Povijesna Gramatika Skripta 2014

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    1/30

    POVIJESNA GRAMATIKA HRVATSKOG JEZIKA

    JEZINE PROMJENE I POREDBENO POVIJESNA LINGVISTIKA

    Jezici se mijenjaju;

    uvjet jezine promjene (jezik, vrijeme, masa koja govori);

    Vrijeme

    Dijakronijska lingis!ika"prouava odnose koji postoje izmeu susljednih terminakoji zamjenjuju jedni druge u vremenu, za razliku od sinkronijsk#"koja prouavaodnose izmeu supostojeih termina u jednom stanju jezika

    Sinkronija poznaje samo jednu perspektivu, a to je perspektiva govornika;

    ijakronija mora razlikovati dvije perspektive, jednu koja je prospektivna, koja slijedi

    tijek vremena, retrospektivnu, koja se uzvodno vraa istim tokom;

    ! "#$osa simultanosti ili istodo%nosti

    " # !$osa sukcesivnosti ili slijeda

    razdo%lje "

    razdo%lje #

    razdo%lje "

    razdo%lje #

    Masa koja

    govori

    jezik

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    2/30

    Sinkronijska lingvistika %avi se logikim i psiholo&kim odnosima koji povezujusupostojee termine &to tvore sustav, i to onako kako ih vidi kolektivna svijest;

    ijakronijska lingvistika izuava odnose koji povezuju susljedne termine koji nisuzamijeeni od iste kolektivne svijesti i koji zamjenjuju jedni druge ne tvorei meuso%no

    sustav'

    u jeziku se mijenjaju samo neki elementi ija promjena nee naru&iti sustav ikomunikacijsku unkciju jezika;

    apsolutna nepominostu u prirodnom jeziku ne postoji,

    knjievni jezik ostaje manje$vi&e postojan i tei tomu da ostane jednak, a njegovaovisnost o pismu osigurava mu pose%na jamstva da e se sauvati;

    Glason# $ro%j#n#

    razdo%lje "

    razdo%lje #

    izoglosom nazivamo jezinu promjenu koja se pro&iri do odreene granice i koja zatimmoe dijeliti i razlikovati primjerice dva ili vi&e jezika;

    mladogramatiari su u *+ stoljeu utvrdili da se glasovne promjene'

    o provode se %ez iznimke, npr slza-suza;l-u; vlk-vuk; vlna-vuna;pt-pet;svt-svet; tel-tele;

    o ograniene su prostorom, npr hrv cvijet$zvijezda e& kvt$hvzda

    o ograniene su vremenom, npr . jdjunak, V jdjunae$ " pl junake (junaky);

    predstavnici lingvistike geograije govore o leksikoj difuziji (svaka rije ima svojupovijest, odnosno glasovne promjene se ne dogaaju odjednom us vim rijeima, negopolako napreduje od rijei do rijei);

    glasovne promjene mogu %iti uvjetovane i neuvjetovane

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    3/30

    Analogija$promjena pri kojoj jedan ili vi&e o%lika utjee na drugi o%lik ili o%like; npr /sg ja$dekl0/ sg a$dekl' ene (umjesto eny-ni ) prema due (1du); premadanas1dns; veeras1veers, nainjeni su prilozi ljetos (umjesto 2ljeto-se); jutros

    (umjesto *jutro-se); zimus ( umjesto 2zimu-su1zim sj ); noas ( umjesto2noasu1notsj);

    Is$a'anj# glasoa

    o A(#r#)a$ispadanje samoglasnika na poetku rijei; npr onako$nako;

    o Sinko$a"ispadanje samoglasnika u sredini rijei, npr veliki$velki;

    o A$oko$a" otpadanje samoglasnika na kraju rijei, npr tako, onako$tak, onak;

    *%#!anj# glasoa

    o Pro!#)a"dodavanje glasa na poetku rijei, npr rvati$hrvati;

    o E$#n!#)a"umetanje glasa u sredini rijei, npr lju!av-ju-lju!avlju, us"lad-ju-"la#u;

    Asi%ila+ija je pri%liavanje u izgovoru ili potpuno izjednaavanje dvaju susjednihglasova, npr npr suiti$uiti; izma$ima$

    Disi%ila+ijaje udaljavnaje u izgovoru dvaju susjednih glasova, npr re!ro$le!ro; latar!or-ar!ol-jar!ol; mno"o-mlo"o; !la"oslov-!la"osov;

    M#!a!#)a(premetanje glasova) kada jedan susjedni glas ili slog promijenu mjesto, nprnpr do-iti-dojti-dotji-doi; lica-lica-lica; kto-kto-tko$

    Prij#glas$nastaje pod utjecajem susjednog glasa, npr prijelaz o%epod utjecajem paltalnihglasova, slonom$konjem, selo$polje, ili prijelaz %i ispred o i j$ vidio$vidjeo$vidti$sijati$sjati; smijati$smjati$

