorπavalo tijekommnogih tisuÊa godina, znaËi da se naπ sadaπnji svijet potpunorazlikuje od onoga πto ga je Bog stvorio u poËetku. Zaπto, prematome, moramo biti vrlo oprezni kad na osnovi stanja u danaπnjemsvijetu izvlaËimo zakljuËke o tome kako je sve izgledalo u poËetku?

2. Razmislite o poslu koji obavlja znanost, posebno u podruËjunastanka svijeta. U prirodi nema etiketa koje bi nam govorile πtoto vidimo ili imamo u rukama. Znanost je potpuno ljudsko nastojanje,a ljudski um je ograniËen u svojem razmatranju i sklon da seodupire boæanskom autoritetu. Osim toga, Sotonin utjecaj se vrlosnaæno osjeÊa u prirodi, tako da se mnogo od onoga πto vidimo nemoæe uskladiti s objavom Boga u Bibliji. Zaπto je tako vaæno ukazativeÊe povjerenje Bibliji nego znanosti, posebno kad razmatramojedinstvene dogaaje prigodom stvaranja naπega svijeta?

3. Ne moæemo uvijek razumjeti zaπto postoji napetost izmeuBiblije i znanosti, ali Bog je mnogo mudriji od nas i stoga moramopriznati da u djelima stvaranja ima mnogo viπe tajni nego πto Êe ihznanost ikada moÊi objasniti. Zaπto bismo onda bili iznenaeni dapostoji neka vrsta sukoba izmeu biblijskih zapisa o nadnaravnimdogaajima i materijalistiËkog pristupa danaπnje znanosti?

4. Razmotrite navedene rijeËi Ellen G. White; na koje naËine seone ispunjavaju Ëak i u krilu naπe Crkve? Kako se boriti protivtakvih opasnih izazova naπem poslanju i naπoj vijesti — ali tako danikad ne odustanemo od naπe podrπke biblijskom nuku o stvaranju— da bi naπa Crkva ostala sigurno pribjeæiπte svima onima koji sebore s tim teπkim problemima?

5. »itajte retke u Rimljanima 11,33-36 i u Jobu 40,1.2.7.8.Koliko se moæemo osloniti na ljudsku mudrost kad pokuπavamo ra-zumjeti Boæje putove? Kako naÊi ravnoteæu izmeu znanosti i Biblije?

60

ObraÊenje pobunjenikaPrakash je bio maoistiËki terorist koji je æivio u dæunglama Azije. Iako

tek u dvadesetim godinama æivota, uspeo se do poloæaja zapovjednikapolitiËke partije u svom selu i okolnom podruËju. Bio je nauËen da muËi iubije svakoga tko ne slijedi tumaËenja njegove politiËke partije ili ne popu-sti njegovim zahtjevima. Njegova rijeË je bila zakon!

Napustio je svoj dom i æivio sa svojim odredima u planinskim dæun-glama. PljaËkali su okolna sela i terorizirali ljude. Kad bi trebali hranu ilinovac, pobunjenici bi jednostavno uπli u selo i uzeli ono πto su æeljeli.

Jednoga dana je Prakash sa svojim odredom uπao u Crkvu adventistasedmog dana s namjerom da ukrade novac od darova, terorizira vjernike ispali crkvu. Ali Bog je imao drugi plan. Kad je Prakash traæio od pastora damu preda novac od dara, pastor je hrabro odgovorio: “Uzmi Boæji novac; aliako predaπ svoj æivot Isusu, On Êe ga potpuno promijeniti.”

Prakash nije mnogo mario za pastorove rijeËi, ali neki iz njegovogodreda napustili su ga i pridruæili se AdventistiËkoj crkvi. Kad je Prakashrazgovarao s tim bivπim pobunjenicima, zamijetio je znaËajne razlike unjihovom karakteru. Moæe li Isus promijeniti i mene? pitao se.

Potom je Prakash otkrio radijsku emisiju na postaji Ashako Bani.Govornik je govorio o Isusu. Dok je Prakash sluπao, osjeÊao je da se njegovæivot mijenja, baπ kao πto je pastor rekao da Êe se dogoditi. Prakash jepostao svjestan da je æivot dragocjen i da stoga viπe ne moæe muËiti i ubijatiljude.

Znao je da mora napustiti pobunjenike, ali je dao zakletvu. “Odræisvoje obeÊanje ili Êeπ biti ubijen”, rekli su mu. Prakash je predao svoj æivotKristu i nije se bojao.

Jednoga dana je Prakash nazvao uredniπtvo AdventistiËkog radija usvijetu (AWR). Oni su proizvodili emisije koje su ga dovele Isusu. “Vjerujemu Isusa i znam da nauËavate iz Biblije”, rekao je. “Sluπam vaπe emisije, igovorim svojim prijateljima da ih sluπaju. Zbog vaπe emisije Boæja rijeË jedoπla u moje selo i svi ljudi iz okolice saznali su za pravog Boga.”

Prakash se nedavno krstio. Nakon πto je vidjela promjene u æivotusvojega sina, sada i njegova majka vjeruje u Isusa.

AdventistiËki radio u svijetu uËinkovito je sredstvo za dosezanje ljudikoji ni na koji drugi naËin ne bi mogli upoznati Isusa. Vaπi misijski darovipotpomaæu djelo AdventistiËkog radija u svijetu i druge emisije s Radosnomvijesti koje se Ëuju u svakom kutku svijeta.

Dowell Chow je predsjednik AdventistiËkog radija u svijetu (AWR)

61


Isus Krist hrani i odræava svijet“A moj Êe Bog ispuniti u Kristu Isusu svaku vaπu potrebu

raskoπno prema svom bogatstvu.” (Filipljanima 4,19)

Biblijski tekstovi: Hebrejima 1,3; Koloπanima 1,16.17; Job 42;Matej 5,45; 6,25-34; 10,28.

Bog odræava svoje djelo stvaranja na tako Ëudnovat naËin da sesvemir ponekad usporeuje sa strojem koji je Bog pustio u pogon.

Meutim, umjesto sa strojem, mnogo je bolja usporedba s glazba-lom na kojemu Bog izvodi prekrasnu skladbu. To znaËi da je neprestanozaokupljen odræavanjem svega πto je stvorio.

Niπta u svemiru ne postoji neovisno o Gospodinu. On je stvorio sveπto je stvoreno. “Sve je po njoj [RijeËi] postalo i niπta πto je postalo nijebez nje postalo.” (Ivan 1,3) I ne samo to, veÊ je Bog Onaj koji sveodræava. Upravo zato zaprepaπÊuje da je Onaj koji je sve stvorio i sveodræava, isti Onaj koji je bio raspet na kriæu za nas.

“Apostol Pavao, piπuÊi pod utjecajem Svetoga Duha, izjavljuje oKristu da je ‘u njemu sve stvoreno ... sve je stvoreno po njemu i zanjega. On je prije svega i sve se u njemu dræi u redu’. (Koloπanima1,16.17) Ruka koja odræava svjetove u prostoru, ruka koja dræi u sree-nom poretku i u neumornoj aktivnosti sve po cijelom Boæjem svemiru,to je ruka koja je za nas bila prikovana na kriæ.” (Ellen G. White, Odgoj,str. 119)

62


ODRÆAVATELJ

ProËitajte retke u Hebrejima 1,3 i u Koloπanima 1,16.17. Kojuulogu Krist ima u postojanju i odræavanju svemira?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZakljuËak je da Krist nastavlja svojom snagom odræavati svemir upostojanju. Svemir nije neovisan; njegovo postojanje ovisi o nepresta-nom ulaganju Boæje volje. Time se odbacuje deizam, filozofija koja tvrdida je Bog stvorio svijet tako da se moæe sâm odræavati, i da ga je ondaprepustio da se dalje razvija sam od sebe, ne posveÊujuÊi mu viπe nika-kvu brigu. Biblija odbacuje takve laæne pretpostavke.

Osim toga, Bog nije dio stvorenog svijeta koji i dalje neprestanoizgrauje, kao πto uËi laæna teorija panteizma (da su Bog i svemir jednote isto) ili panenteizma (da Bog proæima svemir kao da je svemir Njegovotijelo). Bog ne ovisi o svemiru ni na koji naËin. On je odvojen od sve-mira. On postoji i nastavlja postojati neovisno o svemu πto je stvorio.Svemir ovisi o Bogu, a ne Bog o svemiru.

»itajte retke u 1. KorinÊanima 8,6 i u Djelima 17,28. Kako jePavao opisao naπ odnos prema Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi ovisimo o Boæjoj sili koja sve odræava iz trenutka u trenutak, izdana u dan. ZahvaljujuÊi Njegovoj ljubavi mi nastavljamo postojati, dje-lovati i uspostavljati meusobne odnose. To se posebno odnosi na onekoji su se predali Bogu i koji su, poput apostola Pavla, “u Kristu” (2.KorinÊanima 5,17; Efeæanima 2,10; zapazite da ovi tekstovi ujedno upu-Êuju na stvaranje!). Isto je tako istina da su i oni koji odbacuju spasenjeipak ovisni o Boæjoj sili odræavanja. Daniel je to vrlo jasno rekao kad seobraÊao kralju Baltazaru: “A nisi dao slavu Bogu koji u svojoj ruci dræidah tvoj i sve tvoje putove.” (Daniel 5,23)

ImajuÊi sve to na umu, kako shvaÊamo stvarnost slobodne voljei slobodnog izbora? Zaπto su ti dijelovi naπeg postojanja tako vaæniu svemu πto vjerujemo?

..................................................................................................................................

63


VELIKODU©NA BOÆJA BRIGA

Tekst u Postanku 1,29.30 pokazuje da se Bog, kad je stvorio æivastvorenja, pobrinuo za njihovu hranu. Biljke, voÊe i sjemenke bile suhrana namijenjena i Ëovjeku i æivotinjama. Niπta nam nije reËeno omesojedima ili otimanju oko hrane. Velikoduπni Skrbnik stvorio je obi-lje hrane za svakoga i nije bilo nikakve potrebe za nasiljem i otimanjem.

Kakve li razlike kad se to stanje usporedi s opÊeprihvaÊenim mo-delom koji nudi teorija o evoluciji! Po njoj se ljudski æivot, zapravosvaËiji æivot, odræava samo nasilnim procesom istrebljivanja slabijih ipreæivljavanja najsposobnijih. Prva poglavlja Postanka niπta ne govore onekom takvom stanju u prirodi. Sasvim suprotno tome, ona opisujusvijet koji je od samog poËetka bio raj. Upravo zato Biblija kaæe, kad jeGospodin dovrπio stvaranje naπeg planeta: “I vidje Bog sve πto je uËinio,i bijaπe veoma dobro. Tako bude veËer, pa jutro — dan πesti.” (Postanak1,31)

»itajte retke u Postanku 2,8.9. ©to ove rijeËi govore o Boæjojposebnoj skrbi da zadovolji sve potrebe Adama i Eve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

VeÊ smo primijetili da se Bog pobrinuo za hranu svih svojih stvore-nja, ukljuËujuÊi i ljude. Sada vidimo da Bog ide i korak dalje. Ne samoda se pobrinuo za hranu u izobilju po cijeloj Zemlji, veÊ je pripremioposeban vrt za Adama i Evu, s drvetima koja su bila “pogledu zamamljivaa dobra za hranu” (Postanak 2,9). Svojom ljepotom i obiljem ukusnehrane vrt je svjedoËio o Boæjoj neizmjernoj ljubavi i milosti. Bio je to darmilosti zato πto Adam i Eva nisu uËinili baπ niπta da ga zasluæe. On imje bio darovan u izobilju.

Kao πto je ranije bilo reËeno, mi smo danas jako daleko od prvobit-nog stvaranja. Naπ svijet je bitno iskvaren. Niπta na svijetu nije poπtee-no tog razaranja. Ipak, usred sveg tog razaranja, po svijetu se moguvidjeti dokazi Boæje ljubavi i Njegove brige.

“Priroda je moÊna sila, ali Bog prirode raspolaæe neograniËe-nom silom. Njegova djela tumaËe Njegov karakter. Oni koji Ga ocje-njuju na temelju Njegovih djela, a ne na osnovi pretpostavki zna-menitih ljudi, vidjet Êe Njegovu prisutnost u svemu.” (Ellen G. White,The Signs of the Times, 13. oæujka 1884.) Pogledajte prirodu: nakoji naËin vidimo Boæju prisutnost u svemu?

..................................................................................................................................

64

UTORAK 19. veljaËe

ZLO U PRIRODI

Jedno od velikih pitanja koje sebi postavljaju svi koji vjeruju uBoga ljubavi jest pitanje zla; ne samo zla u ljudima, veÊ zla koje sedogaa u prirodi. Kako to da se u samoj prirodi dogaaju tako velika zla— poplave, suπe, potresi, uragani i sliËno — koja nanose toliko boli ipatnje ne samo ljudima, veÊ i æivotinjama? Kako razumjeti sve to? Akoje sve u Boæjoj vlasti, kako se mogu dogaati takva zla?

Jedna od najstarijih knjiga u Bibliji je Knjiga o Jobu, u kojoj sepostavljaju upravo ta pitanja i daje odgovor na njih.

ProËitajte 42. poglavlje Knjige o Jobu. Koje odgovore nalazimou tom poglavlju? Koja pitanja ostaju bez odgovora?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svatko tko je ikada Ëitao Knjigu o Jobu, zavrπio je Ëitanje s viπepitanja nego odgovora. Knjiga doista otkriva mnoge vaæne istine o velikojborbi izmeu dobra i zla (vidi i Otkrivenje 12,12), koje nam pomaæu dastvorimo kontekst u kojem Êemo bar donekle razumjeti podrijetlo zla.Scenarij velike borbe, meutim, ne objaπnjava svaku pojavu zla. Zapra-vo, objasniti zlo znaËilo bi, u odreenom smislu, naÊi opravdanje zanjegovo postojanje, a mi to ne æelimo niti moæemo. Velika borba moæeotkriti velika pitanja koja se kriju iza pojave zla, ali nama je teπkoobjasniti zaπto se dogodilo ovo ili ono.

Job nije razumio, a ni mi ne razumijemo zaπto se moramo suoËa-vati s katastrofama. Iako je sam Bog progovorio Jobu, nije mu daoodgovor na njegova pitanja, niti mu je objasnio zaπto je morao doæivjetisva zla koja su ga snaπla. On je jednostavno podsjetio Joba da postojezbivanja koja nadilaze naπu moÊ shvaÊanja i da se zato trebamo oslonitina Boga, kao πto je to Job i uËinio. Naπa iskustva su Ëesto sliËna; nedobivamo odgovore na svoja pitanja. Meutim, Knjiga o Jobu nam dajevaæan uvid u narav zla i pokazuje da Bogu nisu nepoznate naπe borbe.

Vratite se na uvodni dio pouke od subote i proËitajte navodEllen G. White. Kako nam te rijeËi pomaæu da se bolje suoËimo spitanjem zla, znajuÊi da je i sâm Bog stradao od njega?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

65


UPRAVLJANJE O©TE∆ENIM DJELIMA STVARANJA

»itajte rijeËi u Mateju 5,45 i Psalmu 65,9.10. Kako Bog djelujemeu djelima stvaranja da bi odræao biÊa koja je stvorio? ©to vamto govori o Boæjoj zainteresiranosti za stvoreni svijet?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nama je poznata svjetlost Sunca, a znamo i za kiπu, jer nam jeznanost dala svoja objaπnjenja procesâ koje ukljuËuje svaka od tih pojava.Meutim, sve su te pojave mnogo sloæenije nego πto nam to znanostmoæe objasniti. Nevidljivi Bog se aktivno brine za sve potrebe svojihstvorenja. Mi ne moramo razumjeti Njegove putove, ali znamo da je sveu Njegovoj vlasti. Kao πto vjeπt glazbenik moæe na svom glazbalu sviratitako da svu pozornost usmjeri na glazbu umjesto na glazbenika, tako iBog vlada djelima stvaranja tako da mi Ëesto vidimo samo red i veliËan-stvo svega πto je stvoreno. Istodobno moæda ne shvaÊamo da je Bog izasvega toga i da usmjerava dogaaje u skladu sa svojom voljom i odreujuÊida sve na kraju bude na dobro onih koji Ga vole (Rimljanima 8,28).

Koje sliËne pojave su opisane u sljedeÊim redcima: Postanak8,1; Izlazak 10,13; Brojevi 11,31?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjetar je poznata pojava i mi uglavnom znamo πto je izaziva. Meutim,u ovim se tekstovima vjetar pojavljuje u posebnim okolnostima. Takvevjetrove bismo mogli nazvati “vjetrovima providnosti”. Oni se pojavljujuu posebno vrijeme i na posebnom mjestu, obavljajuÊi posebne zadaÊe.Iako izgledaju prirodno, nevidljivi PokretaË ostvaruje svoje nakane sluæeÊise ovakvim pojavama u svijetu koji je stvorio.

