Upload
ivanorodrugalic
View
67
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
dd
Citation preview
POVIJEST
4. RAZRED
HRVATSKA I SVIJET NA
POĈETKU 20. STOLJEĆA
EUROPA I SVIJET UOĈI PRVOG SVJETSKOG RATA
EUROPSKE DRŢAVE I NJIHOVI ODNOSI
- sile: Velika Britanija, Francuska, Rusija, Njemačka, Italija
- njemački kancelar Otto von Bismarck nakon pobjede u Francusko-pruskom ratu formira vojno-
političke saveze sa ciljem stvaranja saveznika i onemogućavanja oporavka Francuske
ISTOĈNA KRIZA (1875.-1878.): ustanak protiv osmanlijske vlati u BIH -> strani diplomati
zahtijevaju reforme u OC -> neuspješno gušenje ustanka -> ustanak u Srbiji, Bugarskoj i CG ->
Rusija staje u obranu "slavenske braće" (ustvari ţeli tjesnace i Sredozemlje) - > Velika Britanija
ţeli zadrţati prevlast na moru -> 1878. BERLINSKI KONGRES - Rumunjska, Bugarska, Srbija i CG
- neovisne, BIH - pod upravom A-U, -> početak raspada Osmanlijskog Carstva.
VOJNI SAVEZI - novonastale drţave - Njemačka i Italija ţele kolonije, stare kolonijalne sile ih
ne ţele izgubiti - dva saveza: Antanta (1907.): zemlje zadovoljne svojim poloţajem (VB, Francuska
i Rusija) i Trojni savez (1882.): zemlje koje ţele kolonije (Njemačka, Italija A-U)
KOLONIJALIZAM
- osvajanje i iskorištavanje prekomorskih zemalja od strane europskih sila: Velika Britanija,
Francuska, Nizozemska, Njemačka, Italija, Belgija, Portugal
- svrha: 1. sirovine, 2. radna snaga, 3. trţište - velik dio pljačkanja obavljale privatne kompanije
koje kasnije dolaze u spregu s drţavom koja se nekako mora financirati kako bi drţala kolonije
pod kontrolom. Izgovor za kolonijalizam je uvođenje "civilizacije" u divlje krajeve svijeta.
PODJELA INTERESNIH SFERA I SUKOBI OKO KOLONIJA
Velika Britanija: dominioni (autonomna područja pod nominalnom vlašću britanske krune): Kanada,
Juţna Afrika, Australija, Novi Zeland, kolonije: Indija, Novi Zeland, Hong Kong (opijumski
ratovi), Australija, Cipar, Egipat, Juţna Afrika, Bocvana (Zambija), Rodezija (Zimbabve), Uganda,
Nigerija, Sudan - najveća dobit od kolonija - supersila
Francuska: Alţir – Legija stranaca, Senegal, Tunis, Maroko, Madagaskar, Obala Bjelokosti, Laos,
Kambodţa, Vijetnam - manje gospodarski iskoristiva područja
Njemačka: 1884. - Namibija, Kamerun, Togo, Istočna Afrika
Italija: 1895. Etiopija (obranio ju car Menelik), Eritreja, Somalija, Libija
Belgija: Kongo (privatno vlasništvo kralja Leopolda - brutalna vlast, kasnije drţavno vlasništvo)
SAD: 1898. oduzela Španjolskoj Puerto Rico, Kubu i Filipine
Kina: gospodarski ovisna o velikim silama - opijum - dva rata protiv VB (1839.-1843. i 1856.-1860.)
SUKOBI:
Opijumski ratovi: Kina pokušala zaustaviti prodaju opijuma, a Britanci ih napali jer su bili vrlo
ovisni - Kina izgubila ratove i bila prisiljena na velike ustupke
Rat Japana i Rusije 1904.: rat usmjeren protiv Kine, ali je Rusija izgubila luku Port Arthur
Burski rat (1899.-1902.): VB se bori protiv Bura (potomci Nizozemaca u Juţnoj Africi) zbog
pokrajina Transvaal i Oranje u kojima ima dijamanata - VB pobijedila
Bokserski ustanak (1900.): ustanak Kineza protiv gospodarskog iskorištavanja VB (šaka na grbu)
Najkraći rat u povijesti (1897.): zbog nepoćudnog sultana Zanzibara VB bombardirala
vladarsku rezidenciju - 500 mrtvih u 38 minuta
Namibija (1904.): narodi Herero i Nama pobunili se protiv Njemačke, ubijeno 50 000 Hereroa i
10 000 Nama
KRIZE 1890.-1914.
- velike sile (vojni savezi) miješaju se u lokalne ratove i izazivaju međunarodne krize
Maroknaske krize: Njemačka se protivi francuskom preuzimanju Maroka.
Prva kriza (1905):
Francuska uz podršku VB pokušava preuzeti Maroko, tome se protivi Njemačka jer tamo ima
trţište. Njemački kancelar Bernhard von Bulow nagovorio Vilima II da govorom u luci Tanger
podrţi neovisnost marokanskog vladara - međunarodna kriza riješena ugovorom u Agecirasu 1906.
- Maroko ostaje slobodan, ali interesna zona Francuske što joj omogućava gospodarsko
iskorištavanje.
Druga kriza (1911.)
Zbog gospodarskog iskorištavanja dolazi do ustanka protiv Francuza. Njemačka šalje topovnjaču
Panther u luku Agadir i traţi Maroko ili neku drugu koloniju od Francuza - dobili pogranični dio
Konga.
Aneksijska kriza (1908.): Nakon pobjede mladoturske revolucije u OC, A-U pripojila BIH. Tome
se protivi Srbija koju podrţava Rusija, a A-U podrţava Njemačka. Aneksija odobrena 1909.
Berlinskim sporazumom.
Balkanski savez (1912.): zbog propadanja OC Balkan krizno područje, Rusija ţeli širiti svoj
utjecaj na štetu OC - članice: Grčka, Srbija, CG, Bugarska
Balkanski ratovi:
Prvi balkanski rat (1912.): članice Balkanskg saveza objavile rat OC - pobijedile, OC ostaje mali
teritorij oko Carigrada - 1913. ugovorom u Londonu nastaje nova drţava: Albanija.
Drugi balkanski rat (1913.) - Bugarska napala Grčku i Srbiju zbog Makedonije - na stranu Srbije i
Grčke staju CG, Rumunjska i OC - poraz Bugarske.
GOSPODARSTVO
- ubrzani razvoj i bogatstvo velesila zbog kolonijalizma, cvate kapitalizam
- 2. industrijska revolucija donosi napredak znanosti i proizvodnje, te bolju kvalitetu ţivota
- razvoj gradova - velike građevine (Eiffelov toranj, neboderi)
- razvoj srednjeg sloja - sitna burţoazija (vlasnici malih proizvodnji i trgovina)
- drţava potiče konkurenciju i zabranjuje monopole (trustovi - udruţenja tvrtki koje teţe
monopoliziranju)
DRUŠTVENI ODNOSI
- burţoazija (vlasnici tvornica ili trgovina) teţe sve boljem ţivotu, poloţaj radnika je ipak nešto
bolji (ograničeno radno vrijeme, bolji uvjeti, zabranjen rad djece)
- marksisti - komunisti ţele revoluciju i preuzimanje tvornica - Radnička internacionala 1864. -
svjetsko udruţenje komunista - pobijediti one koji imaju političku moć
- ostali smatraju da je to štetno za radnike jer ih dovodi u sukob sa zakonom - osnivaju sindikate
- ne dovode u pitanje postojeće zakone, ali se bore putem štrajkova
- prve radničke stranke u parlamentima: nose naziv radničke, socijalističke, socijaldemokratske
POLOŢAJ ŢENA, SUFRAŢETSKI POKRET
- patrijarhalno društvo - siromašne ţene rade, ali su slabije plaćene, bogate se brinu za kuću,
djecu i zabavu, muţevi zarađuju, ţene nemaju pravo političkog ili nekog drugog glasa
- John Stuart Mill - podloţnost jednog spola drugom je pogrešna
- Susan B. Anthony - ţena ne treba ovisiti o zaštiti muškarca, treba se štititi sama
- sufraţetski pokret (suffragium - pravo glasa) - VB - Emmeline Pankhurst, SAD - Lucy Burns i
Alice Paul, Novi Zeland - Kate Sheppard, prve izborile pravo glasa - 1893. Sufraţetkinje se
bore pisanom riječju, prosvjedima, trpe grubosti od policije (prisilno hranjenje u zatvoru)
- u zapadnoj Europi pravo glasa dobivaju nakon 1. svjetskog rata
TEHNIKA, ZNANOST, UMJETNOST I SPORT POĈETKOM 20. STOLJEĆA
RAZVOJ ZNANOSTI
- James Maxwell - elektromagnetni valovi
- 1895. Wilhelm Conrad Rontgen - X zrake - snimanje unutrašnjosti čovjekova tijela
- Henry Becquerel - svojstva radioaktivnosti - raspadanje atoma i štetno zračenje
- Pierre i Maria Curie - radij i polonij
- 1897. Joseph Thompson - elektron - atomska čestica - nositelj električnog naboja
- 1905. Albert Einstein - teorija relativnosti - Nobelova nagrada za fiziku 1921.
- 1859. Charles Darwin - teorija evolucije - "Postanak vrsta"
- Niels Bohr - danski fizičar - kvantna teorija o građi atoma - utemeljitelj atomske fizike
- Karl Marx - kritika kapitalističkog društva - diktarura proletarijata - komunizam
- Emile Durkheim - društvena zbivanja oblikuju čovjeka - ne obratno
- Max Weber - vjera, ideje i velike povijesne ličnosti oblikuju ljudsko društvo
- Madison Grant - antropolog - izloţio Pigmeja u zoološkom vrtu
- Cesare Lombroso - kriminolog - antropometrija - pseudoznanost
- 1909. Andrija Mohorovičić - meteorolog i seizmolog - Mohorovičićev diskontinuitet
- Dragutin Gorjanović Kramberger - proučavao krapinskog pračovjeka - postojanje praljudi
- Franz Boas - antropologija - znanost - protiv superiornosti bijelaca i antropometrije
- Sigmund Freud - psihoanaliza - postoji svjesni i podsvjesni ţivot - snovi, seksualnost
- Ivan Kukuljević Sakcinski - otac moderne hrvatske historiografije
ISTRAŢIVANJE ZEMLJE
- (1849. - 1856.) David Livingstone istraţuje unutrašnjost Afrike - Viktorijini slapovi na
rijeci Zambezi, nestao je u Africi, pa ga je pronašao drugi istraţivač - Henry Morton
Stanley 1871. na obali jezera Tanganjika - Livingstone se ne vraća u Europu, a Stanley
istraţuje porječje rijeke Kongo.
- Richard Burton i John Speke - potraga za izvorom Nila - jezera Tanganjika i Viktorija
- 1911. Roald Amundsen (Norveţanin) i Robert Scott (Britanac) - Juţni pol
RAZVOJ TEHNOLOGIJE
- druga industrijska revolucija - nafta i električna energija
- Nikola Tesla - elektromotor izmjenične struje, radio
- Thomas Alva Edison - istosmjerna struja, ţarulja, fonograf
- 1876. Nicolaus August Otto - benzinski motor
- 1885. Karl Benz - prvi automobil
- 1903. Henry Ford - Ford Motor Company - pokretna traka
- 1903. Orville i Wilbur Wright - avion - Hrvatska - Slavoljub Penkala 1910.
- 1850. - telegrafski kabel preko La Manchea
- 1879. Alexander Graham Bell - telefon - Zagreb 1881.
- beţična telegrafija - Nikola Tesla, Edison, Guglielmo Marconi - telegraf
- 1867. Alfred Nobel (Šveđanin) - donamit - 1900. - Nobelova nagrada
UMJETNOST
- modernizam - originalnost, kritika društava, protiv konvencija - Arthur Rimbaud, Matoš
- 1910. - 1930. avangarda - nov način umjetničkog izraţavanja (secesija)
GLAZBA I FILM
- Auguste i Louis Lumiere - kinematograf "Radnici izlaze iz tvornice" - prvi film
- Edisonov fonograf i gramofon Emilea Berlinera popularizirali glazbu
ALTRENATIVNI STILOVI ŢIVOTA, AUTSAJDERI I MANJINE
- porast kriminala u prenapučenim gradovima - bolje organizirana policija i zatvori
- kolonijalne sile šalju kriminalce u kolonije - VB - Australija, Francuska - Vraţji otok
- boemi - pisci i slikari - ne poštuju konvencionalna pravila ponašanja - Rimbaud, Gauguin
- rasizam u Americi, antisemitizam u Europi, netrpeljivost prema Romima
- homoseksualizam kaţnjiv zatvorom - Oscar Wilde
- abolicionizam - protiv zakonski regulirane prostitucije Josephine Butler, Milica Bogdanović
- krivo shvaćanje mentalnih bolesti - prva umobolnica u Hrvatskoj tek 1879. u Stenjevcu
POPULARIZACIJA SPORTA
- popularizacija zbog viška slobodnog vremena, organiziraju se klubovi
- 1896. Pierre Coubertin - moderne Olimpijske igre u Ateni
- nogomet, boks, baseball - postaju profesionalni, a sportaši omiljeni
- 1874. gimnastika obavezan predmet u školama
- 1909. Hrvatski sportski savez
HRVATSKA UOĈI 1. SVJETSKOG RATA
1867. - A - U nagodba - zajedničke vojska, financije i vanjska politika za cijelu drţavu
1868. - H - U nagodba - pod vlašću Ugarske, ima zasebnog bana i Sabor - autonomija
1883. - vladavina Khuena Hedervaryja - mađarizacija i poticanje nacionalne i regionalne
mrţnje (Narodna stranka - reţimska, netrpeljivost između Hrvata i Srba, lokalna
netrpeljivost, reţimski sudovi, loš izborni zakon,
1895. - u znak protesta protiv Khuenove vladavine studenti spalili mađarsku zastavu na
Trgu bana Jelačića (Stjepan Radić, Vladimir Vidrić)
1903. - Narodni pokret protiv mađarizacije (financijska neovisnost, demokratizacija)
- otpušten Khuen, odlazi u Mađarsku – predsjednik ministara - ban Teodor
Pejačević
- Politika novog kursa (pravaši) – A. Trumbić i F. Supilo – ujedinjavanje Dalmacije,
Istre i Banske Hrvatske pod vlašću bana, trijalizam, suradnja s mađarskim,
talijanskim i srpskim političarima u A-U protiv Beča
1904. - braća Antun i Stjepan Radić osnivaju HPSS. Do 1918. malo uspjeha, jer malo
seljaka glasa - protiv mađarizacije, za opće pravo glasa, časopis Dom, javni nastupi
1905. – Riječka i Zadarska rezolucija - program politike novog kursa
- Hrvatsko-srpska koalicija - pravaši Trumbić i Supilo + Svetozar Pribičević - cilj
trijalizam, pa čak i rušenje A-U i jugoslavenstvo
1906. – Koalicija pobjeđuje na izborima za Hrvatski sabor, na što se zgraţa Josip Frank
(Ĉista stranka prava)
1907. – Željeznička pragmatika – kako su Mađari izgradili hrvatske ţeljeznice, tamo se
treba govoriti mađarskim jezikom (Ferenc Kossuth). Ĉlanovi Koalicije daju
ostavke, raspušta se Hrvatski sabor
1908. – ban Pavao Rauch – zagovara dualizam, cilj mu je uništiti Koaliciju, podrška Franka
- aneksija BIH
1909. – Friedjungov proces, ostavka Frane Supila, na čelu Svetozar Pribičević
1910. – ban Nikola Tomašić, sniţen cenzus, H-s koalicija ima većinu
1912. – raspušten Sabor i uveden Komesarijat - Slavko Cuvaj (nije ban već komesar)
1913. – povučena Pragmatika, Koalicija dobiva većinu u Saboru, dolazi na vlast, postaju
oportunisti - sve prisutnija ideologija jugoslavizma
HRVATSKA I SVIJET NA POĈETKU 20. STOLJEĆA - PITANJA
1. Vojno-politički savezi - kada i zašto nastaju, koje su im članice?
2. Kolonijalizam - što je, koja mu je svrha i izgovor?
3. Nabroj kolonije velikih sila - VB, Francuske, Njemačke, Italije, Belgije, SAD?
4. Sukobi oko kolonija - Opijumski ratovi, rat Japana i Rusije, Burski rat, Bokserski ustanak,
najkraći rat u povijesti, Namibija?
5. Krize 1890. - 1914. - Marokanske krize, Aneksijska, Balkanski savez, Balkanski ratovi?
6. Gospodarstvo?
7. Društveni odnosi?
8. Poloţaj ţena?
9. Znanost 20. st. - James Maxwell, Wilhelm Conrad Roentgen, Henry Becquerel, Maria i Pierre
Curie, Joseph Thomson, Albert Einstein, Charles Darwin, Niels Bohr?
10. Sociolozi 20. st. - Marx, Durkheim, Weber?
11. Antropologija - što je, najistaknutiji antropolozi?
12. Andrija Mohorovičić, Dragutin Gorjanović Kramberger, Sigmund Freud, Ivan Kukuljević
Sakcinski?
13. Istraţivanje Zemlje - David Livingstone, Henry Morton Stanley, Richard Burton i John Speke,
Roald Amundsen i Robert Scott?
14. Tehnologija 20. st. - Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Nicolaus August Otto, Karl Benz,
Henry Ford, braća Wright, Alexander Graham Bell, beţična telegrafija, Alfred Nobel?
15. Umjetnost 20. st. - modernizam, avangarda, secesija?
16. Glazba i film 20. st. - braća Lumiere, fonograf, gramofon?
17. Sport 20. st. - zašto dolazi do popularizacije, koji sportovi postaju posebno popularni,
moderne Olimpijske igre?
18. A-U nagodba - koji dijelovi Hrvatske pripadaju Cislajtaniji, a koji Translajtaniji?
19. H-U nagodba - koji je poloţaj Hrvatske u odnosu na Mađarsku?
20. Vladavina Khuena Hedervaryja?
21. Politika novog kursa?
22. Hrvatska pučka seljačka stranka?
23. Riječka i Zadarska rezolucija, Hrvatsko-srpska koalicija od nastanka do 1913.?
24. Ţeljeznička pragmatika?
25. Banovi Teodor Pejačević i Pavao Rauch?
26. Friedjungov proces?
27. Komesarijat - razlog zašto je uveden, kako funkcionira, tko je komesar?
HRVATSKA I SVIJET ZA
VRIJEME PRVOGA
SVJETSKOG RATA
UZROCI I POVOD PRVOGA SVJETSKOG RATA
SARAJEVSKI ATENTAT
- 1878. Berlinskim kongresom BIH dolazi pod administrativnu vlast A-U
- 1908. potaknuta strahom od mladoturskog pokreta u OC Austro-Ugarska proglašava
aneksiju
- uskoro se javlja nezadovoljstvo zbog loše A-U uprave i snaţnog utjecaja Srbije i
jugoslavenske ideje
- Njemačka i A-U slijede politiku "Drang nach Osten" - širenje prema europskom jugoistoku
na račun OC, a najveći pobornik te politike bio je austrijski prijestolonasljednik Franjo
Ferdinand
- Franjo Ferdinand došao je u posjet Sarajevu kako bi sudjelovao u vojnim vjeţbama
- 28. 6. 1914. provezao se ulicama Sarajeva kako bi ga pozdravilo mnoštvo. Među okupljenima
bilo je 9 predstavnika organizacije "Mlada Bosna" - cilj im je bio atentat na
prijestolonasljednika. Zauzeli su pozicije uzduţ rute kojom je trebao proći Ferdinand i
čekali dobru priliku. Nedjeljko Ĉabrinović bacio je bombu na automobil, ali se odbila i ranila
20 ljudi. Tada je auto promijenio smjer i krenuo u gradsku vjećnicu, taman ispred Gavrila
Principa koji je igrom slučaja ubio i Franju Ferdinanda i suprugu Sofiju.
POZADINA ATENTATA, SUKOB IZMEĐU AUSTRO-UGARSKE I SRBIJE
- Organizacija "Mlada Bosna" borila se protiv habsburške vlasti u BIH i okupljala većinom
mlade ljude koji su smatrali da je nasilje jedini način za to. Bili su pod snaţnim utjecajem
Srbije (Crna ruka) i njegovali jugoslavensku ideju. Nekoliko mjeseci uoči atentata pripadnici
"Mlade Bosne" odlaze u Beograd i dobivaju oruţje od "Crne ruke", a moţda i srbijanske
vlade
- A-U sumnja u umješanost srbijanske vlade u atentat i uvjetuju istragu na njihovom
teritoriju - to je ustvari uvreda za samostalnu drţavu i Srbija to odbija.
- 28. srpnja 1914. A-U objavljuje rat Srbiji
REAKCIJE EUROPSKIH DRŢAVA
- rat između A-U i Srbije u samo je nekoliko dana prerastao u europski, a potom i svjetski
rat.
- Rusija kao članica Antante provodi mobilizaciju kako bi pomogla Srbiji, a njoj rat objavljuje
Njemačka koja kao članica Trojnog saveza podrţava A-U
- njemačka je vojska početkom kolovoza zauzela Belgiju - Schliffenov plan → iznenaditi
Francuze kroz neutralnu Belgiju, poraziti Francusku na brzinu, okrenuti se prema Rusiji
koja ne moţe toliko brzo mobilizirati vojsku, iako je bila neutralna - Britanija objavila rat
- Njemačkoj je bio cilj preko Belgije, gdje nema utvrđenu granicu, napasti Francusku
- Italija ne podrţava (članica Trojnog saveza) A-U jer nije bila izvještena na vrijeme
- sve drţave provode mobilizaciju, propaganda širi oduševljenje među građanima, jer svi misle
da rat neće trajati dugo i da će od njega nekako profitirati, ali pomoću novog oruţja rat je
trajao više od četiri godine, nitko nije profitirao i završio je višemilijunskim ţrtvama.
PRVE RATNE GODINE
ZARAĆENE STRANE
ANTANTA TROJNI SAVEZ
(Centralne sile)
1. Britansko Carstvo 1. Njemačko Carstvo
2. Francuska 2. Austro-ugarska Monarhija
3. Rusko Carstvo 3. OC (1914.) - CENTRALNE SILE
4. Kraljevina Italija (od 1915.) 4. Bugarska (1915.)
5. Kraljevina Srbija
6. SAD (od 1917.)
+ 25 zemalja (kolonija ili dominiona)
BOJIŠTA
1914. GODINA
BALKANSKO BOJIŠTE (oko Save i Drine)
- bojiše gdje je rat započeo i odrţale se prve bitke
- krajem srpnja 1914. A-U vojska granatira Beograd, a polovicom idućeg mjeseca izvela je invaziju
na Srbiju
BITKA NA PLANINI CERU (1914.) - Oskar Potiorek smatrao je da će na brzinu pregaziti Srbiju,
ali je zaboravio da imaju iskusnu vojsku iz Balkanskih ratova koja je pobijedila pod vodstvom
Stepe Stepanovića na čuđenje cijele Europe
BITKA NA RIJECI KOLUBARI (1914.) - Potiorek napada Srbiju iz dva smjera - preko Drine i
Save na Beograd - Srbija se skoro predala, ali je umirovljeni general Ţivoin Mišić okupio Prvu
armiju, predao Beograd i stavio vojsku na rijeku Kolubaru gdje je dočekao i pobijedio umornu
austrijsku vojsku
- srpska obrana bila je uspješna dok se u rujnu 1915. na strani Trojnog saveza u rat nije uključila
Bugarska. Srpska se vojska povukla preko Albanije na otok Krf gdje će se pridruţiti Antanti i
nastaje Solunsko bojište.
ZAPADNO BOJIŠTE (granica Njemačke s Belgijom i Francuskom)
- njemačka je vojska nakon zauzimaanja Belgije krajem kolovoza krenula u Francusku
- francuska je obrana slaba unatoč pomoći VB i Nijemci dolaze do rijeke Marne blizu Pariza gdje
su zaustavljeni - u sjevernoj Francuskoj stvara se Zapadno bojište najpoznatije po rovovskom
ratu koji će trajati četiri godine
BOJIŠTE GODINA ZEMLJE PODRUĈJE
ZAPADNO 1914. - 1918. VB, Fr. ↔ Njem. granica Njem. s
Belgijom i Franc.
