Povezivanje Bosne sa Dalmacijom broj 7 IZ HISTORIJEGornji stroj je položen sa šinama od 17,9kg/m,a na dijelu pruge gdje je ugrađe-na zupčanica ugrađene su šine težine od 21,8kg/m

IInntteerrvvjjuuSSeejjoo RRaammiicc::

RReeddoovvnnaa ppllaattaa ii uunnaarreeddnnoomm ppeerriioodduu

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

broj 7

god II

oktobar 2008.

LLuukkaa PPllooččee

VVeežžuu nnaass nneerraasskkiiddiivviieekkoonnoommsskkii iinntteerreessii

UU ppoossjjeettii

ŽŽeelljjeezznniiččkkii šškkoollsskkiicceennttaarr uu SSaarraajjeevvuu

TToommaažž SScchhaarraa

KKoonnkkuurreenncciijjaa jjeennaašš iizzaazzoovv

,,

Na osnovu člana 58. Statuta JP ŽFBH d.o.o. (Službene novine FBiH br.27/06), Uprava Društva je na svojoj XVII redovnoj sjednici 15. marta 2007. godine donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje internog glasila „ŽFBH Info“.Uređivački kolegij: Smajo Salketić, Ninoslav Lučić, Sejo Ramić, Svetlana Mujkanović, Erich Šandor i Azra Ferizović.

Glavni i odgovorni urednik: Samir Kadrić. Redakcijski odbor: Fikret Mršo, Senka Račić i Mediha Živojević (foto). DTP Midhat Zahiragić. Dizajn naslovne strane Sabina Nikšić. Štamparija „Bemust“. List je besplatan. Adresa: Musala 2, Sarajevo. Tel.: ++387 33 251 120, fax.: 387 33 652 396, web: www.zfbh.ba, e-mail: [email protected]

Povezivanje Bosne sa DalmacijomGradnja pruge je povjerena preduzetniku Karlu fon Švarcu iz Beča za iznos od 1.344.247,50 forinti


Pruga Metković – Mostar – Konjic – SarajevoIZ HISTORIJE Pruga Metković – Mostar – Konjic – Sarajevo

U periodu prije okupacije Bosne iHercegovine 1878. godine Ministarstvorata Austrougarske monarhije smatralo jeda povezivanje Bosne sa Dalmacijom iizlaz na more treba da se ostvari željezni-čkom vezom dolinom Neretve.

Metković je u isto vrijeme već imaoodređeni značaj kao luka za robni promet utrgovini sa Hercegovinom i nakon što je1882-1875. g. o trošku Austrougarske zavr-šena regulacija donjeg toka Neretve zaplovnost brodova do 500 reg tona nosivo-sti (kasnije 1889.g i do 2000 reg tona) inakon obezbjeđenja finansijskih sredstavau visini od 1.700.000 forinti, putem dvazakona 1884. godine pristupilo se gradnjipruge Metković-Mostar desnom obalomNeretve.

Gradnja pruge je povjerena preduzet-niku Karlu fon Švarcu iz Beča za iznos od1.344.247,50 forinti bez da su u ovu svotubili uračunati troškovi otkupa zemljišta,opreme telegrafom i nabavke voznogparka. Gradnja je počela 7. augusta1884. godine i trajala je do 14. jula 1885.godine kada je ukupna dionica, u dužiniod 43,2 km predana u saobraćaj kao prvadionica pruge Metković-Sarajevo.

Gradnju pruge je nadzirala vojnauprava i nakon što su dograđene instalaci-je telegrafa, obavljene nabavke voznogparka i isplate otkupa zemljišta, ukupni tro-škovi gradnje iznosili su tačno 1.700.000forinti ili 40.000 forinti po jednom kilome-tru. Vozni park i oprema za prugu preveže-ni su morskim putem.

Po ranije usvojenom principu prugaje građena sa širinom kolosjeka od 760mm. Zbog povoljnih visinskih odnosamaksimalni uspon je iznosio 3,33 promila,a minimalni radijus krivina 100m. Sa širi-nom planuma od 3,0m na pruzi su probije-na 3 tunela (ukupno 173 m) i mostovimapremoštene rijeke Trebižat i Jasenica(ukupno 75,2m). Gornji stroj je položen sašinama težine 17,65kg/m na hrastovimapragovima uvezenim iz Austrije i sa jeziča-stim skretnicama.

Objekti donjeg stroja bili su zidani,propusti do 3 metra otvora premošteni sahrastovim,a dalje od toga sa čeličnim kon-strukcijama.

Rukovođenje saobraćajem na prugiZemaljska vlada BiH do 1891.godine povje-rila je posebno formiranoj Upravi koje jebila smještena u staničnoj zgradi u Mosta-ru.

Iako je ovaj dio Južne pruge uglav-nom građen u kontinuitetu u periodu od1887. do 1891. mi ćemo mu posvetiti pose-bnu pažnju zbog specifičnosti gradnje, pri-jedloga varijanata trase i izgradnje zupča-

ste trase i upotrebe zupčastih lokomotivana dijelu pruge Konjic – Bradina..

Trasa pruge od Mostara ide desnomobalom Neretve do mosta na AleksinomHanu, a dalje do mosta u Jablanici lijevomstranom, a zatim opet desnom obalomNeretve do Konjica. Pored dva prelazapreko Neretve trasa je na ovom dijelu pre-moščavala Drežanku, Crno Vrelo, Glogo-šnicu, Doljanku, Ramu, Tršanicu i Neretvi-cu mostovima raspona 25-75 m. Na trasi jebilo izgrađeno pet kratkih tunela i dva vija-dukta ukupne dužine 91m.

Pruga je građena solidno sa širinomplanuma od 3,0m i minimalnim radijusomkrivina od 80m, i maksimalnim nagibom od10 promila.

Gornji stroj je položen sa jednoobraz-nim tipom šina težine 17,9kg po dužnommetru, sa solidnim jezičastim skretnica-ma..Glavni kolosijeci u stanicama bili suizgrađeni u standardnoj dužini od 254m stim da je projektima stanica uvijek biopredviđen ulaz vozova skretanjem u lijevo.Kao što je kod ostalih objekata i sve viso-kogradnje su odmah bile građene od čvr-stih materijala i za tadašnje prilike dosta«komforno». Stanice, odnosno, ukrsnicesu izgrađene u Vojnu, Raškoj Gori, Drežni-ci, Grabovici, Jablanici ,Rami Ostrošcu,Konjicu i stajalište u Lisičićima.

Ukupna dužina dionice Mostar-Konjiciznosila je 78,836km.

Dionica pruge Konjic – Sarajevopredstavlja posebnost izgradnje, specijal-no u načinu savladavanja visinskih razlika.Nakon definitivnog usvajanja trase prekoIvan-planine (ranije se razmišljalo da trasaod Ostrošca ide dolinom Neretvice i da sena Pogorelici na nadmorskoj visini od895m tunelom dužine 2280m maksimalnimnagibom od 20 promila u dužini od 96kmpreko Fojnice i Kiseljaka priključi na pruguB Brod-Sarajevo) koja na ovoj relacijiOstrožac-Sarajevo ima dužinu od 79km,gradnja je počela 1.augusta 1889. godine.

Trasa u Konjicu napušta dolinu Nere-tve i dalje dolinom Trešanice, preko stani-

ca Podorašac i Brđani, usponima i do 60promila, razvijajući se visokim padinama-kanjona Trešanice i okolnih obronakadolazi u Bradinu. Odavde uz Bradinskipotok i obroncima Ivana trasa ide uglav-nom istim usponima, prolazi krov masivIvana tunelom 848,5 m dužine, izbija uistoimenu stanicu, odakle strmim padomod 60 promila ulazi u Raštelicu dolinomrijeke Korče. Istom dolinom trasa dalje idedo Tarčina sa povoljnijim padom. Odavdedo Pazarića trasa opet ide u usponu do 35promila, savladava vododjelnicu Osenik iod Pazarića se spušta dolinom Zujevine,umjerenijim padovima u Sarajevsko polje ikonačno u stanicu Sarajevo.

Devetog aprila 1931. godine izvršenaje rekonstrukcija pruge između Raštelice iBradine i ukinuta je zupčanica između tihstanica. Probijen je tunel kroz Ivan planinu

u dužini od 3223,21 m, ukinute staniceIvan i stara Raštelica i na taj način naovoj strani potpuno ukinuta zupčanica.

Na dionici Konjic-Sarajevo ukup-no je probijeno sedam tunela raznihdužina, ukupne dužine 1498,5m.Ukup-

no je izrađeno devet čeličnih mostova,ukupna dužina 320,0m i 315 objekata 0,6

do 10m otvora. Planum je dobio širinu od3m, a minimalni radijus od 80m zadržan jena athezionom i od 125m na zupčastomdijelu pruge. Maksimalni nagib na athezio-nom dijelu iznosio je 15, a na zupčastomdo 60 promila.

Gornji stroj je položen sa šinama od17,9kg/m,a na dijelu pruge gdje je ugrađe-na zupčanica ugrađene su šine težine od21,8kg/m ali na čeličnim pragovima.Dužinestaničnih kolosijeka ostale su iste kao nadionici Mostar-Konjic. Stanice i ukrsniceizgrađene su u Podorošcu, Brđanima, Bra-dini, Pazariću, Hadžićima, Blažuju i Ilidži, asvi objekti i stanične zgrade odmah su gra-đeni solidno i masivno sa dovoljno prosto-ra za ondašnje prilike.

Ukupna dužina dionice Konjic-Sara-jevo iznosila je 55,644km. Gradnja prugeobavljena je na isti način kao i ranije doKonjica, a cijela je dionica do Sarajevazavršena i puštena u redovan saobraćaj1.augusta 1891.godine.

Uporedo sa izgradnjom ove dionicepruge izgrađeno je i proširenje stanicaSarajevo i u njenoj neposrednoj blizini suizgrađena potrebna postrojenja: radionice,ložionica, stanovi i drugi prateći objekti.Ova pruga produžena je od Metkovića doPloča u dužini od 21,8 km tek 25. novembra1942. g, na cijeloj dužini od Ploča do Sara-jeva ukinuta je od 26. novembra 1966.g.kada je u saobraćaj puštena normalnapruga Sarajevo- Ploče.

broj 7 oktobar 2008.

Moderni željeznički vagonivelike nosivosti švicarske firmeAAE (Ahaus Alštater Ajzenban),namijenjeni za prijevoz različitihvrsta roba, prezentirani su 28.augusta 2008. godine na Željezni-čkoj stanici u Sarajevu.

- Posebna nam je čast što sena naš poziv odazvala firma da pre-zentira vagone koji mogu doprinijetiekspanziji našeg teretnog saobra-ćaja. Raduje me što ovdje vidim iveliki broj privrednika koji već kori-ste naše usluge i koji će ovom prili-kom vidjeti šta sve željeznica možepružiti. Željeznicom se može pre-

vezti roba raznih tereta i gabarita.ŽFBH će ove godine oboriti rekordu prijevozu tereta. Do kraja 2008.očekujemo da ćemo prevezti 8,5miliona tona robe, a prošle godinesmo prevezli 7, 5 miliona tona-rekao jer Narcis Džumhur, pred-sjednik Uprave ŽFBH.

U VIP salonu, gdje je održanaprezentacija, prisutnima se obratioOle Nigar, direktor firme AAE. On jeistakao da je najveća njihova kon-kurencija cesta i da zbog togamoraju imati kvalitet u transportu imoderne vagone.

- Zadovoljni smo dosada-

šnjim udjelom u transportu, ali senadam da ćemo svojim kvalitetomproširiti tržište. Pored partnera uZapadnoj Evropi, naše usluge kori-ste Grčka, Slovenija, Hrvatska,

Srbija, Bugarska i Rumunija. Nada-mo se da će i BiH postati naš part-ner- istako je direktor Nigar.