    Prij#oj$mijenjanje vokala u rijeima istoga korijena, npr rei - rci &rie -

    proricati$ vrm $ vrat$ vrtti$ vrtjeti;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    4/30

    POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA

    /enetskolingvistiki aspekt hrvatske jezine situacije$povijesna gramatika hrvatskog

    jezika

    Sociolingvistiki aspekt hrvatske jezine situacije

    $or#',#no$oij#sna lingis!ika je lingvistika disciplina koja se %avi prouavanjempovijesnih mijena u raznim jezicima i jezinim porodica;

    j#)i-na $oro'i+a"skupina jezika za koje se moe dokazati da su se razvili iz istog

    prajezika; in'o#.ro$ski j#)i+i (anadolijski, indoiranski, grki, italski, keltski, germanski, armenski

    toharski, %altoslavenski i al%anski);

    indoeuropska pradomovina

    BALTOSLAVENSKI JEZI/I

    pitanje jedinstva %altoslavenskih jezika, slinost rezultat genetske srodnosi ili jezinihdodira3

    A.g.s! S+0l#i+0#r$ postojao %altoslavenski iz kojeg su se razvili pra%altijski ipraslavenski;

    Janis En')#lins$sve slinosti %altijskog i slavenskog jezika nastale su intenzivnimjezinim dodirima;

    An!oin# M#ill#!$ slinost %altijskog i slavenskog je nastala sluajno, neovisnim

    usporednim razvojem;

    Ro)1a'o1sk2$slinost %altijskog i slavenskog plod je ne samo genetske srodnosti, negoi plod kasnijih jezinih dodira;

    4uski lingvisti Ianoi To$oroiznijeli su pretpostavku po kojoj su %altoslavenski jezicijedinstvena indoeuropska grana koja se sastoji'

    o 5apadno%altijska grana (staropruski i jatvin&ki);

    o 6stono%altijska grama (litavski i latvijski);

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    5/30

    o 7raslavenska grana;

    #altoslavenske izoglose'

    8interov zakon (duljenje samoglasnika ispred ie zvunih suglasnika, vjerojatno uzatvorenom slogu), npr lit !'"ti, stsl !ati9%jeati9 od ie 2!he"($ (grph)!omai9%ojim se9);

    identini odrazi slogotvornih sonanata, npr ie 2r- %sl 2ir, usp lit irds, rus s)rce1 ie2k+rd$ (lat cor, cordis);

    :irtov zakon (povlaenje ie naglaska na prethodni slog zatvoren laringalom), npr ie

    2dh

    uh,ms(skr dh.m/s9dim9 - %sl 2d.0 mas(rus dm, / dmu, lit d mai);

    zamjena ie genitiva jd tematskih imenica a%lativom (tip stsl vlk-a3 lit vilk-o od iea%lativa *(lk(1d); ta izoglosa povezuje samo slavenski i istono%altijski, dok ustaropruskome imamo genitiv na $asanalogijom prema $osnovama;

    nastavak za instrumental mnoine 2$mi2s, npr lit s.nums, stsl synmi9sinovima9;

    tvor%a pro&log vremena suiksom *-3(tip lit preterita dav'9dao je9, stsl !9%io je9);

    7raslavenski jezik se govorio do oko

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    6/30

    ras$a' $rasl##nskog i g#n#!ska $o'j#la sla#nski0 j#)ika4

    Cradicionalno se slavenski jezici dijele na istone, zapadne i june;

    po shvaanju mnogih lingvista postoje %rojne izoglose koje zapadnoslavenske jezikeodvajaju od skupine u kojoj su istoni i junoslavenski jezici;

    meu zajednike inovacije junoslavenskih i istonoslavenskih jezika u%rajaju se,primjerice'

    o dosljedno provoenje druge palatalizacije i ispred praslavenskoga 2((usp hrv cvijet,rus cvetspram poljskoga k(iat, hrvzvijezda, ruszvezd/spram polj"(iazda);

    o gu%itak glasa dispred praslavenskoga l3npr u hrv rijei ralo, rus r/lospram e&kogar/dlo(od prasl 2ardla1 ie 2h,erh5dhlom6usp lit /rklas, gr /rotron);

    pitanje je genetskog jedinstva junoslavenskoga otvoreno;