ISTOĈNO 1914. - 1917. Rus.↔A-U, Njem. Galicija, Bukovina
BALKANSKO 1914. - 1915. Srb. ↔ A-U Sava, Drina
NA SOĈI 1915. - 1918. Italija ↔ A-U granica It. i A-U
SOLUNSKO 1915. - 1918. Srb.↔A-U, Njem. Grčka
BITKA NA RIJECI MARNI (1914.) - njemačka 1. i 2. armija pribliţavaju se Parizu, počinju
skretati jugoistočno izlaţući desno krilo saveznicima. Joseph Joffre (glavni zapovjednik
francuske vojske) uočio je tu grešku i napada njemačko desno krilo. Njemački general Von Kluck
je tijekom okretanja otvorio 50 km široku rupu u linijama. Nijemci su bili nadomak pobjede kada
je iz Pariza došlo 600 Renault taksija s 6000 branitelja. Njemački general von Moltke pretrpio je
ţivčani slom i Nijemci se povlače na rijeku Aisnu kako bi se pregrupirali, tamo prave rovove gdje
će ostati još nekoliko godina. Tako je napušten Schlieffenov plan i počinje dugi rovovski rat,
statičan i krvav. U bitci je sudjelovalo 2 milijuna vojnika, a poginulo 500 000.
ISTOĈNO BOJIŠTE (Galicija i Bukovina)
- uspjesi njemačke i A-U vojske u bitci kod Tannenberga, potiskuju Ruse iz današnje Poljske, te
od tada Rusi s promjenjivim uspjehom brane vlastiti teritorij
BITKA KOD TANNENBERGA (1914.) - odlučujuća bitka za istočnu Prusku između Njemačke, A-U
i Rusije. Rusi su koristili radio kako bi prenosili plan napada, ali nisu šifrirali poruke, jer su mislili
da Nijemci neće naći ruskog prevoditelja – prevarili su se! Cilj je zauzimanje Kalinjingrada.
Nijemci su Rusima presjekli liniju opskrbe i prisilili ih na predaju. Načelnik logora novog
zapovjednika fronta Paula von Hindenburga – Erich Ludendorff iz obliţnjeg mjesta Tannenberga
poslao je telegram o pobjedi, a Hindenburg je inzistirao da se bitka zove Bitka kod Tannenberga,
jer su na istom mjestu Slaveni (Poljsko-litavska Unija) 1410. pobijedili Teutonce. Ruski general
Samsonov radije se ubio nego da caru javi o porazu.
- u rat ulazi Osmanlijsko Carstvo na strani Trojnog saveza, te savez mijenja ime u Centralne sile
1915. GODINA
- u svibnju 1915. u rat ulazi Italija na strani Antante koja joj je 26. travnja 1915. Londonskim
ugovorom obećala: Trst, juţni Tirol, Istru, veći dio Dalmacije i Albaniju.
BOJIŠTE NA RIJECI SOĈI (TALIJANSKO BOJIŠTE)
- nije od presudne vaţnosti za tijek rata, većih uspjeha ima A-U koju Talijani jedva drţe na
granici
SOLUNSKO BOJIŠTE (Grčka)
- Centralne sile bore se protiv izbjegle srpsko-crnogorske vojske, kojima pomaţe britansko-
francuska vojska
- ulazak OC u rat na strani Tr. saveza neobično je vaţno zbog tjesnaca koje Antanta ne smije
dobiti, jer bi tada imala veliku stratešku prednost
- Winston Churchill predlaţe invaziju na Dardaneli i regrutira mnoge mladiće iz Australije i
Novog Zelanda
DARDANELSKA OPERACIJA - Britanci dolaze s flotom od 17 brodova, a Turci se brane
zastarjelom artiljerijom, pomaţu im Nijemci. Cilj je osvojiti Galipolje i izbaciti OC iz rata.
Problem Britanije je što nemaju dovoljno dobre pješake kako bi osvojili obalu. Pokušavaju
iskrcavanje gdje su izgubili puno vojnika zbog obalnih mina, ali i zbog njemačkih podmornica i
torpeda. Tada u borbu ulaze i britanske podmornice E-2 i E-11 koje su Nijemcima nanijele velike
gubitke. Ipak, dok su Britanci u Egiptu obučili pješake, Turci su se pregrupirali i Britanci u
konačnici gube - npr. izgubili 9 brodova od 17
- presudan element ovog sukoba je ulazak Bugarske u rat na strani Centralnih sila 1915.
1916. GODINA
ZAPADNO BOJIŠTE
- pozicijski rat ukopavanja u rovove zbog opastnosti od novog oruţja: topništva i strojnica. Rovovi
su okruţeni bodljikavom ţicom, tako da je svaki izlazak jako opasan i na taj se način gubilo puno
vojnika.
BITKA KOD VERDUNA - najduţa i najkrvavija bitka rata. Erich von Falkenhayn birao je mjesto
odakle se Francuzi ne mogu povući – što teritorijalno što zbog nacionalnog ponosa - put za Pariz bi
tada bio otvoren. Bitka počinje teškim bombardiranjem koje je trajalo 9 sati. Ispaljeno je milijun
granata iz 1200 topova na 40 km dugom bojištu. Nijemci po prvi puta koriste bacače plamena kako
bi očistili francuske rovove. Uskoro bitka za Nijemce postaje teška jer se od granatiranja bojište
pretvorilo u kaljuţu i došli su u domet francuskih topova. Nijemci 22. 6. prvi puta koriste bojne
otrove. Ipak, prisiljeni su se povući na rijeku Somme. Njemačka vojska je iscrpljena, Falkenhayn
smijenjen, na njegovo mjesto dolazi Paul von Hindenburg. U toj je bitci sudjelovalo 70%
francuske vojske i u povijesti je poznata kao "Verdunskii mlin za meso" - poginulo 700 000
vojnika.
BITKA KOD RIJEKE SOMME - početak poraza Nijemaca na Zapadnom bojištu – mnogi ju
nazivaju „muljevitim grobom njemačke kopnene vojske“ - cilj: odvući Nijemce s Verduna. Prvi dan
Britanci su u boj poslali 57 470 vojnika, poginulo je 19 240 – to je bio dan s najviše ţrtava u 1.
svjetskom ratu. Ispod njemačkih rovova Britanci su sagradili svoje u kojima je bilo i do 20 tona
eksploziva. Britanci su bitku namjeravali početi bombardiranjem njemačkih poloţaja, ali su
Nijemci duţ cijelog fronta napravili bunkere 20 metara pod zemljom sa strujom i ventilacijom
gdje su i ţivjeli. Gubitci su bili toliki da do kraja kolovoza Britanci šalju novost – tenkove, koji su
bili još uvijek vrlo neusavršeni - 7 ih se pokvarilo, 17 zapelo u rovovima, ali 25 je uspjelo. Ciljevi
su bili zauzeti u manje od 30 minuta. Tenkovi su značili revoluciju u ratovanju.
NOVO ORUŢJE
- rovovsko ratovanje bilo je novo i teško, od bolesti, preko stalnog straha za ţivot. Uz sve to
pojavili su se i bojni otrovi - prvo klor, koji izaziva sljepoću, oštećenje pluća i smrt, a kasnije
najviše iperit nazvan po francuskom gradu Ypresu gdje je prvi puta iskušan - uskoro je izumljena i
plinska maska. Tenkove uvode Britanci u bitci kod Somme, iako punu primjenu doţivljavaju u 2. sv.
r. Podmornice s torpedima bile su vaţan izum pogotovo protiv VB koja je moć temeljila na
mornarici. Nijemci koriste zeppeline za bombardiranje, ali su vrlo ranjivi. Avioni su korišteni za
izviđanje i bombardiranje, ali i za zračne bitke. Piloti su vrlo cijenjeni (Crveni barun).
DRUŠTVENE PROMJENE
- proširene ovlasti vlada i strogo kaţnjavan građanski neposluh (zatvor, smrt)
- nepotrebno stradavaju građani nepoţeljnog porijekla (Nijemci u Britaniji)
- izraţena ratna propaganda
- u nedostatku muškaraca ţene počinju raditi - zbog toga kasnije dobivaju pravo glasa
- u slučaju rata gospodarstvo prvo procvjeta, "troše kao da će rat", ali kasnije propada zbog
nedostatka trţišta i radne snage
KRAJ RATA
PROTIV RATA
- velike ţrtve, rovovski rat i ratni troškovi smanjili su oduševljenje. U Britaniji dolazi do
prisilnog novačenja, mnogi odbijaju ići u rat, a mnogi i dezertiraju (zeleni kader u A-U). U
Francuskoj 1917. masovni neposluh vojnika jer smatraju da ih zapovjednici ţrtvuju bez razloga.
Antiratno raspoloţenje dovodi do revolucije u Rusiji
- ratu se protivi i Crkva - papa Benedikt XV pozvao je na mir. Središte antiratnog pokreta bila je
Švicarska - tamo su odlazili svi koji nisu htjeli rat, a postojao je i Crveni kriţ koji je slao toliko
potrebnu pomoć.
SAD ULAZI U RAT
- njemačke su podmornice potapale brodove neutralnih zemalja koji su nosili pomoć Antanti, tako
i američke brodove. Amerika i Antanta imali su ugovor da će ih Amerika opskrbljivati na kredit
koji će VB i Francuska vratiti poslije rata.
- posebno je tragično bilo potapanje broda Lusitania 1915. pri kojem je poginulo više od 1000
putnika.
- američki predsjenik Thomas Woodrow Wilson zastupa politiku izolacionizma, ali Amerika ipak
u travnju 1917. ulazi u rat iz dva razloga: 1. potapanje američkih brodova 2. ako Antanta izgubi
nikada neće moći naplatiti ratne kredite
- Amerika uskoro postaje presudan faktor za pobjedu Antante
KRAJ RATA
- Rusija zbog revolucije mora sklopiti mir s Centralnim silama - 3. oţujka 1918. u Brest-Litovsku.
(današnji Brest u Bjelorusiji)
- rezultat: Rusija izlazi iz rata i odriče se: Poljske, Litve, Latvije, Finske, Estonije, Ukrajine i
Gruzije – sve su postale samostalne osim Gruzije koja je ušla u sastav Osmanlijskog Carstva.
- potpisnici: Rusija – Lav Trocki, Njemačka – Max Hoffman, OC – Mehmed Talat paša
- to je omogućilo Njemačkoj prebacivanje vojske na Zapadno bojište i opći napad. Strategija
brzog rata zvala se Kaiserschlacht, počela je u proljeće i u početku je imala fenomenalan
uspjeh, pogotovo na britanskom području - maršali Hindenburg i Ludendorf koristili su
dalekometne topove i sa 120 km tukli po Parizu. Obilato su koristili i zrakoplove. Uskoro dolazi
do neuspjeha, manjka ljudstva i pada morala. Vojnici s Istočnog bojišta donose boljševičku
propagandu.
- 1918. na Zapadno bojište stiţu Amerikanci i donose pobjedu Antanti, njemačka se vojska
povlači, car Vilim II prisiljen na kapitulaciju, A-U se raspada zbog unutarnjih problema.
- nakon Bugarske, OC, A-U i Njemačka potpisuje kapitulaciju 11. studenog 1918. u šumi kod
Compiegnea, u vagonu. Istog datuma A-U car Karlo I potpisuje abdikaciju.
POSLJEDICE PRVOGA SVJETSKOG RATA
- abdikacija posljednjeg austro-ugarskog cara Karla I i raspad A-U
- Njemačka postaje republika - Vilim II napušta zemlju
- Rusija - ubijena carska obitelj - vladavina boljševika
- mrtvo 10 milijuna ljudi, ranjeno 20 milijuna
- zbog straha od daljnjih sukoba na Pariškoj mirovnoj konferenciji osnovana je Liga naroda,
vojno i političko udruţenje europskih zemalja s ciljem odrţavanja mira i sigurnosti - neuspješna
RUSKA REVOLUCIJA
FEBRUARSKA REVOLUCIJA
- teţak poloţaj Rusije u ratu: porazi u bitkama, puno mrtvih, gubitak teritorija, siromaštvo, glad -
sve to dovodi do nezadovoljstva tadašnjom vlašću
- neredi i demonstracije u Petrogradu (veljača 1917.) - vojska staje na stranu naroda ->
Februarska revolucija -> car se odriče vlasti
- u Dumi dolazi do izbora privremene vlade na čijem je čelu knez Lvov. Najavljuju reforme, ali su
neučinkoviti (ratno stanje, kaotična situacija, nastavak rata sa središnjim silama)
- jačanje socijademokratske stranke - osnivanje sovjeta (vijeća radnika, seljaka i vojnika):
podjela na frakcije: menjševici i boljševici.
- menjševici: u prijevodu "manjinci" jer su 1903. kada je došlo do raskola u stranci bili manjina -
pristaju ući u privremenu vladu, čak Aleksandar Karenski dolazi na čelo vlade.
- boljševici (ruski boljše = više): protive se politici privremene vlade i najavljuju revoluciju.
- početkom 1917. većinu sovjeta kontroliraju menjševici
OKTOBARSKA REVOLUCIJA
- boljševici s Vladimirom Iljičem Uljanovom (Lenjinom) na čelu ţele izgradnju novog društvenog
uređenja (Marx).
- nezadovoljni su privremenom vladom (ne prekidanje rata, očuvanje poloţaja plemstva, korupcija)
- Travanjske teze 1917.: Lenjin najavljuje izlazak iz rata, vlast sovjeta, ukidanje privatnog
vlasništva, predaju zemlje seljacima, tvornice će pripasti radnicima
- 1905. - 1917. Lenjin ţivi u emigraciji u Švicarskoj i postoji pretpostavka da su mu Nijemci
namjerno dozvolili povratak u Rusiju preko njihovog teritorija da ju dodatno oslabe
- među samim boljševicima postoji skupina koja priznaje privremenu vladu (Zinovjev, Kamenjev,
Staljin). Lenjina podrţava poznati revolucionar i intelektualac Lav Trocki
- u listopadu (oktobru) 1917. boljševici su zauzeli sjedište privremene vlade u Zimskom dvorcu,
nekadašnjoj carskoj rezidenciji. Ministri vlade su uhićeni, a Kamenski je uspio pobjeći. Slab
otpor je brzo skršen i boljševici preuzimaju vlast.
- u zemlji još uvijek vlada kaos i bezvlašće, ali pravi problemi za boljševike tek počinju:
neprijatelji revolucije uskoro će se konsolidirati i doći će do građanskog rata.
HRVATSKA U VRIJEME 1. SVJETSKOG RATA
ŢIVOT U RATNO VRIJEME
- ukinute mnoge slobode: sloboda tiska, činovnici smiju otvarati pisma građana, mnoštvo doušnika -
vlada nezadovoljstvo zbog rata, mnogi političari u zatvoru ili u emigraciji
- gospodarski problemi: vojska seljacima uzima stoku i hranu, prisilno iseljavanje sa "područja
ratnog djelovanja" (ponajprije Istra - Bojište na Soči)
- ţivot na rubu gladi, prisilno novačenje i problemi od prije stvorili su nepovjerenje prema vlasti
U AUSTRO-UGARSKOJ VOJSCI
- mnogi vaţni Hrvati sudjeluju u ratu: Krleţa - preţivio ofenzivu generala Brusilova, Josip Broz -
zarobljen na Istočnom bojištu, uspio pobjeći iz progonstva i priključiti se revoluciji 1917., Fran
Galović poginuo je na Srpskom bojištu na početku rata
- juţnoslavenskim zarobljenicima u Rusiji srpski časnici predlagali su da se pridruţe srpskoj
vojsci (kao juţnoslavenskoj) na strani Antante, neki su išli dobrovoljno, neki ne, pa su ih zvali
"silovoljci" i nije im bilo dozvoljeno boriti se pod svojim nacionalnim obiljeţjima, već srpskim,
nametnuta im je gruba disciplina i ţivotarili su na rubu gladi - 1916. dolazi do pobune ugušene u
krvi.
- teško stanje u mornarici - 1918. mornari u Puli zatvoreni i na 10 godina zbog neposluha. U veljači
iste godine izbila je pobuna moranra u Boki Kotorskoj - traţili su jednostrani prekid rata,
četvorica organizatora osuđeni na smrt dok je zapovjednik mornarice Maksimilijan Njegovan
smijenjen zbog hrvatskog porijekla.
- na Talijanskom bojištu veće domoljublje zbog Londonskog ugovora
- zeleni kader - vojni dezerteri - skrivaju se po šumama - pljačkaju lokalno stanovništvo
HRVATSKI POLITIĈARI U INOZEMSTVU
- mnogi hrvatski političari sumnjičeni za protudrţavno djelovanje: politika novog kursa, Hrvatsko-
srpska koalicija - zalaţu se za jedinstvo slavenskih naroda u Monarhiji -> odlaze u emigraciju
- 1915. u Parizu osnovan JUGOSLAVENSKI ODBOR (Hr., Srb., Slo.) – raspad A-U, Ante Trumbić i
Frano Supilo - sjedište odbora u Londonu - ujedinjenje juţnoslavenskih naroda i drţava
- problemi: - Srbi ne ţele uniju, već veliku Srbiju
- Talijani ţele hrvatsku obalu - Londonski ugovor
- zemlje smatraju da se prvo treba ujediniti, pa onda razmišljati o konceptu drţave –
Frano Supilo zbog toga odlazi iz Odbora
- ujedinjenjene drţave: Slovenija, Hrvatska, BIH, Srbija, Crna Gora - nije vaţan način, ali treba
biti što prije zbog rata i talijanske opasnosti, a nakon toga će se dogovoriti o ustroju drţave.
Ne uzimaju u obzir da Srbija kao najmoćnija od juţnoslavenskih drţava i članica Antante to
ujedinjenje vidi kao širenje svog teritorija.
- Frano Supilo inzistirao je da se prvo provede dogovor o ustroju drţave i garancija nacionalne
ravnopravnosti, a onda provodi ujedinjenje, kada su se svi oglušili na to - 1916. istupio iz Odbora
KRFSKA DEKLARACIJA: 1917.
- Srbija gubi saveznika - Rusiju i spremna je na pregovore s Jugoslavenskim odborom
- potpisnici: JO (Ante Trumbić) + Srbijanska vlada (Nikola Pašić)
- Jugoslavenski odbor ţeli federaciju, Srbija centralizam
- nova drţava bit će parlamentarna demokracija i monarhija s dinastijom Karađorđević na čelu
- nije drţavni dokument, jer ga nisu potpisale drţave. Pašić kasnije povlači svoj potpis.
UZ
RO
K I
POV
OD
RA
TA
ZA
RA
ĆE
NE
ST
RA
NE
,
BO
JIŠ
TA
1914
.
1915
.
1916
.
1917
.
1918
.
POS
LJ
ED
ICE
HRVATSKA I SVIJET ZA VRIJEME 1. SV. RATA - PITANJA
1. Periodizacija?
2. Bosna pod vlašću A-U (Berlinski kongres, aneksija, reakcije na vlast)?
3. Drang nach Osten?
4. Sarajevski atentat?
5. Sukob između A-U i Srbije zbog Sarajevskog atentata?
6. Najave rata?
7. Što je Schliffenov plan?
8. Nabroj članice zaraćenih strana i bojišta (zemljovid)?
9. 1914. - Balkansko bojište?
10. 1914. - Zapadno bojište?
11. 1914. - Istočno bojište?
12. Kada i zašto Trojni savez mijenja ime?
13. Ulazak Italije u rat, Londonski ugovor, Bojište na rijeci Soči?
14. Solunsko bojište - Dardanelska operacija?
15. Bitka kod Verduna?
16. Bitka kod Somme?
17. Novo oruţje?
18. Društvene promjene?
19. Zašto dolazi do antiratnog raspoloţenja?
20. Kada i zašto SAD ulazi u rat?
21. Mir u Brest-Litovsku?
22. Kaiserschlacht?
23. Kapitulacija Njemačke i A-U?
24. Posljedice 1. sv. rata?
25. Februarska revolucija?
26. Privremena vlada u Rusiji i njeni rezultati?
27. Socijaldemokratska stranka, zašto jača, frakcije, predstavnici?
28. Vladimir Iljič Uljanov i Travanjske teze?
29. Oktobarska revolucija?
30. Ţivot u Hrvatskoj u ratno vrijeme?
31. Poznati Hrvati u ratu?
32. Tko su silovoljci?
33. Stanje u mornarici i zeleni kader?
34. Jugoslavenski odbor - tko, gdje, zemlje, program, problemi?
35. Kako većina Jugoslavenskog odbora zamišlja ujedinjenje i što Frano Supilo misli o tome?
36. Krfska deklaracija?
HRVATSKA I SVIJET
IZMEĐU 2 SVJETSKA
RATA - RAZDOBLJE DO
VELIKE GOSPODARSKE
KRIZE (1920. - 1929.)
HRVATSKA U SASTAVU DRŢAVE SLOVENACA, HRVATA I SRBA
1. POPUNI LENTU DRŢAVAMA U KOJIMA SE HRVATSKA NALAZILA:
________________________________________________________________________
7. st 925. 1102. 1527. 1868. 29. 10. 1918. 1. 12. 1918.
2. ZAOKRUŢI TOĈAN ODGOVOR:
- Raspad A-U omogućilo je:
a) loša vlast b) gubitak u ratu c) Wilsonovih 14 točaka d) revolucija u Rusiji
- Jugoslavenski klub (zastupničko tijelo Slov., Hrv. i Srb. pri Carevinskom vijeću) Zagrebačkom
deklaracijom traţi:
a) liberalizaciju vlasti b) abdikaciju kralja Karla I c) neovisnu drţavu SHS d) trijalizam
- Dokument kojim car Karlo I slavenskim narodima nudi trijalizam (odbijen) zove se:
a) Adresa b) Manifest c) Deklaracija d) Povelja narodima
- Odluka Narodnog vijeća SHS o prekidanju odnosa s A-U od 29. 10. 1918. proglašena je u:
a) Hrvatskom saboru b) Carevinskom vijeću c) H-U parlamentu d) Narodnoj skupštini
- Razlog "srljanja" u zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom je:
a) financijske teškoće b) propast A-U c) talijanska okupacija d) jugoslavenska ideja
3. DOPUNI REĈENICU:
a) U listopadu 1918. u Zagrebu je osnovano _____________________kao središnje političko
predstavništvo tih triju naroda.
b) Narodno vijeće čine predstavnici:_____________________________________________.
c) Hrvatski sabor u stvaranju Drţave SHS svoje ovlasti prenosi na: _____________________.
d) Nakon rata epidemija __________________ pokosila je stanovništvo.
e) Drţava SHS sastoji se od: ___________, ____________, ____________, ___________.
f) Dva koncepta ujedinjenja: Svetozar Pribičević ____________, Stjepan Radić____________.
3. SPOJI POJMOVE:
a) Anton Korošec američki predsjednik - 14 točaka
b) Svetozar Pribičević i Ante Pavelić (stariji) predsjednik NV Drţave SHS
c) Viribus Unitis najveći hrvatski ratni brod
d) Thomas Woodrow Wilson vojni dezerteri, skrivaju se u šumi
e) Karlo I potpredsjenici NV Drţave SHS
f) zeleni kader posljednji A-U car - Manifest
UKLJUĈIVANJE HRVATSKE U KRALJEVSTVO SHS
ŢENEVSKA DEKLARACIJA
- 6. - 9. 11. 1918. - NARODNO VIJEĆE (Korošec) + JO (Trumbić) + SRPSKA VLADA (Pašić) =
utemeljena jugoslavenska drţava.
- Vlada: 6 ministara Narodno vijeće + 6 ministara Srbija – jedni polaţu zakletvu Narodnom vijeću,
a drugi kralju.