U 2. o Kraljevima 20,9-11 vidimo jedno od najneobiËnijih Ëuda uBibliji. Odnos izmeu Sunca, Zemlje i duæine dana naizgled je neπtonajstabilnije i najpredvidljivije u ljudskom iskustvu. Zamislite reakcijudanaπnjeg znanstvenog svijeta kad bi se neπto takvo dogodilo u naπevrijeme. Ipak, moramo se upitati: “Zar je Jahvi iπta nemoguÊe?” (Postanak18,14) ©to nam to Ëudo i druga sliËna Ëuda trebaju reÊi o djelima stvara-nja i Boæjem djelovanju u njima? Upravo zato je tako vaæno steÊi znanjeo Bogu i osobno upoznati stvarnost Njegove ljubavi. Tako Êemo nauËitiosloniti se na Njega, iako ne moæemo razumjeti Njegovo djelovanje.

66


BOÆJA BRIGA O O©TE∆ENIM DJELIMA STVARANJA

“Pogledajte ptice nebeske! Niti siju, niti æanju, niti sabiru uæitnice, i vaπ ih Otac nebeski hrani. Zar vi niste mnogo vredniji odnjih?” (Matej 6,26)

»ak i kad su Adam i Eva zgrijeπili, i viπe nisu mogli ostati u Eden-skom vrtu, Bog se brinuo o njihovim neposrednim æivotnim potrebama(Postanak 3,21). Grijeh je donio i novu potrebu, potrebu za odjeÊom.Adam i Eva su se pokuπali pobrinuti za svoju odjeÊu, ali smokvino liπÊenije bilo zadovoljavajuÊe rjeπenje. Bilo je potrebno neπto bolje i Bog sepobrinuo za to u obliku koæe. Vaæno je da se Bog pobrinuo za njihovupotrebu, iako su pali u grijeh. To je joπ jedan primjer Boæje milosti kojase skrbi o nama ne gledajuÊi na naπu nedostojnost.

»itajte retke u Mateju 6,25-34. Koju znaËajnu poruku nam jeKrist uputio tim rijeËima? Kako da ih razumijemo suoËeni s ne-voljama i tragedijama koje su tako veliki dio naπeg æivotnog isku-stva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovo su vrlo vaæne rijeËi kojih se trebamo dræati cijelim srcem,duπom i umom, a posebno u vrijeme velikih stradanja, gubitaka i potreba.Isus je umro za nas, a ne za ljiljane u polju ili za ptice u zraku. Mimoæemo biti sigurni u Njegovu ljubav prema nama, bez obzira na okol-nosti u kojima se nalazimo. Ipak, kao πto svi znamo, okolnosti ponekadmogu biti straπne. Mi vidimo gladi, suπe, poplave, epidemije i smrtposvuda oko sebe, a krπÊani nisu imuni na te tragedije.

Bog svom narodu nije obeÊao æivot u raskoπi i bez boli, ali nam jeobeÊao da Êe se pobrinuti za naπe potrebe i da Êe nas ojaËati tako dase moæemo suoËiti sa svakim izazovom. Mi jednostavno ne smijemozaboraviti stvarnost velike borbe i da æivimo u greπnom svijetu.

»itajte redak u Mateju 10,28. Kako bi nam ove rijeËi, kad seËitaju zajedno s retkom za danas, mogle pomoÊi da se bolje nosimos Ëestim æivotnim poteπkoÊama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

67

PETAK 22. veljaËe


“Ipak, znanstvenici smatraju da mogu razumjeti Boæju mudrost,ono πto je On uËinio ili πto moæe uËiniti. Prevladava uvjerenje da je BogograniËen svojim vlastitim zakonima. Ljudi ili poriËu ili ignoriraju Nje-govo postojanje, ili misle da sve mogu objasniti, Ëak i djelovanje Nje-govog Duha na ljudsko srce, i viπe ne poπtuju Njegovo ime niti se bojeNjegove sile. Oni ne vjeruju u nadnaravno, i ne razumiju Boæji zakon iliNjegovu neograniËenu silu kojom u njima ostvaruje svoju volju. U svojojuobiËajenoj upotrebi izraz ‘zakon prirode’ sadræi ono πto su ljudi dosadotkrili u vezi sa zakonima koji upravljaju materijalnim svijetom; alikako je samo njihovo znanje ograniËeno, a kako je golemo podruËje ukojem Stvoritelj moæe djelovati u skladu sa svojim vlastitim zakonima,a da to bude potpuno neshvatljivo ograniËenim biÊima!” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 87)


1. ProËitajte pozorno gornji navod iz spisa Duha proroπtva. ©tose tu kaæe? Na koji naËin vidimo da se mnogi znanstvenici danasponaπaju upravo tako kao πto je sestra White nadahnuto predvidje-la?

2. Suvremena znanost mnogo bolje objaπnjava kroz prirodnepojave zaπto se neπto dogaa ili ne. Problem nije u prirodnim poja-vama ili zakonima, veÊ u shvaÊanju po kojem su ti zakoni i sredstvasve πto postoji, i ne postoji niπta drugo, a svakako ne nadnaravnesile iza njih. ©to je pogreπno u toj pretpostavci (upitajte se odaklesvi ti zakoni), i u Ëemu je takvo shvaÊanje protivno osnovnim uËe-njima Biblije?

3. Zaπto nam slika stvorenog svijeta kao glazbenog instrumen-ta daje mnogo jasniju sliku o Bogu i Njegovom odnosu prema djeli-ma stvaranja nego slika svemira kao stroja stavljenog u pogon?

4. Gdje joπ u Bibliji moæemo pronaÊi primjere da je Bog pokre-nuo posebne dogaaje koje ne moæemo jednostavno nazvati “pri-rodnim silama”? Pogledajte, primjerice, tekst u 1. o Kraljevima19,11.12.

68

Misijska sluæba vojsciKitoli je pionir Globalne misije u Demokratskoj Republici Kongo. Nje-

gova jedinstvena sluæba usmjerena je na pripadnike kongoanske vojske.Radio je u nekoliko vojnih tabora i doveo mnoge vojnike Kristu, ËestoupoπljavajuÊi motocikliste koji su vojno osoblje odvozili na evangelizacij-ske sastanke u njihovom podruËju.

Nedavno su se pioniri Globalne misije pridruæili pastorima mjesnihcrkava u Kongu kako bi dosegnuli narod Benija, grada koji se nalazi narubu guste πume i ima oko pola milijuna stanovnika. Nekoliko adventistasedmog dana æivi u ovom podruËju, a mjesna AdventistiËka misija naËinilaje plan za pokrivanje Ëitavog grada biblijskim prouËavanjima i molitvom, usklopu programa Globalne misije “Nada za velike gradove”. Pioniri Globalnemisije sastali su se u Beniju kako bi iπli od vrata do vrata, navijeπtaliEvanelje i pozivali ljude na biblijska prouËavanja. Odan svom pozivu, Kitolije usredotoËio svoje napore na dosezanje pripadnika vojske stacioniranih uBeniju. Sklopio je prijateljstva i dijelio svoju vjeru mnogim vojnicima. Kadasu organizirali evangelizacijske sastanke, Kitoli je zamoljen da propovijedau blizini vojnih baraka.

Nakon napora za pokrivanje grada biblijskim prouËavanjima i posje-tima, pioniri Globalne misije pridruæili su se mjesnim pastorima kako biodræali evangelizacijske sastanke na nekoliko strateπkih mjesta u gradu.Kitoli je odræavao sastanke blizu vojnih objekata. Mnogi vojnici su posjeÊi-vali njegova predavanja. Kad su predavanja zavrπena, viπe od 250 ljudi izgrada Benija donijelo je odluku za Krista i poËeli su se pripremati za krπte-nje. Jedan od njih bio je potpukovnik Sikiliza, kojeg su dotaknule porukenade i sile u Isusu Kristu. Sikiliza je u svojoj vojnoj odori istupio naprijedsa æeljom da se krsti. U svojem svjedoËanstvu prije krπtenja veliËao je Boæjevodstvo u svojem æivotu i zavjetovao se da Êe ostati vjeran svojoj novopro-naenoj vjeri.

Nakon evangelizacijskog niza Kitoli se vratio uobiËajenom radu, krozkoji doseæe πto je moguÊe viπe vojnika. Njegov cilj je snabdjeti Biblijamamnoge pripadnike vojske i omoguÊiti im prouËavanje biblijskih tema. On senada da Êe osnovati nekoliko crkava blizu vojnih baza.

Vaπi darovi za misiju pomaæu u odræavanju vjerniËkih skupina koje suosnovali pioniri Globalne misije u Kongu i po cijelom svijetu. Hvala vam πtosvojim darovima vjerno podupirete misiju AdventistiËke crkve!

Noah K. Musema je koordinator za AdventistiËku misiju u IstoËnojcentralnoafriËkoj diviziji sa sjediπtem u Nairobiju u Keniji

69

POUKA 9 23. veljaËe do 2. oæujka 2013.

Brak — dar iz Edena“I reËe Jahve, Bog: ‘Nije dobro da Ëovjek bude sam: naËinit

Êu mu pomoÊ kao πto je on.” (Postanak 2,18)

Biblijski tekstovi: Postanak 2,18-25; Marko 10,7-9; Efeæanima5,22-25; Matej 5,27-30; 2. KorinÊanima 3,18.

Razmislite o blagoslovima koje pruæaju sretan brak i ljubav u obite-lji. Kako su sretni oni koji su doæivjeli takvo iskustvo! Na nesreÊu,mnogim je ljudima brak donio iskustvo boli i gnjeva, umjesto radosti imira. Ali brak nije bio tako zamiπljen niti treba biti takav. Æalosnostanje mnogih brakova je snaæan dokaz izopaËenosti koju je grijeh do-nio ljudskom rodu.

“Bog je obavio prvo vjenËanje. Tako je Stvoritelj svemira bio uteme-ljitelj ove ustanove. ‘Æenidba neka bude u Ëasti.’ (Hebrejima 13,4) Brakje bio jedan od prvih Boæjih darova Ëovjeku, i jedna od dviju ustanovaπto ih je, nakon pada, Adam ponio sa sobom izvan rajskih vrata. Kad senjegova naËela uvide i sluπaju, brak je blagoslov, on Ëuva ËistoÊu i sreÊuljudskog roda, ispunjava Ëovjekove druπtvene potrebe i uzdiæe njegovutjelesnu, umnu i moralnu narav.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 46)

Kakvog li prekrasnog ideala! Pouka za ovaj tjedan razmatra nekanaËela na kojima se zasniva ova ustanova.

70


LO TOV

Iz prvobitnog bezdana Bog je stvorio naπ svijet nadnaravnom silomsvoje RijeËi. U cijelom izvjeπtaju o stvaranju sve je bilo “dobro”, sve dokcjelokupno djelo nije bilo dovrπeno; u tom trenutku je sve πto je Gospo-din stvorio bilo proglaπeno “veoma dobrim” (Postanak 1,31)!

Usred svega toga, meutim, za jedno je reËeno lo tov, to jest“nije dobro”. »itajte rijeËi u Postanku 2,18. ©to to nije bilo dobroi zaπto? Na koje zakljuËke vas navode ove rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sam Bog je ocijenio sve aspekte stvaranja kao “veoma dobre”, svedo vremena kad je stvorio Adama. U tom trenutku je Adam bio jedinoljudsko biÊe. Iako je bio naËinjen “na Boæju sliku”, u svojoj usamljenostinije mogao tu sliku odraæavati potpuno, kao odnos meu osobama Troj-stva. Trojstvo se, naravno, sastoji od Oca, Sina i Svetoga Duha. Prematome, Adamu je bio potreban netko sliËan njemu s kim Êe moÊi uspo-staviti odnos meusobne ljubavi i suradnje, odraæavajuÊi tako odnosljubavi koji vlada u Trojstvu.

ProËitajte retke u Postanku 2,19-21. Nakon kojeg svojeg djela jeBog uspavao Adama i od njegovog tijela stvorio æenu? Kako se Boæjeprethodno djelo moæe povezati s odlukom da stvori Adamu æenu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda se kljuË krije u rijeËima posljednjeg dijela dvadesetog retka.Kad je svim æivotinjama nadjenuo imena, Adam je primijetio da su sesve æivotinje pojavljivale u parovima, muπko i æensko, za razliku odnjega koji je bio stvoren kao samac. Mi moæemo biti sigurni da je Bogsve vrijeme planirao Adamu stvoriti æenu. Moæda je samo æelio da se uAdamu pojavi teænja, svijest da neπto nedostaje njegovom postojanju,svijest koja Êe uËiniti da joπ viπe cijeni dar koji Êe mu Gospodin dati kadmu bude stvorio æenu.

Razmotrite razliku izmeu ocjene “dobro”, kojom su ocijenjenadruga djela stvaranja i ocjene “nije dobro”, koja se odnosila naAdamovu usamljenost. ©to nam to govori o vrijednosti i vaænostimeusobnih odnosa? ©to biste mogli uËiniti da produbite postojeÊeodnose s ljudima?

71


ADAMOV SUPUTNIK U ÆIVOTU

Postanak 2,20 opisuje kako Adam daje imena æivotinjama i pomaæenam da shvatimo golemu provaliju koja dijeli Ëovjeka od drugih zemalj-skih stvorenja. »ak ni meu Ëovjekolikim majmunima nije se naπlostvorenje sliËno Adamu, jer Adam nije liËio na majmuna. To je vaænaËinjenica koju trebamo upamtiti, jer mnogi u naπem druπtvu podupiruuvjerenje da ljudi nisu niπta viπe nego visokorazvijeni majmuni. Mi ni-smo majmuni, i nijedan majmun nije bio niπta bolji æivotni suputnik zaAdama nego πto bi to bio nekome od nas.

»itajte retke u Postanku 2,21.22. Koje znaËenje ima naËin nakoji je Bog stvorio Adamu æivotnog druga?

..................................................................................................................................

Kao πto je Bog osobno oblikovao Adamovo tijelo od zemaljskogpraha, tako je osobno oblikovao i Evino tijelo, sluæeÊi se Adamovimrebrom. Rebro nije cijelo tijelo; prema tome, Bog se posluæio i dodatnimmaterijalom da dovrπi Evino tijelo. Moæda je i Evino tijelo naËinio odzemaljskog praha, kao πto je to uËinio s Adamovim. Meutim, Bog jeimao dobar razlog kad je naËinio Evu od Adamovog rebra. Da su njihdvoje bili stvoreni potpuno neovisno jedno od drugoga, to bi moglopokazivati da su po svojoj naravi potpuno neovisne jedinke. Meutim,zajedniËki dio tijela u obje osobe ukazivao je da se to dvoje treba sjedi-niti i biti “jedno tijelo”.

Kad je bila stvorena, Bog je Evu doveo Adamu da mu postane æivotnasuputnica (Postanak 2,18). Ona je bila naËinjena od Adama (Postanak2,22) i dana Adamu (Postanak 2,22). Postupak kojim je Bog stvorio Evujasno pokazuje da je Bog mogao naËiniti Adamu bilo kakvog æivotnogdruga koji mu je bio potreban. To je postalo vaæno kasnije, kad se AdamsuoËio s kuπnjom da li da se pridruæi Evi i okusi zabranjeni plod, ili dase osloni na Boga da mu nae novog æivotnog druga. Adam je imaodovoljno razloga da vjeruje da mu Bog moæe naËiniti novog druga, i toje njegov grijeh uËinilo joπ teæim.

»itajte redak u Postanku 2,23. Kako je Adam reagirao na poja-vu Eve?

..................................................................................................................................

Adam je bio tako ushiÊen kad je vidio Evu da je ispjevao pjesmu. Toje bila prva pjesma u Bibliji, a ona odraæava Adamovo oduπevljenjenjegovom æenom i bliskost njihovog odnosa. Ona mu je trebala biti rav-nopravna, πto je joπ jedan vid stvaranja koji je poremeÊen padom u grijeh.

72

UTORAK 26. veljaËe

IDEAL BRAKA

Poznati pisac William Faulkner jednom je brak nazvao “promaπa-jem”, napisavπi da je “jedini naËin da muæ ima malo mira u braku ... tajda se Ëuva æene i da se dræi πto je moguÊe dalje od nje, nadajuÊi se daÊe je nadæivjeti bar za nekoliko dana”. Kakvog li æalosnog opisa stanjau mnogim brakovima!