Predstavnik AAE za Jugoisto-čnu Evropu Aojz Vidmar prezenti-rao je prisutnima osnovne karakte-ristike firme. Osnovna djelatnostAAE od 1989. godine jeste iznaj-mljivanje željezničkih vagona.Firma sa sjedištem u švicarskomBarru članica je UIC, AVV, ERFA,VAP, BCC.

- Naše vagone iznajmljujemou cijeloj Evropi, uključujući i zemljenastale raspadom bivšeg SSSR-a.Pored iznajmljivanja, bavimo se inacrtom i nabavkom modernihželjezničkih vagona. Imamo odli-čan tim stručjaka koji rade na pro-jektiranju vagona, koje proizvodimou Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj,Rumuniji i jedan dio u TŽV Gredelj.Naš posao je i nabavka i modifika-cija rabljenih vagona kao i komple-tan paket usluga za održavanje

vagona. Imamo i menadžment zarezervne dijelove (skladištenje ilogistika). Naša skladišta su uAustriji i Njemačkoj i u roku od 24sata otklanjamo bilo kakav kvar navagonu- rekao je Vidmar.

Vozni park AAE iznosi 25 hilja-da teretnih vagona čija je prosječnastarost 8, 4 godine. U firmi je uposle-no 90 ljudi. Najkraći period za iznaj-mljivanje ovih vagona jeste jednagodina, a najduži period na koji jesklopljen ugovor su tri godine.

Ekspanzija u teretnom saobraćaju: Narcis Džumhur, Alojz Vidmar, Ole Nigar i Smajo Salketić

PREZENTACIJE

Vagoni za razne terete i gabariteVozni park AAE iznosi 25 hiljada teretnih vagona čija je prosječna starost 8, 4 godine


UGOVORI

Rekonstrukcija i modernizacijaKonzorcij TŽV „Gredelj“ Sara-

jevo i TŽV „Gredelj“ Zagreb potpisa-li su 2. jula 2008. godine u Sarajevuugovor sa Željeznicama FederacijeBiH o glavnoj popravci sa moderni-zacijom tri dizel- hidraulične loko-motive serije 212 i jedne dizel- elek-trične lokomotive serije 642.

- „Gredelj“ je respektabilnafabrika u očima ŽFBH. Ugovor dokojeg smo došli nakon skoro trogo-dišnjih pregovora, nastavak jesaradnje koja traje duže od 40godina. „Gredelj“ je uložio dosta urekonstrukciju dizel programa. Zapopravku i modernizaciju četirilokomotive izdvojit ćemo 14 milio-na KM, što je ozbiljna stvar za

FBiH- rekao je Narcis Džumhur,predsjednik Uprave ŽFBH.

Direktor TŽV „Gredelj“ ZagrebAntun Fabek istakao je da vjeruje daćemo napraviti dobar posao, jer je i do -sa dašnja saradnja bila vrlo uspješna.

Prema potpisanom ugovoru,„Gredelj“ se obavezao osiguratiisporuku rezervnih dijelova i sklo-pova u periodu od minimalno 15godina, računajući od dana primo-predaje lokomotiva.

Promocija progra-ma „Putujemo u Evropu2008“ koji omogućavastudentima završnihgodina univerziteta u BiHmjesec dana besplatnogputovanja po Evropi, odr-žana je 18. jula 2008.godine u Sarajevu.

Projekat je motivi-san evidentnim neisku-stvom mlade generacijeu poznavanju Evrope.Prema nedavnom istraži-vanju 33 % mladih BiHnije nikada bilo van zem-lje, od čega su najčešćeišli samo u susjednedržave. Čak 40 % mladihdanas ne posjedujepasoš. Mladi koji sadastudiraju na univerziteti-

ma u BiH i koji bi trebalibiti nosioci razvoja našezemlje, nisu bili u moguć-nosti da putuju tokomprethodnih godina.

Za ovaj program jeapliciralo 90 studenatarazličitih univerziteta iz

cijele Bosne i Hercegovi-ne. Odabrano je 37 stu-denata koji dobivaju: mje-sečnu InterRail kartu zabesplatnu vožnju evrop-skim vozovima, multi-šengen vizu na mjesecdana, džeparac, student-

sku karticu ISIC, učešćena specijalnom otvaranjuprograma (vikend u Berli-nu, party, razgledavanjeBerlina, susret s mini-strom vanjskih poslovaSavezne Republike Nje-mačke...)

Ovaj projekat ne bibilo moguće realiziratibez partnera i sponzora:Željeznica FederacijeBiH, Robert Bosh Fonda-cije, Balkan Trust ForDemocracy Fonda, pred-sjedavajućeg Savjetaministara BiH, premijeraKantona Sarajevo, Am -ba sade Savezne Repu-blike Njemačke, UNIQAosiguranja, Mtel-a i me -dij skog partnera BHT-a.

Početkom jula 2008. godine uSarajevo je vozom stigao AntonioRosario, bivši direktor Portugalskihželjeznica. Entuzijasta i zaljubljeniku željeznicu, naročito u uskotračnepruge, u Sarajevu se susreo sanašim kolegom i autorom knjige„Historija željeznice u BiH“ BracomFevzijom Ajdinom.

Antonio i Braco su imali

mnogo tema za razgovor. Na kraju,Rosario je rekao da mu je putova-nje željeznicom bilo ugodno i da jeuživao u prekrasnim krajolicimakroz koje voz prolazi.

- Kad „Talgo“ vozovi stignu navaše pruge, vjerujem da će tekonda putovanje željeznicom pred-stavljati posebno zadovoljstvo-istakao je Rosario.

IZLOŽBE

Geometrizacijačovjeka

Početkom jula 2008. godineu auli Željezničke stanice u Saraje-vu postavljena je instalacija koja jesastavni dio manifestacije Goetheinstituta BiH pod nazivom „Geome-trizacija čovjeka“.

Klatno je pričvršćeno nastrop visok 16 metara, a na podu jeokruženo Konfučijevim stihovima ovremenu koje je prepjevao DragoTešević. Riječ je o klatnu nazva-nom po francuskom fizičaru JeanuFoucaultu, čiji su eksperimenti iz1851. godine potvrđivali okretanjezemlje oko svoje ose.

Već prilikom samog postav-ljanja, klatno je laganim pokretimau pješčanom krugu crtalo rozetu.Nekoliko metara dalje stajao je pje-ščani sat, koji je označavao ogra-ničeno vrijeme ljudskog bića, pore-deći ga sa beskonačnim radomklatna u univerzumu.

Rad je zaokružen zvučnominstalacijom. Mogli su se čuti zvucikoji čovjeka od rođenja okružuju,od otkucaja srca preko zvukovamorskih talasa pa sve do tehnobitova.

Direktor BHŽJK HamdijaŠaljić pozdravio je prisutne u auliŽeljezničke stanice u Sarajevu inaglasio da su željezničke staniceuvijek bile mjesta gdje su se ljudisretali i okupljali oko kreativnihideja.

Princ Rudolf zur Lippe, filozof,voditelj Homboldtovog foruma zapitanje vremena u Berlinu i umjet-nik, dao je ideju za instalaciju „Vje-čno vrijeme- vrijeme čovjeka“.

Antonio Rosario i Braco Fevzija Ajdin

STUDENTI

„Putujemo u Evropu 2008“

Amira Džino pozdravila je studente ispred ŽFBH

POSJETE

Antonio u Sarajevu

Nasir Silajdžić, Smajo Salketić, Antun Fabek i Narcis Džumhur

četiri lokomotive


Međunarodna luka Ploče posebnomuredbom Vlade RH 1997. godine proglašenaje teretnom lukom od posebnog privrednogznačaja za Republiku Hrvatsku. Smještena uzaljevu koji s južne i jugozapadne strane zat-vara poluotok Pelješac, zbog svog položaja jeod izuzetne važnosti za privredu Bosne i Her-cegovine, Srbije, Crne Gore, Mađarske i dru-gih zemalja Srednje Evrope.

Gotovo cijelo lučko područje istovremenoje područje slobodne zone luke Ploče nakonšto je Lučkoj upravi Ploče 1999. godine danasaglasnost Vlade Republike Hrvatske za osni-vanje slobodne zone na period od 30 godina.

Odluka o osnivanju Luke Ploče (tada Ale-ksandrovo) donešena je 1936. godine za vrije-me Kraljevine Jugoslavije, a sama izgradnjaotpočela je 1939. godine pod nadzorom inži-njera Borisa Karakoza.

Zbog podudaranja ekonomskih interesa iciljeva, 1969. godine dolazi do integracije pre-duzeća „Luke Ploče“ i ŽTP Sarajevo. Od togvremena, u narednih 20 godina dolazi dointenzivnog procvata luke. Nabavljene subarže za pretovar i skladištenje tereta, izgra-đeni su terminali za promet žive stoke, zadrvo, petrolkoks, tekuće terete, specijalneterete, žitarice, izgrađen je silos za prijem i

pretovar glinice, distributivna skladišta...Za vrijeme rata znatno je smanjen inten-

zitet lučkih operacija, ali je veliki pomoć za BiHu ratu stizao upravo preko Luke Ploče.

Intenzivnija obnova oštećenih i zastarje-lih lučkih kapaciteta započela je 1997. godine.U narednim godinama završene su obnoveobale br. 5 i 3, uspostavljena feeder linija Rije-

ka- Ploče-Taranto-Malta-Gioia Taura, završe-na izgradnja Putničkog terminala, završenaizgradnja novog Terminala za tekuće terete,završena izgradnja hladnjače za južno voće, a2005. godine započinju intenzivnije aktivnostina planiranju i projektiranju lučkih terminala:za suhe rasute terete višenamjenskog kontej-nerskog terminala.

Luka Ploče

Ivan Pavlović

REGIONALNA SARADNJA

Povezuje nas neraskidiviSaradnja ŽFBH i Luke Ploče jeste kao vjetar u jedra. Slobodno mogu reći dabolje sarađujemo s vama nego sa HŽ- om. Vežu nas neraskidivi ekonomski

interesi koji se podudaraju- ističe Pavlović

Pero Musulin, direktor poslovnice „Jadroagenta” u Pločama

Svi smo u službi robe- Saradnja „Jadroagenta” i ŽFBH traje dugo vremena i plo-

donosna je. Za vas obavljamo agencijske i špediterske poslove.Našim brodovima prevožena je roba za „Gikil”, „Birač”, „ArcelorMittal”, koja je kasnije prevožena teretnim vagonima ŽFBH. Za„Birač” iz Zvornika obavljali smo i špediterske poslove- kaže PeroMusulin, direktor poslovnice „Jadroagenta” u Pločama.

Prema njegovim riječima „Jadroagent” je prvi u luci Pločeustanovio brodove sa kontejnerima.

- Upravo su brodovima „Jadroagenta” dopremljeni teretnivozovi iz Portugala za ŽFBH. U prvoj isporuci dopremili smo preko350 vagona. Poslije toga, naši brodovi jednom mjesečno dopre-

maju po 33 teretna vagona za ŽFBH- kaže Musulin ističući poduzetnost i ljubaznost uposleni-ka u operatoru ŽFBH. Na kraju je istakao još da je saradnja Luke Ploče, „Jadroagenta”, HŽ-ai ŽFBH izuzetna jer smo svi mi u službi robe i zajedničkog interesa.

Saradnja Željeznica Federacije Bosne iHercegovine i Luke Ploče prirodan je i očeki-vani nastavak saradnje uslovljen neraskidivimekonomskim interesom.