    Dorolo&kim o%iljejima junoslavenskoga smatraju se o%ino'o participi prezenta na -yumjesto -a(na sjeveru), usp stsl nesy9nosei9 spram

    stpolj. nesa, strus nesa;

    o u 6 jd o$osnova junoslav jezici imaju nastavak -om (stsl vlkom, hrvvukom), dok sjevernoslavenski jezici imaju $m, usp strus vlkm, poj7ilkiem;

    o padeni nastavak -ju / jd i ." mn j$osnova (stsl du, hrv due) i " mno$osnova (stsl konj) odgovara nastavku - u istonoslavenskome izapadnoslavenskome (usp strus du, kon, stpolj dusze, konie);

    o o%lici osnove i E line zamjenice F l jd s vokalizmom -o-posvjedoeni su

    u sjevernoslavenskome (usp strus jd to!), dok junoslavenski ima samoosnove s vokalizmom -e- (usp stsl te!, hrv te!i);

    7odjela slavenskih jezika koju prihvaamo u ovom radu moe se prikazati slijedeom shemom'praslavenski

    istono$junoslav

    luiki

    lehitski e&ko$

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    7/30

    (poljski, slovaki zapadni istoni istonoslavenskipolapski, junoslav junoslav (ruski, %jeloruski, ukrajinski)pomoranski) (slov, hrv) (mak, %ug)

    Sla#nski j#)i+i5 J.&nosla#nski

    o Staroslavenski (prastarocrkvenoslavenski, straocrkvenoslavenski *=G** st,crkvenoslavenski$jezik redakcijskih tekstova od *F St)

    o Slovenskio :rvatskio Srpski srednjojunoslavenski, neutralan naziv koji o%uhvaao #o&njaki kompleks, dijalektolo&ki o%uhvaa akavsko, kajkavsko, &tokavskoo !rnogorski (zapadno&tokavsko i istono&okavsko i torlako narjejeo #ugarskio Dakedonski

    Is!o-nosla#nskio Staroruskio .ovogorodski ruskio 4uskio #jeloruskio Hkrajinskio 4usinski

    Za$a'nosla#nskio Ie&kio Slovaki

    o Euikosrpskio 7olapskio 7omoranskio 7oljskio a&upskio Slovinski

    Pro,l#% sr#'njoj.&nosla#nskog

    izoglose koje %i o%jedinjavale junoslavensko podruje morale %i %iti mlae od Bstoljea, a starije od + stoljea;

    jasno je da 9junoslavenski9, kao komunikacijska zajednica odrediva granicama dokojih se &ire zajednike jezine inovacije, nije mogao dugo trajati;

    a %i se tvrdilo da su dijalekti koji ulaze u srednjojunoslavenski dijasistem potekliiz jednoga i jedinstvenoga idioma, koji je razliit od praslavenskoga, odnosno ako setvrdi da je postojao srednjejunoslavenski prajezik, %ilo %i potre%no utvrditi

    postojanje zajednikih inovacija koje o%uhvaaju akavski, kajkavski, &tokavski itorlaki, a nisu se pro&irile u slovenskome (ili u %ugarskome i makedonskome);

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    8/30

    meutim, takvih srednjojunoslavenskih zajednikih inovacija nema;

    POVIJESNA 6ONOLOGIJA

    7raindoeuropski onolo&ki sustav'

    Samoglasnici'*e6 *o6 *a*3 6 *1*ey6 *oy6 *ay6 *e(6 *o(6 *a(*3 y6 *1y6 *3 (6 *1(

    Sonanti' *m8m96 *n8n96 *l8l96 *r8r96 *y8i6 *(8u

    Krikativi' *s6 *h:6 *h,6 *h5

    Lkluzivi' *p6 *t6 *k6 *!6 *d6 *"6 *!h6 *dh6 *"h6 *k6 *"06 *"0 h6 *k(6 *"(6 *"(h

    SAMOGLASNI/I

    in'o#.ro$ski $rasla#nski o$7#sla#nski 0ra!ski

    i u i ; u . i y u i u

    e 3 o 1 e 3 1 e o e o

    a a 4 a < a

    'oglasni+i5

    *ey6 *oy6 *ay6 *e(6 *o(6 *a(*3 y6 *1y6 *3 (6 *1(6 *em6 *en6 *on6 *om==

    %udui da su u ie 2i i 2u%ili onolo&ki slogotvorni sonanti, samoglasniki su onemi uie %ili smo 2e, 2oi ne&to rjede 2a;

    kratki 2ei 2osu imali i svoje duge parnjake 23i 216 a 2i i 2u su %ili samoglasnici poonetskom kriteriju, a sonanti po distri%ucijskom;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    9/30

    O'ra)i i#8 laringala . $rsl8 j#)ik.

    ie su laringali mijenjali %oju samoglasnika 2ekoji %i se na&ao uz njih'

    o ie 2h:e-2e;o ie 2h,e%2o$o ie 2h5e- 2o$

    ako je laringal stajao iza samoglasnika u zatvorenu slogu, 2enije samo mijenjalo %oju uz

    2h,i 2h5, nego se je samoglasnik i duljio u zamjenu za ispadanje laringala'o ie 2eh:%23;o ie 2eh,- 24;o ie 2eh5921$