ProËitajte retke u Marku 10,7-9. Koji tekst je Krist naveo ovomprigodom? Koje znaËajke dobrog braka se mogu naÊi u ovim Kri-stovim rijeËima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prednosti napuπtanja roditeljskog doma da bi se osnovao novi doms izabranim braËnim drugom toliko su poznate da je jedva potrebno dase spominju. Problemi s obitelji braËnog druga jedan su od vodeÊihuzroka braËne nesloge. Meu prvim koracima koje treba poduzeti da bise stvorio sretan dom jest da se poπtuje samostalnost braËnog paraodvajanjem od doma u kojem su dotad æivjeli. U sluËaju da to nikakonije moguÊe, svakako se mora strogo poπtovati privatnost i bliskostbraËnih drugova.

Jedinstvo je druga znaËajka dobrog braka. Jedinstvo ne znaËi da sebraËni drugovi trebaju prestati sluæiti svojim mozgom, veÊ da se morajusjediniti u namjeri da uËine sve πto do njih stoji da usreÊe svog braËnogdruga i saËuvaju i unaprijede svoj brak.

Krist je naglasio trajnu narav braka. Brak nije privremeni odnos ukoji se ulazi po volji i iz kojega se izlazi po volji. To je odnos koji trebatrajati doæivotno. Oni koji nisu spremni sklopiti brak za cijeli æivot,trebaju odloæiti taj korak sve dok ne sazriju za takvu braËnu zajednicu.

»itajte retke u Efeæanima 5,22-25. Na koji naËin ovi redciotkrivaju naËela dobrog braka?

..................................................................................................................................

Prednost je svakog muæa da u svoj brak unese sebe cijeloga i da seposveti svojoj æeni, kao πto je i Krist cijeloga sebe posvetio svojoj Crkvi.Zauzvrat, æena treba poπtivati i voljeti svojega muæa i suraivati s njimu ostvarivanju zajedniËkih ciljeva. Ovo je i rjeπenje problema neslogekoju je grijeh unio u braËnu zajednicu. Poærtvovna ljubav treba dobitisvoj odgovor u poπtovanju iz ljubavi i osigurati zajedniËku sreÊu. Naπidomovi nam trebaju omoguÊiti da unaprijed okusimo radosti Neba.

73


»UVANJE DRAGOCJENOG BLAGA

Jedan od najljepπih primjera Boæje ljubavi prema ljudskom rodumoæe se vidjeti u Njegovom daru ljudske bliskosti i intimnosti. To jedoista prekrasan Boæji dar. Ipak, kao πto je sluËaj i sa svim ostalimBoæjim darovima, ni ovaj se ne dobiva bezuvjetno. To, zapravo, nije darkoji moæemo upotrebljavati kako god se nama dopada. Bog je ljudskojbraËnoj intimnosti postavio stroge granice: ona je ograniËena samo nabrak i brakom sjedinjene æivotne suputnike, na supruga i suprugu. Sveintimnosti izvan te zajednice su grijeh.

»itajte Matej 5,27-30. Pogledajte kako ozbiljno Isus pristupapitanju o kojem se ovdje raspravlja. Kako Isus objaπnjava πto jeprijestup sedme zapovijedi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko god bismo se æeljeli usredotoËiti na milost i opraπtanje kojeIsus nudi greπnicima, ne moæemo zaboraviti visoka moralna mjerila ko-ja nam je On prikazao svojim æivotom i uËenjem. Teπko je zamisliti daje Isus mogao oπtrije osuditi krπenje braËnog zavjeta nego πto je toovdje uËinio.

Izvaditi sebi oko koje te navodi na grijeh?! OdsjeÊi si desnu rukukoja je posegnula da uËini grijeh?! Ako je to potrebno da bi Ëovjek ostaoËist, onda je vrijedno toga; u protivnom ste u opasnosti da izgubitevjeËni æivot!

“Kad bi svi koji govore da sluπaju Boæji zakon bili slobodni odbezakonja, moja duπa bi odahnula; ali oni to nisu! »ak su i neki meuonima koji govore da dræe sve Boæje zapovijedi krivi za grijeh preljuba.©to bih mogla reÊi da probudim njihove otupjele osjeÊaje? Strogo primi-jenjena moralna naËela postaju sigurno utoËiπte duπi.” (Ellen G. White,Counsels on Health, str. 621, 622)

Koliko god da je oπtro ovo Isusovo upozorenje, ne smijemozaboraviti sluËaj æene uhvaÊene u preljubu (Ivan 8,1-11). KakonaËiniti pravu ravnoteæu izmeu poπtovanja mjerila o kojima je Isusgovorio u spomenutim redcima i pokazivanja milosti i suÊuti premaonima koji su pali, kao πto nam je to Isus pokazao u ovom dogaa-ju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

74


BRAK KAO SLIKA CRKVE

Meu onima koji prouËavaju Bibliju dobro je poznato da se i uStarom i u Novom zavjetu brak upotrebljava kao simbol odnosa izmeuBoga i Njegovog zavjetnog naroda. Upravo se zato u mnogim prilikamaBiblija sluæi slikom nevjerne æene da prikaæe otpalu Crkvu u vrijemestarog Izraela. U Izlasku je Gospodin rekao svojem narodu da ne stupani u kakve bliske odnose s krivoboæaËkim narodima, jer su oni bilimoralno iskvareni te bi povukli Izraelce za sobom u nemoral i otpad.

»itajte retke u Izlasku 34,15.16. Kojom slikom se Gospodinposluæio u ovom posebnom upozorenju? Kako se ta opomena moæerazumjeti kad se uzme u obzir da je Boæji narod “vjenËan” s Gos-podinom (vidi Jeremija 3,14)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U isto vrijeme slika Crkve kao Kristove zaruËnice ukazuje na jedin-stvo vjernika s Kristom, posebno kad se shvati u kontekstu biblijskogideala za brak — sjedinjenja jednog muπkarca i jedne æene u ljubavi ipoærtvovnosti.

»itajte retke u Efeæanima 5,28-32 i Otkrivenju 19,5-9. ©to nasoni uËe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim redcima se odnosi u okviru idealnog braka usporeuju sodnosom izmeu Boga i Njegovog naroda. Bog poziva svoj narod da Muse pridruæi i uspostavi s Njime odnos ljubavi. To je zadivljujuÊa slikaBoæje zainteresiranosti za Njegov narod i prikaz Njegove æelje da uspo-stavi zajedniπtvo s nama.

75

PETAK 1. oæujka


Pravilno razumijevanje morala, posebno morala u odnosu suprot-nih spolova, na mnogo je naËina usko povezano s pravilnim shvaÊanjemnaπeg podrijetla. Primjerice, evolucionistiËka filozofija ne pruæa odgo-varajuÊu osnovu za bilo kakvu vezu izmeu intimnih odnosa i morala.Æivotinje imaju mnogo raznih sustava za dobivanje potomstva. Nekevrste su poligamne, a mnoge su promiskuitetne. Neke vrste su preteæitomonogamne, ali su istraæivanja pokazala da samo izgleda da su mono-gamne, iako to zapravo nisu. Kod mnogih vrsta æenka donosi na svijetskupinu potomaka koji imaju nekoliko oËeva. Bez objektivnog moralnogsustava koji smo dobili od svojega Stvoritelja mi ne bismo imali nika-kvog temelja da ocijenimo neko ponaπanje s podruËja spolnosti kaomoralno ili nemoralno. Suvremena nastojanja da se ozakone homosek-sualne veze potvruju ovu tvrdnju. BraËna se veza moæe pravilno razu-mjeti i ocijeniti samo u svjetlosti Boæjeg stvaranja.

“I u Starom i u Novom zavjetu braËnom vezom predstavlja se njeænai sveta zajednica koja postoji izmeu Krista i Njegovog naroda. Kristovorazumijevanje radosti svadbenih sveËanosti upuÊuje na radost onogaDana kad Êe On dovesti svoju zaruËnicu u OËev dom i kad Êe otkupljenis Otkupiteljem sjesti na veËeru svadbe Janjetove.” (Ellen G. White, Isu-sov æivot, str. 110)


1. Darvinizam odbacuje sve πto liËi na biblijsko djelo stvaranja.Koja pravila za intimne odnose i stjecanje potomstva propisujedarvinizam, ako ih uopÊe propisuje, i koliko se ona razlikuju odbiblijskog ideala?

2. Koje biblijske primjere sretnog braka i doma moæete navesti?Navedite i neki biblijski primjer nesretnog braka i doma! ©to moæe-mo nauËiti i od jednih i od drugih?

3. Razmotrite opis idealne æene u Izrekama 31,10-31. Kakavtreba biti muæ takve æene?

4. Na koji naËin vaπa mjesna crkva moæe biti mjesto koje po-tvruje i jaËa ideale sretnog braka? ©to bi vaπa crkva mogla prakti-Ëno uËiniti da postigne taj cilj?

76

Mali projekti — veliki utjecajDio naπih misijskih darova odvaja se za financiranje malih misijskih

projekata po cijelom svijetu. Ti darovi se odvajaju od izdaπnijih darovatrinaeste subote. Dva primatelja izvijestila su o tome kako su iskoristilidarove za posebne projekte kako bi dosegnuli ljude u svojim zajednicama.

U Egiptu æivi manje od 750 adventista sedmog dana, a to je zemlja spreko 80 milijuna stanovnika. Velika veÊina EgipÊana su muslimani. Tije-kom islamskog svetog mjeseca Ramadana, vjerni muslimani poste tijekomdana, a post prekidaju samo veËernjim obrokom nakon zalaska sunca.IzraæavajuÊi gestu dobre volje, AdventistiËka crkva je organizirala veËernjeobroke tijekom Ramadana za Ëlanove muslimanske zajednice. Pozvali su imnogo adventista sedmog dana i istaknutih krπÊana kako bi se druæili smuslimanskim gostima.

Na obrok je doπlo viπe od dvadeset neadventista, ukljuËujuÊi vladinogpomoÊnika ministra, generala, policijskog pukovnika, predstavnike iz dvijupolitiËkih stranaka, vou egipatske organizacije za ljudska prava i novinare.Nakon obroka su gosti izrazili zahvalnost i dobru volju prema AdventistiË-koj crkvi. Neki su rekli da prije tog dogaaja nikad nisu Ëuli za adventistesedmog dana.

Predsjednik Egipatske misije Llewellyn Edwards obratio se uzvanicima,rekavπi kako je æivot meu muslimanima promijenio njegovo razumijevanjemuslimana, od straha stvorenog zbog izloæenosti zapadnim medijima — uprijateljstvo i gostoljubivost. “Muslimani su ljudi koje treba voljeti”, rekaoje.

Darovi za male misijske projekte pomogli su u izgraivanju mostarazumijevanja izmeu krπÊana i muslimana u vaænom politiËkom srediπtuislamskog svijeta.

Na drugom kraju planeta leæi mala juænopacifiËka otoËna dræava NovaKaledonija. NajistoËniji otok ove dræave je Maré, koji se proteæe 30 kilome-tara od jedne do druge obale. Nalazi se gotovo 1.600 kilometara istoËno odAustralije i dom je za oko 6.000 ljudi.

U srpnju 2011. godine pastor Jean-Noël Adeline odræao je niz evan-gelizacijskih predavanja djelomiËno sponzoriranih darovima za male projek-te. Oko 200 stanovnika doπlo je iz svih dijelova otoka na evangelizacijskapredavanja. Nakon odræanih predavanja mala skupina od deset ljudi poËelase sastajati subotom i pripremati se za krπtenje.

OtoËani i Misija Nova Kaledonija krenuli su odvaæno prema cilju iz-gradnje bogomolje kako bi njihovi vjernici kao njeæne nove biljke mogliuzrasti u snaæna stabla i ukorijeniti se u jednom od najdaljih kutaka svije-ta.

Novi vjernici na otoku Maré u Novoj Kaledoniji zahvaljuju vam πtoprilaæete svoje misijske darove i pomaæete im da otkriju Boæju nakanu zanjihove æivote.

77

POUKA 10 2. do 9. oæujka 2013.

Upraviteljska sluæba i okoliπ“I blagoslovi ih Bog i reËe im: ‘Plodite se i mnoæite i napu-

nite zemlju, i sebi je podloæite! Vladajte ribama u moru i ptica-ma u zraku i svim æivim stvorovima πto puze po zemlji.’” (Posta-nak 1,28)

Biblijski tekstovi: Psalam 8; Postanak 2,15; Otkrivenje 4,11;Izlazak 20,8-11; 1. KorinÊanima 6,19.20.

“Svijet u kojem æivimo dar je ljubavi od Boga Stvoritelja, od Onogakoji je stvorio ‘nebo i zemlju, mora i izvore voda’ (Otkrivenje 14,7). Uokvir tog djela stvaranja On je smjestio ljude, doveo ih u odnos sasobom, drugim ljudima i s okolnim svijetom. Prema tome, kao krπÊanimi smatramo da je Ëuvanje i njegovanje æivotne sredine usko povezanos naπom sluæbom Njemu. ...

Poπto su ljudsko siromaπtvo i propadanje æivotne sredine uskopovezane pojave, mi se zavjetujemo da Êemo popravljati kakvoÊu æiv-ljenja svih ljudi. Naπ cilj je odræivi razvoj prirodnih izvora istodobno sazadovoljavanjem ljudskih potreba. ...

ObavljajuÊi tu zadaÊu mi potvrujemo da smo Ëuvari Boæjih djelastvaranja i vjerujemo da Êe se potpuno obnavljanje prirode dovrπiti tekkada Bog bude sve nanovo stvorio.” (Iz izjave o oËuvanju æivotne sredineBriga za stvoreno (Caring for Creation), koju je objavila Generalna kon-ferencija KrπÊanske adventistiËke crkve)

78

NEDJELJA 3. oæujka

ADAMOVA VLAST PRIGODOM STVARANJA

Prema rijeËima iz Postanka 1,26, Adam je imao vlast nad svimstvorenjima u moru, na kopnu i u zraku. Vlast je obuhvaÊala brigu osvim tim stvorenjima. Niπta nije bilo reËeno o vlasti nad silama prirode,veÊ samo nad stvorenjima. Prema ovom tekstu, ova vlast je bila sveopÊa:Adam je trebao biti vladar ove Zemlje.

»itajte ponovno Psalam 8. Kako je David odgovorio na Ëastkoju je Bog ukazao ljudima? ©to znaËi da smo dobili “Ëast i slavu”,posebno u kontekstu ljudske vlasti nad Zemljom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U skladu s rijeËima u Postanku 2,19, jedna od Adamovih prvihzadaÊa bila je nadjenuti nazive svim æivotinjama. Imena su imala velikoznaËenje u biblijska vremena. NeËije ime predstavljalo je njega samogai vrlo Ëesto i njegov druπtveni ugled. Vlast da nadjene imena pticama iæivotinjama bila je potvrda Adamovog vladarskog poloæaja nad æivotinja-ma.

»itajte rijeËi u Postanku 2,15. Na koji se naËin ovdje pokazalonaËelo upraviteljske sluæbe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Adamu je bila dodijeljena zadaÊa da se brine o Edenskom vrtu, daupravlja njime i skrbi se o svim njegovim potrebama. Hebrejska rijeËkoja je ovdje spomenuta znaËi da je trebao “πtititi” vrt, “bdjeti nad”njime. Edenski vrt je bio Boæji dar Adamu, izraz Njegove ljubavi. Adamuje bila povjerena odgovornost nad vrtom, πto je drugi primjer vlasti kojuje Adam primio prigodom stvaranja.

Kako naπe prihvaÊanje Boga kao Stvoritelja, drugim rijeËimanaπe prihvaÊanje cjelokupnog izvjeπtaja o stvaranju, utjeËe na naËinna koji postupamo prema svojoj æivotnoj sredini? Zaπto nas pri-hvaÊanje odgovornosti upravitelja treba zaπtititi od ravnoduπnostiprema æivotnoj sredini i, s druge strane, od fanatiËne predanostiËuvanju postojeÊeg stanja?

..................................................................................................................................

79

PONEDJELJAK 4. oæujka

BRIGA O DRUGIM STVORENJIMA

“Ta moje su sve æivotinje πumske, tisuÊe zvjeradi u goramamojim.” (Psalam 50,10) ©to u ovim rijeËima govori o naπoj upravi-teljskoj sluæbi na Zemlji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»itajte redak u Otkrivenju 4,11. Kako se ove rijeËi korjenitorazlikuju od opÊeprihvaÊenog ateistiËkog shvaÊanja da priroda ne-ma Stvoritelja, da je nastala sasvim sluËajno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Stvaranje æivotinja nije bilo ni sluËajno ni nenamjerno. Bog ih jestvorio namjerno. Njegova je volja bila da one postoje, i to naËelo trebausmjeravati naπe ponaπanje prema njima (vidi Izlazak 23,5.12; Izreke12,10; Luka 14,5).