- Budući ustav na načelu ravnopravnosti (zajednički poslovi: vojska, vanjski, gospodarstvo)
- Samostalni poslovi - za Srbiju - Srpska vlada, za Drţavu SHS - Narodno vijeće
- Drţava SHS nije priznata drţava i gubitnica je u ratu - Ţenevska deklaracija je potpisana pod
utjecajem Engleske i Francuske, tako da je povoljna za Drţavu SHS
- Pašić opozvao svoj potpis, jer nije htio drţavu pod uvjetima ravnopravnosti, Deklaracija
propada, a pregovori se prenose u Srbiju gdje se računa na pomoć Svetozara Pribičevića koji je
srpski orjentiran.
RASPRAVE U NARODNOM VIJEĆU
- Pribičević: brzo i bezuvjetno ujedinjenje- Srbi nisu za ravnopravno ujedninjenje nemaju izbora
- gubitnici u ratu, talijanska vojska na teritoriju
- 28 članova otići će s „Naputkom“ u Beograd - unutarnje uređenje drţave treba odrediti
Ustavotvorna skupština i to dvotrećinskom većinom glasova, do tada bi vladao regent Aleksandar
- Radić: prvo treba uspostaviti sporazum o federaciji, a onda formirati drţavu – „Ne srljajte kao
guske u maglu“
PROGLAŠENJE KRALJEVSTVA SHS - PRVOPROSINAĈKI AKT
- 25. 11. 1918. Vojvodina ujedinjena sa Srbijom
- 26. 11. 1918. Crna Gora pripojena Srbiji
- 1. 12. 1918. regent Aleksandar Karađorđević primio delegaciju s A. Pavelićem i S. Pribičevićem
na čelu. Nisu donijeli "Naputak", jer ga je Srpska vlada odbila, donijeli su „Adresu“ nabrzinu
izmijenjen dokument, na temelju kojeg nastaje KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I
SLOVENACA - Hrvatska gubi drţavni identitet.
- Prvi kralj KRALJEVSTVA SHS – PETAR I KARAĐORĐEVIĆ
ubrzo je formirana i nova vlada: Ante Trumbić - ministar vanjskih poslova, Svetozar Pribičević -
ministar unutarnjih poslova.
POSLJEDICE RATA
- najveći problem nove drţave je nacionalno pitanje između Hrvata i Srba - neravnopravnost
nesrpskih naroda
- vlast centralizirana - kralj i vlada u Beogradu - vlade se često mijenjaju i premijeri su većinom
Srbi
- regent Aleksandar vlada do 1921. samostalno - obznanama - ukazi sa snagom zakona - članove
parlamenta bira kralj
- teško gospodarsko stanje, pogotovo u ratom opustošenim dijelovima - primarna aktivnost -
zaostala poljoprivreda - nestašica, glad..
EUROPA NAKON PRVOGA SVJETSKOG RATA
WILSONOVIH 14 TOĈAKA
- dokument koji je američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson predstavio u Kongresu 8. 1.
1918. i isplanirao kako treba izgledati poslijeratna Europa - idealist, nema pojma o političkoj
tradiciji Europe
- 14 TOĈAKA:
1. Mirovni ugovori moraju biti javni,
2. Slobodna plovidba morima,
3. Sloboda trgovine,
4. Naoruţanje smanjiti na potrebe nuţne obrane,
5. Riješiti pitanje kolonija na opće zadovoljstvo,
6. Građani Rusije sami trebaju odlučiti o svojoj političkoj sudbini,
7. Obnoviti neovisnost Belgije,
8. Obnoviti Francusku u prijeratnim granicama,
9. Granice Italije prema načelu samoodređenja,
10. Narodi A-U imaju pravo na samostalnost,
11. Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru obnoviti u prijeratnm granicama,
12. Narodima OC treba omogućiti samostalnost,
13. Utemeljiti neovisnu Poljsku,
14. Ustrojiti svjetsku organizaciju za odrţavanje mira
MIROVNA KONFERENCIJA U PARIZU
- 1919. - 1920.
- velika četvorica: Thomas Woodrow Wilson - predsjednik SAD-a, LLoyd George - premijer VB,
George Clemenceau - premijer Francuske, Vittorio Orlando - premijer Italije
- manje pobjedničke zemlje imaju manja prava, zemlje gubitnice nikakava, Rusija nije ni pozvana
- stvara se novi zemljovid i političko uređenje Europe (versailleski poredak) - podređeno interesu
velikih sila (VB i Francuska, kasnije SAD provodi politiku izolacionizma)
- Vittorio Orlando brzo napušta konferenciju zbog nezadovoljstva nepoštovanjem Londonskog
ugovora - Wilson smatra da je to osvajačka politika - kasnije riješeno Rapallskim ugovorom
- MIROVNI UGOVOR S NJEMAĈKOM (VERSAILLES) zaključen 28. 6. 1919.
1. Priznati da je isključiv krivac
2. Alsace i Lorraine – Francuskoj
3. Schleswig – Danskoj
4. Pogranični gradovi – Belgiji
5. Saar – saveznicima na 15 godina
6. Rajnska oblast – demilitarizirana
7. Koridor i Gdanjsk – Poljskoj
8. 5 milijardi dolara odštete za 30 godina
9. Demilitarizacija - Njemačka smije imati samo 100 000 vojnika
- Engleska je za popuštanje Njemačkoj zbog straha od komunizma iz Rusije, Francuska strogo iz
straha od novih njemačkih osvajanja ţeli njeno trajno slabljenje - ispunila većinu svojih
zahtjeva
- ostali mirovni ugovori - Austrija – Saint Germain, Mađarska – Trianon, OC – Sevres, Bugarska –
Neuilly – priznanje neovisnosti novonastalih drţava - nisu teški uvjeti kao za Njemačku
- Novoosnovane zemlje: Kraljevstvo SHS, Mađarska, Austrija, Ĉehoslovačka, Poljska, Litva,
Latvija, Estonija, Finska, Irska
- Woodrow Wilson smatra da je Versailleski sporazum nepravedan, ali ga je potpisao zbog VB i
Francuske, ali nije ga ratificirao Kongres
- ostale saveznice nagrađene: Rumunjska dobiva mađarsku Transilvaniju (Erdelj), Grčka dobiva
istočnu Trakiju od Bugarske, Australija dobiva njemačku Novu Gvineju
POLITIĈKE I DRUŠTVENE PROMJENE U EUROPI
- promjene drţavnih granica koje nisu uvijek poštovale etničku cjelovitost drţava uzrokovale su
velike migracije
- A-U - nestala s lica zemlje - nastaju: Kraljevstvo SHS, Austrija, Mađarska, Ĉehoslovačka
- TURSKA - saveznici okupirali OC i u Versaillesu dijelili njegov teritorij. Dolazi do otpora na
čijem je čelu stajao Mustafa Kemal Ataturk, formirao vojsku, istjerao saveznike iz Male Azije i
oko Istambula i 1923. proglasio Republiku Tursku
- NJEMAĈKA - republika - kancelar socijaldemokrat Friedrich Ebert - zbog protesta vojne elite
(Hindenburg) u zemlji, formirani su Freikorpsi koji krvavo guše ustanke - formirana je vlada i
Njemačka je kratko demokratska drţava
- MAĐARSKA - Bela Kun 1919. formira Mađarsku Sovjetsku Republiku - revoluciju ugušile
Rumunjska, Ĉeška i SHS - Kun emigrirao u Rusiju.
- pobjednice: Francuska - brzo se gospodarski oporavila, Italija - u gospodarskoj krizi koja će
dovesti do faţizma, Japan - ţeli postati velesila - razvija politiku militarizma
HRVATSKA U KRALJEVSTVU SHS - POĈETNE GODINE
1. Kako HSP reagira na ujedinjenje?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Što su prosinačke ţrtve?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Koja je valuta u Hrvatskoj do 1918.?___________________________________________
4. Koja je valuta u Hrvatskoj od 1918.?___________________________________________
5. Zašto se krune markiraju?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
6. Koji je omjer krune i dinara? _______________________________________________
7. Zakon o ţigosanju stoke?___________________________________________________
________________________________________________________________________
8. U čemu se očituje vojno nasilje u SHS?
________________________________________________________________________
9. Objasni gospodarsku neujednačenost različitih zemalja u okviru SHS i imaju li jednak
tretman?_________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
10. Koja je najzastupljenija gospodarska grana u Kraljevstvu SHS i zašto?
________________________________________________________________________
11. Objasni jadransko pitanje?_________________________________________________
________________________________________________________________________
12. Rapallski ugovor?________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
13. Objasni problem Rijeke? __________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
DJELOVANJE NAJVEĆE HRVATSKE POLITIĈKE STRANKE
HPSS DO STVARANJA KRALJEVSTVA SHS
>> 1904. – Antun i Stjepan Radić – protiv imovinskog cenzusa na glasanje, zastupaju prava seljaka
kao najvećeg broja glasača - glasa samo 2%, a kasnije 10% stanovništva
>> zastupaju povijesno pravo na drţavnu cjelovitost
>> HPSS + frankovci = Hrvatski drţavnopravni demokratski blok – uskoro se raspada, jer je Radić
umjesto ideje austroslavizma prigrlio jugoslavizam kao političku realnost, ali pod uvjetima
federacije i političke ravnopravnosti
PRVI VIŠESTRANAĈKI IZBORI U KRALJEVSTVU SHS
>> 2 godine bezustavno stanje - centralizacija
>> 1920. izbori za ustavotvornu skupštinu – ne glasaju ţene, vojnici, suci, policajci
DEMOKRATSKA STRANKA (92 )
Hrvatsko-srpska koalicija - Ljuba Davidović i Svetozar Pribičević - centralizam i unitarizam,
stapanje nacija u jednu - jugoslavensku, Pribičević je kasnije shvatio svoju grešku i sa dijelom
pristalica osnovao Samostalnu demokratsku stranku koja je okupljala "prečanske" Srbe s
programom federalizma.
NARODNA RADIKALNA STRAKA (91)
Nikola Pašić - centralizam uz srpsku hegemoniju za koju smatra da ju Srbija zasluţuje kao
većinski narod i pobjednica u ratu - glavni oslonac reţima do 1929.
KOMUNISTIĈKA PARTIJA JUGOSLAVIJE (58)
Zalaţe se za stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije, djeluje u cijeloj drţavi i osvaja previše
glasova za tadašnju vlast - 1920. kralj Aleksandar ju zabranjuje "Obznanom" - od tada je ilegalna
HRVATSKA PUĈKA SELJAĈKA STRANKA (50)
Radić od 1904. obilazi sela i radi na obrazovanju seljaka i uključivanju u politički ţivot - isplatilo
se jer postaju najvećom hrvatskom strankom - zalaţu se za stvaranje federativne republike i
zato stranka mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka zbog čega je Radić opet
završio u zatvoru
HRVATI U OSTALIM POLITIĈKIM STRANKAMA
1. Hrvatska stranka prava (Ĉista stranka prava - frankovci) - na čelu Vladimir Prebeg, a kasnije
Ante Pavelić. Protive se načinu ujedinjenja zbog nemogućnosti samoodređanja hrvatskog
naroda. Osvajaju samo dva mjesta na izborima
2. Hrvatska zajednica - starčevićanci + Napredna demokratska stranka. Predsjednik je Matko
Laginja i zalaţu se za federalizam - 4 mandata na izborima, a 1921. s HRSS-om i Strankom
prava tvore Hrvatski blok.
3. Hrvatska pučka stranka - "klerikalna" - surađuje sa Slovenskom ljudskom strankom. Smatraju
da su Slovenci, Hrvati i Srbi jedan narod, ali su za federalno uređenje. Najviše uspjeha imaju u
Dalmaciji.
EUROPA I SVIJET 1920.- 1929.
LIBERALNE DEMOKRACIJE
- većina sila u Europi - liberalne demokracije - društva u kojima vladaju građani - u to vrijeme
samo bogati
- ţene dobivaju pravo glasa tek poslije 1. sv. rata - sufraţetkinje (VB i SAD). Pravo su glasa
prvo dobile u Novom Zelandu 1893., a u Hrvatskoj glasuju tek od 1945.
- liberalizam - opće pravo glasa, ljudska prava, sloboda tiska, odvajanje Crkve od drţave...
- trţišno gospodarstvo - dio liberalnog učenja - nemiješanje drţave u gospodarstvo
- u okviru liberalizma promiču se prava radnika na štrajkove, čak i radničke stranke ulaze u
parlamente - laburisti u VB, razne socijalističke i socijaldemokratske stranke
- komunizam - sve zastupljeniji i promiče revoluciju po uzoru na Rusiju, ali mnoge komunističke
stranke ipak su parlamentarne. Zbog njihovih radiklanih stavova često su zabranjivani (npr. KPJ)
Komunistički pokret ujedinjen je Trećom Komunističkom Internacionalom - Kominternom -
dominiraju Rusi kao jedina komunistička zemlja
VELIKA BRITANIJA
- šire imperij – Palestina, Mezopotamija - postoje znakovi krize (npr. Indija)
- 1916. pobuna u Irskoj, -> pobjeda stranke Sinn Fein (mi sami) na izborima 1918. -> 1921.
samostalnost Republike Irske pod formalnom vlašću britanske krune (katolička) – Commonwealth
do ’49. – Sjeverna Irska (VB)
- provode izolaciju od ostatka Europe – zalaţu se za ravnoteţu snaga i popuštanje Njemačkoj
zbog straha od komunizma iz SSSR-a
- smanjeno iskorištavanje kolonija, a samim tim i trţište -> nezaposlenost –> sindikati - štrajkovi ->
laburistička stranka postaje popularna
- 1926. Commonwealth – zajednica neovisnih drţava odanih kruni: trgovina, školstvo, zdravstvo
FRANCUSKA
- postaje hegemon zbog povlačenja VB, ţeli uništenje Njemačke -> 1920. Mala Antanta:
Ĉehoslovačka, Rumunjska, SHS – očuvanje versailleskog sustava
- zbog oslobađanja industrijskog sjevera i povrataka Alsacea i Lorrainea postaje industrijski
moćna - npr. cvjeta automobilska industrija (Citroen, Peugeot, Renault...)
- radnici u lošem poloţaju: najveće stranke - radikali i socijalisti -> vlade nestabilne -> 1926. Vlada
nacionalnog jedinstva - predsjednik Raymond Poincare, ali najzamjećeniji političar: Aristide
Briand - blaga politika prema Njemačkoj
WEIMARSKA NJEMAĈKA
- 1919. - 1933. - Reichstag zasjeda u Weimaru i donosi ustav – demokratska republika
- predsjednik ima velike ovlasti - decentralizacija
- velika kriza, nemogućnost plaćanja reparacija
- 1923. Ruhrska kriza – Francuska i Belgija okupirale Ruhr zbog neplaćanja reparacija
- Dawesov plan – stabilizacija marke, krediti za otplatu reparacija
- Hitlerov pokušaj puča u Munchenu
- Hindenburg - predsjednik
- 1925. Locarn – priznaje zapadne granice, pristupa Ligi naroda
- 1929. Konferencija u Haagu – Gustav Stresseman – Youngov plan – olakšice za reparacije
- 1932. Mir u Lausannei – oproštene reparacije
SAD
- gospodarski napredak zbog rata - nove tehnologije
- dvostranački sustav: Republikanska (konzervativna) i Demokratska (socijalna) stranka
- provode politiku izolacionizma (nemiješanja u europske poslove) - Woodrow Wilson bio je
demokrat, a od 1921. do 1933. vladaju republikanski predsjednici: William Harding, Calvin
Coolidge i Herbert Hoover, kasnije duga vladavina demokrata Franklina Delanoa Roosevelta
(1933. - 1945.)
- SAD je najstarija demokratska drţava, ali njihova demokracija ima puno mana - obespravljenost
ţena, Afroamerikanaca, domorodaca..., 20-ih popularan Ku Klux Klan
- 1920. - 1933. uvedena je prohibicija (zabrana proizvodnje i konzumiranja alkoholnih pića) - uveo
ju je predsjednik Herbert Hoover zloglasnim 18. amandmanom Ustava, koji nije zabranjivao
konzumaciju, ali Volsteadov zakon je. Prohibicija nije zaustavila konzumaciju alkohola - 20.
godine bile su najluđe godine u Americi, samo je stvorila mafiju i ljude poput Ala Caponea.
TOTALITARNE TENDENCIJE I MIROVNI POKUŠAJI
KOMUNIZAM U RUSIJI
- nakon revolucije boljševici su izgubili izbore za Ustavotvornu skupštinu (siječanj 1918.)
-> boljševici na čelu s Lenjinom uvode diktaturu
- obiljeţja diktature: oduzeto pravo glasa "neprijateljima revolucije" (plemićima, svećenicima i
mnogim drugim građanima), drţavom vladaju sovjeti, odnosno boljševička vlada, obračunavanje s
političkim neistomišljenicima, seljacima oduzimana hrana
- protivnici boljševičke vlasti: plemići, svećenstvo, poduzetnici, veleposjednici, bogati ljudi -> rat
protiv boljševika
- crveni: boljševici - vojsku predvodi Lav Trocki; bijeli: njihovi protivnici -> pomoć britanske,
američke, talijanske i japanske vojske
- Crvena armija -> pobjeda; strane trupe povlače se 1919. iz Rusije, zadnje uporište bijelih na
poluotoku Krimu - do 1920.
- Poljska napala Rusiju (1920.) - general Buđoni suzbio Poljake do Varšave
- posljedice rata: milijunske ţtrve, samoorganiziranje seljaka u obrani protiv obiju strana ->
Zelena armija, učvršćenje boljševičke diktature
- tajna policija - ĈEKA - sukob s protivnicima boljševika
- Lenjin - gospodarsko-politički program (NEP) - seljaci mogu prodavati viškove hrane,
obnovljeno poslovanje privatnim tvrtkama, drţava kontrolira gospodarstvo
- 1922. -> Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika
DOLAZAK FAŠISTA NA VLAST U ITALIJI
- 1919. štrajkovi u tvornicama – fasci di combatimento – borbeni sastavi
- 1921. Fašistička narodna stranka (prema latinskoj riječi fasces - snop) – Benito Mussolini
- program konfuzan - demokratske slobode i radnička prava + nacionalizam i kolonijalizam
- nasilje protiv neistomišljenika - komunista, socijalista
- 1921. Nacionalna fašistička stranka - od marginalaca postaju nacionalna stranka
- 1922. pohod na Rim - Vitorio Emanuele II povjerio sastav vlade Mussoliniju
- 1926. zabranjen rad strankama - Fašističko veliko vijeće – diktatura
- korporativna drţava - 22 korporacije ili gilde koje su predstavljale radnike i poslodavce u
raznim strukama, rad korporacija nadziru fašisti - vrlo vaţan razvoj ratne industrije
- revizija Versaillesa – imperijalizam
- 1929. Lateranski sporazum – Italija priznaje Vatikan
- vrlo vaţan kult ličnosti Il Duce (vođa) - mnoge slike, reţirani govori, kult hrabrosti, ekspanzija
JAPAN, INDIJA, KINA
Japan - dobio vladu i parlament, no car, plemstvo i vojni krugovi ipak imaju najveću moć -> 1918.
Hara Takashi prvi neplemićki premijer -> ojačao radnički pokret, ali je 1925. stavljen
izvan zakona -> jačaju vojni krugovi (Društvo crnog oceana i Društvo rijeke Amur) - teţe
statusu velesile -> 1926. car Hirohito - slabljenje parlamenta, jačanje vojne elite
Kina - 1911. prekinuta tisućljetna vlast careva -> nemodernizirana - interesna sfera Japana ->
vlada skupina zemljoposjednika s povlasticama iz carskog doba -> Kuomintang + komunisti -
na čelu Sun Jat Sen, kasnije Chiang Kai - Shek - bore se i protiv privilegiranih i protiv
Japana. Polovicom 20. st. komunisti s Mao Zedongom dolaze na vlast
Indija - ţele slobodu od VB -> 1885. Kongresna stranka, od 1920. pod vodstvom Mahatme
Gandhija - ţele neovisnost Indije -> pasivni otpor
LATINSKA AMERIKA
- drţave se oslobodile od Španjolske i Portugala u prvoj polovici 19. st.
- njeguju monokulturu (proizvodnja samo jedne kulture) - "banana drţave" - ovisne o Americi
(United Fruit Company)
- nestabilna politička situacija - brojne diktature
LIGA NARODA
- produkt 14 točaka predsjednika Wilsona
- centar u Ţenevi
- skupština - glavno tijelo gdje sjede predstavnici svih naroda (jedan narod jedan glas)
- tajnik
- vijeće - stalne članice: Francuska, VB, Japan, Italija + 4 - 11 privremenih
- uspješno posreduje u ratu Poljske i Rusije oko grada Vilne (Vilnius - Litva) -> 1923. uspješno
posredovala između Albanije i Grčke -> 1928. Briand - Kellogov pakt - zabrana rata, potpisale 54
drţave
- 30-ih godina počinje redati neuspjehe - Italija, Njemačka
OD VIDOVDANSKOG USTAVA DO ATENTATA U NARODNOJ SKUPŠTINI
VIDOVDANSKI USTAV
- HPSS - na 1. izborima osvojih 50 mandata - više od svih drugih hrvatskih stranaka. Nakon izbora
mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) - ne sudjeluje u Ustavotvornoj
skupštini (krnja - bez HRSS i KPJ, Hrvatske zajednice, Jugoslavenskog kluba)
- vodstvo HRSS odlučilo se na vanparlamentarnu borbu (taktika). Iako ne sudjeluje u radu
Ustavotvorne skupštine napravili nacrt ustava - konfederacija
- Vidovdanski ustav - 28. 6. 1921. (pravoslavni blagdan sv. Vida) - parlamentarna, ustavna,
nasljedna monarhija s velikim ovlastima kralja -> kralj raspisuje izbore, saziva i raspušta
Narodnu skupštinu (zakonodavna vlast), imenuje predsjednika vlade, imenuje članove vlade ->
centralizam
- > zemlja podijeljena u 33 oblasti -> ustav nije izglasan dvotrećinskom većinom (Krf, Narodno
vijeće SHS)
JAĈANJE HRSS I PROMJENA POLITIĈKE TAKTIKE
- protiv centralizma koji je sada ozakonjen Ustavom -> Radić putuje po Europi traţeći pomoć
- 1923. izbori -> HRSS (vanparlamentarna) osvojila 70 mandata - 2. u zemlji - šire se na Bačku,
Dalmaciju, BIH...
- 1924. u Rusiji HRSS učlanjena u Seljačku internacionalu -> optuţeni za komunizam - zatvor
- 1925. izbori -> 67 mandata iako je vodstvo bilo u zatvoru -> radikali nude Radiću pregovore i on
ih prihvaća -> odrekao se republikanstva, potpisao da prihvaća Vidovdanski ustav i postao
ministar prosvjete -> koalicijska vlada s radikalima, u vladi 4 člana HSS (novo ime stranke:
Hrvatska seljačka stranka) -> vlada se zbog Radićevog protivljenja centralizmu brzo raspala
SELJAĈKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA
- 1927. koalicija sa Samostalnom demokratskom strankom Svetozara Pribičevića
- Pribičević je s vremenom postao protivnik centralizma, a Radić odustao od republikanske ideje
- Pribičević se borio za interese prečanskih Srba, a Radiću su trebali njihovi glasovi
- HSS (Radić) + Samostalna demokratska stranka (Pribičević) = Seljačko-demokratska koalicija
(SDK) - dva predsjednika (Radić, Pribičević) - stranke organizacijski i programski odvojene
ATENTAT NA HRVATSKE ZASTUPNIKE U NARODNOJ SKUPŠTINI
- SDK u Narodnoj skupštini ima 85 zastupnika, opasna oporbena snaga - osim argumentiranih
sukoba (oko nepravednih poreza) i osobna prepucavanja
- 20. 6. 1928. Puniša Račić (radikal) sa govornice puca na zastupnike SDK -> usmrtio Pavla Radića i
Đuru Basaričeka, ranio Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu
- 8. 8. 1928. Stjepan Radić umire od posljedica ranjavanja - novi predsjednik Vlatko Maček
- u Hrvatskoj ogorčenje i sukobi s policijom -> ispraćaj ubijenih zastupnika pretvorio se u masovni
protest protiv hegemonije
- članovi SDK odbijaju sudjelovati u radu Narodne skupštine i unaprijed odbijaju sve njene odluke
RADIĆEV NACIONALNI POKRET
1904. - Antun i Stjepan Radić osnivaju HRVATSKU PUĈKU SELJAĈKU STRANKU – selo temelj
politike, ukinuti census na glasanje.