    Sa%oglasnik a

    7otjee od'

    o ie 2eh,- 24, npr i#8 :s1#0;'.s Msladak, lat su4uis(1 2s(4d(is), steng s(1ti(eng s(eet, njem

    s); i#8 :,0#0;" Mgovoriti>, latfma Mglas, pria> (fama,famzan),fbula

    Mpripovijest>, hrv b ati (N b sna , b !a ); i#8 :$#0; (engfood hrana); ie 2s!#0;$ Mstati> - stsl stati(hrvst ti) ; ie 2%#0;!>rMmati> - lat mater, stsl mati(hrv m ti) ;

    o ie 2eh5921%a6 npr= $

    ie8 :'#0?no% Mdati> - lat d1numMdar> ( donacia), prsl d4ru, stsl dati(hrv d ti) ,lit duoti (latv duot, stprus dt#$i);

    Danas s# r#ali)ira na %j#s!.5

    o prsl 4 , stsl !ratr , hrv !rat; prasl 2matejPmatiQ - stsl mati, rus mat+, poljmatka, hrv mati;

    o prsl 16 lat donum, stsl dar, hrv dar$

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    10/30

    o prsl 3>>a(iza palatalnih suglasnika) 7rema vid3reimamo vidti, te pretpostavljamo2le"ti-2leti-leati, 2krikti-2kriti-kriati, 2!"ti-2!ti-!ati;

    o iz prasl ?r, ?l-ra, la, npr 2korva-krava, 2"ord-"rad, 2mold-mlad, 2"ols-"las,

    2!olto-!lato, 2ordlo-ralo$

    o poluglasova i od R666 do R6V st u zatvorenom slogu, npr dska-daska, sn-san, svnti-svanuti, ps-pas, dn-dan, kratk-kratak, ln-lan$

    o sekundarnog poluglasa koji se pojavljuje tamo gdje mu izvorno nije mjesto, nprjesm-jesm-jasam, o"@-o"@-o"anj, sedm-sedm-sedam

    Sa%oglasnik e

    Po!j#-# o'o ie *e %e, npr

    i#8 :,0#r" Mnositi> - latfer1, stsl !er%nosim>; i#8 :h,nep1tsMn$&a!'(lat nepos, / nep1tis(n$"otizam), steng nefa,

    njemAeffe;

    o od ie 2h:e-2e, npr

    i#8 :0@#s!i Mjest> - stind asti lat est, stsl j-est (protetsko j dodato napoetak), lit s!i4 i#8 :0@#'" Mjesti> (* l jd prez 2h:edmi) - stind admiMjedem> lat ed1, stsl jasti (1 2sti 1 2h:edt3 y, duljenje po 8interovuzakonu), eng eat, njemBssen; i#8 :0@#l0@n (/ 2h:olh:nos) Mjelen> stsl

    jelen(protetsko-), lit elnis;

    u %sl se 2eispred 2TV mijenja u 2o(stsl o, lit a), usp od ie 2ne(osMnov> - stsl nov;

    u slavenskom 2e prelazi u 2i (- stsl ) ispred 2UV, usp nastavak . mnproterodinamikih i$osnova ie 2$eyes- stsl -je(npr"ostjeMgosti>);

    Danas s# r#ali)ira na %j#s!.5 prsl kratkoga e, npr stsljest6 !er

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    11/30

    o ie 2o%prsl= 2a%o6 npr

    i#8 :$o!is Mgospodar> - stindpatiMgospodin, mu>, stsl"ospod(1 2"ost-podMgospodar gostiju> 1 ie 2"host-pot$ - lat hospes, / hospitis Mgostoprimac,gospodar>), stslpot!"aMlju%avnica>1 Mkoja %jei od gospodara>;

    i#8 :g0os!is Mgost, tudinac>- lat hostis >tudinac, neprijatelj>, stsl "ost, gotasts (engu$st, njem *ast);

    i#8 :%or1" (- :%or%") Mmrav>- stind vamras 1 2marvas (premetanje), hrvmr v 1 2morv;

    o ie 2h,e-h,a-prsl2a%o6 npr

    i#8 :0;#r0?" Morati>, :0;#r0?!ro% Mralo> - lat ar1, ar4trum, hrv orati, litarti, arklas;

    i#8 :0;#ks Mos> - lat a+is, stsl os, lit ais, stvnj asa (njem/cs$);

    i#8 :0;#krosMo&tar> - lat acus Migla> (

    a!u"un!tura), stsl ostr(hrvtar sa $st- - -t-);

    o ie 2h5e 2h5o- prsl2o%a6 npr=

    i#8 :0?#k1" Moko> - lat oculus( okulist), stsl oko, lit akis; i#8 :0?#1is Movca> - lat ouis, stsl ovca, lit avis, eng $#$, njem/u; i#8 :0?#C!o0@Mosam> - lat oct1( okt3t, oktavaitd), stsl osm, lit

