Povijesna Gramatika Skripta 2014

  • View
    260

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Povijesna Gramatika Skripta 2014

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    1/30

    POVIJESNA GRAMATIKA HRVATSKOG JEZIKA

    JEZINE PROMJENE I POREDBENO POVIJESNA LINGVISTIKA

    Jezici se mijenjaju;

    uvjet jezine promjene (jezik, vrijeme, masa koja govori);

    Vrijeme

    Dijakronijska lingis!ika"prouava odnose koji postoje izmeu susljednih terminakoji zamjenjuju jedni druge u vremenu, za razliku od sinkronijsk#"koja prouavaodnose izmeu supostojeih termina u jednom stanju jezika

    Sinkronija poznaje samo jednu perspektivu, a to je perspektiva govornika;

    ijakronija mora razlikovati dvije perspektive, jednu koja je prospektivna, koja slijedi

    tijek vremena, retrospektivnu, koja se uzvodno vraa istim tokom;

    ! "#$osa simultanosti ili istodo%nosti

    " # !$osa sukcesivnosti ili slijeda

    razdo%lje "

    razdo%lje #

    razdo%lje "

    razdo%lje #

    Masa koja

    govori

    jezik

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    2/30

    Sinkronijska lingvistika %avi se logikim i psiholo&kim odnosima koji povezujusupostojee termine &to tvore sustav, i to onako kako ih vidi kolektivna svijest;

    ijakronijska lingvistika izuava odnose koji povezuju susljedne termine koji nisuzamijeeni od iste kolektivne svijesti i koji zamjenjuju jedni druge ne tvorei meuso%no

    sustav'

    u jeziku se mijenjaju samo neki elementi ija promjena nee naru&iti sustav ikomunikacijsku unkciju jezika;

    apsolutna nepominostu u prirodnom jeziku ne postoji,

    knjievni jezik ostaje manje$vi&e postojan i tei tomu da ostane jednak, a njegovaovisnost o pismu osigurava mu pose%na jamstva da e se sauvati;

    Glason# $ro%j#n#

    razdo%lje "

    razdo%lje #

    izoglosom nazivamo jezinu promjenu koja se pro&iri do odreene granice i koja zatimmoe dijeliti i razlikovati primjerice dva ili vi&e jezika;

    mladogramatiari su u *+ stoljeu utvrdili da se glasovne promjene'

    o provode se %ez iznimke, npr slza-suza;l-u; vlk-vuk; vlna-vuna;pt-pet;svt-svet; tel-tele;

    o ograniene su prostorom, npr hrv cvijet$zvijezda e& kvt$hvzda

    o ograniene su vremenom, npr . jdjunak, V jdjunae$ " pl junake (junaky);

    predstavnici lingvistike geograije govore o leksikoj difuziji (svaka rije ima svojupovijest, odnosno glasovne promjene se ne dogaaju odjednom us vim rijeima, negopolako napreduje od rijei do rijei);

    glasovne promjene mogu %iti uvjetovane i neuvjetovane

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    3/30

    Analogija$promjena pri kojoj jedan ili vi&e o%lika utjee na drugi o%lik ili o%like; npr /sg ja$dekl0/ sg a$dekl' ene (umjesto eny-ni ) prema due (1du); premadanas1dns; veeras1veers, nainjeni su prilozi ljetos (umjesto 2ljeto-se); jutros

    (umjesto *jutro-se); zimus ( umjesto 2zimu-su1zim sj ); noas ( umjesto2noasu1notsj);

    Is$a'anj# glasoa

    o A(#r#)a$ispadanje samoglasnika na poetku rijei; npr onako$nako;

    o Sinko$a"ispadanje samoglasnika u sredini rijei, npr veliki$velki;

    o A$oko$a" otpadanje samoglasnika na kraju rijei, npr tako, onako$tak, onak;

    *%#!anj# glasoa

    o Pro!#)a"dodavanje glasa na poetku rijei, npr rvati$hrvati;

    o E$#n!#)a"umetanje glasa u sredini rijei, npr lju!av-ju-lju!avlju, us"lad-ju-"la#u;