Doista, surovost prema æivotinjama ili ravnoduπnost prema njiho-vim patnjama opÊeprihvaÊeni su simptomi æivËane rastrojenosti. Osno-vane su i mnoge udruge za unaprjeenje dobrog ponaπanja prema æivo-tinjama, i treba biti tako, zar ne?

Meutim, u isto vrijeme su neki ljudi otiπli tako daleko da su poËelitvrditi da ljudi zapravo nisu niπta dragocjeniji od drugih æivih biÊa i danemaju prava ni na kakve prednosti. Ovaj pogled je po mnogoËemuposljedica prihvaÊanja darvinistiËkog sustava razmiπljanja. Uostalom,ako su ljudi i æivotinje odvojeni na ljestvici evolucijskog razvoja samovremenom i mjestom, zaπto bismo mi kao ljudi bili neπto posebno?Jedan filozof je Ëak poËeo tvrditi da neka ptica ili Ëak riba ima viπe“osobnosti” od novoroenËeta. Koliko god Ëudno ta zamisao moæe zvu-Ëati, ona se moæe izvuÊi iz evolucionistiËkog tumaËenja ljudskog podri-jetla.

Naravno, takve zamisli nemaju uporiπte u Bibliji. Ljudi imaju pose-bno mjesto u Boæjem planu (vidi Postanak 3,21; Izlazak 29,38; Levitskizakonik 11,3).

Pokuπajte sagledati sve iz ugla evolucionizma: razmotrite sverazloge zaπto ljudi nemaju pravo na bolje postupanje od drugihstvorenja na Zemlji. ©to vam to govori o tome koliko su naπe pola-zne pretpostavke znaËajne za donoπenje konaËnih zakljuËaka?

80

UTORAK 5. oæujka

SUBOTA I »OVJEKOVA ÆIVOTNA SREDINA

Kao πto smo veÊ vidjeli, upraviteljska sluæba je usko povezana sastvaranjem u pogledu naËina na koji se brinemo o planetu. Naπe shvaÊa-nje stvaranja utjeËe na naπe shvaÊanje odnosa koji trebamo imati premadjelima stvaranja.

Za neke, stvoreni svijet treba eksploatirati, iskoristiti, Ëak i oplije-niti u onoj mjeri u kojoj to zadovoljava naπe æelje i potrebe. Drugi se,suprotno tome, poËinju klanjati djelima stvaranja (Rimljanima 1,25).KonaËno, biblijski pogled nam daje uravnoteæeno shvaÊanje naπeg odnosaprema svijetu i svemu πto je Gospodin stvorio za nas.

»itajte retke u Izlasku 20,8-11. ©to nas u ovoj zapovijedi pod-sjeÊa na naπu upraviteljsku duænost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je postavio sedmi dan, dan odmora, kao podsjetnik na svojedjelo stvaranja i oblikovanja svijeta. OdmarajuÊi se toga dana, postaje-mo svjesniji odnosa prema Stvoritelju i Njegovom djelu stvaranja. Svet-kovanje subote naglaπava vaænost naπeg ukljuËivanja u djelo stvaranja.

UkazujuÊi nam na Ëinjenicu da je Bog stvorio svijet u kojemu æivi-mo, subota je stalni podsjetnik da nismo potpuno neovisna stvorenja,slobodna Ëiniti πto god æelimo u odnosu na druge ljude i svijet oko sebe.Subota nas treba nauËiti da smo doista upravitelji Boæjih darova i da tasluæba donosi i odgovornosti. I, kao πto se vidi iz same zapovijedi,odgovornost ukljuËuje i postupanje prema onima koji su “ispod” nas.

Razmislite o tome kako se ponaπate prema drugim ljudima, aposebno prema onima nad kojima imate neku vrstu vlasti. Postu-pate li prema njima s uvaæavanjem, poπteno i njeæno? Ili koristiteprednost koju imate nad njima? Ako je u pitanju ovo drugo, ondaimajte na umu da Êete jednoga dana morati dati odgovor za svojeponaπanje.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

81

SRIJEDA 6. oæujka

»UVARI SVOJEGA ZDRAVLJA

Kao πto smo prouËavali tijekom cijelog tromjeseËja, Boæje prvobit-no djelo stvaranja bilo je dobro, Ëak i veoma dobro. Sve je iziπlo izNjegove ruke u savrπenom stanju. Nije bilo bolesti, slabosti niti smrti.Suprotno evolucionistiËkom modelu — u kojemu bolesti, slabosti i smrtpredstavljaju sredstvo za usavrπavanje — bolesti su se pojavile tek na-kon pada u grijeh. Prema tome, mi moæemo shvatiti biblijski nauk ozdravlju i izljeËenju samo u kontekstu Boæjeg stvaranja.

»itajte retke u 1. KorinÊanima 6,19.20. Kakva je naπa od-govornost pred Bogom kad je rijeË o brizi za naπe tijelo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naπim tijelom upravlja mozak, a upravo preko mozga Sveti DuhutjeËe na nas. Ako æelimo odræavati vezu s Bogom, moramo se brinutio svojemu tijelu i mozgu. Ako ne Ëuvamo svoje tijelo, time uniπtavamosami sebe — i tjelesno i duhovno. U skladu s ovim redcima, cijelopitanje zdravlja i naËina na koji se odnosimo prema svojem tijelu —koje je “Boæji hram” — postaje moralno pitanje koje ukljuËuje vjeËneposljedice.

Briga o zdravlju je æivotno vaæan dio naπeg odnosa s Bogom. OËito,neki aspekti zdravlja su izvan naπe moÊi. Svi mi imamo oπteÊene gene,svi smo izloæeni nevidljivim kemijskim utjecajima i drugim πtetnimtvarima, svi smo u opasnosti od tjelesnih ranjavanja. Bog sve to dobrozna. Meutim, onoliko koliko je to u naπoj moÊi, moramo uËiniti sve πtomoæemo da njegujemo svoje tijelo i saËuvamo zdravlje.

“Neka se nitko od onih koji sebe smatraju poboænima ne odnosiravnoduπno prema zdravlju svojega tijela, neka nitko ne vara samogasebe da neumjerenost nije grijeh i da ne utjeËe na duhovnost. Postojiuska veza izmeu tjelesne i moralne naravi. Moralna mjerila se uzdiæuili sniæavaju naπim tjelesnim navikama. ... Svaka navika koja ne unapre-uje zdrav rad ljudskog organizma, sniæava viπe i plemenitije sposob-nosti.” (Ellen G. White, Review and Herald, 25. sijeËnja 1881.)

82

»ETVRTAK 7. oæujka

NA»ELA UPRAVITELJSKE SLUÆBE

“Svaki dobar dar, svaki savrπen poklon dolazi odozgo, od Stvo-ritelja zvijezda, u koga nema ni promjene, ni zasjenjenja zbog mije-ne.” (Jakov 1,17) Kako nam ovaj redak pomaæe da postavimo teme-lje biblijskog sustava upraviteljske sluæbe?

»esto smo skloni vezivati upraviteljsku sluæbu uz novËana pitanja.Meutim, kao πto smo vidjeli tijekom ovog tjedna, bez obzira na tobavimo li se novcem, svojom æivotnom sredinom ili svojim zdravljem,uvijek se suoËavamo s naËelima dobre upraviteljske sluæbe, koja suutemeljena na stvaranju. Na kraju krajeva, buduÊi da je Bog naπ Stvo-ritelj i buduÊi da je sve πto imamo dar od Njega, mi smo obvezni predNjime biti dobri upravitelji svega πto nam je povjereno.

»itajte retke u Mateju 25,14-30 da biste vidjeli kako ova us-poredba opisuje nagradu namijenjenu dobrom upravitelju. ©to nasova usporedba uËi o naËelima upraviteljske sluæbe uopÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svojim slugama Krist je povjerio ‘svoju imovinu’ — ono πto valjaupotrijebiti za Njega. On je dao svakom Ëovjeku njegov posao. SvakiËovjek ima svoje mjesto u vjeËnom nebeskom planu. Svaki treba raditizajedno s Kristom na spasenju duπa. Isto je tako sigurno da nam jepripremljeno mjesto u nebeskim stanovima, kao πto je sigurno da namje ovdje na Zemlji odreeno posebno mjesto da radimo za Boga.” (EllenG. White, Isusove usporedbe, str. 219)

©to ste uËinili s darovima koji su vam povjereni? Imajte naumu da “svaki dobar dar, svaki savrπen poklon dolazi odozgo, odStvoritelja zvijezda”. Koje odluke trebamo donijeti kako bismo seosposobili upotrijebiti Boæje darove u sluæbi Njemu i bliænjima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

83

PETAK 8. oæujka


“Kristovi sljedbenici su otkupljeni da sluæe. Naπ Gospodin govorida je sluæba istinski cilj æivota. Sam je Krist bio radnik i zato svimsvojim sljedbenicima odreuje æivot sluæbe — sluæbe Bogu i bliænjima.Ovdje je Krist iznio svijetu uzviπenije shvaÊanje æivota nego πto ga jesvijet ikada Ëuo. Kad æivi da bi sluæio drugima, Ëovjek uspostavlja vezus Kristom. Tako zakon sluæbe postaje karika koja nas povezuje s Bogomi naπim bliænjima.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 219)


1. Neki svjetovni ljudi su izjavili da se vrijednost æivota neodreuje po tome je li dostojan Ëovjeka, veÊ po tome koliko jeugodan. Po tome bi vrijednost æivota mladog, zdravog majmuna bilamnogo veÊa od æivota starijeg intelektualca koji je obolio od nekebolesti.

Primjerice, proËitajte navod iz knjige Australca Petera Singera,koji se zalaæe da u nekim sluËajevima æivotinje trebaju uæivatiprednost pred Ëovjekom: “Umjesto da se brinu o Ëuvanju svakogæivota, ... oni koji prosvjeduju protiv pobaËaja — iako se redovitogoste tijelima piliÊa, janjaca i teladi — pokazuju samo pokvarenubrigu o æivotu pripadnika naπe vrste. Jer, prilikom bilo kakvogpoπtenog usporeivanja moralno bitnih znaËajki kao πto su racio-nalnost, samosvijest, autonomija, zadovoljstvo, bol i tako dalje;tele, prase i pile Êe se naÊi daleko ispred fetusa u bilo kojemstupnju trudnoÊe. A ako usporeujemo s fetusom mlaim od trimjeseca, riba bi pokazala veÊi stupanj svijesti.” (P. Singer, Writingson an Ethical Life, str. 156)

Naravno, Singer je evolucionist; prema tome vjeruje da ne postojenikakve kvalitativne razlike izmeu Ëovjeka i æivotinje. Mi smo sejednostavno razvili neπto drukËije od njih i to je sve.

©to je potpuno pogreπno u ovoj slici svijeta? Kako bismo mikao krπÊani morali reagirati na takvu vrstu razmiπljanja?

2. ProuËite joπ jednom dijelove izjave Generalne konferencijeAdventistiËke crkve o naπoj æivotnoj sredini s poËetka ove pouke.Posebno obratite pozornost na dijelove koji se odnose na vezu izmeustvaranja i naπe æivotne sredine. Kako nas pravilno shvaÊanjestvaranja moæe saËuvati od odlaæenja u obje krajnosti?

84

Srce puno zahvalnostiIako je Ujjal mlad Ëovjek, srËana bolest je ostavila trajne posljedice na

njemu te je patio od kroniËnog umora i naglih nesvjestica. Nije mogao raditiniti voziti bicikl.

Jednoga dana je Ujjalov prijatelj Panalal rekao Ujjalu da je saznao zaIsusa te da je poËeo uËiti o svemoÊnom Bogu ljubavi kojega oboæavajukrπÊani. Panalal je pozvao Ujjala na sastanak u svoj dom. Ujjal je doπao,nadajuÊi se da Êe ga Bog krπÊana izlijeËiti. Sluπao je pozorno dok je Gopal,pionir Globalne misije, objaπnjavao kako Bog opraπta naπe grijehe ako vje-rujemo i zatraæimo Ga to.

Kada je Gopal dovrπio svoje izlaganje, pozvao je one koji imaju poseb-ne potrebe za molitvu da ustanu. Ujjal je ustao. Gopal je upitao koja jenjegova molba za molitvu, a Ujjal je opisao svoj problem sa srcem. Ujjal jepognuo svoju glavu dok se Gopal molio. U jednom trenutku Ujjal je osjetiokako kroz njega prolazi posebna snaga. Rekao je Gopalu da vjeruje da jeizlijeËen i da æeli postati krπÊaninom.

Gopal je doπao u Ujjalov dom kako bi s njime prouËavao Bibliju. Usko-ro su Ujjal, njegovi roditelji i njegova dva mlaa brata prihvatili Isusa kaosvojega Spasitelja.

Obitelj je pohaala mjesnu adventistiËku crkvu u gradu, ali Ujjal jeæelio podijeliti svoju vjeru s drugima koji su æivjeli u obliænjem selu. BuduÊida su njegovi problemi sa srcem nestali, Ujjal je sjeo na svoj bicikl, odvezaose u obliænje selo i poËeo propovijedati Radosnu vijest. Susreo je Ëovjekas kroniËnim æeluËanim tegobama i rekao mu: “Znam tko te moæe izlijeËitibez lijekova!” IspriËao je Ëovjeku o Isusu i predloæio mu da se pomoli zanjega. Pozvao je i pastora Gopala da se mole za tog Ëovjeka. Uskoro je tajËovjek sa svojom obitelji prihvatio Isusa kao svojega Spasitelja i zatraæili suda se krste.

Ujjal je zamolio svoju obitelj da otvore vrata njihovog doma za odræava-nje molitvenih sastanaka. Drugi stanovnici sela promatrali su obitelj i vi-djeli promjene u njihovom æivotu. Jedan po jedan, muπkarci kao glave obi-telji i ostali Ëlanovi obitelji pozivali su svoje susjede da prime Ujjala i da mudopuste da se moli za njih. Kako su ljudi saznavali za Isusa, poËeli sudolaziti na biblijska prouËavanja i pripremati se za krπtenje.

Ujjal je postao evanelist laik i do sada je doveo Kristu viπe od pedesetljudi u tom selu. PoËeo je raditi i u drugom selu, gdje joπ viπe ljudi saznajeza svemoÊnog Boga ljubavi i prihvaÊa Isusa za svojega Gospodina.

Naπi misijski darovi potpomaæu djelo radnika Globalne misije kao πtosu Gopal i Ujjal u Juænoj Aziji i mnogi drugi diljem svijeta.

Gopal, Ujjal i stotine drugih poput njih rade kao pioniri Globalnemisije i evanelisti laici u podruËju Kalkute u Indiji

85


Subota — dar iz Edena“Sin je ËovjeËji uistinu gospodar subote.” (Matej 12,8)

Biblijski tekstovi: Postanak 2,1-3; Hebrejima 4,3.4; Ponovljenizakon 5,12-15; Ezekiel 20,12; Marko 2,27.28; 2. Petrova 3,3-7.

Pri kraju πestoga dana djelo stvaranja je bilo dovrπeno (Postanak2,1.2). Svijet je bio oblikovan kao mjesto pogodno za stanovanje, ispu-njeno æivim stvorenjima. Adam i Eva su bili stvoreni “na Boæju sliku”dobivπi na dar prekrasan, obilno snabdjeven vrt za æivot u njemu. Sklo-pili su prvi brak i uspostavili prvi dom. Bog je bio zadovoljan svime πtoje stvorio. Ali joπ neπto je pridodano ovom raju: sedmi dan, dan odmora,subota (vidi Postanak 2,1-3).

Drugo poglavlje Postanka odbacuje primjedbu da je sedmi dan “æi-dovska subota”. Zaπto? Zato πto je Bog blagoslovio i posvetio sedmi danjoπ u Edenu, prije pada u grijeh i prije nego πto se rodio prvi Æidov.

Osim toga, subota je uspomena na stvaranje svih ljudi, a ne samoÆidova, i upravo zato bi cijelo ËovjeËanstvo trebalo uæivati u blagoslovi-ma subotnjeg dana.

Ovog tjedna Êemo istraæivati biblijski nauk o tom drugom daru izEdena.