    atuoni, got ahtau(eng ei"ht, njem acht);

    promjena 2a - o%ija&e prilino kasna u slavenskom i dogodila se je najvjerojatnijeneposredno prije prvih slavenskih zapisa krajem + st, a ta se je promjena po svem sudei

    poela &iriti prvotno sa slavenskoga juga;

    kako uope znamo da je u slavenskom doista %ilo prvo 2a koje je naknadno opet vraenou 2o3

    o znamo po zapisu psl rijei u drugim jezicima, po psl posuenicama u drugimjezicima te po posuenicama u slavenskom iz drugih jezika Sve nam to ukazuje narazmjerno kasnu promjenu 2a- 2ou slav, usp toponime u :rvatskoj' latCal1na-

    psl 2Cal.nu- osl 2Colyn- hrvCol;n, lat Datarum- psl 2Eataru- osl 2Eotor

    - hrvEotor;

    Danas s# r#ali)ira %a %j#s!.5

    praslavenskog kratkoga o, npr stslovca6 osm$ hrv ovca6 osam;

    ie kratkoga Fkoje je u prasl oko sredine V666 st pre&lo u o, npr lataGis6 nasus$stslos6 nos$ hrv os6 nos;

    iz starohrvatskog l na svr&etku rijei ili sloga , npr dal-dao, aval-avao i napoetku rijei, npr oujak12lujk;

    kod kaj i ak ovakvo luva se i danas, a u nekim sluajevima i kod &tokavaca

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    12/30

    Sa%oglasnik

    7otjee od'o ie 23%(- hrvi0 ,je, i, eovisno o poloaju), npr

    ie8 :1>g 0s%Fodvezoh>- stind a-v4kam, stsl vs;

    o ie 2eh:923-6 npr=

    i#8 :%#0@, 2s#0@%#n Fsjeme> - lat s3menMsjeme> ( semin4r), stsl sti,sm(hrv s jati , sj me ), lit seti, steng sHd(eng seed);

    jat nije nikada imao jedinstvenu realizaciju na svem slavenskom podruju O na podruju

    je dana&nje :rvatske on %io zatvoreno 2I$

    Danas s# r#ali)ira na %j#s!.5

    o vokal se u praslavenskom razvio iz ie 3, npr lat semen6 videre6 stsl= sm6 vidti6

    hrv sjeme, vidjeti; prasl 2!3luP%ijelQ - stsl !l, rus !elyj, polj !ialy, hrv !ijel$

    o pras ditonga 2aj, 2aj===- , i, npr prasl 2kajnaPcijenaQ - stsl cna, hrv cijena,

    rus cena;

    o samoglasnik koji je postao od dvoglasa ni u jednom se slav jeziku ne razlikujeodrazima od PjataQ koji je postao od prasl 2e$

    o metateze likvida od e (er el kon - r l), npr 2!er"-!r", 2!erza-!rza,2peln-pln, 2plva-plva;

    dvojako podrijetlo glasa ( od 3i ditonga) ogleda se u slavenskim palatalizacijama, npr

    o k6 "6 hispred i6 e6 6 6 prelaze u 6 6 , npr oko2 oi; vlk2 vle; !o"2 !oe;duh2due, odnosno k " hispred 3ako je izaj- a6 npr 2k3so-as, 2"e!a-a!a,2!ojtis-!ojatise, 2klekti-kleati, 2dr"ti-drati, 2trkti-trati,

    o k " hispred difton"a- c z s6 npr= lit kaina, stsl cna;

    opeslavensko (PjatQ) postalo je u zapadnojunoslavenskome zatvoreno 2I;

    u zapadno&tokavskome dijalektu, na temelju kojega je postao standardni hrvatski, od 2 Ije postalo ijeu dugim slogovima, ajeu kratkima (odatle opreka izmeu prasl 2melka-

    mlko- hrv mlijeko, ali 2(3r4- vra- vjera), ta se zamjena pojavljuje u tekstovima skonca *W st;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    13/30

    u standardnom je hrvatskome odraz jata u dugom slogu dvoglas (ditong) X ieY, a udijalektima postoje znatne razlike u izgovoru i onemskom statusu odraza jata;

    ispred suglasnika j%, npr "rjati-"rijati, smjati se-smijati se, ista promjena sedogodila ispred lu zatvorenom slogu, npr vollJ-volil-volio, dlJ-dio;

    Sa%oglasnik i

    7otjee od ditonga'

    o ie 2ey- prsl2 ej-i, npr ie 20@#2>i&i>-prasl 2ejtej, stsl iti, hrv ii;

    ie 2'a21>rMdjever>-prsl 2daj(eri, stsldverK, hrv djever; ie 2sno2g10os Msnijeg>-prsl 2snaj"u, stsl sn"J, hrv snije";