- Saradnja ŽFBH i Luke Ploče jeste kaovjetar u jedra. Slobodno mogu reći da boljesarađujemo s vama nego sa HŽ- om. Vežunas neraskidivi ekonomski interesi koji sepodudaraju. Roba ima svoj pravac i tamo gdjeje cijena niža i gdje su bolji uslovi, tamo će bitii komitenti. Nakon ulaska velikih multinaciona-lnih korporacija u strukturu vlasništva važnihlučkih korisnika na području metalurgije uBosni i Hercegovini, znatno su povećane koli-čine roba koje prometuju preko luke, nadma-šujući pri tom postojeće kapacitete. Među naj-većim komitentima iz BiH za koje prevozimoteret su Gikil iz Lukavca, Birač iz Zvornika, te

Arcelor Mittal iz Zenice, a sve su to važni part-neri i za Željeznicu FBiH-kaže Ivan Pavlović,generalni direktor Luke Ploče.

Zajednički interes ŽFBH i Luke Pločejeste i modernizacija i izgradnja koridora Vc(Budimpešta – Osijek – Bosanski Šamac –Sarajevo – Ploče duljine 809 km).

- Kad koridor Vc bude izgrađen, on ćepredstavljati najkraću i prometno najpovoljnijuvezu između Baltičkog i Jadranskog mora. Utom cilju radit ćemo na smanjivanju admini-strativnih prepreka za željeznički prijevoz uzKoridor Vc kao i na poboljšanju učinkovitosti iusklađenosti aktivnosti pograničnih ustanova-dodaje Pavlović.

Misija Lučke uprave je stvaranje svih

potrebnih uvjeta za razvoj luke Ploče u konku-rentnu lokaciju koja će zadovoljiti lučke kori-snike u pogledu brzine, kvalitete, pouzdanosti,sigurnosti, ekonomičnosti i produktivnosti uslu-ga koje se u luci pružaju. Posebni značaj pri-daje se učincima, kako izravnim tako i neizra-vnim, koje lučka usluga generira u okviru pri-vrede lokalne zajednice i države u cjelini.

Lučka reorganizacija i osnivanje Lučkeuprave stvorili su osnovu za financijsko sudjelo-vanje države u izgradnji i obnovi kapitalne lučkeinfrastrukture, a s druge strane se kroz institutekoncesije omogućuje uključivanje poduzetnika iopćenito privatnog kapitala u izgradnju lučkihkapaciteta i razvoj lučkih djelatnosti.

Glavni cilj Lučke uprave Ploče je trans-formacija luke iz pretovarne luke u regionalnilogistički centar u kojem će se osim primjenesuvremenih tehnologija pretovara pružatirazne distribucijske i dodatne usluge na roba-ma koje prometuju kroz luku.


Tovar dopremljen vagonima ŽFBH

Luka Ploče

ekonomski interes

Dražen Knezović, direktor predstavništva ŽFBH u Pločama

Zadovoljni rezultatima

- Uloga predstavništva ŽFBH u Pločama je ugovara-nje svih prevoza na našem putnom pravcu, pregovaranjesa svim partnerima u Luci Ploče i HŽ-om. Naravno, sveodluke donosi menadžment ŽFBH. Predstavništvo uPločama je jedino koje ŽFBH trenutno imaju i mislim darezultati koje postižemo jasno pokazuju koliko je našasaradnja profesionalna i plodonosna- rekao je DraženKnezović, direktor predstavništva ŽFBH u Pločama.

mogu imati validne informacije i obradupodataka kako bi donosili optimalneodluke, a sve u cilju što efikasnijeg eko-nomskog poslovanja. Ovo podrazumi-jeva da moramo imati stručno ospo-sobljene kadrove koji će spojiti iskustvoželjezničke profesije sa savremenimnaučno-tehnološkim dostignućima.

- Bilo koja zakonska odredbana nivou države koja nijeusaglašena sa praktičnim

problemima, odnosno, zakonikoji neadekvatno usmjerava-ju privredne tokove, odraža-

vaju se i na poslovanježeljeznica i to u negativnomkontekstu. Očit primjer je pri-mjena PDV-a, koji direktno

utiče na rezultate poslovanja

Također, na osnovu odluke Upra-ve, želimo obezbijediti „socijalni mir“kroz redovnu isplatu plaća uposlenimana ŽFBH, u duhu Kolektivnog ugovora.Smatram da plaće na ŽFBH zadovolja-vaju potrebe naših radnika ako seuzme u obzir prosjek „potrošačkekorpe“ kao i stanje privrede u FBiH.Mada smo iznad federalnog prosjeka,nismo zadovoljni time jer želimo našimradnicima obezbijediti i veće plaće, štoje, naravno, uslovljeno porastom priho-da, povećanjem prijevoza i smanje-njem troškova, posebno u strukturi tro-škova na koji mi sami možemo da uti-čemo.

� Koliko nedostatak pravnih iekonomskih državnih propisautiče na optimalno poslovanjeŽFBH?

- Pravni i ekonomski zakoniodređuju položaj svakog privrednogsubjekta u društvu. Nažalost, i mi dije-limo sudbinu cjelokupnog društva. Dailustrujem, mi kao javno preduzećeradimo po više zakonskih akata, a tosu: Zakon o Željeznicama FBiH, Zakono Željeznicama BiH, Zakon o privred-nim društvima, Zakon o javnim predu-zećima... Zakonodavac se nije potru-dio da ove zakone usaglasi nego su

oni u bitnim stavkama u koliziji. Namaje osnova za rad Zakon o željeznicamaFederacije BiH, ali će se taj zakonmorati usaglasiti sa ostalim pozitivnimzakonskim propisima i aktima kakobismo efikasnije radili.

� Da li su ŽFBH ekonomski jakeda samostalno otplaćuju među-narodne kreditne obaveze?

- Željeznice FBiH su ekonomskistabilne i mogu otplaćivati kratkoročnekomercijalne kredite. Kada je riječ oinvesticionim kreditima kojima jegarant država, te obaveze su regulisa-ne Zakonom o konsolidaciji Željeznicaza period 2008-2012. godina. Ovimzakonom je regulisan i povrat sredsta-va, a tu je i greis period uz početakotplate za nekoliko godina. To je upra-vo period kada će željeznice još višeekonomski, komercijalno i tehnološkiojačati, te će još lakše moći vratiti kre-ditne obaveze.

� Postoje li prijedlozi mjera kojipo Vašem mišljenju mogu una-prijediti ekonomsko poslova-nje?

- Kada sam konkurisao na ovomjesto 2006. godine, predložio sam imjere koje mogu unaprijediti eknom-sko poslovanje. Program je sadržavaoi slogan koji je afirmisao PredsjednikUprave: „Željeznica kakva treba“. To jeu ekonomskom i praktičnom smisluznačilo da se sa manjim brojem loko-motiva, vagona i radnika, ostvari veći

obim prometa, a time bi se povećao iprihod. Dakle, racionalnije poslovanjeuz poštivanje finansijske (samo)disci-pline. Jedna od osnovnih mjera jesteoptimalno prestrukturiranje, ne samo ukadrovskom, nego i u tehnološkom itroškovnom smislu. Kada se ova trisegmenta spoje u jedan pokretačkimehanizam, tek onda možemo očeki-vati pune ekonomske pokazateljeuspješnog poslovanja.

� Koliko smo u ovom trenutkupripremljeni za buduće regiona-lne, ali i evropske integracijskeprocese?

- Mi ćemo učiniti sve da se do2010- 2011. godine završi rekonstruk-cija pruge od Čapljine do Sarajeva.Već sada se vrše projektovanja zarekonstrukciju pruge od Sarajeva doSave, nakon 2010. godine, s tim da natom pravcu postižemo brzine od 160km/sat, a rok bi bio do 2015. godine.

Također, radimo na izradi fizibiliti studi-je Jadransko-jonske pruge čija biizgradnja trebala početi do 2015. godi-ne. Ova pruga je izuzetno značajna jerbi povezala sve jadranske luke sa kori-dorom Vc, otklonila monopol LukePloče i omogućila da pod povoljnijimekonomskim uslovima bh. privredadobije robe iz drugih jadranskih luka,što znači da bi bila konkurentnija u svi-jetu, a time bi i ŽFBH imale više posla.Također, nastavit ćemo sa obnavlja-njem kolskog parka ŽFBH. Naravno, tuje i nabavka devet novih garnitura

nagibne tehnike „Talgo“ koji će na našepruge stići 2011. godine. Dakle, ovdjeje bilo riječi o materijalnim planovima.Kada je riječ o organizacionim planovi-ma- finansijskim restrukturiranjemŽFBH, stvorit ćemo uslove da se moguformirati dvije posebne kompanije:željeznički operator i željeznička infra-struktura koja će ostati 100% u držav-nom vlasništvu.

- Na osnovu odluke VladeFBiH, počeli smo prevoziti

veće količine nafte za potre-be bh. privrede. To je značaj-

no zato što smo mi jedinakompanija koja može prevo-ziti naftne derivate, što se u

fiskalnom smislu vraća državi

U ovom momentu, u pripremi suza realizaciju planovi iz „Regionalnogprojekta željeznica u BiH II“ koji će seimplementirati na Koridoru Vc i Korido-ru X do 2009. godine, a iznos sredsta-va je 174 miliona eura. Nastavljamo sarekonstrukcijom pruge od Čapljine doČelebića i od Bradine do Sarajeva.Projekti su završeni, a početak radovaobjektivno se očekuje u martu nerednegodine. Osim revitalizacije pruge, izvr-šit ćemo rekonstrukciju i modernizacijukontaktne i telekomunikacione mreže,a signalno-sigurnosnim uređajima osi-gurat ćemo stanice od Konjica doMostara. Paralelno sa izgradnjom imodernizacijom željezničke infrastruk-ture slijedi i obnova mobilnih kapacite-ta. Značajno je i to da smo, na osnovuodluke Vlade FBiH, počeli prevozitiveće količine nafte za potrebe bh. pri-vrede. To je značajno zato što smo mijedina kompanija koja može prevozitinaftne derivate, što se u fiskalnom smi-slu vraća državi.

Želim podsjetiti da smo jedin-stvena kompanija koja rezultat svogposlovanja dostavlja i parlamentu iVladi FBiH na uvid i odobrenje. Takavvid transparentnog djelovanja štiti nasod bilo kakve zloupotrebe ili pogrešnogtumačenja. Finansijski izvještajinadležnih institucija pokazuju da smou pravu, te odbacujem tendenciozna iproizvoljna tumačenja zlonamjernih.

I za kraj, uposlenim na ŽFBHpreporučujem, da samo sopstvenimzalaganjem svakog radnika u ispunja-vanju profesionalnih obaveza uzmaksimalni angažman i finansijsku(samo)disciplinu, možemo i moramozajednički realizovati sve postavljenezadatke. To je garant da ćemo ostvari-ti veći obim prevoza, smanjiti troškove,a sve ovo omogućit će kontinuitetredovnih plaća i naknada kao i ostalihfinansijskih obaveza.

� Izvršnog direktora za ekonomskeposlove Željeznica Federacije Bos -ne i Hercegovine Seju Ramića pitalismo koji su dosadašnji najznačajni-ji rezultati ekonomskog poslovanja,koje je naša fima ostvarila.

- Željeznica FBiH je kompanijakoja je od usvajanja Zakona o Željez-nicama FBiH imala kontinuitet u rješa-vanju egzaktnih problema u samomsvom poslovanju. Mnogo toga se ura-dilo da bi se postigao nivo koji smopostigli zaključno sa poslovanjem31.12. 2007. godine i svi ti elementi suiskazani kroz rezultate poslovanja uperiodu 2002-2007. godine.