    Asi%ila+ija je pri%liavanje u izgovoru ili potpuno izjednaavanje dvaju susjednihglasova, npr npr suiti$uiti; izma$ima$

    Disi%ila+ijaje udaljavnaje u izgovoru dvaju susjednih glasova, npr re!ro$le!ro; latar!or-ar!ol-jar!ol; mno"o-mlo"o; !la"oslov-!la"osov;

    M#!a!#)a(premetanje glasova) kada jedan susjedni glas ili slog promijenu mjesto, nprnpr do-iti-dojti-dotji-doi; lica-lica-lica; kto-kto-tko$

    Prij#glas$nastaje pod utjecajem susjednog glasa, npr prijelaz o%epod utjecajem paltalnihglasova, slonom$konjem, selo$polje, ili prijelaz %i ispred o i j$ vidio$vidjeo$vidti$sijati$sjati; smijati$smjati$

    Prij#oj$mijenjanje vokala u rijeima istoga korijena, npr rei - rci &rie -

    proricati$ vrm $ vrat$ vrtti$ vrtjeti;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    4/30

    POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA

    /enetskolingvistiki aspekt hrvatske jezine situacije$povijesna gramatika hrvatskog

    jezika

    Sociolingvistiki aspekt hrvatske jezine situacije

    $or#',#no$oij#sna lingis!ika je lingvistika disciplina koja se %avi prouavanjempovijesnih mijena u raznim jezicima i jezinim porodica;

    j#)i-na $oro'i+a"skupina jezika za koje se moe dokazati da su se razvili iz istog

    prajezika; in'o#.ro$ski j#)i+i (anadolijski, indoiranski, grki, italski, keltski, germanski, armenski

    toharski, %altoslavenski i al%anski);

    indoeuropska pradomovina

    BALTOSLAVENSKI JEZI/I

    pitanje jedinstva %altoslavenskih jezika, slinost rezultat genetske srodnosi ili jezinihdodira3

    A.g.s! S+0l#i+0#r$ postojao %altoslavenski iz kojeg su se razvili pra%altijski ipraslavenski;

    Janis En')#lins$sve slinosti %altijskog i slavenskog jezika nastale su intenzivnimjezinim dodirima;

    An!oin# M#ill#!$ slinost %altijskog i slavenskog je nastala sluajno, neovisnim

    usporednim razvojem;

    Ro)1a'o1sk2$slinost %altijskog i slavenskog plod je ne samo genetske srodnosti, negoi plod kasnijih jezinih dodira;

    4uski lingvisti Ianoi To$oroiznijeli su pretpostavku po kojoj su %altoslavenski jezicijedinstvena indoeuropska grana koja se sastoji'

    o 5apadno%altijska grana (staropruski i jatvin&ki);

    o 6stono%altijska grama (litavski i latvijski);

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    5/30

    o 7raslavenska grana;

    #altoslavenske izoglose'

    8interov zakon (duljenje samoglasnika ispred ie zvunih suglasnika, vjerojatno uzatvorenom slogu), npr lit !'"ti, stsl !ati9%jeati9 od ie 2!he"($ (grph)!omai9%ojim se9);

    identini odrazi slogotvornih sonanata, npr ie 2r- %sl 2ir, usp lit irds, rus s)rce1 ie2k+rd$ (lat cor, cordis);

    :irtov zakon (povlaenje ie naglaska na prethodni slog zatvoren laringalom), npr ie

    2dh

    uh,ms(skr dh.m/s9dim9 - %sl 2d.0 mas(rus dm, / dmu, lit d mai);

    zamjena ie genitiva jd tematskih imenica a%lativom (tip stsl vlk-a3 lit vilk-o od iea%lativa *(lk(1d); ta izoglosa povezuje samo slavenski i istono%altijski, dok ustaropruskome imamo genitiv na $asanalogijom prema $osnovama;

    nastavak za instrumental mnoine 2$mi2s, npr lit s.nums, stsl synmi9sinovima9;

    tvor%a pro&log vremena suiksom *-3(tip lit preterita dav'9dao je9, stsl !9%io je9);