1913. – samo 3 zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru (A-U Monarhija)
1917. – HPSS + frankovci – HRVATSKI DRŢAVNOPRAVNI DEMOKRATSKI BLOK →
austroslavizam
1918. – JUGOSLAVIZAM – “Ne srljajte kao guske u maglu”
1920. – izbori za ustavotvornu skupštinu – odličnih 50 mandata (usprkos zatvoru)
1921. – HRVATSKA REPUBLIKANSKA SELJAĈKA STRANKA – suprotstavljanje Vidovdanu,
republikanstvo
- HRVATSKI BLOK – HRSS + HZ + HSP – hrvatski nacionalni pokret na čelu s Radićem
1923. – raspada se Hrvatski blok – izbori – HRSS – 69 zastupničkih mjesta (širenje BiH i
Dalm.)
1924. – HRSS u Seljačkoj internacionali – optuţeni za komunizam (KPJ 1920. zabranjena
obznanom) – vodstvo stranke u zatvoru
1925. – skupštinski izbori – 67 mandata, iako je vodstvo stranke u zatvoru - radikali moraju
pregovarati
- Radić iz zatvora šalje pismo u Narodnu skupštinu da priznaje Vidovdanski ustav i
monarhiju (pročitao nećak Pavle Radić) → HRVATSKA SELJAĈKA STRANKA →
formira vladu s radikalima – Radić ministar prosvjete – Pašić ne poštuje uvjete
sporazuma – revizija ustava
1927. – HSS (Stjepan Radić) + Samostalna demokratska stranka (Svetozar Pribičević) =
SELJAĈKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA (SDK)
20. 6. 1928. ATENTAT U NARODNOJ SKUPŠTINI
- radikal Puniša Račić ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, ranio Stjepana Radića
(podlegao ranama 8. 8. 1928.), Ivana Granđu i Ivana Pernara.
HRVATSKA I SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA - RAZDOBLJE DO
VELIKE KRIZE (1920.-1928.) - PONAVLJANJE
RIJEŠI KRIŢALJKU ☼
1. Zakonodavno tijelo Drţave SHS 2. Koja drţava nije u Drţavi SHS 3. Korošec odlazi u ......
4. Ime predsjednika Drţave SHS 5. Ratni brod – eksplodirao 6. Ime hrvatskog
potpredsjednika NV 7. Vodi glavnu riječ nakon Korošecovog odlaska (ime) 8. Zapovjednik A-U
mornarice u Puli (prezime) 9. Dokument kojim Karlo V pokušava spasiti A-U
POPUNI LENTU PODACIMA O RADIĆEVOJ STRANCI:
1904. –
1917. –
1918. –
1920. –
1921. –
1924. –
1925. –
1927. –
1928. -
HRVATSKA I SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA - PITANJA
1. Periodizacija?
2. Hrvatske drţave kroz povijest (lenta)?
3. Što je Zagrebačka deklaracija?
4. Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba – datum, čelništvo, narodi?
5. Kada nastaje Drţava SHS, koje ju zemlje čine, tko je na čelu (zakonodavno tijelo)?
6. Koji su problemi drţave SHS, što je provizorij?
7. Ţenevska deklaracija?
8. Rasprave u Narodnom vijeću - koncepcije ujedinjenja i njihovi zastupnici?
9. Što je Naputak, a što Adresa?
10. Kada i od kojih zemalja nastaje Kraljevstvo SHS – prvi kralj, zakonodavno tijelo,
problemi?
11. Kada i gdje se odrţava mirovna konferencija nakon 1. sv. r. - velika četvorica - interesi?
12. Wilsonovih 14 točaka?
13. Kako je kaţnjena Njemačka?
14. Kojim se zemljama sudi i gdje?
15. Koje su novonastale zemlje?
16. Koje je tvoje mišljenje o Versailleskoj konferenciji?
17. Što s događa s A-U nakon Versaillesa?
18. Što se događa s OC nakon Versaillesa?
19. Njemačka nakon Versaillesa?
20. Mađarska nakon Versaillesa?
21. Prosinačke ţrtve?
22. Označavanje novčanica i uvođenje dinara?
23. Zakon o ţigosanju stoke i njegove posljedice?
24. Zakon o agrarnoj reformi?
25. Jadransko pitanje - Rapallski ugovor, pitanje Rijeke?
26. Kada nastaje i koji je program HPSS?
27. Koji je Radićev stav o ujedinjenju sa Srbijom?
28. Prvi izbori u Kraljevstvu SHS, stranke pobjednice i njihovi programi?
29. Program i čelnici Hrvatske stranke prava, Hrvatske zajednice i Hrvatske pučke stranke?
30. Objasni pojmove: liberalna demokracija, sufraţetkinje, liberalizam, trţišno gospodarstvo,
komunizam - Kominterna?
31. Opiši poloţaj poslijeratne VB?
32. Opiši poloţaj poslijeratne Francuske!
33. Weimarska Njemačka?
34. SAD nakon 1. sv. rata - gospodarstvo, izolacionizam, stranke, "demokracija", prohibicija?
35. Rusija - neprijatelji revolucije, građanski rat, obiljeţja boljševičkog reţima, Lenjin i NEP,
novo ime drţave?
36. Fašizam u Italiji?
37. Japan, Indija, Kina, Latinska Amerika?
38. Liga naroda?
39. Vidovdanski ustav - način izglasavanja, sadrţaj, posljedice?
40. Razvoj HSS od nastanka do atentata u Narodnoj skupštini (lenta)?
41. Kada, kako i zašto nastaje Seljačko-demokratska koalicija?
42. Opiši atentat u Narodnoj skupšitni!
HRVATSKA I SVIJET
IZMEĐU 2 SVJETSKA
RATA - U DOBA VELIKE
GOSPODARSKE KRIZE I
NAKON NJE
(1929. - 1939.)
EUROPA I SVIJET U DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZE: ZBIVANJA U
SAD-u
VELIKA PROIZVODNJA --- HIPERPRODUKCIJA ---- INFLACIJA ----- DIONICE --
- auti, radio, zrakoplovi - proizvodnja veća od - pad vrijednosti - nadoknaditi
umjetna gnojiva, traktori potraţnje novca gubitke
VELIKA KRIZA -------------- EUROPA ---------------------- NEW DEAL 1933.
- praveliko trgovanje -VB, Franc. Australija - F. D. Roosevelt - plan izlaska iz k.
dionicama - Njemačka - najugroţenija 1. javni radovi
- 25. 10. 1929. CRNI PETAK - SSSR i Italija - najmanje 2. kreditiranje poljoprivrede
- propast tvornica i banaka, 3. drţavni krediti za industriju
nezaposlenost, glad 4. propisane cijene
HOOVEROVO DOBA
- slobodno gospodarstvo bez uplitanja drţave pokazalo se opasnim - američki predsjednici
Herbert Hoover i Franklin Delano Roosevelt određenim mjerama pokušavaju vratiti stabilnost
- Hoover (1929. - 1933.) bio je prvi predsjednik čija se vlada bavila gospodarstvom
- zamolio korporacije da ne otpuštaju radnike, smanjio poreze, Korporacija za financiranje i
rekonstrukcije - drţava posuđuje novac tvrtkama kako bi se oporavile, na njegov prijedlog
dozvoljeno je Njemačkoj da godinu dana ne plaća ratnu odštetu
- bez obzira na mjere, kriza je sve dublja, a Hoover nepopularan
ROOSEVELTOVO DOBA
- demokrat - New deal - novi dogovor, ili novo dijeljenje karata
- drţava intervenira u gospodarstvu, ali na drugi način: 1. javni radovi za nezaposlene
2. posredovanje u vanjskoj trgovini
3. ukinuta prohibicija
4. kontrola konkurencije
5. propisane cijene
- slobodno udruţivanje radnika u sindikate, propisana minimalna plaća, veliki porezi na prihode
tvrtkama...
- 1936. Roosevelt pobijedio na izborima, a gospodarski rast jednak onome iz 1929., ali ipak velika
je nazaposlenost - neki smatraju da se Amerika izvukla iz krize ulaskom u 2. sv. rat.
EUROPA I SVIJET U DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZE - SSSR I
NJEMAĈKA
STALJINOVA VLAST U SSSR-u (1924. - 1953.)
- 1924. umire V. I. Uljanov → J. V. Dţugašvili (predsjednik Komunističke partije SSSR-a)
- uklonio konkurenciju -> Lav Trocki - 1925. smijenjen i izbačen iz partije, 1929. protjeran. 1940.
ubijen u Meksiku, Kamenjev i Zinovjev - 1936. optuţeni za kontrarevoluciju - osuđeni na smrt,
Buharin dvije godine kasnije doţivio istu sudbinu
- ukinut NEP - drţavno gospodarstvo - petoljetka (planiranje gospodarstva na 5 godina)
- 1928. kolektivizacija na selu (kolhozi i sovhozi) → nasilno → glad (seljaci nemotivirani)
- kolhozi -> zadrţan privid privatnog vlasništva, sovhozi -> seljaci nadničari na drţavnoj zemlji
- kulaci -> bogati seljaci optuţeni za propast kolektivizacije - zatvarani, ubijani
- ulaţe se u tešku industiriju i elektrifikaciju, a ne u robu široke potrošnje
- strahovlada, izraziti kult ličnosti -> ĈEKA (NKVD - Narodni komesarijat za unutarnje poslove) -
tajna policija -> čistke (često hapšeni i sasvim nevini građani, mučeni do priznanja) → gulazi
(radni logori u Sibiru gdje su zatvorenici mučeni i ubijani bez posljedica) -> teror do granice
paranoje
NACISTIĈKA STRANKA
- u demokratskoj Weimarskoj Njemačkoj postoje dvije skupine sklone uvođenju diktature:
komunisti i nacisti
- Nacionalsocijalistička radnička stranka - nacionalno orjentirana stranka sklona nasilju - na čelu
Adolf Hitler - u početku slaba, neorganizirana stranka (uzor fašisti) koja se sastajala u
munchenskim pivnicama gdje je Hitler drţao govore.
- 1923. po uzoru na Mussolinijev "Marš na Rim" nacisti pokušavaju izvesti puč u Munchenu -
neuspješno -> Hitler osuđen na 5 godina zatvora, ali pušten je nakon godinu dana -> u zatvoru piše
Mein Kampf (Moja borba) - kasnije biblija nacizma
- 1929. u vrijeme velike krize nacisti postaju jako popularni jer vlada ogorčenje u narodu ->
nacisti obećaju poništenje Versaillesa -> pobjeđuju na izborima 1930. i 1932.
- 1933. njemački predsjednik Paul von Hindenburg poziva Hitlera da sastavi novu vladu -> Hitleru
dodijeljen poloţaj kancelara u nadi da će dokazati svoju nesposobnost i dati ostavku
CILJEVI NACISTA
- glavni ideolog - Hitler - Mein kampf + Alfred Rosenberg
- rasna teorija - Germani su arijevski narod (superioran) - ostale rase manje vrijedne - crnci -
robovi, Ţidovi - ukloniti, Slaveni - koristiti kao radnu snagu
- ukinuti Versailles - ne plaćati ratnu odštetu kako bi gospodarstvo moglo oţivjeti
- lebensraum - povećati njemački ţivotni prostor osvajanjima na istok (na štetu Slavena)
- drţava će biti diktatura pod vodstvom Nacističke stranke i Hitlera koji očekuju poslušnost
- Joseph Goebbels - ministar propagande koji je popularizirao Hitlera kojeg je većina do tada
smatrala smiješnim
NACISTI NA VLASTI
- 1933. nacisti zapalili zgradu Reichstaga i optuţili komuniste kako bi ih maknuli kao konkurenciju
-> uhićenja, spremanje u logore Dachau i Oranienburg -> uobičajeno zatvaranje političkih
neistomišljenika
- zabranjen rad svim strankama, kada je Hinenburg umro, nisu raspisani izbori - Hitler se samo
proglasio vođom - Fuhrerom i proglasio TREĆI REICH (Treće Carstvo - 1. SRCNJN, 2. Bismarck)
- kult ličnosti - vođu se ne samo sluša, već i oboţava - totalna kontrola društva - neistomišljenici u
zatvorima ili bjeţe iz drţave (Georg Elser, Einstein, Thomas Mann, Sigmund Freud) -> Ţidovi
bjeţe po Europi, u Ameriku, a najviše u Palestinu gdje će kasnije osnovati drţavu Izrael
NURNBERŠKI ZAKONI
- 1933. - zabrana posjećivanja ţidovskih liječnika, odvjetnika, trgovaca, zabranjen im je rad u
javnim sluţbama
- 1935. - Nurnberški zakoni - Ţidovi proglašeni građanima drugog reda
- politika rasne segregacije - potpuna odvojenost Ţidova - obavezna Davidova zvijezda na ramenu
- 1938. Herschel Grunszpan - kada je čuo da su mu ubili obitelj - ušao je u njemačku ambasadu u
Parizu i ubio diplomata -> Kristalna noć - nacisti ubijali Ţidove, razbijali trgovine i izloge - više
tisuća Ţidova u logorima, zaplijenjena imovina
- mrţnja protiv Roma, Jehovinih svjedoka, mentalnih bolesnika, alkoholičara, homoseksualaca...
HRVATSKA U DOBA MONARHISTIĈKE DIKTATURE
UZ
RO
K
TIJ
EK
POS
LJ
ED
ICE
NASTAVAK REŢIMSKIH NASILJA I HRVATSKOG OTPORA
OKTROIRANI USTAV
- Nezadovoljstvo Velike B. i Francuske diktaturom
- 3. 9. 1931. OKTROIRANI USTAV:
dvodomni parlament: Narodna skupština i Senat – zakoni su prihvaćeni kada ih potpiše kralj
NS – izabrani zastupnici po jednoj listi
SENAT – senatori banski vjećnici koje bira kralj
VLADA – imenuje kralj, odgovorna njemu, a ne Skupštini
- centralizam – prikriveni apsolutizam
REPRESIJA I OTPOR
- reţim se obračunava s neistomišljenicima - Pribičević interniran u selu Brus, Antun Korošec na
Hvaru
- montirani procesi i ubojstva - Josip Predavec (HSS) osuđen na 2 i pol godine zatvora, potom
ubijen, Vladko Maček - zatvor, ubrzo pušten
- česta ubojstva komunista, ali i članova HSP - Milan Šufflay, pokušaj ubojstva Mile Budaka
- demonstracije u Hrvatskoj, brutalno gušene
- 1932. skupina ustaša napala ţendarmerijsku stanicu u ličkom selu Brušani (Velebitski ili Lički
ustanak) - akcija izvedena traljavo - ustanici uhićeni
- HSS - inzistira na mirnom rješavanju sukoba s Beogradom -> 1932. u Zagrebu odrţan sastanak
vodstva SDK + Ante Trumbić (HFSS) + Mile Budak (HSP) = Zagrebačke punktacije (točke)
ZAGREBAĈKE PUNKTACIJE
- 5. - 7. 11. skupština SDK +Trumbić + Budak – ZAGREBAĈKE PUNKTACIJE: suverenitet, ukidanje
hegemonije, konkretan prijedlog drţavnog uređenja
- Maček uhićen kao prvi potpisnik - 3 godine zatvora u Sremskoj Mitrovici
- prozvane separatističkim programom, što nema smisla jer su potpisnici i prečanski Srbi
UBOJSTVO KRALJA ALEKSANDRA, USPOSTAVA NAMJESNIŠTVA
- atentat uz potporu Italije i Mađarske koje imaju pretenzije na hrvataki teritorij
- organizator: Eugen Dido Kvaternik, atentator: Veličko Kerin
- 9. 10. 1934. kralj se iskrcava u Marseilleu, te autom kreće prema gradskoj vjećnici ubijeni
Aleksandar i francuski minister vanjskih poslova Louis Barthou. Atentator Veličko Kerin –
Makedonac pri VMRO koji je kao instruktor obučavao ustaše za izvođenje diverzija
- NAMJESNIŠTVO: Petar - malodoban – Pavle Karađorđević, Radenko Stanković – liječnik, Ivo
Perović – ban Savske banovine
MEĐUNARODNE NAPETOSTI OD 1930. DO 1939.
JAPANSKA OSVAJANJA
razvoj militarizma zbog velike krize i Londonskog sporazuma, 1930. ograničena flota
1926. na vlasti car Hirohito - vojska vrlo moćna - cilj: postati velesila na Istoku
1931. osvojena Mandţurija – Mandţukuo do 1945.
1932. bombardiranje Šangaja, pokušaj drţavnog udara - ubojstvo premijera Inukaija
Tsuyoshija
1937. napad na cijelu Kinu - osvojen istok s gradovima Pekingom i Šangajem
ITALIJA
1935. Etiopija – Haile Selassie
1939. Albanija – kralj Ahmet Zogu - bjeţi, personalna unija - Vittorio Emanuele III
NJEMAĈKA
1935. opća vojna obaveza - kršenje Versaillesa
1936. Rajnska oblast - demilitarizirana - kršenje Versaillesa
Siegfriedova linija prema Francuskoj i Belgiji
13. 3. 1938. Anschluss - Arthur Seyss Inquart – Kurt Schuscnigg
1938. Munhenski sporazum (Chamberlain, Daladier) – traţi i dobiva Sudetsku oblast
(Ĉeška) – ubrzo nakon toga pripaja Ĉešku i pravi Slovačku - marionetsku republiku
ŠPANJOLSKI GRAĐANSKI RAT
1931. svrgnut general Primo de Rivera
1936. Narodna fronta – parlamentarna republika, agrarna reforma koja se nije svidjela
bogatima i Crkvi (članovi Fronte socijalisti, komunisti, anarhisti)
desnica (veleposjednici, Crkva, vojni krugovi) - organiziraju Falange (po uzoru na fašiste)
zaraćene strane: republikanci < - > fašisti ili frankisti (Francisco Franco)
1936. - 1939. građanski rat započinje F. Franco - obranjeni Madrid i Barcelona – povlači
se u Maroko, dobiva podršku Njemačke i Italije (Guernica), republikancima pomaţe samo
SSSR, demokratske sile i Liga naroda podbacili.
zahvaljujući petoj koloni Franco (caudillo) dolazi na vlast koju odrţava terorom sve do
1975.
IDEOLOGIJE OSVAJANJA OSOBE NA VLASTI
JAPAN
ITALIJA
NJEMAĈKA
ŠPANJOLSKA
BANOVINA HRVATSKA
NASTAVAK REŢIMSKIH NASILJA, DJELOVANJE HSS-A I KPJ
- namjesništvo nastavlja politiku centralizma i hegemonije kralja Aleksandra - nemiri u kojima
sudjeluju ţandari i npr. četničke postrojbe
- HSS osniva Hrvatsku seljačku zaštitu (HSZ) - ima poluvojničko obiljeţe i sluţi za zaštitu od
reţima - predstavljeni reţimu kao zaštita od komunizma na selu
- ustaše i komunisti imaju manje miroljubivu politiku
- komunisti - kada su komunisti izjavili da se protiv diktature treba boriti oruţjem, počela su
hapšenja i ubojstva čelnika (Đuro Đaković), a veliki dio bjeţi u inozemstvo odakle nemaju dobar
uvid u događaje u zemlji. Godine 1935. dolazi do krize koja pogoduje širenju komunizma i
osnivaju se KP Hrvatske i Slovenije (1937.). Na čelu KPJ Josip Broz Tito - uvodi dobru
organizaciju iskustvima iz Rusije koja će se pokazati dragocjena u vrijeme 2. sv. rata - mnogi
komunisti na poziv Kominterne bore se u Španjolskom građanskom ratu
HRVATSKO PITANJE
- 1934. dozvola rada političkim strankama -> 1935. raspisivanje izbora za Narodnu skupštinu
- Udruţena opozicija – HSS + SDS + DS + Zemljoradnička str + JMO - Maček na čelu - 37% - 67
mandata
- Jugoslavenska nacionalna stranka (reţimska) - 303 mandata -> predsjednik vlade – Milan
Stojadinović formirao trostranačku vladu - radikali + Slovenska ljudska stranka + Jugoslavenska
muslimanska organizacija = Jugoslavenska radikalna zajednica - JRZ - JEREZA (reţimska)
- Stojadinović najavljuje i rješavanje hrvatskog pitanja - prvi puta priznat nacionalni problem
- hrvatsko pitanje - pitanje poloţaja hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji - neravnopravnost,
podjela teritorija, nasilje, gospodarsko iskorištavanje, zapošljavanje u drţavnim sluţbama
ISELJAVANJE IZ HRVATSKE
- manji broj ekonomskih, a veći broj političkih emigranata
- migriranje u Juţnu Ameriku, Australiju, i razvijene europske drţave
- masovno iseljavanje Hrvata iz područja pod talijanskom vlašću - Jugoslavija ili prekomorske
zemlje
- politička emigracija - ustaše - Italija, komunisti - SSSR
SPORAZUM CVETKOVIĆ-MAĈEK
- 1937. započinju pregovori: pitanja - 1. koliko će jedinica imati preuređena Kraljevina, 2. koji će
stupanj autonomije imati Hrvatska - pregovori propadaju
- 1938. - izbori - HSS u Savskoj i Primorskoj banovini 80% glasova -> Stojadinovićev poloţaj slabi
zbog udaljavanja od Francuske i pribliţavanja Njemačkoj -> knez Pavle predsjednikom vlade
imenuje Dragišu Cvetkovića s prvim zadatkom rješavanja hrvatskog pitanja
- 26. kolovoza 1939. SPORAZUM CVETKOVIĆ-MAĈEK - BANOVINA HRVATSKA
-> osnovana i nova vlada kojoj je Cvetković predsjednik, a Maček potpredsjednik
-> teritorij: Savska + Primorska banovina, te kotarevi s većinskim hrvatskim stanovništvom
-> poslovi: SAMOSTALNI: unutarnji poslovi, poljoprivreda, trgovina, obrt, industrija,
zdravstvo, školstvo, ZAJEDNIĈKI: financije, vojska, vanjski poslovi, pošta, promet
-> članak 116. Oktroiranog ustava – vladar sređuje stanje u drţavi
-> vlast ima Hrvatski sabor - ban – Ivan Šubašić - Jugoslavija postaje federacija
-> protivnici – radikali, demokrati, dio HSS, frankovci, Srpski kulturni krug – Srbi na okup
-> stanje - nesazivanje sabora, siromaštvo, inflacija, nezadovoljstvo Srba
ZNANOST, TEHNIKA, UMJETNOST, SPORT
RAZVOJ ZNANOSTI
FIZIKA
- 1905. teorija relativnosti - Albert Einstein - novo viđenje svemira
- kvantna fizika - u unutrašnjosti atoma vrijede drugi fizikalni zakoni (atomska bomba), Max
Planck, Niels Bohr, Einstein - subatomske čestice
PSIHOLOGIJA
- Sigmund Freud - psihoanaliza, podsvjesno, naglašena seksualnost, tumačenje snova
- biheviorizam - SAD - psihijatar treba proučavati ponašanje, a ne um - metode prirodnih
znanosti (eksperimenti, promatranje, dokazane činjenice)
SOCIOLOGIJA
- nepopularna u totalitarizmu, SAD - funkcionalistička teorija - društvo je ţivi organizam u kojem
svaki dio ima utvrđenu funkciju - pragmatizam - filozofska teorija
POVIJEST
- ne promatraju se samo ratovi i vladari, već svakodnevni ţivot - Francuzi uvode metode
sociologije, psihologije i geografije - proučavanje društva u totalu
RAZVOJ TEHNOLOGIJE
- primjena tehnologije u svakodnevici - Zapad -> zrakoplovi, telefoni, automobili, kućanski aparati
- radio - brojne radiostanice, masovna proizvodnja aparata, obraćanje drţavnika
- televizija - 1926. John Logie Baird - prvi prijenos 1936. - Olimpijske igre u Berlinu
- radar (Radio Detection and Ranging) - radiovalovi - poloţaj objekata na velikoj udaljenosti - prvi
puta upotrijebile britanske zračne snage u 2. sv. ratu
- sintetički materijali - umjetna guma (jeftinija), najlon...