86

NEDJELJA 10. oæujka

STVARANJE I SEDMI DAN

U Izlasku 20,8-11 Ëetvrta zapovijed se poziva izravno na tjedanstvaranja. To je vaæno jer nas usmjerava natrag na Eden, u svijet bezgrijeha, savrπeni svijet kakav je iziπao iz Stvoriteljeve ruke. “Subota nijeuspostavljena kao neka nova ustanova, veÊ kao ona koja je uspostavlje-na za stvaranja. Trebamo je se sjeÊati i svetkovati kao uspomenu naStvoriteljevo djelo.” (Patrijarsi i proroci, str. 249)

»itajte retke u Postanku 2,1-3. Na koji naËin je sedmi dan, danodmora, neposredno povezan sa samim djelom stvaranja? Kako nasovi tekstovi uvjeravaju da je Bog doista stvorio naπ svijet za πestdoslovnih dana, nasuprot dugim razdobljima koje pretpostavljateistiËka evolucija?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Treba primijetiti da se u ovim trima redcima sedmi dan spominjepet puta: u tri od tih pet sluËajeva on se jasno naziva “sedmim danom”.Ovi redci ne ostavljaju nikakve sumnje koji je to dan ili na πto onpodsjeÊa — na πest dana stvaranja koji su prethodili sedmom.

»itajte Hebrejima 4,3.4. Na koji dogaaj upuÊuje pisac Poslani-ce Hebrejima u svojoj raspravi o odmoru i zaπto je to tako vaæno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovo je jasno novozavjetno svjedoËanstvo o vjerodostojnosti staro-zavjetnog izvjeπtaja o stvaranju; ono nam stavlja na raspolaganje novedokaze za povijesnost stvaranja za πest dana, nakon kojih je doπao danodmora, sedmi dan u tjednu.

Danas se mnogi protive uvjerenju da je stvaranje trajalo samo πestdana. Oni traæe znanstvene Ëinjenice kojima bi se potvrdila istinitosttog izvjeπtaja. Meutim, i sama znanost podrazumijeva toliko nesigur-nosti, pretpostavki i teorija. Osim toga, na koji naËin bi se doslovnostvaranje za πest dana moglo dokazati i potvrditi, osim vjerom?

Bog “nije uklonio moguÊnost za sumnju; vjera mora poËivati najasnom dokazu, a ne na logiËnom tumaËenju; oni koji æele sumnjatiimaju priliku, ali oni koji Ëeznu upoznati istinu naÊi Êe dovoljnoosnova za vjerovanje.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 153) Koje razlogeimate da vjerujete? Zaπto oni odbacuju sve razloge za sumnju?

87


BOGATSTVO ZNA»ENJA SUBOTNJEG ODMORA

»itajte retke u Ponovljenom zakonu 5,12-15. Koliko se naglaπa-vanje zapovijedi o suboti ovdje razlikuje od onoga u Izlasku 20,8-11?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje Mojsije podsjeÊa Izraelce da trebaju svetkovati subotu, i kaæeda to trebaju Ëiniti i zato πto ih je Gospodin izbavio iz Egipta. Tekstniπta ne govori o πest dana stvaranja ili o suboti kao o danu Gospodnjegodmora. Umjesto toga, ovdje je naglasak na spasenju ili izbavljenju, naotkupljenju — u ovom sluËaju izbavljenju iz Egipta, koje je slika pravogizbavljenja Isusovom zaslugom (vidi 1. KorinÊanima 10,1-3).

Drugim rijeËima, nema nikakvih nesuglasica izmeu ova dva tek-sta, nikakvog opravdanja za to da se jedan tekst koristi da bi se poreklaistinitost drugoga. Mojsije je jednostavno pokazao narodu da pripadaBogu — prvo stvaranjem, a onda i otkupljenjem.

»itajte retke u Ezekielu 20,12 i Izlasku 31,13. Koji se dodatnirazlog svetkovanja subote ovdje navodi?

..................................................................................................................................

Tekst koji spominje posveÊenje podsjeÊa nas da nas jedino Bogmoæe uËiniti i proglasiti svetima. Jedino Stvoritelj moæe stvoriti novosrce u nama. Razmotrite tri razloga za svetkovanje subote i njihovutijesnu povezanost. Mi svetkujemo subotu, sedmi dan tjedna, izraæavajuÊitako svoje priznavanje Ëinjenice da je Bog stvorio svijet za πest dana ida se odmorio sedmoga. Mi svetkujemo subotu, sedmi dan, zato πto jeBog Onaj koji nas je otkupio, spasio u Kristu. Osim toga, On je Onajkoji nas posveÊuje, a do tog posveÊenja dolazi jedino Njegovom stva-ralaËkom silom (vidi Psalam 51,12; 2. KorinÊanima 5,17).

Teorije koje odbacuju πestodnevno stvaranje pokuπavaju umanjitiBoæju milost i uveÊati vrijednost ljudskih napora u nastojanju da budedovoljno dobar da se spasi. Izvjeπtaj o stvaranju podsjeÊa nas na naπupotpunu ovisnost o milosti i na Kristovu zamjeniËku ærtvu umjesto nas.

Razmiπljajte o Ëinjenici da smo isto toliko ovisni o Bogu u pogleduotkupljenja koliko i u pogledu samog svog postojanja (konaËno, nitkonas nije pitao æelimo li se roditi). Kako nam subota moæe pomoÊi dabolje razumijemo svoju prijeku potrebu za Boæjom miloπÊu u svakompodruËju æivota? Kako ta spoznaja moæe utjecati na naπ naËin æivljenja?

88

UTORAK 12. oæujka

ISUS I SUBOTA

»itajte retke u Marku 2,27.28. Koju osnovnu istinu o suboti jeIsus ovdje prikazao? Kako to naËelo moæemo primijeniti na svet-kovanje subote?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus i Njegovi uËenici upravo su proπli kroz æitno polje; uËenici subili gladni i uzeli su neπto zrnja te ga pojeli. Sámo djelo trganja klasjapri prolasku kroz njivu nije bilo problem, jer su druπtveni obiËaji todopuπtali. Hrana je potreba, i bilo je potpuno prihvatljivo da uËenicizadovolje svoju glad onim πto su naπli u prolazu. Problem je bio u tomeπto su vjerske voe smatrale da su njihova vlastita pravila o subotivaænija od ljudskih potreba. Ovo je bilo stalni uzrok sukoba izmeu njihi Spasitelja. Isusov odgovor ukazuje na to da su pogreπno postavilivrijednosti. Subota treba biti dan blagoslova za ljude, a ne izgovor da seproduæe njihove patnje.

Koje druge aktivnosti je Isus obavljao subotom, iako se suoËavaos protivljenjem? Vidi Matej 12,9-13; Luka 13,10-17; Ivan 5,1-17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U svim raspravama oko subote zabiljeæenim u Evaneljima, nigdjese nije postavilo pitanje zakonitosti svetkovanja subote, usprkos svimnesuglasicama oko njezinog svetkovanja. Umjesto toga, uvijek se po-stavljalo pitanje na koji naËin treba svetkovati sedmi dan, a ne da li gatreba ukinuti ili zamijeniti nekim drugim danom.

Isusov primjer pokazuje ne samo da subota ostaje na snazi i da jetreba svetkovati, veÊ i kako je treba svetkovati. Iz Njegovog se primjeramoæe jasno vidjeti jedno, a to je da djelo obavljeno subotom kako bi seljudima olakπala patnja ne predstavlja krπenje subote. Isusov primjerpokazuje da subotu treba svetkovati ËineÊi dobro drugima.

Na koje naËine tvoje svetkovanje subote moæe bolje odraæavatinaËela koja nam je Isus prikazao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

89

SRIJEDA 13. oæujka

SUBOTA I POSLJEDNJI DANI

»itajte retke u 2. Petrovoj 3,3-7. Usporedite opis izrugivaËa uposljednje dane s naπim suvremenim druπtvom. ©to to izrugivaËiodbacuju i zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

IzrugivaËi tvrde da je priroda funkcionirala jednoliËno, bez ikakvogprekida, πto odgovara stavu poznatom u znanosti kao uniformizam. Toje isto πto i tvrdnja da su Ëuda nemoguÊa. Ova tvrdnja se onda koristine bi li se dokazalo da se Gospodin nikada neÊe vratiti kao πto jeobeÊao.

Zapazite, ipak, kako Petar povezuje njihovo odbacivanje Kristovogdrugog dolaska s njihovim odbacivanjem izvjeπtaja o stvaranju (i bib-lijskom potopu). Odbacivanje jednog navodi na odbacivanje drugog.

»itajte retke u Otkrivenju 14,6.7. Usred sumnji i ruganja ne-vjernika, koja vijest Êe se objavljivati s nebeskom snagom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

IzrugivaËi Êe se prevariti. Sud dolazi, a mi smo pozvani pokloniti se“Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda” i svega ostalog. To jejezik stvaranja. Tekst se poziva na rijeËi iz Izlaska 20,11 i istiËe znaËenjestvaranja i subote u vrijeme posljetka. Kao πto subota predstavlja biblij-ski izvjeπtaj o stvaranju i otkupljenju, tako i odbacivanje izvjeπtaja ostvaranju navodi na odbacivanje svetkovanja sedmoga dana kao danaodmora, i do uspostavljanja ljudske zamjene za subotu. Posljedica togaje, kao πto pokazuje tekst u Otkrivenju 14,8-10, duhovni preljub i odvaja-nje od Boga.

Bog poziva ljude da se poklone Njemu kao Stvoritelju, a nigdje uBibliji ne nalazimo niπta πto bi tako savrπeno ukazivalo na Stvoriteljakao sedmi dan, subota. Nije, dakle, nikakvo Ëudo da vidimo kako sesubota, prvobitni znak Boga kao Stvoritelja, pojavljuje kao najvaænijiznak vjernosti Bogu i u posljednje dane.

Razmislite: na koji naËin odbacivanje doslovnih πest dana stva-ranja umanjuje vaænost subote kao sedmog dana? Ako u meuvre-menu oslabi naπe uvjerenje da je subota sedmi dan, zaπto bismo jeonda nastavili svetkovati i kad nastupi progonstvo?

90


PSALAM ZA SUBOTU

»itajte Psalam 92. ©to nam on govori, ili bar jedan njegov dio,kakvo bi trebalo biti naπe iskustvo svetkovanja subote? Zaπto bi-smo se, kad razmiπljamo o Gospodinu, trebali radovati kao u ovompsalmu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Psalmist je oËito znao kakav je Gospodin, πto je uËinio i πto ÊeuËiniti jednoga dana. Zato se David tako radovao. Pogledajte kakve subogate misli izraæene ovim “psalmom za subotnji dan”.

Prvo i najvaænije, izraæava se hvala i zahvaljivanje Bogu za Njegovudobrotu i vjernost. Osim toga, svaki psalam za subotu treba, naravno,izraæavati i priznanje Boga kao Stvoritelja, a mi i to nalazimo ovdje.

Zatim, potraæite πto se ovdje kaæe o sudu. U Bibliji Boæji sud nijeusmjeren samo protiv zlih, veÊ i u korist pravednih (vidi Daniel 7,20-28).Oba ova aspekta suda izraæena su u ovom psalmu. Iako ne vidimo da sesva ta obeÊanja sada ispunjavaju, imamo obeÊanje da Êe ovaj sud zasje-dati u vrijeme posljetka, kad Êe Bog stvoriti sve novo (Otkrivenje 21,5).

Ako niπta viπe i nismo pronaπli u ovom psalmu, trebali bismo uvi-djeti da je subota, iako sveta, vrijeme radovanja u Gospodinu, vrijemepjevanja Njemu i svemu πto je uËinio za nas i πto je obeÊao da Êe uËiniti.Cjelokupno ozraËje ovog psalma je ispunjeno hvalom, radoπÊu i sreÊom,ne zbog onoga πto je psalmist uËinio, veÊ zbog svega πto je GospodinuËinio i obeÊao da Êe uËiniti.

Kakvog li dara: jedna sedmina naπega æivota odvaja se svakog tje-dna za odmor — da budemo slobodni od poslova i stresa svjetovnogpostojanja — i za radovanje Gospodnjim djelima za nas.

Kako se moæete nauËiti radovati subotom kao psalmist u ovompsalmu? Ako niste uspjeli steÊi to iskustvo, zaπto niste?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

91

PETAK 15. oæujka


“Bog je Ëovjeka stvorio na svoju sliku. Ovdje nema tajne. Nemaosnove za pretpostavku da se Ëovjek postupno razvio od niæih oblikaæivotinjskog i biljnog svijeta. Ovakva uËenja spuπtaju veliko Stvoritelje-vo djelo na razinu Ëovjekovih ograniËenih zemaljskih zamisli. Ljudi sutako skloni iskljuËiti Boga iz suvereniteta nad svemirom da oni poniæa-vaju Ëovjeka i liπavaju ga dostojanstva njegova podrijetla. Kad je Onaj,koji je stvorio zvjezdane svjetove i umjetniËki obojio poljsko cvijeÊe,koji je nebo i zemlju ispunio Ëudesima svoje sile, doπao okruniti svojeslavno djelo i u njegovo srediπte postaviti nekoga tko Êe biti gospodarove divne Zemlje, nije propustio stvoriti biÊe dostojno ruke koja mu jedala æivot. Rodoslovlje ljudskog roda, kao πto ga iznosi nadahnuÊe, ideunatrag do velikog Stvoritelja, a ne do niza razvojnih klica, mekuπaca iËetveronoæaca. Premda naËinjen od praha, Adam je bio ‘Boæji sin’.” (Pa-trijarsi i proroci, str. 26)


1. Zaπto je odnos izmeu subote i stvaranja tako znaËajan uove posljednje dane? Kako je ta istina izraæena u Otkrivenju 14,6.7?Dok razmatrate ovo pitanje, pregledajte ponovno pitanje na krajupouke za srijedu.

2. Nekako istodobno kad je Charles Darwin zapoËeo nauËavatiteoriju o evoluciji, Bog je podigao Crkvu ostatka koja uzdiæe sedmidan odmora, subotu, kao jednu od znaËajki svojega vjerovanja. ©to-viπe, Bog je pokrenuo AdventistiËku crkvu da proglasi vijest trojiceanela iz Otkrivenja 14, koja nas posebno poziva da se poklonimoOnome koji je stvorio nebo i Zemlju. ©to bi, onda, moglo predstavljatitragiËniji ili dublji otpad od vjere nego da se kao vjernici te crkveodluËimo prikljuËiti onima koji podupiru teoriju evolucije?

3. Posljednjih godina znanost je otkrila toliku sloæenost æivota,da nas ona zadivljuje. Charles Darwin nije ni slutio koliko je æivotsloæen Ëak i u takozvanoj “jednostavnoj” stanici. Mi danas znamoda je i najjednostavnija stanica mnogo sloæenija nego πto je Darwinikada mogao zamisliti.

Kakva se ironija ovdje krije: mnogi znanstvenici vjeruju da seæivot pojavio kao posljedica sluËajnosti. Ipak, πto viπe sloæenosti taista znanost pronalazi u æivotu, to je manje vjerojatno da bi sluËajikada mogao stvoriti tako neπto. Dakle, πto znanost viπe pronalazii upoznaje sloæenost æivota, to postaje nevjerojatnija velika znan-stvena teorija o podrijetlu æivota poznata kao “ateistiËka evolucija”.

92

ObuhvaÊanje svjetskih gradova (2)Dok promatramo misijsko polje, moramo ga gledati suosjeÊajnim oËi-

ma Isusa Krista. Ne promatramo bezliËnu ciljnu skupinu ili suhu statistiku;gledamo stvarne ljude. Oni su moæda odustali od crkve i religije, ali suotvoreni za ljude koji slijede Krista i pokazuju ljubav i suosjeÊanje svojegaUËitelja.

Ako æelimo sluæiti potrebama ljudi, moramo znati koje su to potrebe.Moramo prouËavati svoju zajednicu: ©to ljudi Ëitaju, πto gledaju, πto slu-πaju? Kako provode svoje slobodno vrijeme? ©to im uzrokuje bol? ©to imdonosi radost?

Prije nekoliko godina je Wayne Krause, pastor crkve pokraj Sydneya uAustraliji, otkrio kako pojedini uËenici mjesne dræavne πkole svakodnevnodolaze u πkolu bez doruËka. Predstavio je taj izazov svojoj crkvi, i uskorosu vjernici poËeli donositi hranu za ovu gladnu djecu. Kasnije, kad je taπkola odluËila unajmiti kapelana, obratili su se AdventistiËkoj crkvi. DanasRochelle Madden sluæi kao kapelanica ove πkole.

“Vidim svoju kapelansku ulogu kao prozor prema Isusu”, kaæe Ro-chelle. “Æelim da uËenici, roditelji i uËitelji vide krπÊane kao one kojima jedoista stalo do njih i onoga πto se odvija u njihovom æivotu.”

Adventisti sedmog dana trebali bi uËiniti gradove boljim mjestom. Jesuli ljudi gladni? Nahranimo ih. Bore li se doseljenici s prilagoavanjem?Pomozimo im. Treba li gradski park ËiπÊenje? ZasuËimo rukave!