    Danas s# r#ali)ira na %j#s!.5

    o praslavenskog ikoje dolazi od prajezinog ;6 npr stij;vas, lit"Lvas, lat vivus, stsl

    iv;2"iv$

    o prsl 2ej, 23j-i, npr prasl 2l3jpa Mlipa>-rus lipa, hrv lipa, prasl 2(ejduMvid>-rus

    vid, hrv vid;

    o prasl 2aj, 24j-6i, npr prasl 2kajnaMcijena>-stsl cna, hrv cijena;

    o prasl ., prekoy, npr 2r.!4Pri%aQ - stsl ry!a, polj ry!a, rus ry!a, slov ri!a, hrv

    ri!a, prasl 2m.tejPprati, mitiQ - stsl myti, rus myt+, polj my, hrv miti;

    ispred suglasnikaj jat je postalo i, npr"rjati-"rijati, smjati - smijati;

    ista se promjena dogodila ispred lu zatvorenu slogu, npr voll- 2voll-volil-volio, dl- 2dl- dio, ali / jd 2dla- dijela

    Sa%oglasnik u

    7ostao je od'o od prasl 211(od dvoglasa 2a(, 2o(i 2e(), npr ie 20@l#1'0Mslo%odan>, lat li!er(12l.!eros), njemMeute, stsl ljudKje$ ie 20;1sMuho>, -lit ausis, prsl 21Ga, stsl uho; ie s0;#1sosMsuh>-lit sausas, prsl 2s1hu, stsl suhJ$ ie ta(rosM%ik>-lattaurus, prsl 2t1ru, stslturJ, hrv Nuropolje;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    14/30

    Danas s# r#ali)ira na %j#s!.5

    o prasl8 1-stsllju!iti, prasl 2d1hu

    Mduh>-stsl duhJ;

    o prasl nazalnog ( ovaj glas nastaje u prasl oOnazalpred konsonantom), npr r ka $ruka, m ka $muka, m $mu$

    o prasl vokalnog l , npr stsl l6 l, l6 l , npr, !lha-!uha, ja!lko-ja!uka,klno-kunem, slza-suza; !l"arin-Pu"arin, dl"-du", hlm-hum,

    plk-puk, pln-pun, stlp-stup, slnce-sunce, l-u, lt-ut,vlk-vuk, vlna-vuna$

    o na mjestu stsl v i v na poetku rijei, npr vliti-uliti, vnesti-unesti,

    vvesti-uvesti, vskrsn

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    15/30

    u nekim se ak govorima poluglas vokalizirao u $a$ (va vse Pu sveQ imamo ve uZi%enskoj molitvi), a u drugima i u veini kajkavskih govora se izgu%io, tj 2v- - vR;

    neki sjevernoak govori imaju v- va, ali vnuko- vnuk$

    ispredjpoluglas se vokalizirao kaoi, nprzmja- hrvzmija, mjemo- mijemo$

    u ne posve razja&njenim uvjetima u hrv se poluglas ponekad ouvao i u sla%om poloaju,npr 2tirei- 2tre- hrv tare, 2snuGa- 2snha- hrv snaha, 2minjuji- 2mnjj-hrv manji$

    poluglas je ouvan iza poetnoga l i m, npr

    o 2lu"4tej; - 2l"ati, (stsl l"ati, polj l"a) - hrv la"ati,o 2mi"l4- 2m"la(stsl m"la, polj m"la) - hrv ma"la,o 2mi4Pmaa (/ jd)Q - 2ma- hrv maa$

    nakon nestanka poluglasova u sla%om poloaju do&lo je do %rojnih asimilacija suglasnikakoji su se na&li u dodiru, npr

    o 2m

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    16/30

    o ie 2dekmUtR- lat decem, prsl 2desinti-desStK-stsl destK;o prasl 2dumtej- 2dTti- stsl d ti , hrv duti;

    u slavenskim jezicima poklapaju se odrazi slogovnih 2m i 2n s odrazima skupina 2em2en, a nazalni glasovi su nastajali i na kraju rijei od skupina 2$ 3ns-2$3n-stsl $,2$;ns-2$;n-stsl, 2$3nt-2$3n-; npr

    o prasl 2rank4PrukaQ - stsl r ka , rus ruka, polj rka, hrv ruka$o prasl 2mensaPmesoQ - stsl mso, rus mjaso, polj miso, hrv meso;o prasl 2anuPzmijaQ - sts, rus u, polj (

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    17/30

    na &tok podruju stapanje se moralo odviti pri%lino u isto vrijeme jer i u irilskomnatpisu iz :umca kod Eju%u&koga (**$*Fst) takoer itamo sinumjesto 2syn;