- informatika - Claude Elwood Shannon - osmislio digitalni strujni krug - pohranjuje informacije
pomoću električne energije -> 1937. prvo računalo "Atanasoff-Berry" -> Z3 - njemačka vojska ->
Colossus - britanska vojska za dešifriranje tajnih poruka -> 1946. ENIAC - SAD
KNJIŢEVNOST I GLAZBA
- avangardni pokreti - dadaizam (infantilizam i šokiranje), futurizam (spontanost, tehnologija,
nasilje, rat), nadrealizam (Francuska - Andre Breton, nadahnuće - Freud, istraţuju podsvijest,
iracionalno, društveno angaţirani - komunizam, cijene film - Andaluzijski pas 1929. (Salvador
Dali i Luis Bonuel)
- modernizam - psihološki roman - tehnika toka svijesti (James Joyce, Virginia Woolf, Franz
Kafka, Miroslav Krleţa, A. B. Šimić, Tin Ujević, I. G. Kovačić...)
- izvan Europe - Miguel Asturias - Gvatemala - magični realizam - tipičan za Latinsku Ameriku -
bijedna svakodnevica isprepliće se s fantastikom i usmenom predajom, japanski pisac Ryunosuke
Akutagawa - Rashomon - likovi pričaju o istom događaju na različit način
- glazba - Arnold Schonberg - 12-tonska glazbena ljestvica, Claude Debussy i Maurice Ravel
(Francuska) - impresionizam (Bolero - stalno se ponavlja ista tema), George Gershwin (SAD) -
elementi jazza, Bela Bartok (Mađarska) - tradicionalna glazba
POPULARNA KULTURA
- sve se više novca troši na zabavu - tehnički napradak
- radioaparat - prve radiostanice - privatno vlasništvo - reklamiranje, zabava, glazba, sport
- ţanrovska knjiţevnost - krimići (Agatha Christie, Edgar Wallace, Dashiell Hammet, Raymond
Chandler), fantastika (H. P. Lovecraft), ljubići (Barbara Cartland)
- glazba - jazz - okrilje afroameričke zajednice, brzo se širi, improvizacija, neškolovani glazbenici
- kralj jazza Paul Whiteman, Louis Armstrong, Duke Ellington, Glenn Miller, Benny Goodman
- blues - afroamerička tradicija, tugaljiv sadrţaj (Robert Johnson, Bessie Smith)
- šansone - francuska tradicija - Edith Piaf, Vlaho Paljetak, kancone - iz Napulja - O sole mio,
kabare - Njemačka - mješavina koncerta i kazališta - satira
FILM
- prednjači Amerika - Hollywood - do 30-ih - nijemi film, prvi uspješni zvučni film - Pjevač jazza
- drugi centar - Njemačka - mračni filmovi pod utjecajem ekspresionizma - Marlene Dietrich -
pobjegla iz nacističke Njemačke, kao i mnogi filmski umjetnici iz srednje Europe, i ostvarila
karijeru u Hollywoodu - unose više umjetničkog duha
- sovjetski filmovi - slave revoluciju - inovativni - Sergej Eisenstein - redatelj - montaţa bitna
SPORT
- profesionalizam, popularizacija, velika vaţnost
- Europa i Latinska Amerika - nogomet - utemeljeni klubovi, nacionalna prvenstva, reprezentacije,
prvo svjetsko prvenstvo u Urugvaju 1930. - pobijedio Urugvaj
- SAD - američki nogomet, baseball, boks
- Jesse Owens - 1936. na Olimpijskim igrama u Berlinu osvojio 4 zlatne medalje (100 metara, skok
u dalj, 200 metara, štafeta 4x100 metara) - Hitler mu nije htio čestitati, ali drugoplasirani Lutz
Long mu je javno čestitao
- u Hrvatskoj uz nogomet popularan i tenis (Franjo Punčec, Josip Palada), hazena - sport sličan
današnjem rukometu - Concordia (zagrebački klub) - 1. mjesto na svjetskom prvenstvu u Londonu
HRVATSKA I SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA - DOBA VELIKE
GOSPODARSKE KRIZE I NAKON NJE - PITANJA
1. Periodizacija?
2. Hrvatske drţave kroz povijest (lenta)?
3. Velika kriza u SAD-u (uzrok, vrijeme, obiljeţja)?
4. Hooverovo doba?
5. Rooseveltovo doba, izlazak iz krize (New deal)?
6. Širenje krize na Europu, koje su zemlje najviše, a koje najmanje pogođene i zašto?
7. Obiljeţja Staljinove vlasti u SSSR-u (trajanje, protivnici, petoljetka, kolhozi, sovhozi,
kulaci, industrijalizacija, ĈEKA, gulazi)?
8. Nacionalsocijalistička stranka (vođa, početci, Munchenski puč, razlog jačanja, dolazak na
vlast)?
9. Opiši nacističku ideologiju (ideolozi, rasna teorija, reparacije, lebensraum, uređenje,
propaganda)?
10. Nacisti na vlasti?
11. Nurnberški zakoni - Kristalna noć?
12. Razlog uvođenja monarhističke diktature - reakcija SDK?
13. Monarhistička diktatura i njena obiljeţja (način vladavine, ime drţave, teritorijalna
podjela, predsjednik vlade, nacionalno pitanje)?
14. Reakcije na monarhističku diktaturu - HSS, HSP, komunisti?
15. Oktroirani ustav (razlog donošenja, obiljeţja)?
16. Represija reţima i otpor u Hrvatskoj - Zagrebačke punktacije?
17. Atentat u Marseilleu?
18. Namjesništvo?
19. Japan i militarizam?
20. Italija - osvajanja?
21. Širenje Njemačke (kršenje Versaillesa, Siegfriedova linija, anschluss, Munchenski
sporazum)?
22. Španjolski građanski rat?
23. HSS i komunisti u vrijeme namjesništva?
24. Izbori za Narodnu skupštinu 1935.?
25. Hrvatsko pitanje?
26. Sporazum Cvetković-Maček?
27. Banovina Hrvatska (vlast, teritorij, stupanj autonomije, protivnici, gospodarsko stanje)?
28. Razvoj znanosti (fizika, psihologija, sociologija, povijest)?
29. Razvoj tehnologije (radio, televizija, radar, sintetički materijali, informatika)?
30. Knjiţevnost (avangarda, modernizam), glazba?
31. Popularna kultura (radio, knjiţevnost, glazba)?
32. Film (Amerika, Njemačka, Rusija)?
33. Sport?
HRVATSKA I SVIJET ZA
VRIJEME DRUGOGA
SVJETSKOG RATA
(1939.-1945.)
OD NAPADA NA POLJSKU DO OSVAJANJA GRĈKE
16. 3. 1939. - Hitler ulazi u Prag - europske velesile odlučile prekinuti politiku popuštanja
8. mj. 1939. - sporazum o nenapadanju sa SSSR-om - eventualna podjela Poljske i Baltika
1. 9. 1939. - napad na Poljsku bez objave rata - 3. 9. VB i Francuska najavile rat Njemačkoj
- SLUŽBENI POČETAK 2. SVJETSKOG RATA-
- blitzkrieg - Hitler je shvatio da je njemačkom porazu u 1. sv. r. pridonijelo dugo
trajanje rata na istoj poziciji i rat na više bojišta - zato vodi rat brzo i učinkovito
(Poljska se predala za nekoliko dana), prednosti - manji troškovi, potpora naroda
1939. - Staljin osvojio istočnu Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu i dijelove Rumunjske
1939. - Maginotova linija (bez pomaka) između Njemačke i Francuske - "laţni rat"
9. 4. 1940. - Danska (ulaz na Baltik, poljoprivreda) i Norveška (priprema za napad na Britaniju)
Danska je osvojena isti dan, a Norveška za 2 mjeseca (bitna luka Narvik) - zbog
Vidikuna Quislinga - sinonim za domaćeg izdajicu - obješen nakon rata
5. mj. 1940. - zemlje Beneluxa i Francuska -> 2 mil. ljudi preko Ardena -> Francuzi misle da je
nemoguće izvesti tenkovski napad, ne utvrđuju Ardene - loša odluka -> zemlje
Beneluxa osvojene za 24 dana -> brzo napredovanje u Francuskoj (Dunquerque)
10.6. 1940. - Mussolini najavio rat Francuskoj i VB
- nekoliko dana kasnije pada Pariz - >22. 6. 1940. Phillippe Petain potpisao primirje -
Vichyjevska Francuska - neokupirani dio - marionetska drţava (predsjednik Petain)
ljeto 1940. - atlanska obala od Nizozemske do Portugala pod vlašću Njemačke ->cilj - napasti VB
- Chamberlaina kao premijera mijenja Winston Churchill (Britancima obećaje "krv,
znoj i suze") -> Njemačka planira operaciju "Morski lav" - uništiti zrakoplovstvo
(RAF), industriju i staviti ih u defenzivan poloţaj -> njemački Luftwaffe i RAF
biljeţe strašne gubitke u spektakularnim zračnim bitkama (lovci: Messerschmitt -
Spitfire) - prednost Britanaca: radar i brzina proizvodnje aviona -> bez obzira na
okrutna bombardiranja gradova Britanija nije osvojena, Hitler se okreće istoku -
SSSR
lipanj 1940. - Italija napada britanske kolonije u Africi - zbog neuspjeha 1941. Hitler šalje
generala Erwina Rommela (Pustinjska lisica) - cilj: osvajanje Sueskog kanala -
prodor u naftom bogatu jugozapadnu Aziju
rujan 1940. - TROJNI PAKT - NJEMAĈKA + ITALIJA + JAPAN - dokument o suradnji i
međusobnoj pomoći potpisan u Berlinu (1936. osovina Rim-Berlin, 1937. Njemačka i
Japan - Antikominterna pakt) - paktu iste godine pristupile - Mađarska,
Rumunjska i Slovačka - 1941. - Bugarska i Jugoslavija
jesen 1940. - Italija napada Grčku - neuspješno - Hitler šalje pomoć, napada Jugoslaviju i Grčku
18. 4. 1941. - Jugoslavija pada pod vlast Njemačke, nešto kasnije i Grčka
NEZAVISNA DRŢAVA HRVATSKA
SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
25. oţujka 1941. Jugoslavija ulazi u Trojni pakt zato da Njemačka kad napadne SSSR ima
sigurno zaleđe (juţno krilo – Istočno bojište)
27. oţujka 1941. oficirski puč, svrgnuta C-M vlada, premijer postaje Dušan Simović koji za
kralja stavlja maloljetnog Petra
6. 4. 1941. bombardiran Beograd – kralj bjeţi u London -> Jugoslavija okupirana
NASTANAK NDH
Muss. i Hit. se slaţu da treba uspostaviti NDH s tim što Hitler na čelu ţeli Mačeka, a
Mussolini Pavelića. Maček je odbio, Pavelić nije.
10 travnja 1941. SLAVKO KVATERNIK PREKO RADIJA PROGLASIO NDH
15. travnja dolazi Pavelić
USTROJ VLASTI - PODREĐENOST OKUPATORSKIM SILAMA
18. svibnja Rimski ugovori: 1. Hrvatskoj - teritorij od Omiša do Dubrovnika i Podvelebitski dio
2. Neće dizati ratnu mornaricu
3. Italija jamči nezavisnost “Kraljevine Hrvatske” – grof od Spoleta
trebao je postati Tomislav II - hrvatski kralj
USTROJ VLASTI
dikatatura Pavelića
22 velike ţupe
krajem travnja 1941. - rasni zakoni - Ţidovi (logori), Romi (ubijeno skoro svih 15 000),
Srbi (krive ih za nepravdu za vrijeme Jugoslavije - deportacija, pokrštavanje, fizičko
istrebljenje - mnogi bjeţe u šumu i pridruţuju se partizanima), neistomišljenici ( u
ustaškim logorima ubijeno jako puno Hrvata)
1942. sabor - tri puta se sastajao, ali nije donio niti jedan zakon
nema stranaka
prijeki sudovi
konc. logori – Danica (Koprivnica), Tenja (Osijek), Jadovno (Gospić), Jasenovac (Novska) -
60 - 100 tisuća ţrtava
ODNOS PREMA NJEMAĈKOJ I ITALIJI
sjever - njemačke postrojbe, jug- talijanske
SIEGFRID KASCHE – nadzire vladu
EDMUND GLAISE VON HORSTENAU – usmjerava djelovanje domobrana
RAFAELE CARSERTANO – pratio Pavelićev rad i stvarao kaos
STANJE NA BOJIŠTIMA I OSTALA ZBIVANJA U SVIJETU 1941. - 1943.
NAPAD NJEMAĈKE NA SSSR -> OPERACIJA BARBAROSSA
osvojeno: Finska, Poljska, Estonija, Letonija, Litva, Rumunjska ustupila Bukovinu i
Besarabiju
Staljin do zadnjeg trenutka ne vjeruje u napad i zabranjuje pripreme -> vojska zastarjela
- nestručni kadar - 1937. ubio 35 000 časnika
taktika spaljene zemlje -> ruska zima -> zvjerstva Nijemaca nad inferiornim Slavenima
3 m
ilij
una
vojn
ika
Wilhelm von Leeb (Njemačka)
ISTOĈNA PRUSKA Lenjingrad 1941.
Kliment Jefremovič Voršilov (SSSR)
Fedor von Bock (Njemačka)
POLJSKA Moskva 1941.
Semjon Konstantinovič Timošenko (SSSR)
Geed von Runstedt -> Paulus (Njemačka)
MAĐARSKA Ural - Kavkaz -> Staljingrad
Semjon Mihailovič Buđoni -> Ţukov (SSSR) (23. 8. 1942. - 2. 2. 1943.)
22. lipnja 1941. 1942. zima - Staljingrad
- Kursk - Orel
JAPANSKA OSVAJANJA U AZIJI I ULAZAK SAD-A U RAT
- srpanj 1941. - okupirao Francusku Indokinu
- SAD zabranio izvoz nafte u Japan i zahtijevao napuštanje Kine i Indokine -> Japan ostaje bez
nafte i odlučuje napasti SAD bez obzira na upozorenje generala Yamamota -> 7. 12. 1941. Pearl
Harbour (Havaji) - 31 brod, 353 zrakoplova, 2400 poginulih -> 8. 12. SAD objavljuje rat Japanu,
a Kina Njemačkoj -> cilj: osvojiti Tihi ocean
ATLANTSKA POVELJA
- Amerika Zakonom o zajmu i najmu pomaţe saveznike i ukida izolacionizam
- 14. 8. 1941. potpisali Roosevelt i Churchill na brodu princ of Wales kod Newfoundlanda u Kanadi
- planira svijet poslije rata bez teritorijalnih pretenzija - jedan od najvaţnijih dokumenata rata
- 1941. Washingtonska konferencija - predstavnici 26 drţava -> Borba protiv Trojnog pakta s
temeljem Atlantske povelje
VELIKE BITKE PREKRETNICE
- Bitka kod Midwaya
- Bitka za Staljingrad
- Bitka kod El Alameina
KAPITULACIJA ITALIJE
- 1943. -> susret u Casablanci -> osvajanje Sicilije -> drţavni udar - uhićen Mussolini, na čelu
Pietro Badoglio, jedino još Nijemci imaju volje za rat -> 8. 9. 1943. - kapitulacija -> na sjeveru
Italije Mussolini pod njemačkim patronatom osnovao Talijansku Socijalnu Republiku
BITKE PREKRETNICE
- 1942. počela se mijenjati ratna sreća i Trojni pakt počinje gubiti - tri se bitke smatraju
bitkama prekretnicama:
BITKA KOD MIDWAYA
- nakon 6 mjeseci uspješnih osvajanja Japan ţeli dokrajčiti američku flotu -> cilj Midway (Tihi
ocean) - najzapadnije američka baza -> lipanj 1942. - otok nije jedini cilj - treba namamiti
ostatak američke flote iz Pearl Harboura i uništiti je -> Amerikanci su uspjeli razbiti šifru za
komunikaciju Japanaca, znali plan i iznenadili ih -> američki plan - pustiti Japance da napadnu sa
nosača zrakoplova, Amerikanci će se sakriti iza horizonta i napasti nebranjene nosače aviona
prvenstveno -> plan uspio - Japanci izgubili 4 nosača, jednu krstaricu, 322 aviona, 3 500 ljudi
-> japanska mornarica nije u stanju pokretati velike napadačke akcije i ograničava se na obranu -
SAD oslobađa otok po otok na Pacifiku
BITKA KOD STALJINGRADA
- 23. 8. 1942. glavni smjer napada Nijemaca u SSSR-u bio je Ural i Kavkaz zbog nafte ->
osvajanjem koridora između Dona i Volge otvorila bi se mogućnost napada na Moskvu s juga ->
ipak, glavni cilj postaje Staljingrad (danas Volgograd) -> najkrvavija bitka u povijesti u 199 dana
opsade poginulo milijun i pol ljudi -> borbe su se vodile za svaku gradsku četvrt i stradavali su
najviše civili -> do 11. mjeseca 1942. Nijemci zauzimaju 90% grada, ali ga nisu osvojili - tada
počinje sovjetska protuofenziva u kojoj sudjeluje milijun vojnika -> njemačka 6. armija pod
zapovjedništvom Friedricha von Paulusa demotivirana i predaje se 2. 2. 1943.
- 5. 7. - 23. 8. 1943. - KURSK-OREL - najveća tenkovska bitka u povijesti ratovanja -> veliki
njemački gubitci omogućili oslobađanje Ukrajine do kraja godine
BITKA KOD EL ALAMEINA
- nakon dolaska Erwina Rommela u Afriku njemačke i talijanske jedinice potiskuju Britance
prema istoku s ciljem zauzimanja Sueskog kanala
- prodor sila Osovine (Osovina Rim - Berlin 1936.) zaustavljen je u lipnju 1942. stotinjak
kilometara od Aleksandrije - El Alamein
- Britanci su krajem listopada pod vodstvom Bernarda Montgomeryja i uz pomoć SAD-a započeli
protunapad i nakon nekoliko tjedana borbi odbacili Osovinu na zapad
- početkom studenog započinje operacija Torch (Baklja) - iskrcavanje američkih i britanskih
snaga u sjeverozapadnoj Africi
- sile Osovine pruţaju do svibnja 1943. otpor u Tunisu i onda se 250 000 njemačkih i talijanskih
vojnika predalo Saveznicima.
- sile osovine potpuno izbačene iz sjeverne Afrike -> mogućnost napada na Siciliju i Italiju
OTPOR ANTIFAŠISTIĈKE HRVATSKE
PARTIZANSKI POKRET
1919. osnovana KPJ -> 1920. zabranjena (Obznana kralja Aleksandra - 30. 12. 1920.)
1937. Josip Broz postaje generalni sekretar -> stvara nacionalne partije zbog bolje
organizacije - KPJ → KPH, KPSI -> KPJ 8000 članova
SKOJ (Savez komunističke omladine Jugoslavije - 1919.) 30 000 članova - uspješni jer su
navikli na ilegalno djelovanje
22. 6. 1941. Sisački partizanski odred - početak antifašističkog otpora -> osnivač Vlado
Janić Capo sa 150 boraca
partizanski pokret u Hrvatskoj jedan od najkvalitetnijih i najorganiziranijih u Europi ->
čine ga mnogi intelektualci (Vladimir Nazor, I. G. Kovačić...)
diverzantske akcije - Banovina, Lika , Kordun - (miniranje mostova, pruga, skladišta hrane
i oruţja, telefonskih stupova...) -> Sisački odred već sutradan izvodi prvu akciju minirajući
prugu Sisak - Slunja -> Dan antifašističke borbe - drţavni praznik u Hrvatskoj
većina partizana jesu komunisti, ali ne svi, masovno se priključuju Srbi jer su bili
najugroţeniji ustaškim terorom, drugi dio odlazi u četnike, ima i puno Ţidova, koji su se
sakrili u šume s partizanima
glavni cilj je ponovno uspostavljanje Jugoslavije, ali kao federativne republike
DVIJE KONCEPCIJE JUGOSLAVIJE
1. REPUBLIKA: komunisti s Titom na čelu, NOP- narodnooslobodilački pokret(prvi zadatak -
osloboditi zemlju od okupatora), smanjenje nacionalnih tenzija uz bratstvo i
jedinstvo.
2. KRALJEVINA: četnici, ţele povratak kralja i vraćanje kraljevine uz prevlast Srba, kasnije
surađuju s fašistima
OSNUTAK GLAVNOG ŠTABA HRVATSKE
VRHOVNI ŠTAB NARODNOOSLOBODILAĈKIH PARTIZANSKIH ODREDA JUGOSLAVIJE
(JOSIP BROZ TITO) - 27. 6. 1941.
Glavni štab Hrvatske Glavni štab Bosne Glavni štab Slovenije
- listopad 1941. na Petrovoj Gori
- Ivo Rukavina - komandant
- Marko Orešković - politički komesar (Vladimir Bakarić)
ORGANIZACIJA VLASTI NA OSLOBOĐENIM PODRUĈJIMA
- potkraj 1942. oko 25 000 partizana - sve veća oslobođena područja -> organizacija civilne vlasti
-> Narodnooslobodilački odbori (NOO) -> komunisti na poloţajima -> cilj preuzimanje vlasti
ĈETNIĈKI POKRET
- cilj: povratak kralja (malodobni kralj Petar pobjegao u London) i organizacija Kraljevine
Jugoslavije pod srpskom vlašću -> na čelu pukovnik jugoslavenske vojske Draţa Mihailović ->
neuspjela suradnja s partizanima, čak postaju najveći neprijatelji zbog različitih političkih
ciljeva -> surađuju s Nijemcima i Talijanima -> kako je vlada četnike smatrala vojskom u
otadţbini saveznici im šalju pomoć do 1943., kasnije - partizanima -> četnici provode etnička
čišćenja među Hrvatima i muslimanima u Hrvatskoj i BIH -> cilj: velika Srbija
JAĈANJE I USPJESI SILA ANTIFAŠISTIĈKE KOALICIJE
PACIFIĈKO BOJIŠTE
- SAD potiskuje Japan – Marshallovi otoci, Gilbertovi otoci, Admiralitetski otoci
- Burma, Nova Gvineja
- kolovoz ’44. Filipini - otok Mindanao, zaljev Leyte – kamikaze
- listopad ’44. osvojeni Marshallovi i Marijanski otoci
- Japance iz Kine tjeraju kuomintangovci i komunisti
ISTOĈNO BOJIŠTE
- mala stanka nakon Kurska ’43, ali Sovjeti formiraju bojišnicu od Finske do Ukrajine i
oslobađaju Kijev i unutrašnju Ukrajinu.
- nakon toga ulaze u Bjelorusiju, cijelu Ukrajinu, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku,
Poljsku, Mađarsku.
TALIJANSKO BOJIŠTE
- borbe za samostan Monte Cassino koji je bio njemačka baza. Poslije pada Cassina
oslobođeni Rim i Firenza. Bojište staje kod Bologne.
- Hitler je oslobodio Mussolinija iz zatvora i stavio ga na čelo Talijanske Socijalne
Republike koju je formirao na sjeveru Italije kao njemački satelit.
TEHERANSKA KONFERENCIJA
- 28. 11. - 1. 12. 1943.
- prvi susret - Roosevelt, Churchill, Staljin – velika trojica
1. Treba otvoriti Zapadno bojište kako bi se slomila Hitlerova moć u zapadnoj Europi -
istodobno SSSR - ofenziva na Istočnom bojištu, kasnije navijestiti rat Japanu
2. Pomoć Titovim partizanima
- početak stvaranja interesnih sfera – Atlantska povelja pada u vodu
ISKRCAVANJE U NORMANDIJI
- Zapadno bojište, 6. 6. 1944.