U Knjizi proroka Jeremije Bog je dao upute æidovskim prognanicimakako trebaju æivjeti kad stignu u Babilon: “Iπtite mir zemlji u koju vasizagnah, molite se za nju Jahvi, jer na njezinu miru poËiva i vaπ mir!”(Jeremija 29,7)

Hebrejska rijeË “πalom” iz ovog retka prenosi znaËenje mira, dobrobitii uspjeha. Bog potiËe prognanike da rade i mole se za dobro grada. I midanas trebamo Ëiniti isto.

Isus je razvio cjelovitu sluæbu koja je ravnomjerno uskladila duhovnoi fiziËko: “Tako je Isus obilazio sve gradove i sela. UËio je u tamoπnjimsinagogama, propovijedao Radosnu vijest o Kraljevstvu i lijeËio svaku sla-bost i bolest.” (Matej 9,36) Kristovu sluæbu trebamo koristiti kao primjer zanas i brinuti se za tjelesne i duhovne potrebe ljudi oko nas.

Tekst prilagoen iz Ëasopisa Adventist World. Gary Krause je ravna-telj AdventistiËke misije pri Generalnoj konferenciji Crkve adventista sedmogdana. Prvi dio ovog Ëlanka pojavio se u pouci koju smo prouËavali uËetvrtom tromjeseËju 2011. godine (Evanelje u Poslanici GalaÊanima).

93


Stvaranje i Evanelje“Jer kao πto u Adamu svi umiru, tako Êe u Kristu svi oæiv-

jeti.” (1. KorinÊanima 15,22)

Biblijski tekstovi: Postanak 3,21; Psalam 104,29.30; Ivan 1,4;Rimljanima 5,6-11; GalaÊanima 3,13; Matej 27,46.

Prema biblijskom izvjeπtaju, Adam i Eva su bili stvoreni “na Boæjusliku”, bez ikakvog moralnog nedostatka. Meutim, imali su slobodnuvolju, preduvjet da mogu voljeti. Kad su se Adam i Eva pobunili protivBoga, pali su pod Sotoninu vlast (vidi Habrejima 2,14), i tim djelompotËinili cijeli svijet neprijatelju. Isus je doπao “uniπtiti avolska djela”(1. Ivanova 3,8) i osloboditi nas te sile. On je to uËinio umiruÊi umjestonas, dajuÊi svoj æivot na ærtvu. Na kriæu je Isus postao grijeh za nas (2.KorinÊanima 5,21) i proπao je kroz iskustvo odvajanja od svojega Ocazbog grijeha koji je poËivao na Njemu. Svojom smrÊu Isus je obnovioodnos izmeu Boga i ljudskog roda raskinut grijehom Eve i Adama.

Sve ove Ëinjenice razumski upuÊuju na izvjeπtaj o stvaranju. Dostvaranje dolazi ponovno kad god Bog Stvoritelj daje novo srce svojojdjeci (2. KorinÊanima 5,17), obnavljajuÊi svoju sliku u nama i naπ odnoss Njim.

94


MILOST U EDENSKOM VRTU

Kao πto dobro znamo, prvi ljudi, savrπena biÊa stvorena “na Boæjusliku”, pali su u grijeh koji je donio smrt. Bili su opomenuti i razumjelisu ono πto im je reËeno. Eva je Ëak ponovila zmiji ono πto im je Bogrekao. Ipak, popustili su grijehu. Ponekad smo i mi, sliËno Evi, navedenina grijeh prijevarom, dok, u drugim sluËajevima, sliËno Adamu, grijeπimonamjerno. Bilo kako, mi smo greπnici, krivi za krπenje Boæjeg zakona.

»itajte retke u Postanku 3,9-15. Kako je Bog odgovorio nagrijeh Eve i Adama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je odræao suenje, “istraæni sud”. Svrha suenja nije bila utome da se Bog upozna s Ëinjenicama, jer ih je veÊ znao. Umjesto toga,svrha suenja bila je u tome da greπnici dobiju priliku da prihvate svojuodgovornost za svoja djela, πto bi bio prvi korak k pokajanju i obnovi.Bog ih je upitao πto se dogodilo, i oni su priznali djelo, iako s oklije-vanjem. Iako su bili krivi i iako je njihov prijestup imao izravne poslje-dice — Bog im je uputio prvo evaneosko obeÊanje dok su se joπ nalaziliu Edenu.

»itajte redak u Postanku 3,21. Koje nam drugo djelo milosti tajredak otkriva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Smrt dolazi na najneoËekivaniji naËin. Umjesto da su Adam i Evasmjesta umrli, morala je umrijeti jedna od neduænih æivotinja. ZamisliteAdamove osjeÊaje dok je gledao kako, umjesto njega, umire æivotinjakao ærtva. Bilo je to prvi put da je Adam vidio smrt i to mu je moraloprouzroËiti neizmjernu duπevnu patnju. Potom je od koæe æivotinje na-Ëinjena odjeÊa kojom je Bog zaogrnuo Adamovo tijelo da pokrije nje-govu golotinju. Svaki put kad bi pogledao svoju odjeÊu, ili kad bi jedodirnuo, sjetio bi se onoga πto je uËinio i πto je time izgubio. ©to jejoπ vaænije, bilo je to i podsjeÊanje na Boæju milost.

Nema sumnje da i mi moramo visoko cijeniti Boæju milost kojusmo iskusili na sebi. Ima li boljeg naËina da pokaæemo koliko jecijenimo, nego da tu milost prenesemo drugima? Kome bi upravosada mogao prenijeti Boæju milost, koliko god da je nije zasluæio?

95


GRIJEH I SMRT

U Postanku 3,19 Adamu je bilo reËeno da Êe se prigodom smrtivratiti u prah od kojega je naËinjen. Isto to se dogaa i nama. Zapazite— mi se ne vraÊamo u majmunoliko stanje, jer niti nismo nastali odmajmuna. Mi smo naËinjeni od zemaljskog praha i prigodom smrti vra-Êamo se u prah.

»itajte Postanak 2,7; Psalam 104,29.30; Ivan 1,4; Djela 17,24.25.Koje je uzviπeno znaËenje ovih redaka za nas? Kako ta istina trebautjecati na naËin kojim æivimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivot je Ëudesna pojava. Svi mi znamo πto je æivot, ali on za nasipak donekle ostaje tajna. Mi moæemo analizirati æivi organizam, ali nakraju krajeva neÊemo u njemu pronaÊi niπta osim raznih vrsta atoma imolekula. Moæemo prikupiti te molekule i zagrijati ih, propuπtati elek-triËnu struju kroz njih ili pokuπavati s njima eksperimentirati na bez-brojne naËine, ali æivot se u njih neÊe vratiti. U æivoj stanici ili æivomorganizmu nema nikakvog zasebnog biÊa koje Ëini “æivot”. Æivot je svoj-stvo cjelokupnog æivog organizma, a ne neπto πto bi se moglo izdvojitiod njega. S druge strane, mi vrlo dobro znamo kako se moæe izazvatismrt. Izmislili smo mnoπtvo naËina za uniπtavanje æivih stvorenja. Nekeod tih metoda otkrivaju na zaprepaπÊujuÊi naËin svu nasilnost i surovostnaπeg greπnog srca. Smrt moæemo izazvati, ali je nastanak æivota izvannaπe moÊi. Jedino Bog ima sposobnost stvaranja æivog organizma.Znanstvenici su pokuπavali stvoriti æivot, misleÊi da Êe u tom sluËajuimati opravdanje za nevjerovanje u Boga. Sve dosad ti su pokuπaji ostalibez uspjeha.

»itajte redak u Izaiji 59,2. Kako je grijeh utjecao na naπ odnosprema Æivotodavcu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako æivot dolazi samo od Boga, onda nas odvajanje od Boga odvajai od izvora æivota. Neizbjeæna posljedica odvajanja od Boga je smrt. »aki kad netko poæivi 969 godina, kao Metuπalah ili Metuzalem, njegovaæivotna priËa se i tada zavrπava rijeËima: “Potom umrije.” U samoj jenaravi grijeha da Ëovjeka odvaja od æivota, a posljedica toga je smrt.

96

UTORAK 19. oæujka

DOK SMO JO© BILI GRE©NICI ...

U cijeloj Bibliji vidimo da Bog na ljudsku greπnost odgovara na-stojanjem da ga spasi i otkupi, pokrenut istinskom, nesebiËnom ljubav-lju. Bilo bi potpuno opravdano da je Bog prepustio Adama i Evu Soto-ninoj razornoj sili; uostalom, to je bila njihova vlastita odluka! Meutim,Bog je znao da Adam i Eva nisu shvatili puno znaËenje onoga πto suuËinili, pa im je odluËio pruæiti priliku da se bolje obavijeste i moguponovno birati.

»itajte retke u Rimljanima 5,6-11. Kako nam ti redci pomaæuda shvatimo πto je Boæja milost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad nas netko povrijedi, mi volimo da nam se ispriËa prije nego πtoobnovimo dobre odnose s prijestupnikom. Naravno, isprika je na mjestuu takvim okolnostima. Potpuno obnavljanje poremeÊenih odnosa zahti-jeva kajanje i prihvaÊanje odgovornosti za uËinjeno zlo djelo. Meutim,Bog ne Ëeka da mi zatraæimo oprost; On sam poduzima prvi korak. Doksmo joπ bili greπnici, On je dao sebe da umre umjesto nas. To je prekra-san dokaz Boæje ljubavi.

Kako izgleda naπe ponaπanje kad se usporedi s Boæjim ponaπa-njem? Koliko puta se osjeÊamo povrijeenima i ljutima zahtijevajuÊiosvetu umjesto pomirbe? Trebali bismo biti vjeËno zahvalni Bogu πto snama ne postupa na takav naËin.

Boæje ponaπanje prema greπnicima pokazuje znaËenje prave lju-bavi. To nije samo osjeÊaj, veÊ i naËelo ponaπanja po kojemu se ulaæesvaki moguÊi napor da se uvrijeeni pomiri s onim koji ga je uvrijedioi da se obnove meusobni odnosi. Boæje ponaπanje prema Adamu i Eviprimjer je kako se On odnosi prema naπem grijehu.

“Prizori na Golgoti prizivaju naπe najdublje osjeÊaje. Kad je upitanju ova tema, oduπevljenje je sasvim opravdano. Da je Krist,tako savrπen i tako nevin, morao pretrpjeti tako bolnu smrt i nosititeæinu grijeha cijeloga svijeta, to naπa maπta i naπe misli nikadaneÊe uspjeti shvatiti. Duæinu, πirinu, visinu i dubinu takve zadiv-ljujuÊe ljubavi mi nikada neÊemo uspjeti razumjeti.” (Ellen G. White,SvjedoËanstva, sv. 2, str. 213) Moæda ne moæemo shvatiti takvuljubav, ali zaπto je vaæno da pokuπamo?

97

SRIJEDA 20. oæujka

ZAMJENIK KOJI JE PONIO NA©E GRIJEHE

“Krist nas je otkupio od prokletstva Zakona postavπi mjestonas proklet — stoji, naime, pisano: ‘Proklet svaki koji visi na drvetu!’”(GalaÊanima 3,13) Razmislite o zadivljuÊem znaËenju ovog teksta,imajuÊi na umu boæansku narav Isusa Krista. ©to nam to govori osvemu πto je Bog bio spreman uËiniti da bi nas spasio? Osim toga,kako nam to pokazuje koliko je tragiËno da ne prihvatimo sve πtoje Krist uËinio za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PreuzimajuÊi krivnju za naπe grijehe na sebe i umiruÊi odvojen odOca, Isus je ispunio Boæje obeÊanje iz Edena da Êe æenin Potomak statina glavu zmiji i da Êe mu ona vrebati petu. Ova ærtva je omoguÊilapomirbu izmeu Boga i ljudske obitelji, a na kraju Êe dovesti do konaË-nog uklanjanja zla iz cijelog svemira (Hebrejima 2,14; Otkrivenje 20,14).

»itajte redak u Mateju 27,46 imajuÊi na umu redak u GalaÊani-ma 3,13. ©to Isusove rijeËi otkrivaju o svemu πto je iskusio nakriæu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na kriæu je Krist prihvatio prokletstvo grijeha umjesto nas. To jedovelo do promjene u Njegovom poloæaju pred Ocem. Kad bi ærtvenojanje bilo stavljeno na oltar, ono bi postajalo zamjena za smrt greπnika.Na isti se naËin, kad je Krist otiπao na kriæ, Njegov poloæaj pred Ocempromijenio. IskljuËen iz prisutnosti svojega Oca, On je osjetio proklet-stvo koje je naπ grijeh izazvao. Drugim rijeËima, Isus, koji je od vjeËnostibio jedno s Ocem, iskusio je odvajanje od Oca u neËemu πto Elllen G.White naziva “razdvajanjem Boæje sile” (Manuscript 93, 1899.) Kolikogod da nam je teπko potpuno razumjeti πto se dogodilo, znamo dovoljnoda shvatimo kakva je zadivljujuÊa cijena bila plaÊena za naπ otkup.

98


NOVO STVARANJE

Velika novost Evanelja usredotoËuje se na smrt Isusa Krista kaonaπu Zamjenu. On je uzeo na sebe naπe grijehe, podnoseÊi kaznu kojabi inaËe pravedno zadesila nas. Kao πto smo veÊ vidjeli, cjelokupnazamisao o Kristu kao o naπoj Zamjeni, koji umire za grijehe svijeta,neodvojivo je povezana s izvjeπtajem o stvaranju. Krist je doπao uniπtitismrt, koja je uljez u Boæjem djelu stvaranja. Kad bi teorija evolucije bilaizabrano Boæje sredstvo za stvaranje Ëovjeka, to bi znaËilo da je smrt —umjesto da bude neprijatelj i izum neprijatelja — postala dio Boæjegprvobitnog plana za stvaranje ljudskog roda. Doista, smrt bi imala vaænuulogu u naËinu na koji nas je Bog stvorio. Nije, onda, nimalo Ëudno πtokrπÊani trebaju odbaciti prihvatljivost “teoloπke evolucije” u tumaËenjuizvjeπtaja o stvaranju.

Iako je izvjeπtaj o stvaranju u Knjizi Postanka od bitne vaænosti urazumijevanju Kristove smrti za naπe spasenje, on nam pomaæe da razu-mijemo joπ jedan aspekt plana spasenja — Boæje djelo stvaranja u nama,gdje veÊ sada sudjelujemo u Njegovoj svetosti.

»itajte Psalam 51,10; Ezekiel 36,26.27; Koloπanima 3,10; 2.KorinÊanima 5,17. Koja nam se obeÊanja daju u tim redcima, apovezana su sa zamisli Boga Stvoritelja opisanog u prvom i drugompoglavlju Postanka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samo Bog moæe obnoviti ljudsko srce. Mi to ne moæemo uËinitisami, veÊ se moramo osloniti na istog onog Stvoritelja koji je oblikovaosvijet i stvorio naπe praroditelje. David je priznao svoju potrebu i zatra-æio je od Boga da rijeπi problem djelom stvaranja.

Doista, Ëovjek koji je “u Kristu” jest novi stvor. Stari naËin razmi-πljanja se mora odbaciti i zamijeniti novostvorenim umom. Naπ novi umje stvoren za dobra djela u skladu s Boæjom voljom. Ova vrsta stvaranjaje nadnaravni proces koji se obavlja silom Svetoga Duha. Boæja stvara-laËka sila, koja se pokazala prigodom stvaranja u poËetku, ulijeva nampovjerenje da ta sila moæe promijeniti naπ æivot i obnoviti naπ odnos sBogom.

Kako ste iskusili πto znaËi biti novi stvor u Kristu? ©to toznaËi u svakodnevnom, praktiËnom smislu? ©to se to mijenja uæivotu nekoga tko je stekao to iskustvo?

99

PETAK 22. oæujka


“‘©to je skriveno, pripada Jahvi, Bogu naπemu, a objava nama isinovima naπim zauvijek, da vrπimo sve rijeËi ovoga Zakona.’ (Ponovljenizakon 29,28) Bog nikada Ëovjeku nije otkrio kako je ostvario djelo stva-ranja; ljudska znanost ne moæe ispitivati tajne Sveviπnjega. Njegova jestvaralaËka sila isto tako neshvatljiva kao i Njegovo postojanje.” (EllenG. White, Patrijarsi i proroci, str. 86)

“Boæja je nazoËnost bila skrivena u tom gustom mraku. Od mrakaje naËinio sebi zaklon i sakrio svoju slavu od ljudskih oËiju. Bog iNjegovi sveti aneli bili su kraj kriæa. Otac je bio sa svojim Sinom. Ipak,Njegova nazoËnost nije bila otkrivena. Kad bi Njegova slava zasjala izoblaka, uniπtila bi svakog promatraËa. U tom trenutku Krist nije mogaobiti utjeπen OËevom nazoËnoπÊu. Sam je gazio u kaci, i nikog od ljudinije bilo uz Njega.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 625)


1. Kako se Evanelje odnosi prema izvjeπtaju o stvaranju? Kojiposebni aspekti prva tri poglavlja Postanka predstavljaju temeljEvanelja? Kako je izvjeπtaj o Isusu utemeljen na povijesnoj vje-rodostojnosti Knjige Postanka? Kako bi netko mogao govoriti oIsusu kad ne bi bilo Adama i Eve?