Ono što je najbitnije u iskaziva-nju ekonomskog poslovanja jesu rezul-tati postignuti u 2007. godini. Naime, tegodine smo po prvi put, kao kompanijai kao ŽFBH, uspjeli da zaustavimonegativan tok u samom poslovanjuzato što je tekući gubitak poslovne

godine bio manji od planirane amorti-zacije. Uspjeli smo to ostvariti zato štosmo primijenili međunarodne ekonom-ske standarde, te implementirali mjereUprave, što je rezultiralo donošenjemoptimalnih odluka menadžmentaŽFBH. Međutim, iako ŽFBH imajupozitivan trend ekonomskog razvoja iposlovanja, susrećemo se sa proble-mom likvidnosti. Ovo nije samo pro-blem našeg poslovanja, nego je toposljedica nedovoljno uređenih dru-štveno-ekonomskih odnosa, privred-nog i tržišnog poslovanja kako u FBiHtako i na nivou države. Bilo koja zakon-ska odredba na nivo države koja nijeusaglašena sa praktičnim problemima,odnosno, zakoni koji neadekvatnousmjeravaju privredne tokove, naravnoda se odražavaju i na poslovanježeljeznica i to u negativnom kontekstu.Očit primjer je primjena PDV-a, kojidirektno utiče na rezultate poslovanja.Nadamo se da će ovaj zakon pretrpje-

ti određene izmjene kako bismo opti-malno poslovali. Ono što je bitno, jesteda je Vlada FBiH, kao vlasnik ŽFBH,shvatila da joj upravo treba ovakvaželjeznica koja ima pozitivan trendposlovanja i razvoja. Naravno, zato jefederalna Vlada uputila u parlamentar-nu proceduru Zakon o finansijskoj kon-solidaciji Željeznica FBiH, za period2008 -2012. godine, čime će se riješitii problem elementarnih dugova. Ovimće se riješiti i problem unutrašnjegduga, dugovanja prema javnim fondo-vima, te kreditnim obavezama za kojeje država garant. Želim naglasiti daimamo odličnu saradnju sa resornimministarstvom i vjerujemo da će Vladapodržati uspješan kontinuitet našegposlovanja i razvoja. Ovo su, izmeđuostalog, pretpostavke za još bolje eko-nomsko poslovanje ŽFBH.

- Radimo po više zakonskihakata, a to su: Zakon o

Željeznicama FBiH, Zakon oŽeljeznicama BiH, Zakon o

privrednim društvima, Zakono javnim preduzećima...

Zakonodavac se nije potrudio da ove zakone

usaglasi nego su oni u bitnimstavkama u koliziji

� Koji su težišni zadaci ŽFBH ipravci djelovanja do kraja godi-ne?

- Težište aktivnosti u sektoruželjeznica jeste postizanje zahtjevakorisnika koji se, početkom integralneproizvodnje u Arcelor Mittalu Zenicapolovinom 2008. godine, povećava naukupno 8 do 10 miliona tona godišnje,zatim održavanje funkcionisanja siste-ma i sigurnosti željezničkog saobraća-ja, sprovođenje Zakona o finansiranjuželjezničke infrastrukture i sufinansira-nju putničkog i kombinovanog saobra-ćaja i finansijsko restrukturiranje sekto-ra, provođenje Zakona o željeznicamaBosne i Hercegovine i organizovanjesektora spram evropskih standarda, terealizacija projekata obnove i razvoja

infrastrukture i mobilnih sredstava izSrednjoročnog plana razvoja. VladaFederacije završava aktivnosti nadonošenju posebnog zakona kojim ćese omogućiti finansijska konsolidacija

Željeznica Federacije radi osiguranjauslova za zakonito poslovanje, obnovui održiv razvoj ovog važnog infrastruk-turnog sistema, vrijednosti 180 milionaKM u narednih pet godina.

U 2008. godini uveliko je otpoče-la realizacija novog kredita sa EBRD iEIB za obnovu infrastrukture u vrijed-nosti od 130 miliona eura za Federaci-ju, kojim se planira obnoviti prugaKonjic-Čapljina i Sarajevo-Bradina.Ovim bi bio obnovljen “južni pravac”do 2010. godine.

Nastavljaju se pripreme zamodernizaciju željezničkog čvoraDoboj-Tuzla-Zvornik i Brčko-Tuzla-Banovići ukupne dužine 200 km. Vri-jednost projekta je 95 miliona, od čegaza Federaciju 75 miliona eura. Periodrealizacije je 2009-2010. godine. U2008. godini će se izvršiti pripremeprojekta za obnovu elektrifikacijeUnske pruge vrijednog 10 milionaeura, što bi se realizovalo u toku 2009.godine.

Projekat izgradnje informaciono-telekomunikacione mreže na postoje-ćoj željezničkoj infrasturkturi vrijedan20 miliona eura realizovat će Željezni-ce Federacije 2008-2009. godine,kako bi se stvorila hardverska osnovainformatičkog društva BiH i osnova zamodernizaciju osiguranja i telekomuni-kacija na cijeloj željezničkoj mreži.

Obnova voznog parka- teretnih iputničkih vagona i lokomotiva i daljedobiva na značaju. Projekat nabavkenovih 368 i opravke postojećih 400teretnih vagona Željeznica Federacije

realizuje se zaključno sa 2009. godi-nom. Vrijednost projekta je 32 milionaeura. Iz projekta nabavke devet novihnagibnih putničkih vozova za Željezni-ce Federacije „Talgo“ velikih brzina, uovoj godini realizovat će se građevin-ski radovi za pripremu mašinskogparka i radioničkih kapaciteta za održa-vanje ovih najsavremenijih vozova.

Nastavlja se realizacija projekatamodernizacije elektro i dizel lokomoti-va. Pristupilo se studijskom izučavanjupotrebe nabavke novih lokomotiva, terealizaciji dugoročnog Projekta pove-ćanja sigurnosti na željeznici koji je pri-premljen sa višegodišnjim mjerama iaktivnostima. Vrijednost projekta je 10miliona KM u periodu 2008-2010. godi-ne.

Ujedno, do kraja 2008. godinetrebalo bi da bude donesen novi sre-dnjoročni plan sa novim smjernicamaza budući razvoj i prosperitet ŽFBH uposlovnom smislu.

� Kakvi su naši kadrovski i teh-nički potencijali u cilju postiza-nja optimalnih poslovnih rezul-tata?

- Kadrovski i tehnički potencijaliusmjereni su ka ostvarivanju planskihaktivnosti. U tom smislu mi smo zapo-čeli kupovinu informatičke opreme iprograma koji će omogućiti da svi seg-menti ŽFBH, uključujući i menadžment,

INTERVJU Sejo RAMIĆ, izvršni direktor za ekonomske poslove Željeznica FBiH

Redovne plate i u narednom perioduZapočeli smo kupovinu informatičke opreme i programa koji će omogućiti da svi segmenti ŽFBH, uključujući i

menadžment, mogu imati validne informacije i obradu podataka kako bi donosili optimalne odluke � Željeznice FBiHsu ekonomski stabilne i mogu otplaćivati komercijalne kredite

broj 7 oktobar 2008.broj 7 oktobar 2008.

Ostvareni prihod 69 miliona KMU prvih šest mjeseci 2008. godine prevezeno je 4,2 miliona tona

robe što u odnosu na isti period 2007. godine, predstavlja povećanja od27 %. Ostvareno je 487 miliona netotonskih km, što je za 47% više uodnosu na isti period prošle godine. Ukupno ostvareni prihod JP ŽFBHiznosi 69 miliona KM, a u poređenju za izvještajni prošlogodišnji period,predstavlja povećanje za 26 %. Ostvareni prihodi od robnog saobraćajaiznose 38 miliona KM i veći su za 34% u odnosu na uporedni period. Pri-hod od prevoza putnika veći je 15,8 % u odnosu na izvještajni period, au odnosu na plan, ostvarivanje ovih prihoda je 50,4 %.

mogu imati validne informacije i obradupodataka kako bi donosili optimalneodluke, a sve u cilju što efikasnijeg eko-nomskog poslovanja. Ovo podrazumi-jeva da moramo imati stručno ospo-sobljene kadrove koji će spojiti iskustvoželjezničke profesije sa savremenimnaučno-tehnološkim dostignućima.

- Bilo koja zakonska odredbana nivou države koja nijeusaglašena sa praktičnim

problemima, odnosno, zakonikoji neadekvatno usmjerava-ju privredne tokove, odraža-

vaju se i na poslovanježeljeznica i to u negativnomkontekstu. Očit primjer je pri-mjena PDV-a, koji direktno

utiče na rezultate poslovanja

Također, na osnovu odluke Upra-ve, želimo obezbijediti „socijalni mir“kroz redovnu isplatu plaća uposlenimana ŽFBH, u duhu Kolektivnog ugovora.Smatram da plaće na ŽFBH zadovolja-vaju potrebe naših radnika ako seuzme u obzir prosjek „potrošačkekorpe“ kao i stanje privrede u FBiH.Mada smo iznad federalnog prosjeka,nismo zadovoljni time jer želimo našimradnicima obezbijediti i veće plaće, štoje, naravno, uslovljeno porastom priho-da, povećanjem prijevoza i smanje-njem troškova, posebno u strukturi tro-škova na koji mi sami možemo da uti-čemo.

� Koliko nedostatak pravnih iekonomskih državnih propisautiče na optimalno poslovanjeŽFBH?

- Pravni i ekonomski zakoniodređuju položaj svakog privrednogsubjekta u društvu. Nažalost, i mi dije-limo sudbinu cjelokupnog društva. Dailustrujem, mi kao javno preduzećeradimo po više zakonskih akata, a tosu: Zakon o Željeznicama FBiH, Zakono Željeznicama BiH, Zakon o privred-nim društvima, Zakon o javnim predu-zećima... Zakonodavac se nije potru-dio da ove zakone usaglasi nego su

oni u bitnim stavkama u koliziji. Namaje osnova za rad Zakon o željeznicamaFederacije BiH, ali će se taj zakonmorati usaglasiti sa ostalim pozitivnimzakonskim propisima i aktima kakobismo efikasnije radili.

� Da li su ŽFBH ekonomski jakeda samostalno otplaćuju među-narodne kreditne obaveze?

- Željeznice FBiH su ekonomskistabilne i mogu otplaćivati kratkoročnekomercijalne kredite. Kada je riječ oinvesticionim kreditima kojima jegarant država, te obaveze su regulisa-ne Zakonom o konsolidaciji Željeznicaza period 2008-2012. godina. Ovimzakonom je regulisan i povrat sredsta-va, a tu je i greis period uz početakotplate za nekoliko godina. To je upra-vo period kada će željeznice još višeekonomski, komercijalno i tehnološkiojačati, te će još lakše moći vratiti kre-ditne obaveze.

� Postoje li prijedlozi mjera kojipo Vašem mišljenju mogu una-prijediti ekonomsko poslova-nje?

- Kada sam konkurisao na ovomjesto 2006. godine, predložio sam imjere koje mogu unaprijediti eknom-sko poslovanje. Program je sadržavaoi slogan koji je afirmisao PredsjednikUprave: „Željeznica kakva treba“. To jeu ekonomskom i praktičnom smisluznačilo da se sa manjim brojem loko-motiva, vagona i radnika, ostvari veći

obim prometa, a time bi se povećao iprihod. Dakle, racionalnije poslovanjeuz poštivanje finansijske (samo)disci-pline. Jedna od osnovnih mjera jesteoptimalno prestrukturiranje, ne samo ukadrovskom, nego i u tehnološkom itroškovnom smislu. Kada se ova trisegmenta spoje u jedan pokretačkimehanizam, tek onda možemo očeki-vati pune ekonomske pokazateljeuspješnog poslovanja.

� Koliko smo u ovom trenutkupripremljeni za buduće regiona-lne, ali i evropske integracijskeprocese?

- Mi ćemo učiniti sve da se do2010- 2011. godine završi rekonstruk-cija pruge od Čapljine do Sarajeva.Već sada se vrše projektovanja zarekonstrukciju pruge od Sarajeva doSave, nakon 2010. godine, s tim da natom pravcu postižemo brzine od 160km/sat, a rok bi bio do 2015. godine.