- saveznici se iskrcavaju iz Velike Britanije pod vodstvom Dwighta Eisenhowera i
Montgomeryja i to na najudaljeniji dio - Normandiju. Dan D ili operacija Overlord -
najveća kombinirana operacija u povijesti - 3 mil. ljudi, 7000 plovila, 13 000 zrakoplova
- vođa obrane je Ervin Romel
- 25. kolovoza – oslobađanje Pariza
- kolovoz 1944. de Gaulle i Amerikanci – iskrcavanje na jugu Francuske
- obje vojske sastaju se na Ardenima gdje Hitler još jednom pokušava vratiti Francusku
- rezultat: oslobađanje Francuske i zemalja Beneluxa
- oţujak 1945. saveznici prelaze rijeku Rajnu i ulaze u Njemačku
KONFERENCIJA U JALTI
- veljača 1945. - drugi i posljednji susret velike trojice
- rasprava o završnim ratnim operacijama -> temelji poslijeratne teritorijalno-političke ravnoteţe
- STALJIN -> najaviti rat Japanu - Kurili, Sahalin, Port Arthur -> NJEMAĈKA - zone savezničkog
utjecaja (američka, britanska, francuska, sovjetska) -> POLJSKA - vlada u Lublinu (komunisti) +
izbjeglička vlada u Londonu - SSSR se širi na istočnu Poljsku, a to će Poljskoj biti nadoknađeno
njemačkim teritorijem -> JUGOSLAVIJA - koalicijska vlada = Tito + izbjeglička vlada ->
utemeljenje UJEDINJENIH NARODA
HRVATSKA DRŢAVA U SKLOPU JUGOSLAVENSKE FEDERACIJE
JAĈANJE PARTIZANSKOG POKRETA I STVARANJE AVNOJ-a
- NOP se širio i napredovao, bez obzira na gerilski način ratovanja -> 1942. i 1943. aktivnost
najsnaţnija u NDH -> cilj je izbacivanje okupatora i obnova Jugoslavije na federalističkim
načelima, iako detalji unutrašnjeg uređenja tek kasnije trebaju biti određeni i zbog toga se
formira
AVNOJ- 1. zasjedanje 1942. u Bihaću
2. zasjedanje 1943. JAJCE
1. AVNOJ – zakonodavno tijelo u Jugoslaviji
2. Nova drţava bit će federacija
3. Oduzeta moć vladi u Londonu
4. Kralj se ne smije vratiti
5. NKOJ- vlada – na čelu s Titom
6. Tito- maršal Jugoslavije
7. Novo ime DFJ – Demokratska Federativna Jugoslavija
FDH – Federalna Drţava Hrvatska
HRVATSKA U JUGOSLAVENSKOJ FEDERACIJI
- u skladu s najavama federativnog uređenja Jugoslavije osnovane su zemaljska zakonodavna
tijela -> ZAVNOH – 1943. u Otočcu - na čelu Vladimir Nazor
3. ZASJEDANJE ZAVNOHA 1944. Topusko – 1. Istru treba sjediniti s maticom zemljom,
poništen Rapallski ugovor
2. FDH – Federalna Drţava Hrvatska
UDIO HSS-A U OSLOBODILAĈKOM POKRETU
- do rata najveća hrvatska stranka i jako vaţno kome će se prikloniti
1. ustaše
2. priklanjaju se vladi u Londonu - Maček (poziva na mir i suradnju s novim vlastima, ali sam ne ţeli
surađivati, pa završava u Jasenovcu) - "Dok se veliki tuku, malima je mjesto pod stolom"
3. partizani –> prvo u malom broju, a kasnije više zbog ustaškog terora - Boţidar Magovac, Franjo
Gaţi, Frane Frol
ZBJEGOVI
- u 2. sv. r. masovno stradavaju civili -> vojske nasilno upadaju u naselja, pljačkaju, ubijaju, novače
- sve to natjeralo je civile u bijeg - nakon kapitulacije Italije stanje je još gore i partizani
organiziraju zbjegove uz pomoć saveznika koji su izbjeglice s Visa prebacivali u juţnu Italiju ili
dalje u Egipat. Najveći takav logor bio je u El Shatu
- nakon rata 40 000 izbjeglica vraća se u Hrvatsku
POBJEDA UDRUŢENIH ANTIFAŠISTIĈKIH SNAGA
SLOM NJEMAĈKE
2 BOJIŠTA:
- Zapadno: Ardeni (Montgomery) Rajna – Koln – Ruhr – Dresden (uništen) - 1945.
- u Njemačkoj vlada glad i nestašica, novače se djeca i starci, forsira se propaganda, Hitler
naredio taktiku spaljene zemlje - bez uspjeha - saveznici nasumično bombardiraju gradove -
najviše je stradao Dresden.
- Istočno: Baltik-Dunav: Mađarska - Austrija - Poljska - Odra - 2. 5. 1945. osvojen Berlin
- 30. 4. 1945. samoubojstvo Hitlera - nasljednik Karl Donitz
- 1. 5. 1945. ubili Mussolinija
- Donitz – Hitlerov nasljednik, naredio Alfredu Jodlu da 7. 5. 1945. potpiše kapitulaciju u Reimsu,
- 8. 5. 1945. Wilhelm Keitel potvrđuje u Berlinu, 9. 5. stupa na snagu.
POTSDAMSKA KONFERENCIJA
- predgrađe Berlina 17. 7. - 2. 8. 1945.
- Harry Truman (Roosevelt umire 12. 4. 1945.), Staljin, Clement Attlee (Churchill izgubio izbore)
- denacifikacija i demokratizacija Njemačke (kaţnjavanje ratnih zločinaca), razoruţati,
onemogućiti proizvodnju oruţja, podjela na 4 okupacijske zone (britansku, američku, sovjetsku i
francusku) - po istom modelu podjela Berlina.
- s-i Pruska SSSR-u
- Odra-Nisa – Poljskoj - Njemačka gubi četvrtinu teritorija
- Japanu upućena deklaracija u kojoj se traţi bezuvjetna predaja - japanska vlada ne odgovara
KAPITULACIJA JAPANA
- bitke 1945: Burma, Filipini, Iwo Jima, Okinawa- najveća invazija na Pacifiku
- potkraj 1944. u bitci za Filipine prvi puta se javljaju piloti kamikaze (Boţanski vjetar) -
zrakoplovima natovarenim bombama zalijeću se u američke avione ili nosače aviona
- predsjednik Truman naređuje da se iskoristi novo oruţje: atomska bomba
HIROŠIMA 6. 8. 1945. - Little boy - trenutačno poginulo više od 50 000 ljudi
NAGASAKI 9. 8. 1945. - Fat man - ukupan broj ljudi nastradalih od obje eksplozije - pola
milijuna
- Amerika bombe opravdava potencijalnim ogromnim gubitcima u američkom ljudstvu, ali mnogi
smatraju da je to politički potez kako bi se zaplašio SSSR
- 2. 9. 1945. KAPITULACIJA JAPANA na brodu Missouri - Douglas MacArthur – KRAJ RATA
POSLJEDICE 2. SVJETSKOG RATA
- traje 6 godina i 2 dana -> mrtvo 50 milijuna ljudi
- zbog modernog oruţja i zločinačke ideologije stradao velik broj civila (Untermenschen - vrlo
učinkovita rasna ideologija)
- milijuni ljudi nestali
- velike migracije
- strahovita razaranja - ljudi ostaju bez domova, uništene tvornice, prometnice, kulturni
spomenici - velike psihičke posljedice
HRVATSKA NA KRAJU DRUGOG SVJETSKOG RATA
ZAVRŠNE BORBE
- partizanski pokret u jačanju: preokret na svjetskim bojištima, kapitulacija Italije, priznanje
NOP-a (Teheran 1943.), četničko i ustaško teroriziranje civila.
- partizani provode regrutaciju na oslobođenim područjima (potkraj 1944. - 150 000 vojnika)
- juţna Hrvatska oslobođena do 1944., na sjeveru - veći otpor Nijemaca
- NOP smatra da je vrijeme za bitke, pa se na sjeveru ratovanje pretvorilo u pozicijsko
(Srijemski front) - Nijemci potisnuti prema Austriji
- u završnim bitkama sudjeluje i Crvena armija, npr. oslobađanje Beograda potkraj 1944.
STVARANJE ZAJEDNIĈKE JUGOSLAVENSKE VLADE I VLADE FEDERALNE DRŢAVE
HRVATSKE
- saveznici su s jedne strane zadovoljni napredovanjem partizana, a s druge strane ne ţele vlast
komunista nakon rata - Britanci forsiraju suradnju s izbjegličkom vladom, a Tito ne ţeli jer su
podrţavali četnike.
- zato je na čelo vlade postavljen Ivan Šubašić - član HSS-a, ban Banovine Hrvatske, koji nije
surađivao s četnicima
SPORAZUM TITO-ŠUBAŠIĆ
- Vis 1944. -> Vlada prihvaća zaključke AVNOJA -> Drţava će u svakom slučaju biti federativna,
a pitanje uređenja neće se potezati do kraja rata -> kralj ostaje u inozemstvu, odriče se četnika
-> obilata pomoć saveznika - zbjegovi
- u jesen 1944. oslobođenje Beograda - Beograd centar AVNOJ-a i NKOJ-a
BEOGRADSKI SPORAZUM
- zajednička vlada: NKOJ + izbjeglička vlada -> oţujak 1945. formirana vlada Demokratske
Federativne Jugoslavije - kontrola komunista -> Tito predsjednik vlade i ministar obrane
-> četiri člana izbjegličke vlade - Ivan Šubašić - ministar vanjskih poslova -> vlada odgovorna
AVNOJU kao zakonodavnom tijelu koje treba raspisati izbore za ustavotvornu skupštinu
- u duhu federalizacije osnovane vlade republika - sredinom travnja ZAVNOH u Splitu formirao
vladu Federalne Države Hrvatske - predsjednik Vladimir Bakarić
SLOM NDH I PARTIZANSKI ZLOĈINI U BLEIBURGU
- urota Lorković-Vokić - ustaški ministri kojima je nakon kapitulacije Italije bilo jasno da će
saveznici dobiti rat i smatraju da NDH treba spasiti tako da se prijeđe na njihovu stranu -
Pavelić odbija, zatvoreni u Lepoglavu gdje su ubijeni pred kraj rata.
- jesen 1944. završne borbe za oslobođenje Dalmacije, Primorja, Gorskog Kotara i Istre
- ustaška vlast u Zagrebu diţe paniku među pučanstvom i mnogi civili bjeţe pred partizanima
prema slovenskoj granici -> partizani ulaze u Zagreb 8. 5. 1945. na dan kada je rat sluţbeno
završio.
- kolona koju čine Nijemci, ustaše, četnici, kolaboracionisti, ali i posve nevini civili zaustavila se
kod Bleiburga u Austriji - namjeravaju se predati Britancima, ali ovi ih odbijaju i predaju
partizanima -> dio zarobljenika je ubijen, a dio započinje "kriţni put" preko Slovenije, Hrvatske,
Srbije, do Makedonije -> zarobljenici su zlostavljani, ubijani, a oni koji su preţivjeli osuđeni su
na prisilan rad i zatvorske kazne -> oko 70 000 stradalih
- Pavelić dva dana prije zauzimanja Zagreba pobjegao u Austriju, Italiju, pa Argentinu
HRVATSKA I SVIJET ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA - PITANJA
1. Periodizacija?
2. Hrvatske drţave kroz povijest (lenta)?
3. Početak 2. svjetskog rata - osvajanje Ĉeške, napad na Poljsku, objava rata?
4. Sporazum o nenapadanju s SSSR-om?
5. Što je blitzkrieg, koji mu je razlog?
6. Maginotova linija, laţni rat?
7. Osvajanje Danske i Norveške?
8. Osvajanje zemalja Beneluxa i Francuske?
9. Operacija "Morski lav"?
10. Ratovanje u Africi 1940.?
11. Trojni pakt i prethodni ugovori?
12. Osvajanje Jugoslavije i Grčke?
13. Slom Kraljevine Jugoslavije?
14. Nastanak NDH?
15. Rimski ugovori?
16. Ustroj vlasti u NDH?
17. Operacija Barbarossa?
18. Ulazak SAD-a u rat?
19. Atlantska povelja?
20. Bitke prekratnice (Staljingrad, El Alamein, Midway)?
21. Kapitulacija Italije?
22. Osnutak i zabrana KPJ, generalni sekretar od 1937., SKOJ?
23. Sisački partizanski odred - kada nastaje, zbog čega, tko se pridruţuje?
24. Dvije koncepcije Jugoslavije?
25. Vrhovni štab, Glavni štab Hrvatske?
26. Ĉetnički pokret?
27. Nabroj bojišta i što se na njima događa?
28. Teheranska konferencija?
29. Iskrcavanje u Normandiji?
30. Konferencija na Jalti?
31. Odgonetni kratice: NDH, HSS, HSP, KPJ, KPH, KPSI, SKOJ, NOP, NOB, AVNOJ, ZAVNOH,
NKOJ, DFJ, FDH?
32. Što je AVNOJ - zasjedanja?
33. ZAVNOH - zasjedanje?
34. HSS u oslobodilačkom pokretu?
35. Slom Njemačke?
36. Potsdamska konferencija?
37. Kapitulacija Japana?
38. Sporazum Tito-Šubašić, Beogradski sporazum?
39. Urota Lorković-Vokić?
40. Slom NDH - ulazak partizana u Zagreb?
41. Bleiburg?
PRILIKE U SVIJETU I
HRVATSKOJ NAKON
DRUGOGA SVJETSKOG
RATA
SVIJET NA POĈETKU HLADNOGA RATA
UTEMELJENJE I ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA
- prvi put se spominje u "Deklaraciji Ujedinjenih naroda" - 1942. - 26 savezničkih drţava
obvezuju se na borbu protiv sila Trojnog pakta
- ključna zadaća očuvanje mira u svijetu
- utemeljiteljska konferencija odrţana 25. 4. 1945. u San Franciscu - predstavnici 50 drţava
usvojili Povelju Ujedinjenih naroda - temeljni dokument kojim su određene ključne zadaće UN-a:
očuvanje mira u svijetu, unaprjeđivanje ljudskih prava bez obzira na rasu, spol ili vjeru,
razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i drţavama zasnovanih na načelima
ravnopravnosti i međusobnog uvaţavanja, briga o gospodarskom napretku, nadzor nad atomskom
energijom
- sjedište - New York
- Opća skupština - središnje tijelo koje čine predstavnici svih drţava članica, sastaje se jedanput
godišnje - 192 članice
- Vijeće sigurnosti - uţe tijelo sastoji se od prestavnika 15 drţava: 5 stalnih - SAD, Rusija, VB,
Francuska, Kina (imaju pravo veta), preostalih 10 članova bira se na 2 godine - duţnost: istraţiti
uzroke svakog sukoba, predloţiti mirno rješavanje, po potrebi prisiliti pojedinu zemlju na
provedbu odluke Vijeća (sankcije)
- Tajništvo - najviše upravno tijelo - glavni tajnik - bira se na 5 godina
- pod okriljem UN-a djeluju brojna tijela i agencije: Međunarodni sud pravde u Haagu, UNICEF -
prava djece, UNHCR - izbjeglice i prognanici, UNESCO - obrazovanje, znanost i kultura, WHO -
Svjetska zdravstvena organizacija, MMF (Međunarodni monetarni fond)
SUĐENJE RATNIM ZLOĈINCIMA
- nacistima se sudilo u Nurnbergu - gradu gdje su proglašani rasni zakoni - prvi ratni sud ikada
- 22 nacista - Goring, Ribbeentrop, Keitel, Hess, Donitz.....
- 11 na smrt - Ernst Kaltenbrunner, Alfred Rosenberg, Hans Frank, Wilhelm Frick, Julius
Streicher, Fritz Sauckel, Alfred Jodl, Arthur Seyss - Inquart, Martin Bormann, Hermann
Goring, Joachim von Ribbentrop
- 8 zatvor, 3 oslobođenih
- nacisti osuđeni na smrt kremirani su u logoru Dachau, a pepeo je raspršen u rijeku Isar
- 1946. - 1948. Japan - Tokio - 9 na smrt, 16 - zatvor
- zločinci bjeţe u Latinsku Ameriku
- od 5 mil. osumnjičenih u Njemačkoj - samo 200 000 je optuţeno i suđeno im je
MIROVNI UGOVORI
PARIZ 1946. - 1947.
- rješavanje odnosa Saveznika i poraţenih europskih drţava - teritorijalna pitanja - poraţene
zemlje trpe teritorijalne gubitke
- NJEMAĈKA - veliki teritorijalni gubitci, podijeljena na 4 okupacijske zone (američka,
britanska, francuska i sovjetska, a isto je učinjeno s Berlinom)
- Albaniji i Austriji vraćena neovisnost
- Poljska - teritorijalni gubitci na istoku (SSSR) kompenzirani teritorijem na zapadu (Njemačka)
- Estonija, Latvija, Litva - prestaju postojati (SSSR)
- ITALIJA - izgubila Albaniju, predratne kolonije, područja dobivena Rapallskim ugovorom,
područja oko Trsta podijeljena na 2 dijela - zona A - Italiji, zona B - Jugoslaviji
SAN FRANCISCO - JAPAN - 1951.
- oduzete zemlje osvojene od 1941. do 1945. - pod američkom vojnom upravom, nakon
demokratizacije društva vraćena mu je samostalnost
BLOKOVSKA PODJELA SVIJETA I HLADNI RAT
- pri kraju 2. sv. r. počinju se stvarati dva bloka - kapitalističke (Zapadni blok) i komunističke
zemlje (Istočni blok) -> kreiranjem Zapadnog bloka SAD pokušava spriječiti širenje komunizma
- svijet ulazi u razdoblje hladnog rata - neoruţana borba blokova za dominaciju
- nadmetanje velesila odrazilo se i na druga područja - gospodarstvo, znanost, kultura, sport...
- kapitalistički sustav: višestranačka demokracija, privatno vlasništvo, trţišno gospodarstvo
- socijalistički sustav: jednostranačje, drţavno vlasništvo, plansko gospodarstvo
- pogoršanje odnosa nakon Trumanove doktrine i Marshallova plana - nesluţbeni početak rata
- Marshallov plan - 1947. ponuđena financijska pomoć europskim drţavama za suzbijanje
komunizma - SSSR - prisilio da odbiju
- masovno naoruţavanje (nuklearni programi)
- podjela učvršćena stvaranjem vojno-političkih saveza: Sjevernoatlantski (NATO) pakt 1949. -
SAD, Varšavski pakt 1955. - SSSR, Nesvrstani 1961. - Egipat, Indija, Jugoslavija - drţave koje
se nisu ţeljele pridruţiti nijednom bloku
HLADNI RAT I SVAKODNEVNI ŢIVOT
- utrka u naoruţanju i razvoj svemirske tehnologije negativno utječe na standard građana,
znatnije u Istočnom bloku
- zanemarivanje socijalnih potreba i drugih grana gospodarstva
- podijeljena Njemačka - Zapadni se dio brţe razvija
- značajnu ulogu igra propaganda
- nakon Staljinove smrti i dolaska na vlast Nikite Hruščova stanje u SSSR-u se popravlja,
unutarnja liberalizacija, ali ugroţene ljudske i vjerske slobode
- 40-ih i 50-ih u SAD-u antikomunistička paranoja - makartizam (Joseph McCarthy)
- 50-ih i 60-ih - još uvijek vrlo prisutan rasizam (Martin Luther King)
NASTANAK NOVIH DRŢAVA
- većinom nastaju dekolonizacijom
- područje Palestine - pod britanskom upravom
- Ţidovi ţele povratak u staru domovinu - cionizam
- na tom teritoriju stoljećima ţive Arapi koji isto ţele svoju drţavu - sukob
- UN - pokušava riješiti problem rezolucijom iz 1947. kojom je Palestina podijeljena na arapski i
ţidovski dio - još gore
- 1948. Ţidovi su u Palestini proglasili svoju drţavu - Republika Izrael - nedugo nakon toga dolazi
do sukoba s Arapima koji su izbjegli i nije im dopušten povratak - etničko čišćenje
- u sljedećih 10-ak godina uselilo pribliţno milijun Ţidova - promijenjen sastav stanovništava
- izraelska vojska uspješnija u sukobima s Arapima, a Arapi se sluţe terorizmom
SVIJET U DOBA HLADNOG RATA
DEKOLONIZACIJA
- nakon rata još trećina stavnovništva ţivi u kolonijama. Proces dekolonizacije podrţavaju i
svjetske sile i UN svojom "Deklaracijom o davanju neovisnosti kolonijalnim zemljama i narodima"
1960.
- stjecanje slobode često prati nasilje:
FRANCUSKA
VIJETNAM (1947. - 54.)
- nakon kapitulacije Japana ţele vratiti kolonije u Indokini. Protiv njih bori se Ho Ši Min
na čelu Viet-minha. Francuzi odlaze nakon poraza kod Dien Bien Phua. U Ţenevi podijeljen na:
1954.
DEMOKRATSKA REPUBLIKA VIJETNAM <----------------> REPUBLIKA VIJETNAM
(SJEVERNI) - utjecaj SSSR-a (JUŢNI) - utjecaj SAD-a
Ho Ši Min - komunizam
- još nastaju LAOS I KAMBODŢA
ALŢIR - neovisnost od 1962.
VELIKA BRITANIJA
- odlučila se na postupnu dekolonizaciju (osim Kenije 1952. - 1960.)
INDIJA - pokret za dekolonizaciju već desetljećima vodi Mahatma Gandhi - nenasilni otpor,
paralelno postoji problem između hindusa i muslimana. 1947. ostvarena je neovisnost, ali prije
odlaska Britanci stvaraju Indiju (hindusi) i Pakistan (muslimani).
1947.
INDIJA <-----------------------------------------------------------------------------> PAKISTAN
hindusi - česti sukobi, čak do danas muslimani
- 1948. Gandhija ubio hinduski vjerski fanatik - Zapadni
smatrao je da je tolerancijom prema muslimanima - Istočni (1971. Bangladeš)
izdao hinduse
TREĆI SVIJET - kako su kolonijalnim gospodarima sluţile samo za iskorištavanje kolonije su imale
problem siromaštva, kulturne nerazvijenosti, nemogućnost vođenja drţave (većina nepismena),
zbog svih tih problema javlja se i prezaduţenost, kasnije diktature:
Indonezija - Suharto
Kambodţa - Crveni kmeri i Pol Pot - stradala četvrtina stanovništva
Juţnoafrička Republika - od 1948. aparthejd (potpuna odvojenost rasa): bijelci, Bantu (crnci),
Azijci i obojeni (mješane rase) - jedino bijelci imaju politička prava. Aparthejd se pod političkim
pritiskom polako ukida od 1980-ih godina, a u potpunosti od 1994. s dolaskom na vlast borca protiv
aparthejda - Nelsona Mandele.
STVARANJE POKRETA NESVRSTANIH ZEMALJA
- dekolonizacijom stvorene nove zemlje koje se ne ţele priključiti ni jednom bloku i osuđuju
blokovsku politiku.
- na inicijativu egipatskog predsjednika Nasera, jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i
indijskog premijera Nehrua razrađen je koncept pokreta nesvrstanih.
- prva konferencija u Beogradu 1961. - 25 zemalja - miroljubiva aktivna koegzistencija, osuda
blokovske podjele.
- ciljevi: pomaganje borbe za neovisnost, suprotstavljanje kolonijalizmu, iskorjenjivanje
siromaštva, poticanje gospodarskog razvoja. Pokret i danas postoji i 2008. ima 118 članica -
Hrvatska ima status promatrača.
POĈETCI EUROPSKIH INTEGRACIJA
- problem blokovski podijeljenih saveznika je SR Njemačka - boje se njenog oporavka i
naoruţavanja, ali i ţele pokazati superiornost kapitalizma i iskoristiti ju kao štit protiv
komunizma.
- zato francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumman uz pomoć Jeanna Monneta (koji
smatra da je budućnost Europe ujedinjavanje) pravi plan odnosa s Njemačkom. Schumman i
Monnet smatraju da je preduvjet mira stavljanje zaliha ugljena i čelika pod zajednički nadzor
(ratna industrija).