2. Biblija izvjeπtava da je stvaranje ostvareno kroz nadnaravneprocese koji su nepoznati znanosti, a spoznatljivi su jedino putemposebne objave. Napetost izmeu Biblije i znanosti, prema tome, nepojavljuje se kao iznenaenje. Zaπto je pogreπno oËekivati od zna-nosti da objasni sva Boæja stvaralaËka djela?

3. Koje veze postoje izmeu Evanelja, stvaranja i suda, kaoπto je pokazano u Otkrivenju 14,6.7?

4. KritiËari krπÊanstva Ëesto tvrde da je Krist unaprijed znaoda Êe uskrsnuti ako i umre. U Ëemu je, onda, kaæu oni, veliËinaNjegove smrti kad je znao da je to samo privremeno stanje? Kakonavod u Mateju 27,4, zajedno s navodom Duha proroπtva koji smoupravo proËitali, pomaæe da odgovorimo na to pitanje?

100

PronaÊi nadu — pronaÊi IsusaAmir Ghali je ravnatelj Medijskog centra Al-Waad na Bliskom istoku.

Oduπevljen je πto moæe podijeliti sljedeÊi e-mail koji je primio od jedneosobe koja je zavoljela Isusa prateÊi emisije Hope Channel.

“Hope Channel Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka odigrao je svojim div-nim emisijama kljuËnu ulogu u mojem æivotu, donoseÊi mi utjehu usredrazdoblja tugovanja. Æelim posebno spomenuti emisiju Put ka spasenju.Ova emisija me je upoznala s Isusom Kristom, Njegovim Ëudesnim roe-njem, Njegovim svetim æivotom i Njegovom pravom naravi. Ta emisija me jeupoznala i sa Svetim Duhom. Prije toga nisam znao da postoji Sveti Duh.Sada znam da me je On tjeπio u mojoj nevolji. Znam da je On sa mnomkamo god idem.

Æivim u narodu koji ne vjeruje u Isusa, i moj æivot moæe biti u opasno-sti. Ako moja obitelj sazna da sam prihvatio Isusa kao svojega Spasitelja,mogli bi me ubiti. UnatoË tome, osjeÊam sreÊu i mir u svojemu srcu. Prona-πao sam blago kojega se nikada neÊu odreÊi. NekoÊ sam imao mnogestrahove, ali sada se viπe niËeg ne bojim.

Sada znam za jedina vrata k Bogu — Isusa Krista. Molim se u Isusovoime i znam da Êe On Ëuti moju molitvu. Nedavno sam imao veliki æivotniproblem. Molio sam se u Isusovo ime i problem je bio rijeπen na neoËekiva-ni naËin. Vjerujem u Isusa Krista i u Njegovu milost za mene.

Hvala vam za Hope Channel. Bez njega bih bio izgubljen.”Pozivamo vas da se molite za Hope Channel, pogotovo za njegov studio

za Sjevernu Afriku i Bliski istok i za sluæbu koju vrπi u dosezanju narodau dijelu svijeta koji je teπko dosegnuti. Vaπi misijski darovi su vaæan naËinpotpore i promicanja djelovanja Hope Channela diljem svijeta.

Voditeljica bliskoistoËnog Hope Channela.

101


Novo stvaranje“Ali mi oËekujemo, prema njegovu obeÊanju, nova nebesa i

novu zemlju, gdje prebiva pravednost.” (2. Petrova 3,13)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 21,1-5; Postanak 3,19; 1. Korin-Êanima 15,52-58; Postanak 6,11-13; Izaija 11,6-9; Ivan 14,1-3.

U 2. Petrovoj 3,10-13 Petar opisuje buduÊnost neba i Zemlje. I neboi Zemlja, zajedno sa svime πto sadræe u sebi, bit Êe uniπteni.

Meutim, to ipak nije kraj, bar ne dugoroËno, zato πto umjesto njihtrebaju biti stvoreni novo nebo i nova Zemlja.

Pogledajte razliku izmeu dva postojanja! Grijeh je imao vlast ustarom; pravda prebiva u novom. Smrt vlada u starom; æivot u novom.Razlika ne moæe biti oËitija ili potpunija.

Kao πto moæemo vidjeti u ovim obeÊanjima, Boæja uloga se prigo-dom stvaranja zavrπila prvim stvaranjem Zemlje. Ona se nije zavrπiladjelom koje On obavlja u nama, ËineÊi nas novim stvorenjima u Kristu.Ne, ona se nastavlja! Isti Gospodin koji je nadnaravnom silom svojeRijeËi stvorio svijet nekada, stvorit Êe ga ponovno svojom nadnaravnomsilom.

Doista, bez ovog posljednjeg djela stvaranja sva prethodna djela nebi bila potpuna. Novo nebo i nova Zemlja predstavljaju vrhunac BoæjihobeÊanja.

102


NOVI PO»ETAK

I znanost i Biblija vjeruju da Zemlja kakvu danas poznajemo neÊepotrajati vjeËno. Za znanost — ili bar za neke znanstvene teorije — isteravnoduπne i nerazborite sile sluËajnosti koje su proizvele Zemlju iæivot na njoj na kraju Êe je i uniπtiti. Biblija takoer nauËava da ovajplanet neÊe vjeËno trajati, veÊ da Êe biti uniπten. U scenariju koji nudiznanost, ovo uniπtenje Êe biti kraj svega za sva vremena; nasuprot tome,po biblijskom scenariju bit Êe to poËetak neËeg potpuno novog i pre-krasnog, neËeg πto Êe trajati vjeËno.

»itajte poruku u Otkrivenju 21,1-5. Koja slika buduÊnosti jepredstavljena u toj poruci? Koja prekrasna obeÊanja nas oËekuju?Zaπto neπto takvo samo Bog moæe uËiniti za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje, jedno od najboljih obeÊanja o naπem novom æivotuglasi da Êe smrt i stradanje zauvijek nestati. Jasno je da Bog ova isku-stva ne smatra pozitivnim. Ona ne pripadaju meu djela stvaranja kojaje Bog proglasio “veoma dobrim” (Postanak 1,31). To su uljezi koji nisubili dio Boæje nakane — niti za prvobitnog stvaranja, niti za novu Zem-lju. Isus je doπao uniπtiti i smrt i stradanje, tako da se nikada viπeneÊemo morati suoËavati s njima.

Novo stvaranje donosi i novi poËetak. Æalosni pokus s grijehom jezavrπen. Posljedice su vidljive i jasne: grijeh donosi smrt i stradanje, aBoæji zakon je zakon æivota.

Kako je Bog u poËetku stvorio nebo i Zemlju, tako Êe ih stvoritiponovno; zajedno s njima On nudi i novi poËetak. Samo Bog, samoStvoritelj moæe to uËiniti za nas. Sve to nam dolazi zahvaljujuÊi Kristo-vom djelovanju u naπu korist. Bez plana spasenja mi ne bismo imalinikakve nade preko onoga πto nam ovaj æivot moæe ponuditi, πto jezastraπujuÊa misao.

Zaπto su ova obeÊanja o novom æivotu tako kljuËna za nas? ©tobi naπa vjera bila bez njih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

103


IZ PRAHA U ÆIVOT

»itajte retke u Postanku 2,7 i 3,19. Od Ëega je Adam bionaËinjen i kakve je posljedice imao njegov grijeh?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je stvorio Adama od zemaljskog praha i on je postao æivi stvor.Sve dok je odræavao svoj odnos s Bogom, njegov æivot se nastavljao. Kadje Adam sagrijeπio, odvojio se od Izvora æivota. Zbog toga je umro ivratio se u prah.

»itajte retke u Izaiji 26,19 i Danielu 12,2. ©to Êe se dogoditis onima koji “snivaju u prahu zemljinu”?

..................................................................................................................................

ObeÊanje o uskrsnuÊu nudi nadu svim krπÊanima. Job je izrazioovu nadu govoreÊi: “A kad se probudim, k sebi Êe me diÊi: iz svoje Êuputi tad vidjeti Boga.” (Job 19,26) Za vjerne je smrt samo privremena.Bog koji je oblikovao Adama od zemaljskog praha i koji je udahnuoæivot u njega nije zaboravio stvarati ljude od zemaljskog praha. UskrsnuÊeÊe biti djelo stvaranja isto onoliko koliko je bilo i prvobitno stvaranjeAdama.

»itajte ohrabrujuÊe retke u 1. KorinÊanima 15,52-58. O Ëemuse ovdje govori πto je tijesno povezano s izvjeπtajem o stvaranju uKnjizi Postanka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UskrsnuÊe pravednika prigodom drugog Kristovog dolaska dogoditÊe se trenutno. Kao i prigodom prvog stvaranja Ëovjeka, bit Êe to nad-naravni dogaaj u kojem Êe sâm Bog obaviti sve. Sve to Êe biti u izrazitojsuprotnosti s onim πto nauËava takozvana teistiËka evolucija. Uostalom,ako Bogu neÊe biti potrebni milijuni godina evolucije da bi nas ponovnostvorio, veÊ Êe to uËiniti trenutno, onda nas je sigurno mogao stvoritibez evolucije i prvi put! Tako je, pored svega ostalog πto piπe u Bibliji,nada u uskrsnuÊe dodatni biblijski dokaz protiv teistiËke evolucije.

©to nam o ograniËenjima znanosti govori Ëinjenica da, kad jerijeË o neËemu tako znaËajnom i bitnom kao πto je uskrsnuÊe, onane moæe niπta objasniti?

104

UTORAK 26. oæujka

OBNOVA »OVJEKOVE VLASTI

Usporedi redak iz Postanka 1,28 s retkom iz Ivana 12,31.Kakav je bio poloæaj Adama i Eve na novostvorenoj Zemlji? Tko jepreuzeo vlast i tako postao vladar ovoga svijeta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Adamu je bila povjerena odgovornost da bude vladar ovoga svijeta.Kad je zgrijeπio, Adamova vlast je time osporena. Sotona je svojomsilom utjecao na djela stvaranja, izazivajuÊi propadanje svega i nasiljekoje se proπirilo po cijelom svijetu.

Meutim, nakon kriæa Isus je preuzeo Zemlju od Sotone i stekaovlast nad njom (vidi Matej 28,18; Otkrivenje 12,10; Ivan 12,31). Iako jeSotoni dopuπteno da i dalje djeluje na ovoj Zemlji i da joj nanosi πtetu,mi se moæemo radovati spoznaji da su njegovi dani izbrojeni: Kristovapobjeda na kriæu nam to osigurava.

»itajte retke u 2. Timoteju 2,11.12 i Otkrivenju 5,10. Kojuistinu moæemo prepoznati u ovim redcima? (Usporedi i 1. Korin-Êanima 6,2.3)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Spaπeni ljudi bit Êe proglaπeni kraljevima i sveÊenicima. Pojam kra-ljevske vlasti svakako obuhvaÊa odreena prava; pojam sveÊenstva sa-dræi i zamisao o komuniciranju s Bogom i ostalim stvorenjima, moædaËak i onima koja pripadaju drugim svjetovima, koja nikada nisu iskusilagrijeh i stradanja koja grijeh donosi.

“Otkupljenima Êe sva blaga svemira biti otvorena za istraæiva-nje. Nevezani smrtnoπÊu vinut Êe se neumornim letom u dalekesvjetove — svjetove koji su bili obuzeti suÊuti gledajuÊi ljudskejade, a odzvanjali pjesmama radosti na vijest o nekoj spaπenoj duπi.Neizrecivim Êe se oduπevljenjem djeca ove Zemlje upoznati s rado-πÊu i mudroπÊu biÊa koja nisu pala.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 533) ©to mislite, πto znaËi upoznati se “s radoπÊu i mudroπÊubiÊa koja nisu pala”? ©to moæemo nauËiti od bezgreπnih biÊa? ©toona mogu nauËiti od nas?

105

SRIJEDA 27. oæujka

NASTAVAK OBNOVE

U svijetu kakvog sada poznajemo, krvoæedni lov je uobiËajeni naËinæivota æivotinja. Pojam “prehrambenog lanca” poznati je podsjetnik naistrebljivanje u naπem ekoloπkom sustavu; nama je teπko i zamislitisvijet bez njega. Meutim, u poËetku su se sve kopnene æivotinje hranilebiljkama (Postanak 1,30). Nijedna æivotinja se nije hranila mesom drugeæivotinje. Tekst u Postanku 1,30 ne spominje Ëime su se hranile morskeæivotinje, ali se sigurno mogu primijeniti ista naËela kao i kod kopnenihæivotinja, jer je Bog na kraju mogao izjaviti da je sve “veoma dobro”.

»itajte retke u Postanku 6,11-13 i 9,2-4. Do kakvih je promje-na doπlo u prirodi u vrijeme potopa? Do kakvog daljnjeg izopaËenjaje nakon potopa doπlo u odnosu izmeu ljudskog roda i æivotinja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ono πto je zapoËelo kao kraljevstvo mira, ispunilo se pokvarenoπÊu,nasiljem i zlom. Sve su to bile posljedice grijeha. Ovaj svijet, nekada“veoma dobar”, postao je tako pokvaren i izopaËen da je sâm izazvaosvoju propast. Nakon potopa æivotinje su se poËele bojati Ëovjeka. U tosu bila ukljuËena stvorenja na kopnu, u zraku i u vodi. Svakako da seto stanje bitno razlikovalo od prethodnoga. Izgleda da je vladavina ljudinad æivotinjama u to vrijeme postala ograniËena.

»itajte retke u Izaiji 65,25 i 11,6-9. Koliko se odnosi meuæivotinjama u naπem sadaπnjem svijetu razlikuju od onih koje im jeBog obeÊao na novoj Zemlji jednom u buduÊnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljepotom pjesniËkog izraæavanja Izaija nam objavljuje da u novomsvijetu neÊe biti nasilja. Pokvarenost i nasilje, koji su bili znaËajkepretpotopnog svijeta i izazvali njegovo uniπtenje, neÊe biti prisutni nanovoj Zemlji. Bit Êe to svijet sklada i suradnje, miroljubivo kraljevstvo.Mi smo tako nauËeni na nasilje, ubijanje i smrt da nam je vrlo teπko izamisliti neπto drukËije.

Kao πto moæemo vidjeti, Evanelje je usko povezano s obnovom.Iako, naravno, samo Bog moæe sve obnoviti u potpunosti, kojeodluke su prijeko potrebne da bismo pridonijeli da do nekih oblikaobnove doe veÊ sada?

106


OBNOVA ODNOSA S BOGOM

“Prije nego πto se na svijetu pojavio grijeh, Adam je uæivao u osob-noj zajednici sa svojim Stvoriteljem.” (Ellen G. White, Velika borba, str.7) Meutim, nakon pada u grijeh ovaj se bliski odnos korjenito promije-nio na mnogo naËina.

»itajte retke u Postanku 3,24; Izlasku 33,20 i Ponovljenomzakonu 5,24-26. Kako je grijeh utjecao na bliski odnos koji jepostojao izmeu ljudskog roda i Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Grijeh je prekinuo odnos izmeu Boga i ljudskog roda. Bog je greπnipar poslao iz Edena i svoje blizine da se sami pobrinu za svoju sigur-nost. Ljudi viπe nisu imali niti prava niti moguÊnosti vidjeti Boæje licei ostati æivi. Meutim, Gospodin je sâm naËinio plan spasenja prekokojega Êe se prekinuti odnosi moÊi popraviti, iako uz straπnu cijenukoju Êe sâm Bog platiti.

»itajte retke u Ivanu 14,1-3 i Otkrivenju 22,3-5. Koje obeÊanjeje Isus uputio svojim uËenicima prije odlaska na kriæ i s kakvimishodom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog i ljudski rod se trebaju ponovno sjediniti u miru i susresti selicem k licu. Zemlja Êe biti bez ikakvog prokletstva, i sve πto je biloizgubljeno bit Êe obnovljeno. Otkupljenima Êe biti ponuena nova æivo-tna sredina, novi æivot, nova vlast, novi odnos s Bogom. Prvobitna na-mjera stvaranja Ëovjeka bit Êe napokon ostvarena, a ljudski rod i svaostala djela stvaranja bit Êe u skladu. Taj Êe sklad trajati kroz svuvjeËnost.