    7raslavenski jezik se govorio do oko

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    6/30

    ras$a' $rasl##nskog i g#n#!ska $o'j#la sla#nski0 j#)ika4

    Cradicionalno se slavenski jezici dijele na istone, zapadne i june;

    po shvaanju mnogih lingvista postoje %rojne izoglose koje zapadnoslavenske jezikeodvajaju od skupine u kojoj su istoni i junoslavenski jezici;

    meu zajednike inovacije junoslavenskih i istonoslavenskih jezika u%rajaju se,primjerice'

    o dosljedno provoenje druge palatalizacije i ispred praslavenskoga 2((usp hrv cvijet,rus cvetspram poljskoga k(iat, hrvzvijezda, ruszvezd/spram polj"(iazda);

    o gu%itak glasa dispred praslavenskoga l3npr u hrv rijei ralo, rus r/lospram e&kogar/dlo(od prasl 2ardla1 ie 2h,erh5dhlom6usp lit /rklas, gr /rotron);

    pitanje je genetskog jedinstva junoslavenskoga otvoreno;

    Dorolo&kim o%iljejima junoslavenskoga smatraju se o%ino'o participi prezenta na -yumjesto -a(na sjeveru), usp stsl nesy9nosei9 spram

    stpolj. nesa, strus nesa;

    o u 6 jd o$osnova junoslav jezici imaju nastavak -om (stsl vlkom, hrvvukom), dok sjevernoslavenski jezici imaju $m, usp strus vlkm, poj7ilkiem;

    o padeni nastavak -ju / jd i ." mn j$osnova (stsl du, hrv due) i " mno$osnova (stsl konj) odgovara nastavku - u istonoslavenskome izapadnoslavenskome (usp strus du, kon, stpolj dusze, konie);

    o o%lici osnove i E line zamjenice F l jd s vokalizmom -o-posvjedoeni su

    u sjevernoslavenskome (usp strus jd to!), dok junoslavenski ima samoosnove s vokalizmom -e- (usp stsl te!, hrv te!i);

    7odjela slavenskih jezika koju prihvaamo u ovom radu moe se prikazati slijedeom shemom'praslavenski

    istono$junoslav

    luiki

    lehitski e&ko$

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    7/30

    (poljski, slovaki zapadni istoni istonoslavenskipolapski, junoslav junoslav (ruski, %jeloruski, ukrajinski)pomoranski) (slov, hrv) (mak, %ug)

    Sla#nski j#)i+i5 J.&nosla#nski

    o Staroslavenski (prastarocrkvenoslavenski, straocrkvenoslavenski *=G** st,crkvenoslavenski$jezik redakcijskih tekstova od *F St)

    o Slovenskio :rvatskio Srpski srednjojunoslavenski, neutralan naziv koji o%uhvaao #o&njaki kompleks, dijalektolo&ki o%uhvaa akavsko, kajkavsko, &tokavskoo !rnogorski (zapadno&tokavsko i istono&okavsko i torlako narjejeo #ugarskio Dakedonski

    Is!o-nosla#nskio Staroruskio .ovogorodski ruskio 4uskio #jeloruskio Hkrajinskio 4usinski

    Za$a'nosla#nskio Ie&kio Slovaki

    o Euikosrpskio 7olapskio 7omoranskio 7oljskio a&upskio Slovinski

    Pro,l#% sr#'njoj.&nosla#nskog

    izoglose koje %i o%jedinjavale junoslavensko podruje morale %i %iti mlae od Bstoljea, a starije od + stoljea;

    jasno je da 9junoslavenski9, kao komunikacijska zajednica odrediva granicama dokojih se &ire zajednike jezine inovacije, nije mogao dugo trajati;

    a %i se tvrdilo da su dijalekti koji ulaze u srednjojunoslavenski dijasistem potekliiz jednoga i jedinstvenoga idioma, koji je razliit od praslavenskoga, odnosno ako setvrdi da je postojao srednjejunoslavenski prajezik, %ilo %i potre%no utvrditi

    postojanje zajednikih inovacija koje o%uhvaaju akavski, kajkavski, &tokavski itorlaki, a nisu se pro&irile u slovenskome (ili u %ugarskome

Search related