- Monnet je u govoru 9. 5. 1950. predloţio stvaranje organizacije koja bi vršila nadzor nad
proizvodnjom ugljena i čelika - praznik Dan Europe -> 1951. u Parizu Europska zajednica za
ugljen i čelik (ECSC) - Francuska, SR Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg, Nizozemska ->
zametak današnje Europske Unije. U Luksemburgu je osnovana Visoka uprava čije su odluke
obvezujuće za sve članice koje imaju jednako pravo glasa - prvi predsjednik - Jean Monnet.
- 1957. - 6 članica ESC u Rimu - EEZ - Europska ekonomska zajednica (gospodarska suradnja) +
Europska zajednica za atomsku energiju - kasnije sve tri zajednice dobivaju zajednički naziv
Europska zajednica (EZ)
- EEZ - ukinuti carine, stvoriti zajedničko trţište - četiri slobode: kretanja robe, usluga, kapitala
i ljudi
- 1992. od Europske zajednice nastaje Europska unija u Maastrichtu - zajednički novac, vanjska
politika i obrana, uvedeno i drţavljanstvo
- 2004. prijedlog ustava u Rimu - nisu ga prihvatile sve drţave
LOKALNI RATOVI I POLITIĈKE KRIZE
1949.
NARODNA REPUBLIKA KINA <------------------------------------> REPUBLIKA KINA
- komunizam (SSSR), Mao Zedong - kapitalizam (SAD), Chang Kai-Shek, Tajvan
1949.
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAĈKA <----------------> DEMOKRATSKA REPUBLIKA NJEMAĈKA
(ZAPADNA) - glavni grad Bonn (ISTOĈNA) - glavni grad Berlin
- britanski + francuski + američki dio - kapitalizam - SSSR - komunizam
- 1961. izgrađen Berlinski zid kao simbol blokovske podjele
1950. - 1953.
DEMOKRATSKA NARODNA <-------------------------------------------> REPUBLIKA KOREJA
REPUBLIKA KOREJA - 38. paralela - Potsdam (JUŢNA) - kapitalizam (SAD)
(SJEVERNA) - komunizam (SSSR)
- građanski rat - Sjeverna Koreja agresor, umiješala se i Kina
SUKOB U VIJETNAMU (1964. - 1975.)
- nakon povlačenja Francuske 1954. stvaraju se Juţni i Sjeverni Vijetnam, Laos i Kambodţa. U
Juţnom Vijetnamu dolazi do sukoba između vlade (kapitalističke) i Vijetkonga (komunistički
gerilci s ciljem ujedinjavanja). Amerikanci potpomaţu juţnovijetnamsku vladu, jer se boje da će
se komunizam proširiti "sustavom domina" prvo financijski, onda vojno, a 1964. otvoreno se
uključuju u rat u kojem umiru desetci tisuća vojnika što uzrokuje antiratne prosvjede i Amerika
se 1973. konačno povlači. Rat je okončan 1975. pobjedom Sjevernog Vijetnama i trijumfalnim
ulaskom u Sajgon - uveden komunizam.
KUBANSKA KRIZA
- vrhunac hladnog rata
- 1959. na Kubi vlast preuzima kubanska revolucionarna gerila s Fidelom Castrom na čelu.
Amerikanci se boje komunizma u tolikoj blizini pa je predsjednik Kennery odobrio plan
svrgavanja Castra s vlasti. Iskrcavanje izbjeglih pristalica svrgnutog reţima u Zaljevu svinja na
Kubi 1961. završio je neuspjehom, Castro traţi pomoć od SSSR-a - Nikita Hruščov rado pomaţe
- stavlja nuklearne rakete na Kubu. Kennedy proglašava kontinentalnu blokadu Kube - Hruščov i
Kennedy okončali krizu bez rata (Rusi povlače projektile, Amerika neće napasti Kubu, povlače
nuklearne projektile iz Turske).
- Dana 20. lipnja 1963. godine je između Moskve i Washingtona uspostavljen "crveni telefon",
radi izbjegavanja mogućih opasnosti.
- sukobi unutar Istočnog bloka događaju se zbog prevelike dominacije SSSR-a - Mađarska
(1956.) i Praško proljeće - Ĉehoslovačka (1968.)
DETANT
- popuštanje napetosti između blokova (detente - fr.)
- strah od ugroţavanja ţivota na Zemlji atomskim ratom, naoruţanje je skupo, a ta se sredstva
mogu pametnije potrošiti
- sklopljeno je više sporazuma o ograničavanju naoruţanja tijekom 70-ih godina, počinje i
suradnja - npr. svemirska istraţivanja.
- ponovno zaoštravanje odnosa dolaskom Ronalda Reagana na vlast - inzistira na povećanju vojnog
budţeta, no u drugom mandatu - politika detanta
- vaţnu ulogu u smirivanju situacije ima Mihail Gorbačov (ruski predsjednik od 1985.) koji se
zalagao za reforme unutar zemlje, ali i za normalizaciju odnosa među velesilama
KATOLIĈKA CRKVA U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
- nedovoljno kritiziraju nacističke i fašističke zločine
- u drţavama Istočnog bloka mnogi sudski procesi i likvidacije svećenika
- s vremenom Crkva u drţavama Istočnog bloka postaje simbolom otpora
- velike promjene inicira papa Ivan XXIII - 2. vatikanski koncil (1962. - 1965.) - aktivnije
sudjelovati u svakodnevnom ţivotu i politici. U bogosluţju narodni jezici, glavni cilj ekumenizam.
- posljednje desetljeće 20. stoljeća obiljeţio je pontifikat Ivana Pavla II - prvi papa od 16. st.
koji nije Talijan, prvi papa Slaven - poznaje prilike u Istočnom bloku - otpor totalitarizmu.
Mnogo je putovao i širio poruke mira među katoličkim vjernicima, ali i među pripadnicima drugih
vjera i ateistima
- tri puta je posjetio Hrvatsku i Vatikan je među prvima priznao hrvatsku neovisnost.
HRVATSKA U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI - PRVA DESETLJEĆA
POSLJEDICE RATA
- velika razaranja, puno mrtvih, uništeni gospodarski objekti i prometnice, seoska gospodarstva
zanemarena
- UNRRA - pomaţe stanovništvo do 1948. - hrana, odjeća obuća, lijekovi
- gerilske postrojbe (kriţari) narušavaju mir stanovništva do 1948. - zarobljeni, osuđeni na smrt
KOMUNISTI NA VLASTI
- KPJ - vlada Jugoslavijom preko Narodnooslobodilačkih odbora, AVNOJ-a (1942.) kao
zakonodavnog tijela - federativni ustroj (ZAVNOH 1943.)
- 1943. osnovan Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (izvršna vlast)
- završetkom rata Josip Broz Tito (maršal) i komunisti dolaze na vlast. Nisu se borili samo protiv
fašizma već i za uvođenje marksističkog društva - diktaturu radnika - borba za potlačene
- prividno nije uvedena diktatura - izbori za ustavotvornu skupštinu odrţani su 11. 11. 1945. - opće
pravo glasa - komunisti "Narodna fronta" - moglo se glasati za njih ili protiv njih (ćorave kutije)
- glasalo se ubacivanjem gumene kuglice
- sluţbeno ime nove Jugoslavije bilo je Demokratska Federativna Jugoslavija, a od studenoga
1945. Federativna Narodna Republika Juoslavija (FNRJ)
- Ustavom iz 1946. Jugoslavija je zajednica federativnih naroda i narodnosti koja se sastoji od 6
federativnih republika (Srbija, Hrvatska, Slovenija, BIH, Crna Gora, Makedonija) -> najbitnije
odluke donosi centralna vlast - Tito i vrh KPJ (Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Milovan
Đilas).
- komunisti još dugo vladaju drţavom vojno - izvršavanje direktiva pod svaku cijenu, fobija od
unutarnjeg neprijatelja - brojna suđenja, postoje i unutarpartijska neslaganja
RASKID SA STALJINOM 1948. GODINE
- Jugoslavija nije ovisila o SSSR-u, jer se sama riješila fašista, nije ju "oslobodio" SSSR, iako
povezanost dvaju zemalja i kult Staljina je bio vrlo prisutan
- Staljin ţeli napraviti federacije od zemalja srednje i jugoistočne Europe – Ĉehoslovačka-
Poljska, Mađarska-Rumunjska, Jugoslavija–Bugarska i od njih napraviti svoje satellite.
- Tito je to odlučno odbio (Titovo povijesno NE), tako da se Jugoslavija na sastanku Informbiroa
proglasila kao nepoţeljna i gospodarski je izolirana od socijalističkih zemalja, sva sreća pa je
Tito prije dogovorio stvar s Amerikom i Engleskom, te je Jugoslavija primala pakete pomoći iz
Amerike u skladu s Marshallovim planom - čokolada, trumanova jaja.
- progon Staljinovih pristalica - teror UDB - tajna policija (Uprava drţavne bezbednosti) ->
poslani na "preodgoj" na Goli otok - većinom komunisti - > Goli otok postaje simbolom tog
vremena -> zatvorenici mučeni besmislenim teškim radom, vrijeđani, fizički maltretirani...
Zatvorenici i njihove obitelji ostajali su "obiljeţeni" za cijeli ţivot i tretman vlasti prema njima
bio je loš i najčešće npravedan. Takva situacija ostaje do Staljinove smrti 1953.
DOGAĐAJI I PROCESI DO 1965.
- prisilni "otkup" nepostojećih viškova hrane od seljaka - koji su zbog toga siromašili
- pritisak ulaska u seoske zadruge (prepuštanje zemlje drţavi) - seljaci ulaze iz straha - zadruge
stoje loše zbog nedovoljne mehanizacije i nemotiviranosti za rad
- 1953. SKJ (Savez komunista Jugoslavije od 1952.) zbog potpunog neuspjeha ukida zajednice, ali
seljacima ne vraća baš svu zemlju - ostaje drţavnim kombinatima
- NACIONALIZACIJA- drţava konfiscira imovinu ratnih profitera i bogatijih ljudi, te sve
tvornice, postrojenja ostaju u drţavnom vlasništvu - iako kasnije su dozvoljeni mali privatni
obrti - > odustajanje od sovjetskog modela socijalizma
- SAMOUPRAVLJANJE (Edvard Kardelj i Boris Kidrič) - radnici sami upravljaju tvornicama
preko radničkih savjeta, te direktora, koje opet bira partija.
- Jugoslavija je jedina komunistička zemlja koja koristi kapitalističke elemente i odmaknula se od
staljinizma (komunizam s ljudskim licem) - dobri odnosi sa zapadom
- 1961. Tito utemeljio Pokret nesvrstanih s azijskim i afričkim bivšim kolonijama (Treći svijet) -
mirotvorstvom doprinosi očuvanju mira u svijetu
- 1960. počinje otvaranje prema svijetu - razvoj turizma, ali i dozvoljavanje iseljavanja zbog
siromaštva (privremeni rad u inozemstvu - "crveni pasoši"), veliko političko iseljavanje - većinom
nacionalno uvjetovano (bivše ustaše i članovi HSS-a)
- osim emigranata bilo je i disidenata unutar Jugoslavije - npr. vrlo moćni Milovan Đilas - 1953.
objavljuje u novinama vrlo oštre kritike vlasti - komunisti postaju nova povlaštena klasa i tako
izdaju Marxova načela - izbačen iz partije i završava u zatvoru
- 1963. - novi Ustav - SOCIJALISTIĈKA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA - uvedene
pokrajine unutar Socijalističke Republike Srbije - Kosovo (s većinskim albanskim stanovništvom)
i Vojvodina (Srbi, Mađari, Hrvati..)
POLOŢAJ HRVATSKE
- jedna od 6 republika -> vlast ima Sabor u kojem sjede komunisti (KPH) -> centralizam - male
ovlasti Sabora
- vrlo okrutan obračun s ustašama (strijeljanje ili vješanje), ali i sa neduţnim stanovništvom koje
je za vrijeme ustaške vlasti postiglo bilo kakav uspjeh
- među kaţnjenima je bio veliki broj svećenika koji su optuţeni za suradnju s reţimom i Crkvi su
oduzeti svi posjedi - Biskupska konferencija obratila se vjernicima "Pastirskim pismom" u
kojemu osuđuje odnos komunista prema Crkvi i vjeri
- 1946. suđenje biskupu Alojziju Stepincu - 16 godina robije zbog podrške ustaškom reţimu
- vodeći ljudi u KPH bili su: Andrija Hebrang (domoljublje i nacionalna svijest, kritizira odnos
reţima prema Hrvatskoj - optuţen da je bio ustaški špijun - preminuo 1948. u zatvoru), Vladimir
Bakarić
- Hrvatska je uz Sloveniju, zbog razvijene poljoprivrede i turizma najrazvijenija republika
HRVATSKA U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI - POĈETAK KRAJA
TITOV KULT LIĈNOSTI
- kult ličnosti tipičan je za komunističke sustave - nekritično oboţavanje osobe na vlasti
- tijekom rata oboţavani vođa koji spašava narod, kasnije doţivotni maršal Jugoslavije
- umjetnici mu posvećuju svoja djela (Vladimir Nazor), skladaju se pjesme (Druţe Tito ljubičice
bijela, Druţe Tito mi ti se kunemo)
- Titov rođendan 25. 5. bio je nacionalni blagdan - Dan mladosti - štafeta i slet na stadionu
Partizana u Beogradu
- slika u svim javnim ustanovama i za ţivota kip u svakom gradu, u svakoj republici jedan grad
nazvan po njemu (u Hrvatskoj Titova Korenica)
- svako iskazivanje nepoštvanja zakonski kaţnjivo
- raspolaţe raskošnim rezidencijama (Brijuni), drţavnim autima, avionima, imao privatna lovišta -
ništa od svega toga nije ostavio svojoj obitelji, već drţavi
HRVATSKO PROLJEĆE
- veća samostalnost republika: djelomice spontano - više se ne drţi slijepo direktiva Centralnog
komiteta, djelomice strategija Saveza komunista Jugoslavije (SKJ od 1952.), sve više
nezadovoljstva republika (Slovenija, Hrvatska, Makedonija), većinom zbog financija.
- 1968. studentske demonstracije - demokratizacija, ukidanje povlastica "crvenoj burţoaziji"
- 1969. SKJ uvodi reforme partije - jačenje uloge Saveza komunista republika -> Rezolucija
kongresa SKJ 1969. "Pravo nacija da raspolaţu rezultatima svog rada" - očito nezadovoljstvo
- u Hrvatskoj u drugoj polovici 60-ih dolazi do nacionalnog buđenja. Izabrano je novo republičko
rukovodstvo - Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo - veća politička samostalnost republika,
"Politika čistih računa" - republike same raspolaţu najvećim dijelom svoje finacijske dobiti
(najveći dio novca prikupljenog porezima ide u zajedničku blagajnu i jednako se dijeli svima, pri
čemu su bogatije republike oštećene).
- nacionalni pokret zahvatio je sve slojeve - 1967. objavljena "Deklaracija o nazivu i poloţaju
hrvatskog knjiţevnog jezika - skupina intelektualaca traţi odvajanje hrvatskog jezika od
srpskog (sluţbeni jezik hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski) - morali dati ostavke.
- Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo od partijskih duţnosnika postali nacionalni vođe.
- u nacionaknom pokretu ističu se institucije: Matica hrvatska - "Hrvatski tjednik" i studentski
pokret (Draţen Budiša, Ivan Zvonimir Ĉičak) - kritičari pokret nazivaju Maspok, a podrţavatelji
"Hrvatsko proljeće".
- odrţavani mitinzi, demonstracije (studenti). Zaoštravanje 1971. kada studenti predlaţu da
Hrvatska traţi članstvo u Ujedinjenim narodima - studenti priţeljkuju samostalnost, što nije
bila namjera Savke i Mike Tripala.
- u jesen 1971. štrajk studenata - Tito je prvo podrţavao Savku i Miku Tripala, jer je i sam ţelio
veću autonomiju republika, ali je smatrao zahtjeve studenata štetnima za drţavu. JNA je 1971.
odrţala vojnu vjeţbu u Hrvatskoj, Savka i Miko Tripalo dali su ostavke, studentski štrajk je
prekinut.
- poslije pokreta slijedi represija - komunistički duţnosnici samo su izgubili poloţaje, studenti su
dobivali zatvorske kazne, isticanje nacionalnosti je zabranjeno, doušnici na sve stane, časopisi
kao "Hrvatska revija" prestaju izlaziti.
- Jugoslavija je politički nestabilna, mijenjaju se garniture vodstva po republikama, a 1974.
izglasan je novi Ustav koji daje veće ovlasti republikama, čak i pravo odcjepljenja.
GOSPODARSKE I DRUŠTVENE PRILIKE
- veliki razvoj gospodarstva, cvjeta industrija, Hrvatska (turizam) i Slovenija najrazvijenije
republike.
- standard je rastao - potrošačko društvo - svako kućanstvo posjeduje auto, te razne kućne
uređaje, drţava besplatno dijeli stanove, a krediti za privatne kuće su povoljni
- nepismenost gotovo da ne postoji, broj studenata se povećao, uspon feminističkog pokreta
- drţava je vlasnik svega, a vlast planira gospodarstvo, iako 50-ih je dopušteno privatno vlasništvo
nad malim obrtima, veliki izvoz na kapitalistički Zapad -> 70-ih dolazi do megalomanskih
projekata i zaduţivanja u inozemstvu što se loše odrazilo na gospodarstvo - tvornice ili nisu
proradile ili su bile neprofitabilne - neminovna kriza
HRVATSKA EMIGRACIJA
- više stotina tisuća osoba - Talijani iz Istre (u Italiju) i Nijemci iz Slavonije (u Njemačku),
ustaše (Juţna Amerika), ugroţeni građani, članovi HSS-a
- političku emigraciju vlast smatra opasnom, pa ih špijunira i organizira atentate - Ante Pavelić ili
1978. Bruno Bušić - sudionik Hrvatskog proljeća
- među emigrantima bilo je i terorista koji se nisu libili ni umorstava - 1976. skupina emigranata
predvođeni Zvonimirom Bušićem oteli su američki avion s namjerom da iznad Hrvatske bace
letke domoljubnog sadrţaja - zatvoreni i kasnije protjerani iz SAD-a.
VJERSKE ZAJEDNICE
- vlasti imaju podcjenjivački odnos prema religiji i Crkvi - Tito čak ţeli i stvaranje posebne
Katoličke crkve za Jugoslaviju - neovisne o Vatikanu - vodstvo Crkve odbilo
- 1966. Jugoslavija i Vatikan uspostavljaju diplomatske odnose - bolji poloţaj Crkve
- 1962. izlazi Glas koncila
- drţava je branila vjeru samo članovima SKJ, ostali su je mogli prakticirati u slobodno vrijeme,
jer su vjerski blagdani bili radni dani (Boţić, Uskrs....)
TEHNIKA, ZNANOST, KULTURA I SPORT U SVIJETU I HRVATSKOJ OD
1945. GODINE
RAZVOJ ZNANOSTI
BIOLOGIJA
- James Watson i Francis Crick - DNA - spiralna molekula koja prenosi informacije o nasljednim
svojstvima određenog organizma
- 2006. hrvatski genetičar Miroslav Radman predvodi tim koji je spoznao način na koji bakterija
Deinococcus Radiodurans "uskrsuje" svoj genetski materijal nakon uništenja - besmrtnost
- genetski inţenjering - način kako izmijeniti genetske informacije i kako gen jedne vrste
podmetnuti u genom druge - najčešće biljke (GMO) - etički problem
FIZIKA
- istraţivanja subatomskih čestica - ciklotron - naprava za ubrzanje čestica
- subatomske čestice: elektroni, protoni, neturoni; protoni i neutroni imaju još manje čestice -
kvarkove - danas fizičari govore o fotonima (svjetlost), neutrinima, muonima, fermionima,
bosonima... - kvantna fizika ima primjenu u mjerenju vremena, elektronici, informatici ...
- teorija svega - treba u potpunosti objasniti svemir - kvantna fizika + teorija relativnosti
- teorija superstruna - svemir nema 4 dimenzije (širina, duţina, visina, vrijeme) - već 10 i više
- teorija kaosa - neočekivane uzročno-posljedične veze - leptirov učinak
- antropičko načelo - svemir je onakav kakav je, jer smo mi tu i promatramo ga - da je drukčiji ne
bi bilo ţivota - pribliţavanje religiji
- teoretičari hologramskog svemira koriste se rezultatima kvantne fizike - svemir je projekcija
nekog paralelnog svijeta
MEDICINA
- masovna primjena penicilina, preventivna cjepiva, pojava AIDS-a, tableta za kontracepciju
- 1967. juţnoafrički liječnik Christian Barnard - prvi presadio ljudsko srce
ASTRONOMIJA
- teorija velikog praska
- moćni teleskopi (Hubble) - mnoge nove zvijezde, galaktike.. - zvjezdarnica u Višnjanu (Hrvatska)
- SSSR i SAD natječu se u istraţivanju svemira:
1957. Rusi šalju prvi umjetni satelit - SPUTNIK 1, a nakon mjesec dana i prvo ţivo biće kujicu
Lajku (preţivjela samo nekoliko sati)
1961. ruski astronaut - Jurij Gagarin - prvi čovjek u svemiru
1969. Amerikanci poslali ljude na mjesec - Apollo 11 - posada: Neil Armstrong (mali korak za
čovjeka, velik za čovječanstvo), Buzz Aldrin, Michael Collins
RAZVOJ TEHNOLOGIJE
- masovna primjena u kućanstvu - TV u boji, kasetofon, videorekorder, kompaktni disk, MP3,
iPOD, DVD, Blueray tehnologija...
- prvo osobno računalo: Xerox PARC 1973., primat dugo ima tvrtka IBM. Tvrtka Microsoft (Bill
Gates) - prvenstvo u u proizvodnji računalnih programa (Windows) - optuţeni za monopolizam
UMJETNOST
- postmodernizam - za razliku od revolucionarnog modernizma - svaku ideju napretka drţe
sumnjivom, ne vjeruju kako je moguće stvoriti sasvim novo i originalno umjetničko djelo
(citiranje, kombiniranje, parodija). Ne vjeruju u konačnu istinu - moralni relativizam. Moderno
društvo je postodernističko - izumiru velike ideje, svatko se brine za svoju ugodu, ljudsko
razmišljanje oblikuju mediji (sve se svodi na moć, novac, slavu i ljepotu). Moralni relativizam -
posebno tragičan u politici - političari se na bore za boljitak zajednice, već osobnu ugodu.
- postmoderna knjiţevnost: autori objašnjavaju proces pisanja, skloni parodiji i fantastici,
miješaju ţanrovsku i umjetničku knjiţevnost - predstavnik Argentinac Jorge Louis Borges.
- filmska industrija: vrlo popularne i česte parodije, mnogi cijenjeni redatelji rabe filmske citate
u kojima upućuju na filmske umjetnike koji su na njih utjecali. Smjeli prikazi nasilja koji su čak
smiješni. Predstavnik: Quentin Tarantino.
- prituţbe na umjetni okoliš i ţivot sveden na ono snimljeno kamerom - "Trumanov Show"
- glazba: miješanje raznih stilova, umjetnička glazba proţeta popularnom. Hrvatski skladatelj
Boris Papandopulo - koristi se klapskom glazbom i crkvenim napjevima. Jakov Gotovac - Ero s
onoga svijeta 1935. - elementi narodnih napjeva
POPULARNA GLAZBA
- postaje unosna komercijalna djelatnost
- jazz postaje umjetnička glazba, a popularnom glazbom od 50-ih godina zavladao je rock and roll
(Alan Freed) - mješavina country glazbe i bluesa - u ono vrijeme vrlo liberalna i ozloglašena -
najpopularniji izvođač - Elvis Presley.
- 60-ih najpopularniji rock bandovi ikada (VB) - Beatles i Rolling Stones. Kantautori: Bob Dylan,
Tom Waits, Bruce Springsteen...