Također, radimo na izradi fizibiliti studi-je Jadransko-jonske pruge čija biizgradnja trebala početi do 2015. godi-ne. Ova pruga je izuzetno značajna jerbi povezala sve jadranske luke sa kori-dorom Vc, otklonila monopol LukePloče i omogućila da pod povoljnijimekonomskim uslovima bh. privredadobije robe iz drugih jadranskih luka,što znači da bi bila konkurentnija u svi-jetu, a time bi i ŽFBH imale više posla.Također, nastavit ćemo sa obnavlja-njem kolskog parka ŽFBH. Naravno, tuje i nabavka devet novih garnitura

nagibne tehnike „Talgo“ koji će na našepruge stići 2011. godine. Dakle, ovdjeje bilo riječi o materijalnim planovima.Kada je riječ o organizacionim planovi-ma- finansijskim restrukturiranjemŽFBH, stvorit ćemo uslove da se moguformirati dvije posebne kompanije:željeznički operator i željeznička infra-struktura koja će ostati 100% u držav-nom vlasništvu.

- Na osnovu odluke VladeFBiH, počeli smo prevoziti

veće količine nafte za potre-be bh. privrede. To je značaj-

no zato što smo mi jedinakompanija koja može prevo-ziti naftne derivate, što se u

fiskalnom smislu vraća državi

U ovom momentu, u pripremi suza realizaciju planovi iz „Regionalnogprojekta željeznica u BiH II“ koji će seimplementirati na Koridoru Vc i Korido-ru X do 2009. godine, a iznos sredsta-va je 174 miliona eura. Nastavljamo sarekonstrukcijom pruge od Čapljine doČelebića i od Bradine do Sarajeva.Projekti su završeni, a početak radovaobjektivno se očekuje u martu nerednegodine. Osim revitalizacije pruge, izvr-šit ćemo rekonstrukciju i modernizacijukontaktne i telekomunikacione mreže,a signalno-sigurnosnim uređajima osi-gurat ćemo stanice od Konjica doMostara. Paralelno sa izgradnjom imodernizacijom željezničke infrastruk-ture slijedi i obnova mobilnih kapacite-ta. Značajno je i to da smo, na osnovuodluke Vlade FBiH, počeli prevozitiveće količine nafte za potrebe bh. pri-vrede. To je značajno zato što smo mijedina kompanija koja može prevozitinaftne derivate, što se u fiskalnom smi-slu vraća državi.

Želim podsjetiti da smo jedin-stvena kompanija koja rezultat svogposlovanja dostavlja i parlamentu iVladi FBiH na uvid i odobrenje. Takavvid transparentnog djelovanja štiti nasod bilo kakve zloupotrebe ili pogrešnogtumačenja. Finansijski izvještajinadležnih institucija pokazuju da smou pravu, te odbacujem tendenciozna iproizvoljna tumačenja zlonamjernih.

I za kraj, uposlenim na ŽFBHpreporučujem, da samo sopstvenimzalaganjem svakog radnika u ispunja-vanju profesionalnih obaveza uzmaksimalni angažman i finansijsku(samo)disciplinu, možemo i moramozajednički realizovati sve postavljenezadatke. To je garant da ćemo ostvari-ti veći obim prevoza, smanjiti troškove,a sve ovo omogućit će kontinuitetredovnih plaća i naknada kao i ostalihfinansijskih obaveza.

� Izvršnog direktora za ekonomskeposlove Željeznica Federacije Bos -ne i Hercegovine Seju Ramića pitalismo koji su dosadašnji najznačajni-ji rezultati ekonomskog poslovanja,koje je naša fima ostvarila.

- Željeznica FBiH je kompanijakoja je od usvajanja Zakona o Željez-nicama FBiH imala kontinuitet u rješa-vanju egzaktnih problema u samomsvom poslovanju. Mnogo toga se ura-dilo da bi se postigao nivo koji smopostigli zaključno sa poslovanjem31.12. 2007. godine i svi ti elementi suiskazani kroz rezultate poslovanja uperiodu 2002-2007. godine.

Ono što je najbitnije u iskaziva-nju ekonomskog poslovanja jesu rezul-tati postignuti u 2007. godini. Naime, tegodine smo po prvi put, kao kompanijai kao ŽFBH, uspjeli da zaustavimonegativan tok u samom poslovanjuzato što je tekući gubitak poslovne

godine bio manji od planirane amorti-zacije. Uspjeli smo to ostvariti zato štosmo primijenili međunarodne ekonom-ske standarde, te implementirali mjereUprave, što je rezultiralo donošenjemoptimalnih odluka menadžmentaŽFBH. Međutim, iako ŽFBH imajupozitivan trend ekonomskog razvoja iposlovanja, susrećemo se sa proble-mom likvidnosti. Ovo nije samo pro-blem našeg poslovanja, nego je toposljedica nedovoljno uređenih dru-štveno-ekonomskih odnosa, privred-nog i tržišnog poslovanja kako u FBiHtako i na nivou države. Bilo koja zakon-ska odredba na nivo države koja nijeusaglašena sa praktičnim problemima,odnosno, zakoni koji neadekvatnousmjeravaju privredne tokove, naravnoda se odražavaju i na poslovanježeljeznica i to u negativnom kontekstu.Očit primjer je primjena PDV-a, kojidirektno utiče na rezultate poslovanja.Nadamo se da će ovaj zakon pretrpje-

ti određene izmjene kako bismo opti-malno poslovali. Ono što je bitno, jesteda je Vlada FBiH, kao vlasnik ŽFBH,shvatila da joj upravo treba ovakvaželjeznica koja ima pozitivan trendposlovanja i razvoja. Naravno, zato jefederalna Vlada uputila u parlamentar-nu proceduru Zakon o finansijskoj kon-solidaciji Željeznica FBiH, za period2008 -2012. godine, čime će se riješitii problem elementarnih dugova. Ovimće se riješiti i problem unutrašnjegduga, dugovanja prema javnim fondo-vima, te kreditnim obavezama za kojeje država garant. Želim naglasiti daimamo odličnu saradnju sa resornimministarstvom i vjerujemo da će Vladapodržati uspješan kontinuitet našegposlovanja i razvoja. Ovo su, izmeđuostalog, pretpostavke za još bolje eko-nomsko poslovanje ŽFBH.

- Radimo po više zakonskihakata, a to su: Zakon o

Željeznicama FBiH, Zakon oŽeljeznicama BiH, Zakon o

privrednim društvima, Zakono javnim preduzećima...

Zakonodavac se nije potrudio da ove zakone

usaglasi nego su oni u bitnimstavkama u koliziji

� Koji su težišni zadaci ŽFBH ipravci djelovanja do kraja godi-ne?

- Težište aktivnosti u sektoruželjeznica jeste postizanje zahtjevakorisnika koji se, početkom integralneproizvodnje u Arcelor Mittalu Zenicapolovinom 2008. godine, povećava naukupno 8 do 10 miliona tona godišnje,zatim održavanje funkcionisanja siste-ma i sigurnosti željezničkog saobraća-ja, sprovođenje Zakona o finansiranjuželjezničke infrastrukture i sufinansira-nju putničkog i kombinovanog saobra-ćaja i finansijsko restrukturiranje sekto-ra, provođenje Zakona o željeznicamaBosne i Hercegovine i organizovanjesektora spram evropskih standarda, terealizacija projekata obnove i razvoja

infrastrukture i mobilnih sredstava izSrednjoročnog plana razvoja. VladaFederacije završava aktivnosti nadonošenju posebnog zakona kojim ćese omogućiti finansijska konsolidacija

Željeznica Federacije radi osiguranjauslova za zakonito poslovanje, obnovui održiv razvoj ovog važnog infrastruk-turnog sistema, vrijednosti 180 milionaKM u narednih pet godina.

U 2008. godini uveliko je otpoče-la realizacija novog kredita sa EBRD iEIB za obnovu infrastrukture u vrijed-nosti od 130 miliona eura za Federaci-ju, kojim se planira obnoviti prugaKonjic-Čapljina i Sarajevo-Bradina.Ovim bi bio obnovljen “južni pravac”do 2010. godine.

Nastavljaju se pripreme zamodernizaciju željezničkog čvoraDoboj-Tuzla-Zvornik i Brčko-Tuzla-Banovići ukupne dužine 200 km. Vri-jednost projekta je 95 miliona, od čegaza Federaciju 75 miliona eura. Periodrealizacije je 2009-2010. godine. U2008. godini će se izvršiti pripremeprojekta za obnovu elektrifikacijeUnske pruge vrijednog 10 milionaeura, što bi se realizovalo u toku 2009.godine.

Projekat izgradnje informaciono-telekomunikacione mreže na postoje-ćoj željezničkoj infrasturkturi vrijedan20 miliona eura realizovat će Željezni-ce Federacije 2008-2009. godine,kako bi se stvorila hardverska osnovainformatičkog društva BiH i osnova zamodernizaciju osiguranja i telekomuni-kacija na cijeloj željezničkoj mreži.

Obnova voznog parka- teretnih iputničkih vagona i lokomotiva i daljedobiva na značaju. Projekat nabavkenovih 368 i opravke postojećih 400teretnih vagona Željeznica Federacije

realizuje se zaključno sa 2009. godi-nom. Vrijednost projekta je 32 milionaeura. Iz projekta nabavke devet novihnagibnih putničkih vozova za Željezni-ce Federacije „Talgo“ velikih brzina, uovoj godini realizovat će se građevin-ski radovi za pripremu mašinskogparka i radioničkih kapaciteta za održa-vanje ovih najsavremenijih vozova.

Nastavlja se realizacija projekatamodernizacije elektro i dizel lokomoti-va. Pristupilo se studijskom izučavanjupotrebe nabavke novih lokomotiva, terealizaciji dugoročnog Projekta pove-ćanja sigurnosti na željeznici koji je pri-premljen sa višegodišnjim mjerama iaktivnostima. Vrijednost projekta je 10miliona KM u periodu 2008-2010. godi-ne.

Ujedno, do kraja 2008. godinetrebalo bi da bude donesen novi sre-dnjoročni plan sa novim smjernicamaza budući razvoj i prosperitet ŽFBH uposlovnom smislu.

� Kakvi su naši kadrovski i teh-nički potencijali u cilju postiza-nja optimalnih poslovnih rezul-tata?

- Kadrovski i tehnički potencijaliusmjereni su ka ostvarivanju planskihaktivnosti. U tom smislu mi smo zapo-čeli kupovinu informatičke opreme iprograma koji će omogućiti da svi seg-menti ŽFBH, uključujući i menadžment,

INTERVJU Sejo RAMIĆ, izvršni direktor za ekonomske poslove Željeznica FBiH

Redovne plate i u narednom perioduZapočeli smo kupovinu informatičke opreme i programa koji će omogućiti da svi segmenti ŽFBH, uključujući i

menadžment, mogu imati validne informacije i obradu podataka kako bi donosili optimalne odluke � Željeznice FBiHsu ekonomski stabilne i mogu otplaćivati komercijalne kredite

broj 7 oktobar 2008.broj 7 oktobar 2008.

Ostvareni prihod 69 miliona KMU prvih šest mjeseci 2008. godine prevezeno je 4,2 miliona tona

robe što u odnosu na isti period 2007. godine, predstavlja povećanja od27 %. Ostvareno je 487 miliona netotonskih km, što je za 47% više uodnosu na isti period prošle godine. Ukupno ostvareni prihod JP ŽFBHiznosi 69 miliona KM, a u poređenju za izvještajni prošlogodišnji period,predstavlja povećanje za 26 %. Ostvareni prihodi od robnog saobraćajaiznose 38 miliona KM i veći su za 34% u odnosu na uporedni period. Pri-hod od prevoza putnika veći je 15,8 % u odnosu na izvještajni period, au odnosu na plan, ostvarivanje ovih prihoda je 50,4 %.