    Doglasi

    ie dvoglasi su ouvani u %altoslavenskom, s tim da je 2o(-2a(-21-u4

    u opeslavenskom razdo%lju svi su se dvoglasi monotongizira*i ie 2ey-2ej-i, 2ay-2aj,24j- ,i, npr

    o prasl 2l3jp4PlipaQ - rus lipa, polj lipa, hrv lipa,o prasl2(ejduPvidQ - rus vid, polj (id, hrv vid;o prsl 2mejru-stslmirJ;o prasl 2kajn4PcijenaQ - stsl cna, hrv cijena, rus cena;o ie 2'a21>rMdjever>-prsl 2daj(eri, stsldverK, hrv djever;o ie 2sno2g10os Msnijeg>-prsl 2snaj"u, stsl sn"J, hrv snije";

    Slogo!orno r i l

    pored 2mi 2nu ie u slogovnom poloaju su mogli %iti i sonanti 2ri 2l;

    ie 2r-prsl 2iri 2ur, 2l- prsl 2ili 2ul, npr

    o ie 2krd$ Msrce>-prsl 2sirdUikoR-stslsrJdKce, hrv srce;

    o ie 2(lk(osMvuk>-prsl 2(ilku-stslvlKkJ, hrv vuk;

    razvoj likvida u praslavenskom' il6 ir6 ul6 ur % l6 r6 l6 r % l6 r6

    7raslavenski r i lpored kojih je stajao poluglas ili postali su u junoslavenskome

    slogotvorni,

    r^ l^r_ l_

    ^r r9 ^l l9_r _l

    u hrvatskom je slogotvorno r ouvano, a slogotvorno l%u, npro prasl 2pirstu(rusperst) - 2prst- - hrvprst,o prasl 2(i:ku(rus volk, polj (ilk) - 2vlk- - hrv vuk;o prasl 2"urdla(rus"rlo, polj"ard[o) - 2"r9lo- hrv"rlo;o prasl 2Gulmu(rusGolm) - 2Gl9m- hrv h\m;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    18/30

    o prasl 2iltu(rusltyj, polj][ty) - 2l9t- hrv\t;o prasl 2pluti(rusplot+, poljp[e) - 2pl9t- hrvp\t(/ jd"uti);o prasl 2!luG4(stsl !lGa, rus !loG/, poljpch[a) - hrv !uha;o prasl 2sliz4(rus slez/, polj [za) - 2sl9za- hrv suza;

    prijelaz slogotvornoga l% udogodio se u hrvatskome od konca *` do druge pol *] st, uakavskome ne&to prije nego u &tokavskome;

    u &tokavskom prve potvrde za zamjenu l % upotjeu iz sredine *W st;

    RAZVITAK INDOE*ROPSKOG 6ONOLOKOG S*STAVA *PRASLAVENSKOM

    Okl.)ii

    6e %ezvuni okluzivi ostaju ouvani u %altoslavenskome i u praslavenskom; tipolo&kigledano, ova je klasa glasova izrazito dijakronijski sta%ilna;

    2p- prasl 2p, npro ie 2penk(e>pet? - litpenki,prasl 2pinti, stslpt, ruspjat5,poljpi, hrvpet;o ie 2peh5y$ >piti? - prasl 2p;tej, ruspit5, poljpi, hrvpiti;

    2t- prasl 2t , npro ie 2tnh,u$ >tanak? - prasl 2tinu-ku$, stsl tnk, hrv tanak;o ie 2meh,t3r>mati>-prasl 2m4t;, stsl mati, rus mat5,polj matka, hrv mati;

    2k- prasl 2k, 2, npro ie 2kre(h,$ >sirovo meso?>krv?- prasl 2kr., stsl krv, rus krov5,polj kre(, hrv krv;o ie 2kelh,$ >udarati?- prasl 2kaltej, stsl koljsnaga? - prasl 2!alja$, stsl !oli, rus !ol^j>velik?, hrv !olji;o ie 2dhe!$ (3) >velik? - prasl 2de!elu$, stsl de!el, hrv de!eo;

    (Sve su navedene rekonstrukcije donekle sporne; nema posve sigurnih primjera odraza ie2% u %sl i prasl, %udui da je i samo postojanje ie 2% dvoj%eno)

    2d- prasl 2d, npro ie 2deh5$ >dati? -,prasl 2d4tej, stsl dati, rus dat5,polj da, hrv dati;o ie 2deh,i(3r>djever? - prasl 2daj(eri, stsl dver, hrv djever;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    19/30

    2"- prasl 2", 2, npro ie 2"erh,u2$ >dral? - prasl 2er4vi, rusur/vl+, polj]ra(, hrv &'ral;

    ie *UsRte"-8UsRto"$ >pokriti, krov?-prasl 2sta"u>stog?, rus sto",polj st", hrv. sto";