- HIPPIE POKRET - pokret iz 60-ih godina - kritika društva, pacifizam, slavljenje mladosti, rasna
jednakost, seksualna sloboda, slobodne demonstracije nezadovoljstva, prestanak rata u
Vijetnamu, legalizacija psihoaktivnih droga, popuštanje obiteljske i radne stege, dominacije
novca... ideali - sloboda, ljubav i mir. Glazbenici: Jim Morison (The Doors), Jimi Hendrix, Janis
Joplin...
- PUNK POKRET - odbacuju sve društvene vrijednosti, slave otpor i pobunu. Ne priznaju niti jedan
oblik vlasti ili autoriteta - cilj - anarhija. Glazba je jednostavna i ţestoka: VB - Sex Pistols,
Clash, SAD - Ramones, Dead Kennedys... Izvođači uskoro postaju bogati i slavni što se kosi sa
svim punk idealima... Punk is dead.
- NOVI VAL (Jugoslavija) - nadahnut punkom - Azra, Haustor, Paraf, Prljavo kazalište, Metak....
- kako glazba postaje biznis utemeljene glazbene televizije (MTV), a menadţeri proizvode svaki
dan nove - većinom pop zvijezde
SPORT
- Olimpijske igre i svjetska nogometna prvenstva odrţavaju se bez prekida već 60 godina
- gotovo svaki sport ima neko svoje prvenstvo - no ipak su glavni klubovi i njihova međusobna
natjecanja u ligama
- sport postaje unosan posao, a vrhunski sportaši zvijezde (reklame)
- velik utjecaj politike - uspjeh u sportu bitan za ugled drţave (reprezentacije), političari često
posjećuju sportske događaje (Franjo Tuđman čak pomogao Miroslavu Blaţeviću oformiti
reprezentaciju za Svjetsko nogometno prvenstvo 1998. u Francuskoj)
- sport je bio i poprištem sukoba SAD-a i SSSR-a - Amerikanci odbili poslati svoje sportaše na
Olimpijske igre u Moskvi 1980. u znak protesta protiv sovjetskog upada u Afganistan. Godine
1984. Olimpijske su igre bile u Los Angelesu i Istočni blok nije se pojavio.
- 1972. na Olimpijskim igrama u Munchenu skupina Palestinaca najprije otela, a potom pobila 11
izraelskih olimpijaca.
PRILIKE U SVIJETU I HRVATSKOJ NAKON 2. SV. R. - PROVJERA ZNANJA
1. Periodizacija?
2. Hrvatske drţave kroz povijest (lenta)?
3. Utemeljenje i organizacija Ujedinjenih naroda?
4. Suđenje ratnim zločincima (Njemačka, Japan)?
5. Mirovni ugovori: Njemačka, Italija, Japan?
6. Što je hladni rat, blokovska podjela, paktovi?
7. Stvaranje i problemi Republike Izrael?
8. Što je dekolonizacja, kada postaje najintenzivnija, tko ju i kako podrţava?
9. Kako dekolonizacija teče u Francuskoj, a kako u Velikoj Britaniji?
10. Što su zemlje 3. svijeta, kako funkcioniraju?
11. Stvaranje Pokreta nesvrstanih?
12. Europske integracije (ECSC, EEZ, Europska zajednica za atomsku energiju, EZ, EU)?
13. Lokalni ratovi i političke krize (Kina, Njemačka, Koreja)?
14. Sukob u Vijetnamu?
15. Kubanska kriza?
16. Politika detanta?
17. Kako izgleda vlast KPJ do prvih izbora 11. 11. 1945.?
18. Izbori 11. 11. 1945.?
19. Ime Jugoslavije od 1945., Ustav 1946.?
20. Raskid sa Staljinom 1948.?
21. Stanje na selu do 1953.?
22. Nacionalizacija, samoupravljanje, otvaranje prema svijetu?
23. Ustav 1963.?
24. Poloţaj Hrvatske u FNRJ?
25. Hrvatsko proljeće?
26. Gospodarske i društvene prilike?
27. Emigracija, vjerske zajednice?
28. Razvoj znanosti (biologija, fizika, medicina, astronomija)?
29. Umjetnost u 2. polovici 20. stoljeća?
30. Popularna glazba i sport u 2. polovici 20. stoljeća?
HRVATSKA I SVIJET U
NAJNOVIJE DOBA
-195
3. N
ikita H
ručšov
predsje
dnik vlad
e - osud
io
Staljinovu vlad
avinu
- zadrţan je
dnopartiski
sustav i potpuna vlast nad
zem
ljama istoč
ne E
urope
- sukob s K
onom zb
og
ukidanja staljinizm
a - Teng
Hsiao-ping od
bija
koegziste
nciju (dva lage
ra)
Alb
anija izlazi iz Varšavskog
pakta i nastavlja sa
staljinizmom
- 196
4. L
eonid
Iljič B
reţnje
v
- drţavni ud
ar protiv
Hrušč
ova zbog kulta lič
nosti -
Bre
ţnjevlje
va doktrina
- 198
5. - M
ihail G
orbač
ov -
podrţava d
em
okratski
slobod
ni razvoj,
PER
ES
TR
OJ
KA
-
mod
ernizacija i
rekonstrukcija d
rţave
GLA
SN
OS
T - politika
otvorenosti
- poštivanje ljud
skih prava,
poduze
tništvo...
- 12. 6
. 199
0. R
uska
Federacija - ne
ovisnost
SS
SR
OB
ILJ
EŢ
JA
: sve u vlasništvu d
rţave -> planska proizvod
nja (teška ind
ustrija) -> s vrem
enom
zbog planiranja i pre
velike
industrijalizacije
gospodarstvo postaje
nere
ntabilno -> ţivotni stand
ard zaostaje
za Zapad
om ->je
dnopartijski sustav - totalitarizam
-> ustanci, pobune
, štrajkovi,
revolucije
-> jedinstve
ni dok je
trajao hlad
ni rat - kasnije urušavanje
-> teţe
nje zapad
nom kapitalizm
u
PRO
PAS
T S
OC
IJA
LIS
TIĈ
KIH
SU
ST
AV
A U
EU
RO
PI (19
89
. - 199
2.)
- 198
9. "B
aršunasta
revolucija"s V
aclavom
Have
lomi A
leksand
rom
Dub
ičekom
(Praško proljeće
196
8.) na č
elu - uspostavljena
nova, dem
okratska vlast
31. 12
. 199
2. S
lovačka se
odvaja od
Ĉeške
ĈE
HO
SLO
VA
ĈKA
198
0. - ne
zadovoljstvo zb
og
miješanja S
SS
R-a u unutarnje
poslove - L
ech
Wale
sa
- nem
iri zbog niskog ţivotnog
standarad
a i neslob
oda -
neovisni sind
ikat
"Solid
arnost" - umje
sto
reform
i vlada zab
ranjuje
Solid
arnost - izvanredno
stanje
- 198
9. L
ech
Wale
sa -
Solid
arnost - pobje
đuju na
dem
okratskim izb
orima
POLJ
SK
A
198
9. - M
ađarska otvara
granicu prema A
ustriji i
građanstvo m
asovno bje
ţi iz
Istočne
Nje
mač
ke na Z
apad
počinju d
em
onstracije u
Leipzigu (re
volucija svijeća)
- pad kom
unističke
vlade
Erich
a Hone
ckera
- počinje
rušenje
Berlinskog
zida - sim
bola b
lokovske
podje
le - stavlje
n u promet 9
.
11. 198
9.
199
0. potpisan je
sporazum o
mone
tarnoj i socijalnoj uniji
izmeđ
u dvije
njem
ačke
drţave
-199
0. m
oskovskim
pregovorima proglaše
no je
njem
ačko uje
dinje
nje -
kasnije veliko ulaganje
u
Istočnu N
jem
ačku
IST
OĈ
NA
NJ
EM
AĈ
KA
- zadnji napuštaju socijalizam
(staljinizam
)
- 199
0. d
em
okratske re
forme
- 199
1. sdud
enti ruše
kip
Enve
ra Hox
e - te
nkovi izlaze
na ulice - ne
miri - m
nogi bje
ţe
preko Otranta u Italiju
- 199
2. na izb
orima pob
jeđ
uje
Dem
okratska stranka -
Socijalistič
ka stranka gubi
vlast ALB
AN
IJA
- diktatura N
icolaea
Ceause
scua - moćna vojska i
policija
- prosinac 198
9.
dem
onstracije u T
em
išvaru i
Bukure
štu - krvavi sukobi -
srušena d
iktatura i pad
komunizm
a
- Nicolae
i Ele
na Ceause
scu iz
Bukure
šta pobje
gli u
Trgovište
- policija ih pred
ala
vojsci - prijeki sud
-
strijeljani zb
og ne
legalnog
bogaće
nja, genocid
a ...
RU
MU
NJ
SK
A
- komunisti pokre
ću
gospodarsku ob
novu
- sustav po sovjetskom
mod
elu - sve
u vlasništvu
drţave
, agrarna - zem
lja
oduze
ta vele
posjednicim
a i
podije
ljena se
ljacima koji
moraju rad
iti u zadrugam
a -
industrijalizacija, rije
šen
proble
m glad
i
- 195
0. zauze
li Tib
et
- 195
6. M
ao Zed
ong - govor o
cvjetanju 10
0 cvje
tova -
dem
okratizacija uplašila
vodstvo, pa ipak
uvode
diktaturu - m
aoizam
-195
8. V
eliki skok naprije
d -
povećanje
proizvodnje
-
neuspje
h
- 196
6. V
elika kulturna
revolucija - ukid
anje
tradicionalnih
obič
aja -
Crve
na garda
-80
-ih - T
eng H
siao-ping -
liberalizacija
- 198
9. trg T
ien-an.M
en -
vojska puca na stud
ente
koji
ţele
reform
e - 10
00
mrtvih
KIN
A
RAĐANJE SAMOSTALNE HRVATSKE DRŢAVE
1. Kada umire Josip Broz Tito, koje su posljedice toga?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
2. Gospodarsko stanje u Jugoslaviji 80-ih godina?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
3. Koji su politički problemi nakon Titove smrti - Memorandum SANU?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
4. Objasni politiku i namjere Slobodana Miloševića?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
5. Što u ostalim republikama izaziva Miloševićeva politika - posljedice?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
6. Kada u Hrvatskoj nastaju stranke, koje su i tko im je na čelu?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
7. Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj - prvi višestranački sabor?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
8. Novo ime Hrvatske, grb, zastava?
____________________________________________________________
9. Hrvatski ustav 22. 12. 1990. i njegove posljedice?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
DOMOVINSKI RAT - PRVE GODINE
UVODNA DOGAĐANJA
- od 1990. sukob republika postaje međunacionalni sukob. Na područjima u velikoj mjeri
naseljenim Srbima (Dalmatinska zagora, Lika, Kordun, Banovina, djelomice Slavonija) Srbi su
počeli stvarati "autonomne oblasti" koje nisu priznavale hrvatsku vlast.
- srpanj 1990. Srbi prihvatili "Deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj"
- kolovoz 1990. "balvan revolucija" - srpske paravojne postrojbe blokirale prometnice balvanima,
policija ne reagira zbog straha od zaoštravanja situacije, JNA glumi tampon zonu - naoruţava
paravojsku - kninsko područje izvan kontrole hrvatskih vlasti
- 1991. srpska autonomna oblast Krajina odvojena iz sastava Hrvatske (Republika Srpska Krajina)
- od problema jednostranačja/višestranačja, federacije/konfederacije nastaje nacionalni
problem - Hrvatska se ne moţe odcijepiti, jer tamo ţivi puno Srba koji ţele ostati u Jugoslaviji -
mnogi Srbi su samo pasivni promatrači, ali raspirivanjem atmosfere straha od strane Miloševića
nastaje sukob potpomognut JNA i do izraţaja dolazi plan stvaranja Velike Srbije na liniji
Karlovac - Karlobag - Ogulin - Virovitica, ni pojedini hrvatski političari nisu pomogli zaoštravajući
situaciju nacionalističkim izjavama.
- u oţujku 1991. dolazi do sukoba između hrvatskih i srpskih policajaca u Pakracu, a nakon nekoliko
dana srpski pobunjenici napadaju hrvatsku policiju kod Plitvica - tom prilikom pada i prva ţrtva -
hrvatski policajac - Josip Jović.
- svibanj 1991. Borovo Selo - ubijeno 12 hrvatskih policajaca -> utemeljen Zbor narodne garde
(ZNG) začetak Hrvatske vojske.
- 19. 5. 1991. nakon neuspjelih pregovora raspisan referendum - 93% građana za samostalnu
Hrvatsku -> 25. 6. 1991. Hrvatski sabor donosi udluku o uspostavljanju samostalne i suverene
hrvatske drţave. - isti dan osamostaljenje Slovenije -> kratkotrajni sukob sa Srbijom
- Brijunska deklaracija (srpanj 1991.) pod utjecajem Europske zajednice odgoda osamostaljenja
na 3 mjeseca - pregovori bez uspjeha -> nakon isteka 8. 10. 1991. objavljena odluka o suverenosti
stupa na snagu - prekid drţavnopravnih veza sa SFRJ - Republika Hrvatska postaje samostalna
- Dan neovisnosti - drţavni praznik
PRVA FAZA RATA
- rat od 10-ak dana u Sloveniji. U Hrvatskoj traje duţe zbog teţnje ka ostvarivanju velikosrpske
ideje da svi Srbi ţive u istoj drţavi
- tijekom ljeta 1991. intenzivni sukobi - iz SAO krajina pobunjenici i prisilno mobilizirani vojnici iz
Srbije osvajaju Baranju, istočnu Slavoniju, dio zapadne Slavonije (Okučani, Jasenovac), velike
dijelove Banovine (Petrinja, Glina), Korduna i Like. U Dalmaciji su okupirali zaleđe Zadra i Drniš,
a na jugu teritorij oko Dubrovnika
- VUKOVAR - kolovoz - studeni 1991. - opsada JNA, pobunjenih Srba, te paravojski iz Srbije.
Branitelja 2000 - neprijatelj 30 000 vojnika. Zapovjednik hrvatske obrane Mile Dedaković -
Jastreb, značajne uloge Branko Borković, Blago Zadro - poginuo u akciji 16. 11. Zbog
granatiranja nastradao velik broj civila - 18. 11. 1991. grad pada u ruke neprijatelja -> masovno
smaknuće 600 civila na Ovčari - neprijatelj gubi puno vremena i snage - zaustavljeno
napredovanje
- na udaru topništva našli su se i drugi gradovi: Osijek, Sisak, Karlovac, Zadar, Šibenik,
Dubrovnik - gradovi teško oštećeni, stradali mnogi kulturni spomenici
- u sukobu su se posebno istakunule dobrovoljačke postrojbe iz Srbije "četnici" (Tigrovi, Beli
orlovi) - strašni zločini nad civilima - do jeseni 1991. ispraţnjene vojarne u gradovima - izrazita
srbizacija ročnika - mnogi bjeţe - embargo na uvoz oruţja pomaţe srpskoj strani, jer su
naslijedili oruţje JNA - Hrvati improvizirano ili prokrijumčareno oruţje - u međuvremenu prekid
odnosa s Jugoslavijom 8. 10.
ULOGA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE: PRIZNANJE REPUBLIKE HRVATSKE I DOLAZAK
SNAGA UN-A
- mnoga primirja koja nisu poštovana
- Europska zajednica posreduje u pregovorima - Mirovna koferencija o Jugoslaviji - lord
Carrington -> arbitraţna komisija - Robert Badinter - Jugoslavija se raspada, što omogućuje
Ustav iz 1974. - republičke granice mogu postati drţavne, a drţave se mogu priznati
- tijekom prve polovice 1991. Hrvatsku priznaju Slovenija, Litva, Ukrajina i Latvija, krajem godine
Island, Njemačka (iako priznanje na snagu stupa tek u siječnju 1992. kada su Hrvatsku priznale
i druge članice EZ), Estonija, Vatikan, u travnju 1992. SAD, 22. 5. 1992. primljena u članstvo
UN-a.
- krajem 1991. u sukob se uključuju Ujedinjeni narodi -> Cyrus Vance - primirje 2. 1. 1992. ->
UNPROFOR - razoruţati Srbe i jamčiti zaštitu srpske manjine u Hrvatskoj, povratak izbjeglica
- zadatak u sljedeće 4 godine uglavnom neizvršen
DOMOVINSKI RAT- KRAJ I POSLJEDICE
GODINE "PRIMIRJA"
- 1992. - 1995. primirje po Vanceovu planu - UNPROFOR nije razoruţao Srbe, pa su oruţani
incidenti bili česti, povratak izbjeglica nije ni započeo
- kršenja ljudskih prava bilo je i na hrvatskom teritoriju, Srbi otpuštani sa posla, otimana imovina
- osobe kriminalnih namjera iskorištavaju ratno stanje uz prešutnu potporu vlasti, loše
provedena privatizacija.
- HDZ na vlasti, ali u kolovozu 1991. - formirana Vlada demokratskog jedinstva - Franjo Gregurić
- predstavnici svih stranaka -> u ljeto 1992. HDZ pobijedio na izborima, na predsjedničkim
izborima - Franjo Tuđman
- 1994. raskol u HDZ-u - Stipe Mesić s grupom istomišljenika izlazi zbog osvajačke politike u BIH
- više od 300 000 prognanika nema pristup svojim domovima, početkom rata u BIH granatirani i
hrvatski gradovi - Slavonski Brod i Ţupanja.
- velik teritorij pod srpskom okupacijom - oteţan promet - Maslenički most - veza između
sjeverne i juţne Hrvatske pod okupacijom - 1993. operacija "Maslenica"- oslobođeni Masleničko
ţdrilo, Novigrad, zaleđe Zadra.
- rujan 1993. operacija "Medački dţep" - oslobođeno područje Medaka i okolice Gospića.
RAT U BIH
- travanj 1992. -> Bošnjaci i Hrvati na referendumu izglasali samostalnost, Srbi nisu pristupili i
potpomognuti JNA napadaju područja na kojima ţive Bošnjaci i Hrvati
- zbog zajedničkog ţivota svih nacionalnosti bojišnica gotovo nepostojeća - strašni zločini nad
civilima - 1995. Srebrenica - pokolj 8000 Bošnjaka -> intervencija zračnih snaga NATO saveza
- Sarajevo 3 godine u okruţenju - zbog stalnog granatiranja poginulo više tisuća ljudi - civila ->
organizatori Radovan Karadţić i Ratko Mladić - obojica optuţeni za ratne zločine - Radovan
Karadţić uhićen tek 2008.
- međunarodna zajednica protiv Srbije uvodi sankcije koje su joj oslabile gospodarstvo
- do 1993. Hrvati i Bošnjaci bore se na istoj strani, a tada i među njima dolazi do sukoba. Na
području zapadne Hercegovine 1993. proglašena Hrvatska Republika Herceg Bosna - Tuđman
optuţen za ekspanzionističku politiku - suradnja Hrvata i Bošnjaka obnovljena 1994. - kraj 1995.
KRAJ RATA
- 1995 - plan Z4 - velika autonomija Republike Srpske Krajine - Srbi odbili - dozvola za
oslobodilačke akcije
- BLJESAK - svibanj 1995. - oslobođeno područje zapadne Slavonije - srpsko topništvo gađa
Zagreb, Sisak, Karlovac, Kutinu.
- skora propast Republike Srpske Krajine - predsjednik Milan Martić - 35 godina zatvora,
premijer Milan Babić - 13 godina zatvora - priznaje krivnju
- OLUJA - kolovoz 1995. - oslobođeno oko 20% Hrvatske u nekoliko dana - vrlo organizirana,
pridonio obavještajni rad - zračna špijunaţa, prikupljanje podataka o neprijatelju, te pomoć
SAD-a. Pozitivan psihološki učinak na građane, nastaje mir, počinje povratak izbjeglica,
gospodarski oporavak, prometno povezivanje. Dan oslobođenja Knina - 5. kolovoz - Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti.
- s oslobođenih područja Srbi masovno bjeţe - česti obračuni s preostalim Srbima - većinom civili
uzimaju pravdu u svoje ruke - optuţeni za ratne zločine
- studeni 1995. - uz posredstvo međunarodne zajednice Hrvatska i Srbija potpisuju "Temeljni
sporazum za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem" - oslobođena navedena područja
- siječanj 1996. - UN donosi Rezoluciju 1037 o mirnoj reintegraciji Podunavlja. Prijelaznom
upravom za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (UNTAES) ravna Jacques Paul Klein.
- kolovoz 1996. - u Beogradu potpisan sporazum o normalizaciji odnosa Hrvatske i SRJ - zemlje se
priznaju u republičkim granicama
- prosinac 1997. - završetak mandata UNTAES-a
- 15. 1. 1998. mirnom reintegracijom istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem postaju dio
Hrvatske
- u listopadu 1995. završava rat u BIH
DAYTONSKI SPORAZUM, HAŠKI SUD
- prosinac 1995. - sporazum potpisali Franjo Tuđmana (H), Alija Izetbegović (BIH) i Slobodan
Milošević (S) pod nadzorom SAD-a
- Bosna će biti sastavljena od bošnjačko-hrvatskog i srpskog dijela s velikom autonomijiom
(Republika Srpska) -> kritike zbog komadanja teritorija BIH i to Republika Srpska dobiva 49%
teritorija, a samo je 33% Srba
- 1994. osnovan je Haški sud (Međunarodni kazneni sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji) - cilj je
nepristrano suđenje internacionalnih sudaca - najveći broj optuţenih su pripadnici srpskih
postrojbi - sudi se i izvršiteljima zločina i njihovim naredbodavcima, te idejnim vođama. Tamo je
završio i Slobodan Milošević, ali je umro tijekom suđenja.
- Hrvatska prvo podrţava sud, ali teško prihvaća izručivanje generala obrambene vojske (Tihomir
Blaškić, Ante Gotovina)
POSLJEDICE RATA, OBNOVA I POVRATAK IZBJEGLICA
- poginulo 16 000 hrvatskih vojnika i civila, a srpskih 6000
- povratak izbjeglica oteţan zbog razrušenih domova (Vukovar), te zamrlog gospodarstva
- poseban problem su zaostale mine, a deminiranje teče sporo i uz teškoće
HRVATSKA DANAS
- 1997. Franjo Tuđman ponovo izabran za predsjednika - HDZ ima većinu u saboru - optuţeni zbog
autoritarnog vladanja, loše provedene privatizacije, miješanje u stvari koje nisu u ovlasti
predsjednika, pokušaj oponašanja Titovog kulta ličnosti, pritiska na medije...
- 1999. umire Tuđman, a na izborima pobjeđuje oporbena kolaicija - predsjednik vlade
(predsjednik Socijaldemokratske partije) - Ivica Račan
- za predsjednika izabran Stjepan Mesić - predsjedniku oduzete mnoge ovlasti - glavni nositelj
politike Vlada Republike Hrvatske
- Račanova vlada postigla je određene uspjehe - pribliţavanje Europskoj uniji, izgradnja
autocesta - zamjera im se da vode nedovoljno domoljubnu politiku (zbog Haaga), te nedovoljna
odlučnost u zaustavljanju korupcije
- 2003. na izborima pobjeđuje HDZ - Ivo Sanader - nastavlja Račanovu politiku demokratizacije
zemlje, te pribliţavanje Europi (sluţbeni početak pregovora o pristupanju EU)
- 2007. na izborima pobjeđuje HDZ unatoč dobrom rezultatu SDP-a na čije čelo dolazi Zoran
Milanović - polako se stvara dvostranački sustav
HRVATSKA PREMA EUROPSKOJ UNIJI
- 2001. Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju - potencijalni kandidat za članstvo
- prosinac 2002. - Hrvatski sabor "Deklaracija o pristupanju Republike Hrvatske EU"
- 2004. Europska komisija objavljuje pozitivno mišljenje o članstvu pod uvjetom suradnje s
Haškim sudom - pregovori odgođeni
- 3. listopada 2005. počinju pregovori - mišljenja o ulasku u Hrvatskoj podijeljena
- srpanj 2008. Hrvatska primljena u NATO