(III DIO)

Interoperabilnost

Priredila: mr.sc. Azra FerizovićPriredila: mr.sc. Azra Ferizović

Evropska željeznička javnostje 90-ih godina prošloga vijekausvojila još jedan novi termin: Inte-roperabilnost. Interoperabilnost jepredstavljena Ugovorom iz Mastrih-ta 1993. godine kada je usvojenopoglavlje o trans-evropskim mreža-ma. Članom 155 Ugovora, Evrop-ska zajednica kreira odredbe inte-roperabilnosti za trans-evropskemreže kroz tehničku harmonizaciju,kako bi se osiguralo nesmetanokretanje. Interoperabilnost, dakle,označava sposobnost trans-evrop-skog željezničkog sistema da omo-gući bezbjedan i neprekidan sao-braćaj vozova za zahtjevani nivoperformansi željezničke mreže.Ova sposobnost počiva na svimregulatornim, tehničkim i operativ-nim uslovima koji moraju biti posti-gnuti kako bi se zadovoljili esenci-jalni zahtjevi.

Prva aplikacija ovih odredbi jenapravljena u području pruga veli-kih brzina, usvajanjem Direktive1998/48/EC o interoperabilnostimreže pruga velikih brzina, koja seu to vrijeme počela intenzivnije raz-vijati. Kako je nova generacija infra-strukture i usluga bila već angažira-na, EU je morala hitno postići spo-razum o osiguranju njihovog kohe-zivnog razvoja s tehničkog aspekta.Direktivom su uspostavljeni osnovnizahtjevi za bezbjednost, tehničkukompatibilnost, zdravstveno-higi-jenske i okolinske performanse,nazvane Tehničke specifikacije zainteroperabilnost (Technical Speci-fications for Interoperability-TSI).Nakon pet godina rada preko 150eksperata iz željezničkog sektora(UIC-Međunarodna organizacijaželjeznica, UNIFE-Udruženjeevropske željezničke industrije iUITP- Međunarodno udruženje jav-nog transporta), usvojene su TSI za

sistem velikih brzina, koji sadrživiše od 800 strana jedinstvenihspecifikacija kao baze za budućuinfrastrukturu, mobilne kapacitete,signalizaciju i energetsko napaja-nje, te održavanje i operacije/sao-braćaj.

Direktivom 2001/16/EC o inte-roperabilnosti trans-evropskogkonvencionalnog željezničkogsistema uspostavljeni su prioritetiza kreiranje TSI-a, za infrastrukturui mobilne kapacitete, s posebnimosvrtom na međunarodne teretneusluge.

U nastojanju da ubrza uspo-stavu integriranog željezničkogpodručja, Evropska Komisija jeobjavila Drugi željeznički paketdirektiva u Službenom listu30.04.2004. godine. Paket sadržipravne akte koji se odnose naželjezničku interoperabilnost, bez-bjednosni menadžment te daljuliberalizaciju tržišta, koje su evrop-ske članice morale inkorporirati udomaću legislativu u periodu oddvije godine:

- Dopunjena Direktiva o inte-roperabilnosti

- Direktiva o željezničkoj bez-bjednosti

- Regulativa o Evropskojželjezničkoj Agenciji

- Direktiva o liberalizacijiteretnog saobraćaja

Dopunjenom Direktivom ointeroperabilnosti (2004/50/EC)nastoji se harmonizirati direktive ointeroperabilnosti konvencionalnihželjeznica sa direktivom koja seodnosi na pruge velikih brzina.Direktivom je ustanovljeno da ćestandardi interoperabilnosti postatidominantan izvor željezničkih spe-cifikacija u budućnosti. Ona, tako-đer, potcrtava značajne promjene ukontroli industrijskih standarda,zato što je dosadašnji sistem zna-čajno samoreguliran od straneželjezničke industrije, treba postatijavno reguliran uključivanjem u pro-ces legislative. Direktiva preciznonavodi:

Zahtjev da svi podsistemi tre-baju biti obuhvaćeni Tehničkim spe-cifikacijama interoperabilnosti. Nekipodsistemi mogu pokrivati više odjednog TSI-a;

Inkluzivnost definicije uslovasvih TSI-a, kako bi se dostigla inte-roperabilnost unutar evropskezajednice. Uslovi uključuju sveaspekte od dizajna do stavljanja ufunkciju, operacije, održavanje i dr.;

Zahtjev za registraciju voznogparka od strane organa neovisnogod bilo kojeg željezničkog operato-ra.

Direktiva o željezničkoj bez-bjednosti (2004/49/EC) ima za ciljda razvije zajednički pristup regula-ciji i upravljanju bezbjednošćuširom EU. Njome se, nadalje, defi-nira:

Željeznički operatori kao pri-vatne ili javne kompanije koje obez-bjeđuju transport dobara i/ili putnikamoraju osigurati vuču. Direktivaeksplicitno uključuje operatore kojipružaju isključivo usluge vuče;

Menadžeri infrastrukture sudefinirani kao tijelo ili subjekt odgo-voran za uspostavu i održavanjecjelokupne ili dijela željezničkeinfrastrukture, uključujući kontroluiste i bezbjednosne sisteme. Funk-cije menadžera infrastrukture mora-ju biti alocirane na različita tijela iliprivredne subjekte;

Prikupljanje podataka ozajedničkim indikatorima bezbjed-nosti (Common Safety Indicators-CSI) i objavljivanje u godišnjimizvještajima. Prva referentna godi-na je dvije godine nakon stupanjana snagu Direktive (2006.);

Razvijanje zajedničkih bez-

bjednosnih metoda (Common Safe-ty Methods-CSM) od strane Evrop-ske željezničke Agencije (EuropeanRailway Agency-ERA) na osnovupostojećih metoda u zemljama čla-nicama. Prvi CSM o evaluaciji rizikai procjeni treba biti razvijen u perio-du od četiri godine (2008.), a CSMo procjeni usklađenosti sa zahtjevi-ma certifikata o bezbjednosti i CSMo kontroli usklađenosti s relevant-nim esencijalnim zahtjevima u funk-cioniranju i održavanju strukturalnihpodsistema velikih brzina i konven-cionalnih željezničkih sistema do2010. godine;

Razvijanje zajedničkih bez-bjednosnih ciljeva (Common SafetyTargets- CST) od strane ERA-e uroku od pet godina (2009.) na osno-vu ispitivanja postojećih ciljeva iperformansi u zemljama članicama.Ovi CST trebaju izražavati kriterijeprihvatljivosti rizika za putnike, oso-blje, izvođače radova, putne prela-ze i neovlaštena lica na željeznici;

Nacionalna pravila o bezbjed-nosti, često bazirana na naciona-lnim tehničkim standardima, trebajubiti zamijenjena pravilima baziranimna zajedničkim standardima, usta-novljenim kao TSI1. Gdje naciona-lna pravila bezbjednosti zahtijevajuviši standard bezbjednosti negoTSI, Evropska Komisija će razmo-triti taj slučaj i usvojiti odluku ousklađenosti nacionalnih pravila sevropskom legislativom i ustanovitida li ista konstituiraju sredstvo dis-kriminacije ili prikrivenu restrikcijuželjezničkog saobraćaja izmeđuzemalja članica;

Menadžeri infrastrukture iželjeznički operatori trebaju formi-rati sistem upravljanja bezbjedno-šću (Safety Management System-SMS) što će im omogućiti postiza-nje CST-a koje dostavljaju, u oblikuizvještaja o sigurnosti, nacionalnomorganu za bezbjednost. SMS trebada uključi mjere koje se odnose nazaštitu zdravlja i sigurnosti željezni-čkih radnika te kako su uposleni injihovi predstavnici involvirani uproces;


FELJTON

Evropska transportna politika u kontekstu razvoja željeznicaUključivanje Željeznica Federacije BiH u evropske integracione tokove značajno pot crtava aktuelnostproblematike evropske transportne politike. Tekst u nastavku je treći u seriji čla na ka (Kuda dalje, Vri-

jeme odluke, Interoperabilnost i Na kolosjeku liberalizacije), kojima se želi dati jasan pre gled Evropsketransportne politike, te aktivnosti i mjera poduzetih od strane Evropske komisije u sektoru željeznica

Delegacija Slovenačkihželjeznica na čelu sa generalnimdirektorom Tomažom Scharomposjetila je u srijedu 23. jula 2008.godine direkciju Željeznica Federa-cije Bosne i Hercegovine. Tom prili-kom analizirana je dosadašnja sara-dnja s akcentom na obim preveze-nog tereta i putnika između Sloveni-je i Bosne i Hercegovine, uključivo s

tranzitom, pokrenuta je Inicijativa zapovećanje prometnih tokova uželjezničkom teretnom saobraćaju(tržišni potencijal, prijedlog mjera) irazgovarano o mogućnostima raz-voja saradnje na područjima istraži-vačko-razvojnih usluga, uslugamainfrastrukture i slično. Generalnidirektor „Slovenske železnice,d.o.o.“ Tomaž Schara odgovorio jena neka pitanja za naš list.

� Kako je organizovan željeznič-ki sektor u Sloveniji?

- Slovenske željeznice organi-zovane su u skladu sa evropskimdirektivama. „Slovenske železnice,d.o.o.“ su prijevoznik i upraviteljželjezničke infrastrukture, u 100%vlasništvu države. U sastavu Mini-starstva za promet Republike Slo-venije djeluje Direkcija za investici-je preko koje se obezbjeđuju sred-stva za održavanje i modernizacijuželjezničke infrastrukture Slovenije.Također, u okviru Ministarstva zapromet djeluje Regulatorni organnadležan za rješavanje žalbi protiveventualne nepravilnosti Javneagencije za željeznički saobraćaj,koja je nezavisni bezbjednosniorgan koji dodjeljuje vozni put, izda-

je bezbjednosne svjedodžbe, licen-ce i određuje visinu takse za kori-štenje željezničke infrastrukture.Dalje, „Slovenske železnice“ obav-ljaju prijevoz putnika, prijevoz tere-ta, brinu o investicijskom i redov-nom održavanju infrastrukture, ačetvrta djelatnost vezana je za pret-hodne tri i odnosi se na marketin-šku prodaju, odnosno građenje

komercijalnih odnosa u budućnosti.U „Slovenskim železnicama“ obez-bijeđena je računovodstvenaraspodjela i transparentnost izme-đu djelatnosti teretnog, putničkogsaobraćaja i infrastrukture. Također,jasna je granica između obavljanjadjelatnosti koje imaju značaj privre-dne javne službe (prijevoz putnika uunutrašnjem saobraćaju, održava-nje infrastrukture, vođenje saobra-ćaja) i djelatnosti koje su na tržišštu(teretni saobraćaj, međunarodniputnički saobraćaj).

� Koliko novca Vlada RepublikeSlovenije izdvaja godišnje zaželjeznički sektor u Sloveniji?

- SŽ posluju sa blizu 400miliona eura godišnje. Od tih 400miliona eura, država je naš najvećikupac, 40 % našeg ukupnog pro-meta vezano je za državu, kojafinansira vođenje prometa na infra-strukturi i upravljanje infrastruktu-rom. U unutrašnjem putničkom pri-jevozu, jednu trećinu karte plaćakupac, a dvije trećine, odlukomVlade Slovenije plaća država.Preostalih 60 % najviše zaradimoteretnim prometom. Međutim, nionih prvobitnih 40 % sredstava

koje sam spomenuo neće nam bitidugo zagarantirano, već ćemo semorati javljati na tender da bismodobili posao.

� Kako ocjenjujete dosadašnjusaradnju sa Željeznicama FBiH?

- Saradnja sa ŽFBiH ne dati-ra od juče i mislim da se odvija naobostrano zadovoljstvo. Kvalitetnasaradnja sa željeznicama u regiji jeneophodna, naročito treba raditi natome da se smanji zadržavanjevozova na granici, da se otkloneneka uska grla na infrastrukturi,racionalizira vrijeme primopredajevozova, razmjene podataka o teh-ničkim parametrima voza, o teret-nim listovima, uzajamnom korište-nju lokomotiva i slično. Saradnja nastručnom nivou, razmjena znanja iiskustva također je važna zanapredovanje svih u željezničkomsektoru.