»ak i sada, prije novog stvaranja neba i Zemlje, kako moæemonauËiti uæivati u uskom zajedniπtvu s Bogom? Koje odluke trebamodonijeti, a koje Êe utjecati na naπ odnos s Bogom, bilo na pozitivanili na negativan naËin?

107

PETAK 29. oæujka


“I kako odmiËu, godine vjeËnosti donosit Êe sve bogatija i slavnijaotkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako Êe rasti ljubav,πtovanje i sreÊa. ©to ljudi viπe nauËe o Bogu, to Êe biti veÊe njihovodivljenje prema Njegovom karakteru. Kako Isus pred njima otkriva bo-gatstvo otkupljenja i zadivljujuÊa dostignuÊa u velikom sukobu sa So-tonom, srca otkupljenih plamte snaænijom predajom i s joπ veÊim ushi-tom diraju strune zlatnih harfi, a tisuÊe se tisuÊa i nebrojeno mnogoglasova udruæuje i prerasta u silan zbor hvale. ...

Veliki je sukob zavrπen. Grijeha i greπnika viπe nema. Cijeli je svemirËist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada i radosti. OdNjega koji je sve stvorio teËe æivot, svjetlost i radost kroz prostranstvabeskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma do najveÊeg svijeta, sve — æivoi neæivo, u svojoj nepomuÊenoj ljepoti i savrπenoj radosti objavljuje daje Bog ljubav.” (Velika borba, str. 533, 534)


1. Prikupite πto viπe navoda, posebno iz Otkrivenja, koji go-vore o obnovljenoj Zemlji i kako Êe ona izgledati. Razgovarajte urazredu o znaËenju tih rijeËi. Koje osobine obnovljene Zemlje sma-traπ najprivlaËnijima? Koje druge teπko moæeπ razumjeti?

2. Kako se nauk o stvaranju otkriven u prvom i drugom poglav-lju Postanka odnosi prema nauku o obnavljanju Zemlje i neba?Kako bismo trebali shvatiti obnovu kad bi takozvana teistiËka evo-lucija bila istinita?

3. »itajte retke u Rimljanima 8,18 i 2. KorinÊanima 4,16.17.©to Pavao ovdje govori i kako da izvuËemo utjehu za sebe iz ovihrijeËi?

4. Razmiπljajte malo viπe o cjelokupnoj zamisli Evanelja kaoobnove. ©to taj pojam sve sadræi? ©to se treba obnoviti? Koju uloguimamo mi, ako je uopÊe imamo, u cijelom tom procesu?

5. ©to nam obeÊanje o novoj Zemlji i novom nebu otkriva oBoæjem karakteru?

108

Bog i πtovatelj avlaBenjamin Sam bio je pionir Globalne misije u primitivnom planinskom

podruËju otoka Guadalcanal u Salomonskom otoËju. Kad bi posjeÊivao bo-lesnog seoskog poglavicu, suoËavao bi se s vojnicima i njihovim puπkamauperenim u glavu dok se molio za poglavicu. Bog mu je pomogao da osnujemalu crkvenu zajednicu u tom planinskom selu, a danas tamo stoje πkolai mala crkva — svjedoËanstvo Boæje sile koja mijenja srca.

Benjamin se preselio u podruËje ravnicâ na jugu otoka. Tamo je posje-Êivao ljude i pronaπao mnoge koji su æeljeli saznati viπe o Isusu. Odræao jedvotjednu evangelizaciju u selu.

Prve veËeri su avolji sveÊenik imenom Bem i njegova æena doπli naevangelizaciju i sjeli da sluπaju. Doπli su i sljedeÊe veËeri, ali te se noÊiavao, koga je Bem πtovao, razljutio i nije mu dao spavati. Bemovi zglobovisu natekli i poËeli ga jako boljeti, a avao mu je rekao: “Ubit Êu te ako menapustiπ.” Bem se uplaπio i povikao: “Umrijet Êu!” Zatim je rekao svojojprestravljenoj æeni da ga je avao napao i prijetio mu da Êe ga ubiti.

Rano sljedeÊeg jutra Bemova je æena doπla k Benjaminu i prenijela muπto joj je njezin muæ rekao. Benjamin je posjetio Bemov dom i objasnio muda je avao poraæeni Boæji neprijatelj i da se ne mora bojati njegove snage.Rekao je Bemu i njegovoj æeni da je Isus tijekom svojega æivota istjeraomnoge demone. “Isus je Ëak uskrisio mrtvo dijete i Ëovjeka”, rekao je izno-seÊi iskustvo Jairove kÊeri i Lazara. Bem i njegova æena sluπali su u tiπinipuni strahopoπtovanja.

Benjamin je pozvao ovaj par da klekne s njim dok je on zatraæio Isusada otjera demona iz Bemovog æivota i molio se za njega i njegovu obitelj.Kad je Benjamin zavrπio svoju molitvu, Bem mu je posvjedoËio da ga jeavao napustio.

Po zavrπetku evangelizacijskog niza Bem i njegova æena zaæeljeli su sekrstiti. Na sveËanosti krπtenja Bem je ispriËao svoje iskustvo kako je Isusotjerao demone koje je on nekada πtovao. “Sada sam sljedbenik pravogaBoga, Isusa Krista!” rekao je.

Bem dijeli svoju novu vjeru s onima kojima je nekoÊ sluæio kao avoljisveÊenik. Mala zajednica vjernika koja sada slavi Boga u ovom selu dokazje Boæje otkupiteljske ljubavi.

Naπi misijski darovi pomaæu u dosezanju narodâ iz cijelog svijeta kojitrebaju Ëuti Boæju poruku ljubavi i oprosta.

Benjamin Sam sluæio je kao pionir Globalne misije sve dok ga nisuzamolili da postane pastor crkvene zajednice Honiare, glavnog grada Salo-monskog otoËja

109

Knjiga jutarnjih stihova

za 2013. godinuKnjiga jutarnjih stihova

za 2013. godinu

NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi iliizravno kod nakladnika • www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920

110

01 U Matej 4,23 Radosna vijest o kraljevstvu02 S Titu 2,11 Samo za greπnike03 » GalaÊanima 4,4.5 U vrijeme koje je Bog odredio04 P Marko 1,14.15 Poruka o prvom dolasku05 S Ivan 18,36 Duhovno kraljevstvo

06 N Marko 4,30 RazliËito od zemaljskih kraljevstava07 P Ivan 1,29 Znak Kristovog kraljevstva08 U Luka 17,21 Boæje kraljevstvo u srcu09 S Matej 13,31.32 Kao goruπiËno zrno10 » Matej 13,33 Kao kvasac11 P 1. Petrova 2,24 Utvreno Kristovom smrÊu12 S Rimljanima 7,12 NaËela Njegove vladavine

13 N Matej 6,33 Naπa najveÊa potreba14 P Ivan 3,3 Uvjeti za ulazak u kraljevstvo15 U Rimljanima 3,24 Boæjom miloπÊu16 S Otkrivenje 19,8 Kraljevsko ruho17 » 1. Petrova 1,4 Baπtina na Nebu18 P Matej 11,28 Njeæni poziv19 S Psalam 2,8 ObuhvaÊa cijeli svijet

20 N 2. KorinÊanima 5,20 Veleposlanici kraljevstva21 P Efeæanima 6,13 Gospodnja vojska22 U Efeæanima 6,14 Pojas istine23 S Efeæanima 6,15 Sigurnosni oklop pravednosti24 » Efeæanima 6,14.15 BuduÊa kuπnja25 P Efeæanima 6,16 ©tit za obranu26 S Efeæanima 6,17 Kaciga spasenja

27 N Efeæanima 6,17 MaË Duha28 P Efeæanima 6,12 Bojno polje29 U 2. Timoteju 2,3 Potrebna je odanost30 S Izlazak 14,15 Naredba za pokret31 » 1. KorinÊanima 15,57 Pobjeda

JUTARNJI STIHOVI — SIJE»ANJ 2013.

Kraljevstvo milosti

111

01 P Postanak 1,27.28 Adam i Eva — upravitelji u Edenu02 S Daniel 4,22 Izgubljena vladavina

03 N 1. KorinÊanima 15,22 Krist — drugi Adam04 P Nehemija 9,13 Nevidljivi Vladar Izraela05 U Psalam 103,19 Vladar na nebesima06 S Matej 1,23 Bog je s nama07 » Ivan 6,15 Ugroæeno Kraljevstvo08 P Zaharija 9,9 Kraljevska povorka09 S Psalam 48,2 Vladar Jeruzalema

10 N Psalam 24,7.8 Kralj slave11 P Psalam 83,19 Vladar svih naroda12 U Psalam 119,126 Granice Boæjeg strpljenja13 S Marko 10,15 Osposobljeni za Kraljevstvo14 » Ivan 1,12 Boæji sinovi i kÊeri15 P Efeæanima 1,5.6 Posvojeni sinovi i kÊeri16 S Hebrejima 9,12 Cijena otkupljenja

17 N GalaÊanima 3,29 Abraham i njegova djeca18 P Efeæanima 2,19 Graani Neba19 U Ivan 14,21 Ispit odanosti20 S Djela 5,29 Boæji zahtjevi imaju prednost21 » Matej 5,19 Iznad zemaljskih kraljevstava22 P Psalam 40,9 Blagoslovi posluπnosti23 S 1. Petrova 4,10 Upravitelji Boæje milosti

24 N Psalam 66,16 Upravitelji istine25 P Marko 12,30 Upravitelji snage26 U Hebrejima 12,12-15 Upravitelji utjecaja27 S 2. KorinÊanima 6,1 Roeni u kraljevskoj obitelji28 » Luka 22,29.30 Dio u Kristovom kraljevstvu

JUTARNJI STIHOVI — VELJA»A 2013.

Kralj milosti i Njegovi podanici

112

01 P Hebrejima 4,16 PrivlaËnost Neba02 S Hebrejima 4,14 Krist je sveÊenik na prijestolju

03 N Otkrivenje 4,2.3 Okruæeni dugom obeÊanja04 P Habakuk 2,20 U Svetinji nad svetinjama05 U Izaija 6,1 Okruæen serafinima06 S Psalam 97,2 Utemeljen na pravdi07 » Psalam 89,14 Utemeljen na pravdi na sudu08 P Otkrivenje 5,13 Izvor æivota i sile09 S Psalam 138,2 Srediπte bogosluæja

10 N Psalam 45,7 Izvor suÊuti i milosti11 P Psalam 9,4 Veliki sveÊenik koji suosjeÊa s nama12 U Psalam 110,1 Krist je s Ocem na Njegovu prijestolju13 S Psalam 119,18 Boæji zakon i Boæje prijestolje14 » Otkrivenje 3,10 PomoÊ u Ëasu kuπnje15 P Izaija 43,25 Tko moæe izbrisati grijehe?16 S Koloπanima 1,13.14 Gdje se moæemo osloboditi grijeha

17 N Efeæanima 3,12 Pristup omoguÊen svima18 P Ivan 14,13 Kristovo ime — naπa lozinka19 U Otkrivenje 8,3 Molitve kao miomiris20 S Hoπea 14,5 Iznesi svoj sluËaj21 » Jakov 5,17.18 Ilijin primjer22 P 2. Ljetopisa 33,12 Kada naiu nevolje23 S 1. Petrova 4,13 Sudjelovati u Kristovim patnjama

24 N Hebrejima 12,28 Doite sa strahopoπtovanjem25 P Psalam 89,8 Doite ponizno i sa svetim strahom26 U Psalam 33,8 Sveto iskustvo27 S Matej 6,9 Neka se sveti ime Njegovo28 » Psalam 29,10.11 Naπa trajna ovisnost29 P Efeæanima 3,17 Boæje prijestolje u svakom srcu30 S GalaÊanima 5,24 Nepodijeljeni posjed

31 N Izaija 9,6 Od sada i dovijeka

JUTARNJI STIHOVI — OÆUJAK 2013.

Prijestolje milosti

113

NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi iliizravno kod nakladnika • www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.03. Psalam 3.04. Psalam 4.05. Psalam 5

06. Psalam 6.07. Psalam 7.08. Psalam 8.09. Psalam 9.10. Psalam 10.11. Psalam 11.12. Psalam 12.

13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 15.16. Psalam 16.17. Psalam 17.18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.

20. Psalam 19.21. Psalam 20.22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.24. Psalam 23,17-31.25. Psalam 24.26. Psalam 25.

27. Psalam 26.28. Psalam 27.29. Psalam 28.30. Psalam 29.31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.

03. Psalam 33.04. Psalam 34.05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 36.08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.

10. Psalam 38.11. Psalam 39.12. Psalam 40.13. Psalam 41.14. Psalam 42.15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-12

17. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.19. Psalam 46.20. Psalam 47.21. Psalam 48.22. Psalam 49.23. Psalam 50.

24. Psalam 51.25. Psalam 52.26. Psalam 53.27. Psalam 54.28. Psalam 55.

OÆUJAK

01. Psalam 56.02. Psalam 57.

03. Psalam 58.04. Psalam 59.05. Psalam 60.06. Psalam 61.07. Psalam 62.08. Psalam 63.09. Psalam 64.

10. Psalam 65.11. Psalam 66.12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-1316. Psalam 69,14-37

17. Psalam 70.18. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.21. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-2823. Psalam 74.

24. Psalam 75.25. Psalam 76.26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-5530. Psalam 78,56-72

31. Psalam 79.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-703. Postanak 8-1004. Postanak 11-1305. Postanak 14-16

06. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-3010. Postanak 31-3311. Postanak 34-3612. Postanak 37-39

13. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-417. Izlazak 5-718. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-14

20. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-2724. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-37

27. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-1031. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 7-1002. Joπua 11-14

03. Joπua 15-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-2406. Suci 1-407. Suci 5-708. Suci 8-1109. Suci 12-14

10. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-715. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-13

17. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-3122. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-6

24. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-1827. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-2429. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-7

31. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-19

03. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-707. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-17

10. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-3014. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-3

17. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-25

24. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-6

116

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2013.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 4.1. 11.1. 18.1. 25.1. 1.2. 8.2. 15.2. 22.2. 1.3. 8.3. 15.3. 22.3. 29.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

117

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2013.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 4.1. 11.1. 18.1. 25.1. 1.2. 8.2. 15.2. 22.2. 1.3. 8.3. 15.3. 22.3. 29.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

118

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednosta-van naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma— najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËa-vajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnimputem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara

te naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

119

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2013.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Milan ©uπljiÊ • Lektura: Miroslav VukmaniÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 1/2013James L. Gibson, Origins

120

JuænopacifiËka divizijaPA

PU

AN

OVA

GV

INE

JAL

ae

SA

LO

MO

NI

NO

VAK

AL

ED

ON

IJA

NO

VI

ZE

LA

ND

Tasm

an

ovo more

SA

MO

ATA

HIT

I

FR. P

OL

INE

ZIJA

O. C

OO

K

O. P

ITC

AIR

NO

. TO

NG

A

Pa

cifiËki ocean

FIJIS

uva

Indijski ocea

n

AU

ST

RA

LIJA

IND

ON

EZ

IJA

Velikia

ustra

lski zaljev

MIS

IJS

KI P

RO

JE

KT

ID

arovi trinaeste su

bote ovoga trom

jeseËja pom

oÊiÊe ostvaren

ju p

rojekata u

Juæn

opacifiËk

oj diviziji:

1.

Izgradnja k

linik

a u n

ajman

je Ëetiri izolirana

pod

ruËja P

apua N

ove Gvin

eje.2

.N

abava solarn

ih M

P3

plejera (tak

ozvani G

odPod

s) zaPap

ua N

ovu G

vineju

, otoËje Solom

one i

Van

uatu

.3

.D

jeËji projek

t: nab

ava 15

.00

0 B

iblija za d

jecuju

ænop

acifiËkih

otoka.

Viπe: w

ww

.Adven

tistMissio

n.o

rg

Unije

Crkve

Ogranci

VjernikaStanovnika

Australska unija konferencija421

9856.741

22.674.000N

ovozelandskopacifiËka unija konferencija135

6017.998

4.970.000Papuanovogvinejska unija m

isija904

2.812247.756

6.888.000TranspacifiËka unija m

isija461

581101.084

2.137.000

Ukupno

1.9213.551

423.57936.669.000

Documents

POUKE IZ BIBLIJE U poŁetku stvori Bog · stvaranje za πest dana bitno za sve πto vjerujemo, i zaπto je prihvaÊanje kompromisa na tom podruËju razorno za sva naπa vjerovanja