� Kako se ulazak Slovenije u Ev -rop sku uniju odrazio na že ljez -nički sektor?

- Moramo prihvatiti nova pra-vila i norme. Liberalizacija željezni-čkog teretnog saobraćaja u Evropidovela je na naše pruge konkuren-ciju. Naravno, mi na to gledamokao na tržišnu priliku i izazov. Odključne je važnosti da komitentželjeznica ne smije čekati! Nesmije se desiti da posao čeka jer seneke stvari rješavaju na Upravi.Kada je prodaja u pitanju, punotreba poraditi na tome da ako seprimijeti da neko ima potencijal,željeznica treba razmišljati o tomeda je to potencijalni komitent.

Dalje, nastojat ćemo poveća-ti prodajnu sposobnost postojećihpredstavništava u inostranstvu,elektronizirati kompletnu admini-straciju u SŽ, ponudit ćemo tržištulogističke usluge sa višom doda-nom vrijednošću, zatim namjerava-mo dobiti dozvole za vožnju višesi-stemskih lokomotiva po infrastruk-turi susjednih željeznica. UredbaEvropske zajednice o javnomželjezničkom i drumskom saobra-ćaju, te Obavijest Komisije EU ovišegodišnjim ugovorima za održa-vanje infrastrukture također idunaruku željeznici.


INTERVJU Tomaž Schara, generalni direktor „Slovenske železnice, d.o.o.“

Konkurencija je za nas izazovSŽ posluju sa blizu 400 miliona eura godišnje. Od tih 400 miliona eura, drža-va je naš najveći kupac, 40 % našeg ukupnog prometa vezano je za državu

Formiranje neovisnog tijela-istražnog organa u slučaju nesre-ća, pored njegovih odgovornostiće voditi otvorene istrage tako dasve strane mogu biti obaviješteneo toku istrage i rezultatima. Zakršenje odredbi Direktive, propisu-ju se efektivne kazne;

Odgovornost za bezbjedneoperacije željezničkog sistema ikontrolu rizika asociranog s tim uzemljama članicama provodit ćemenadžeri infrastrukture i željez-nički operatori koji od njih zahtije-vaju implementaciju mjera zakontrolu rizika, primjenu naciona-lnih bezbjednosnih pravila i stan-darda te uspostavlja SMS-e uskladu s Direktivom.

Regulativom o EvropskojŽeljezničkoj Agenciji (EC Regula-tiva 881/2004) se uspostavljaEvropska Željeznička Agencijakoja ima ulogu u razvijanju intero-perabilnosti i implementaciji Direk-tive o bezbjednosti.

Agencija ima nekoliko ključ-nih uloga:

Izrada preporuka za CSM iCST kako to traži Direktiva o bez-bjednosti. Gdje preporuke imajudirektnog uticaja na socijalnookruženje ili radne uslove osoblja,bit će konsultirane i socijalni part-neri. Ovo pokriva područja kao štosu CSM, CST, certifikati o bez-bjednosti, tehnička podrška, certi-fikacija radionica i strukovne kom-petencije;

Preporučuje harmoniziraniformat certifikata o bezbjednostido 2009. godine;

Nadgleda i svake dvije godi-ne izvještava o bezbjednosnimperformansama širom EU;

Organizira i vodi izradu TSI;

Svake dvije godine prezenti-ra i publicira izvještaj o progresuinteroperabilnosti;

U trogodišnjem periodu raz-vija evropski sistem za certifikaci-ju radionica za mobilne kapacite-te;

Kreira strukovne kompeten-cije za osoblje ključno za bezbjed-nost;

Razvija standardni format zanacionalni registar mobilnih kapa-citeta.

Ostali zadaci povjereniAgenciji uključuju ispitivanje novihnacionalnih pravila bezbjednostidostavljenih Evropskoj komisiji idostavljanje mišljenja nacionalnimregulatornim tijelima.

(U sljedećem broju:

Na kolosjeku liberalizacije)

Željeznički školski centar uSarajevu dao je generacije i gene-racije mašinovođa, otpravnikavozova, skretničara, pregledačakola... Mnogi od njih izrasli su i uvrsne inžinjere, koji su kasnije pre-nosili svoje znanje na nove nara-štaje, što u toj istoj školi, što direk-tno u saobraćaju. Osnovana prije85 godina, ova škola je danasopremljena savremenom laborato-rijom za elektrotehniku, kabinetomza informatiku, bogatom bibliote-kom i što je najvažnije, kvalitetnimnastavnim kadrom.

- Škola danas broji 620 učeni-ka, raspoređenih u 28 odjeljenja.Ove godine upisali smo šest prvihrazreda, što je uspjeh kad imate uvidu koliko su druge škole upisaleprvih razreda. Pored redovnog ško-lovanja, u ŽŠC vrše se i prekvalifi-kacije zaposlenih u drugim firmamaza željeznička zanimanja. Prekvali-fikovali smo preko 100 ljudi zapo-slenih u rudnicima, željezarama,Arcelor Mittalu, Lukavcu, Koksari...Sa ŽFBH, Grasom, Elektroprivre-dom i BH Telekomom imamo ugo-vore o saradnji prema kojem ovefirme obezbjeđuju uslove za obav-ljanje praktične nastave u završnimrazredima. Oko 150 naših učenikana praksi je u pogonima i sekcija-ma ŽFBH, kaže Ilija Šobot, direktorŽeljezničkog školskog centra uSarajevu.

Ova škola verifikovana je zaškolovanje 45 stručnih zvanja i zani-manja elektrotehničke, saobraćajnei mašinske struke. U Elektrotehni-čkoj školi učenici se školuju za zani-manja IV stepena i stiču zvanja:elektrotehničara elektronike, elek-trotehničara energetike, elektroteh-ničara telekomunikacija i tehničaramehatronike. Učenici koji se školujuza stručna zanimanja III stepenastiču zvanja: elektrotehničara komu-nikacija i elektroenergetičara. UMašinskoj školi, na IV stepenu uče-nici stiču zvanja: tehničara hidrauli-ke i pneumatike i tehničara zamehatroniku vozila. Na III stepenu uMašinskoj školi ŽŠC-a, stiču se zva-nja bravara, zava ri va ča/varioca,autoli mara/limara, meta lo stru ga -ra/obrađivača metala rezanjem iautomehaničara/automehatroniča-ra. U Željezničkoj saobraćajnoj ško -

li, učenici se obrazuju za stručnazanimanja IV stepena i to za tehni-čare željezničkog saobraćaja, tehni-

čara vuče-mašinovođe i tehničaretehničko-kolske djelatnosti

- Početkom 1994. godine,naša škola je je postala dio projek-ta njemačkog udruženja GTZ-stru-čno obrazovanje i usavršavanje. Uokviru tog projekta, 1996. godinepočeli smo sa obrazovanjemkadrova po modularnim nastavnimplanovima i programima sličnimkao u Njemačkoj, i to u mašinskoj ielektrotehničkoj struci. Zbog malogbroja zainteresiranih učenika i firmi,željeznička struka nije obuhvaćena

ovom reformom, te smo u saradnjisa ŽFBH krenuli u izradu novih pla-nova i programa za stručno zvanjetehničara željezničkog saobraćaja(sa usmjerenjima: otpravnik vozo-va, mašinovođa, pregledač kola igrađevinski poslovođa) i za jednozanimanje III stepena, a ono će sezvati manipulant željezničkog sao-braćaja (sa usmjerenjima: mašino-vođa manevre, željeznički prometniradnik i vozač motornih pružnihvozila). U okviru GTZ projektauključeni smo sa još osam škola izBiH za projekat certifikacije zaostvarenje EU ISO standarda9001:2000. Proces pripreme je tra-jao godinu dana, konačno smo pro-šli procedure kontrole i ocjenjivanjai na svečanoj promociji 27. juna2008. godine dobili certifikat, kažedirektor Šobot.

Preko 100 učenika ove škole,svaki dan dolazi na nastavu-vozom. Uglavnom su to djeca izKaknja i Konjica. Za one koji žive umalo udaljenijim područjima, tu jeŽeljeznički učenički dom. Nekad sudjeca iz tog doma bila stipendiranaod strane mnogih firma, a danas imsmještaj u tom domu, koji uključujei tri obroka dnevno, plaćaju roditelji.

I, kako direktor Šobot kaže,za djecu koja završe ŽŠC uglav-nom ima posla. Statistika takokazuje. Međutim, iako je velikapotražnja za bravarima i variocima,naročito u privatnim firmama, maloučenika se odlučuje za taj smjer.

POSJETE Željeznički školski centar u Sarajevu

Certifikat za EU ISOstandard 9001:2000!

Pored redovnog školovanja, u ŽŠC vrše se i prekvalifikacije zaposlenih udrugim firmama za željeznička zanimanja. Prekvalifikovali smo preko 100

ljudi zaposlenih u rudnicima, željezarama, Arcelor Mittalu, Lukavcu, Koksari...


DirektorIlija Šobot

Savremeno opremljen kabinet za informatiku

Gužva pred bibliotekom

Laboratorij za elektrotehniku sa nastavnikom Sulejmanom Zupčevićem

Mađarski turistički voz „Nostalgija“, kojegneki s pravom zovu i mađarski kraljevski voz,stigao je 31. augusta 2008. godine na prugeŽeljeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Put-nici iz cijele Evrope, željni romantičnog ugođajai ugodnog putovanja što evocira na neke staredobre filmove, nisu žalili izdvojiti po 2000 funtiza sedmodnevno putovanje po BiH.

Irac Alan Jackson letio je avionom iz Dabli-na za Budimpeštu, da bi se sa prijateljimaPolom Humphriesom i Jonathanom Condellomiz Engleske ukrcao u mađarski voz „Nostalgija“koji je obećavao zanimljivo putovanje po Bosni.

- Ovo putovanje vrijedno je svakog novči-ća. Zanimljivo je gledati vaše prekrasne planine,ogromna brda između kojih su usidreni gradovi,upoznavati vaše ljude. Svako veče noćimo ujednom od vaših gradova i sutradan nastavlja-mo putovanje vozom. U tim noćnim stankamaimamo priliku upoznati vaše gradove, kulturno-historijske znamenitosti, ali je ipak najljepše u

ovom vozu, ispričao nam je Alan. Voz koji je izazvao toliko oduševljenje

sastavljen je od tri vagona. Prvi je izgrađen jošdavne 1905. godine, a druga dva 1952. i imali sufunkciju nekadašnjeg „plavog voza“ JŽ. Što jenama bio Tito, to su Mađarima bili Rakoši i Kadar.

Ti muzejski vagoni su restauirani i svakim,pa i najmanjim, detaljem odišu luksuzom. Sje-dišta presvučena crvenim plišom, lampe sa aba-žurom, bogate draperije, stolovi za ručavanje samađarskom hranom, pazlaćene i izrezbarenešteke na vratima i ručke kojima se otvaraju pro-zori odaju bogatstvo stila i ukusa onoga ko jegradio ove vagone, ali i onih koji su si mogli priu-štiti ovakav način putovanja.

Menadžer MAV Nostalgije Andras Szigetikaže da su ovi vagoni prilagođeni vožnji preko100 kilometara na sat, tamo gdje uslovi to doz-voljavaju.

- Kad smo krenuli sa ovimprojektom, zamisao je bila daovim vozom obilazimo sve des-tinacije gdje se prostiralo neka-dašnje austro-ugarsko carstvo.Imamo klijente iz cijele Evrope,a zainteresirani su i na drugimkontinentima. Vrlo popularna

destinacija je Budimpešta-Istanbul, ali i Poljska-Njemačka- Belgija- Austrija- Slovačka- Rumuni-ja- Srbija- Bugarska, kaže Szigeti.

Prvi dan u BiH, mađarski turistički voz„Nostalgija“ saobraćao je na relaciji Doboj-Tuzla, drugi dan Tuzla-Banovići-Tuzla, zatimTuzla- Doboj, Doboj-Zenica, Zenica- Sarajevo,Sarajevo-Vareš-Sarajevo, Sarajevo-Ploče-Sara-jevo i Sarajevo-Doboj.

NA PRUGAMA ŽFBH Mađarski voz “Nostalgija”

Kao iz dobrog starog filmaVoz koji je izazvao toliko oduševljenje sastavljen je od tri vagona. Prvi je izgrađen još davne

1905. godine, a druga dva 1952. i imali su funkciju našeg nekadašnjeg „plavog voza“


BISERI HERCEGOVINE Vodopad Kravice

Nijagara u malom

Mađarski voz „Nostalgija

Unutrašnjost voza

Detalji

Nedaleko od Ljubuškog kodČapljine, modrozelena rijeka Trebi-žat obrušava se u prirodni bazen svisine od 30 metara stvarajući slapo-ve široke i do 150 metara. Slapovi sunastali na sedrenim barijerama, sli-čno kao i na rijeci Plivi kod Jajca.

U proljeće, kad nabuja Trebižat,vodopad Kravice izgleda najimpresi-vnije. Ali, vrijedi ga posjetiti u svimgodišnjim dobima. Ljeti ovo mjestoposjeti preko 1000 turista dnevno,uživajući u vodenom huku, zelenilu,vodenim sportovima. S jeseni, kadpriroda počne mijenjati boje, a vodeTrebižata nabujaju uslijed kiše,

snaga vodopada Kravice je tolika daće primamiti istinske zaljubljenike uprirodu da dođu i uživaju u posma-tranju.

Kravice često posjećuju gostikoji dolaze u Međugorje, jer je Među-gorje udaljeno samo petnaestakminuta vožnje od slapova.

IInntteerrvvjjuuSSeejjoo RRaammiicc::

RReeddoovvnnaa ppllaattaa ii uunnaarreeddnnoomm ppeerriioodduu

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

broj 7

god II

oktobar 2008.

LLuukkaa PPllooččee

VVeežžuu nnaass nneerraasskkiiddiivviieekkoonnoommsskkii iinntteerreessii

UU ppoossjjeettii

ŽŽeelljjeezznniiččkkii šškkoollsskkiicceennttaarr uu SSaarraajjeevvuu

TToommaažž SScchhaarraa

KKoonnkkuurreenncciijjaa jjeennaašš iizzaazzoovv

,,

Na osnovu člana 58. Statuta JP ŽFBH d.o.o. (Službene novine FBiH br.27/06), Uprava Društva je na svojoj XVII redovnoj sjednici 15. marta 2007. godine donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje internog glasila „ŽFBH Info“.Uređivački kolegij: Smajo Salketić, Ninoslav Lučić, Sejo Ramić, Svetlana Mujkanović, Erich Šandor i Azra Ferizović.

Glavni i odgovorni urednik: Samir Kadrić. Redakcijski odbor: Fikret Mršo, Senka Račić i Mediha Živojević (foto). DTP Midhat Zahiragić. Dizajn naslovne strane Sabina Nikšić. Štamparija „Bemust“. List je besplatan. Adresa: Musala 2, Sarajevo. Tel.: ++387 33 251 120, fax.: 387 33 652 396, web: www.zfbh.ba, e-mail: [email protected]



Pruga Metković – Mostar – Konjic – SarajevoIZ HISTORIJE Pruga Metković – Mostar – Konjic – Sarajevo

U periodu prije okupacije Bosne iHercegovine 1878. godine Ministarstvorata Austrougarske monarhije smatralo jeda povezivanje Bosne sa Dalmacijom iizlaz na more treba da se ostvari željezni-čkom vezom dolinom Neretve.

Metković je u isto vrijeme već imaoodređeni značaj kao luka za robni promet utrgovini sa Hercegovinom i nakon što je1882-1875. g. o trošku Austrougarske zavr-šena regulacija donjeg toka Neretve zaplovnost brodova do 500 reg tona nosivo-sti (kasnije 1889.g i do 2000 reg tona) inakon obezbjeđenja finansijskih sredstavau visini od 1.700.000 forinti, putem dvazakona 1884. godine pristupilo se gradnjipruge Metković-Mostar desnom obalomNeretve.

Gradnja pruge je povjerena preduzet-niku Karlu fon Švarcu iz Beča za iznos od1.344.247,50 forinti bez da su u ovu svotubili uračunati troškovi otkupa zemljišta,opreme telegrafom i nabavke voznogparka. Gradnja je počela 7. augusta1884. godine i trajala je do 14. jula 1885.godine kada je ukupna dionica, u dužiniod 43,2 km predana u saobraćaj kao prvadionica pruge Metković-Sarajevo.

Gradnju pruge je nadzirala vojnauprava i nakon što su dograđene instalaci-je telegrafa, obavljene nabavke voznogparka i isplate otkupa zemljišta, ukupni tro-škovi gradnje iznosili su tačno 1.700.000forinti ili 40.000 forinti po jednom kilome-tru. Vozni park i oprema za prugu preveže-ni su morskim putem.

Po ranije usvojenom principu prugaje građena sa širinom kolosjeka od 760mm. Zbog povoljnih visinskih odnosamaksimalni uspon je iznosio 3,33 promila,a minimalni radijus krivina 100m. Sa širi-nom planuma od 3,0m na pruzi su probije-na 3 tunela (ukupno 173 m) i mostovimapremoštene rijeke Trebižat i Jasenica(ukupno 75,2m). Gornji stroj je položen sašinama težine 17,65kg/m na hrastovimapragovima uvezenim iz Austrije i sa jeziča-stim skretnicama.

Objekti donjeg stroja bili su zidani,propusti do 3 metra otvora premošteni sahrastovim,a dalje od toga sa čeličnim kon-strukcijama.

Rukovođenje saobraćajem na prugiZemaljska vlada BiH do 1891.godine povje-rila je posebno formiranoj Upravi koje jebila smještena u staničnoj zgradi u Mosta-ru.

Iako je ovaj dio Južne pruge uglav-nom građen u kontinuitetu u periodu od1887. do 1891. mi ćemo mu posvetiti pose-bnu pažnju zbog specifičnosti gradnje, pri-jedloga varijanata trase i izgradnje zupča-

ste trase i upotrebe zupčastih lokomotivana dijelu pruge Konjic – Bradina..

Trasa pruge od Mostara ide desnomobalom Neretve do mosta na AleksinomHanu, a dalje do mosta u Jablanici lijevomstranom, a zatim opet desnom obalomNeretve do Konjica. Pored dva prelazapreko Neretve trasa je na ovom dijelu pre-moščavala Drežanku, Crno Vrelo, Glogo-šnicu, Doljanku, Ramu, Tršanicu i Neretvi-cu mostovima raspona 25-75 m. Na trasi jebilo izgrađeno pet kratkih tunela i dva vija-dukta ukupne dužine 91m.

Pruga je građena solidno sa širinomplanuma od 3,0m i minimalnim radijusomkrivina od 80m, i maksimalnim nagibom od10 promila.

Gornji stroj je položen sa jednoobraz-nim tipom šina težine 17,9kg po dužnommetru, sa solidnim jezičastim skretnica-ma..Glavni kolosijeci u stanicama bili suizgrađeni u standardnoj dužini od 254m stim da je projektima stanica uvijek biopredviđen ulaz vozova skretanjem u lijevo.Kao što je kod ostalih objekata i sve viso-kogradnje su odmah bile građene od čvr-stih materijala i za tadašnje prilike dosta«komforno». Stanice, odnosno, ukrsnicesu izgrađene u Vojnu, Raškoj Gori, Drežni-ci, Grabovici, Jablanici ,Rami Ostrošcu,Konjicu i stajalište u Lisičićima.

Ukupna dužina dionice Mostar-Konjiciznosila je 78,836km.

Dionica pruge Konjic – Sarajevopredstavlja posebnost izgradnje, specijal-no u načinu savladavanja visinskih razlika.Nakon definitivnog usvajanja trase prekoIvan-planine (ranije se razmišljalo da trasaod Ostrošca ide dolinom Neretvice i da sena Pogorelici na nadmorskoj visini od895m tunelom dužine 2280m maksimalnimnagibom od 20 promila u dužini od 96kmpreko Fojnice i Kiseljaka priključi na pruguB Brod-Sarajevo) koja na ovoj relacijiOstrožac-Sarajevo ima dužinu od 79km,gradnja je počela 1.augusta 1889. godine.

Trasa u Konjicu napušta dolinu Nere-tve i dalje dolinom Trešanice, preko stani-

ca Podorašac i Brđani, usponima i do 60promila, razvijajući se visokim padinama-kanjona Trešanice i okolnih obronakadolazi u Bradinu. Odavde uz Bradinskipotok i obroncima Ivana trasa ide uglav-nom istim usponima, prolazi krov masivIvana tunelom 848,5 m dužine, izbija uistoimenu stanicu, odakle strmim padomod 60 promila ulazi u Raštelicu dolinomrijeke Korče. Istom dolinom trasa dalje idedo Tarčina sa povoljnijim padom. Odavdedo Pazarića trasa opet ide u usponu do 35promila, savladava vododjelnicu Osenik iod Pazarića se spušta dolinom Zujevine,umjerenijim padovima u Sarajevsko polje ikonačno u stanicu Sarajevo.

Devetog aprila 1931. godine izvršenaje rekonstrukcija pruge između Raštelice iBradine i ukinuta je zupčanica između tihstanica. Probijen je tunel kroz Ivan planinu

u dužini od 3223,21 m, ukinute staniceIvan i stara Raštelica i na taj način naovoj strani potpuno ukinuta zupčanica.

Na dionici Konjic-Sarajevo ukup-no je probijeno sedam tunela raznihdužina, ukupne dužine 1498,5m.Ukup-

no je izrađeno devet čeličnih mostova,ukupna dužina 320,0m i 315 objekata 0,6

do 10m otvora. Planum je dobio širinu od3m, a minimalni radijus od 80m zadržan jena athezionom i od 125m na zupčastomdijelu pruge. Maksimalni nagib na athezio-nom dijelu iznosio je 15, a na zupčastomdo 60 promila.

Gornji stroj je položen sa šinama od17,9kg/m,a na dijelu pruge gdje je ugrađe-na zupčanica ugrađene su šine težine od21,8kg/m ali na čeličnim pragovima.Dužinestaničnih kolosijeka ostale su iste kao nadionici Mostar-Konjic. Stanice i ukrsniceizgrađene su u Podorošcu, Brđanima, Bra-dini, Pazariću, Hadžićima, Blažuju i Ilidži, asvi objekti i stanične zgrade odmah su gra-đeni solidno i masivno sa dovoljno prosto-ra za ondašnje prilike.

Ukupna dužina dionice Konjic-Sara-jevo iznosila je 55,644km. Gradnja prugeobavljena je na isti način kao i ranije doKonjica, a cijela je dionica do Sarajevazavršena i puštena u redovan saobraćaj1.augusta 1891.godine.

Uporedo sa izgradnjom ove dionicepruge izgrađeno je i proširenje stanicaSarajevo i u njenoj neposrednoj blizini suizgrađena potrebna postrojenja: radionice,ložionica, stanovi i drugi prateći objekti.Ova pruga produžena je od Metkovića doPloča u dužini od 21,8 km tek 25. novembra1942. g, na cijeloj dužini od Ploča do Sara-jeva ukinuta je od 26. novembra 1966.g.kada je u saobraćaj puštena normalnapruga Sarajevo- Ploče.

Documents

Povezivanje Bosne sa Dalmacijom broj 7 IZ HISTORIJEGornji stroj je položen sa šinama od 17,9kg/m,a na dijelu pruge gdje je ugrađe-na zupčanica ugrađene su šine težine od 21,8kg/m