    6e aspirirani okluzivi postali su u %altoslavenskome i u praslavenskome zvunimokluzivima;

    2!h- prasl 2!, npro ie 2!her$ >nositi? - prasl 2!er4n, stsl !ergost? - prasl 2"asti, stsl"ost, rus"ost+,polj"oQ, hrv"ost;o ie 2h5mi"hleh,>magla? prasl 2mi"l4, stsl m"la, rus m"la, polj m"[a, hrv ma"la;

    stapanje aspiriranih i zvunih okluziva jedna od posljednjih zajednikih %altoslavenskihglasovnih promjena;

    G.!.rali

    Cri reda ie guturala stopila su se u ranom %altoslavenskome u dva reda' velare i palataliziranevelare;

    2k(- prasl 2k, 2, npro ie 2tek($ >tei? prasl 2tek4m, stsl tek, hrv tei, teem;o ie 2pek($ >pei? - prasl 2pek4n, stslpek, hrvpeem, `plpeku;

    2"(h - prasl 2", 2, npro ie 2sney"(h$ >snijeg? - prasl 2snaj"u, stsl sn", rus sne", hrv snije";o ie 2h5no"(h$ >nokat? prasl 2na"uti, stslno"t, rus n"ot5, hrv nokat;

    2"( - prasl 2", 2, npro ie 2"(1(s>govedo, krava? -prasl 2"a(-eda- , stsl"ovedo, hrv"ovedo;o ie 2"(en2,$ 2"(ene2,- prasl 2en4, rusen/, polj]ona, hrvena, stprus"enno;

    2k^- prasl 2s, npro ie 2k^rd$ >srce? prasl 2sird-ika, stsl srdce, rus s)rce, polj serce, hrv srce;o ie 2kle(os>slava?-prasl 2sla(a>rije, slovo?, stsl slovo, polj s[a(a;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    20/30

    2"^- prasl 2z, npro ie 2gneh5$ >znati? prasl 2zn4tej, stslznati, rusznat5, poljzna, hrvznati;o ie"bem2Uto)$ >zet? - prasl 2zentu, stslzt, ruszjatb,poljzi, hrvzet;

    2"^h- prasl 2z, npro ie 2"^heym$ >zima?- prasl 2zejm4, stslzima, ruszim/, hrvzima;o ie 2(e"^hoh,>vozim? -prasl 2(ez4n, stsl vez

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    21/30

    o %sl *U2Re- prasl 2je$, usp ie 2h:esti@jestA (lat est, )- prasl 2jesti, stsljest;o %sl 2(2R3- prasl 2j3- 2j4, ie 2e"bh,om@jaA - %sl 2j3`an- prasl 2j4zu, stsl az,

    hrvja;o %sl *U2Ri- prasl 2ji, ie *U2Riskb$ - prasl 2jiskr4- 2jskra, stsl iskra;o %sl *U2Ru- prasl 2(u, ie 2uU2Rpso$ @visokA - prasl 2(.saku, stsl vysok;

    nije do kraja jasno &to se dogaa s 22ispred dugoga i kratkoga praslavenskoga 2a;

    o odrazi u posvjedoenim slavenskim jezicima kao da govore kako je ispred 24protetski suglasnik 2j$, usp stslja"n@janjeA 1 2h,e"(ne$, lat a"nus, dok ispred 2anema nikakvoga protetskog suglasnika, usp ie 2h,ekbro$ @o&tricaA - stsl ostr;

    o ispred dugoga 24postoji kole%anje, ne samo meu razliitim slavenskim jezicima,ve i unutar staroslavenskoga, tako imamo a!lkoija!lko1 24!l$ 1 2hFe%l$ ; aji

    jaj1 24j$ 1 2h,4(yo$ , lat 1vum;

    6rika!ii

    2s - prasl 2s, npro ie 2septm>sedam?- prasl 2sedmi, stsl. sedm, rus sem+, polj siedem;o ie 2(esr>proljee? -prasl 2(esn4, stsl vesna, rus vesn/,polj (iosna;

    ie 2souvano je u %altoslavenskom i praslavenskom u veini poloaja; pre&lo je u%altoslavensko 2po 4H6$pravilu, a u praslavenskom se vjerojatno izgu%ilo na krajurijei;

    ispred zvunih okluziva 2sse i u %altoslavenskom ostvarivalo kao Gz8, to 2zpostalo jeonolo&ki distinktivno u praslavenskome, nakon prijelaza %sl 2`(od ie 2"^i 2gh) - 2z$

    o ie 2nisdos>gnijezdo?- prasl 2"najzda, stsl"nzdo, rus"nezd, polj"niazdo, hrv"nijezdo;

    R*KI"$railo

    ie 2s- 2G r6 u6 k6 i

    ovo pravilo, poznato pod imenom >4H6$pravilo?, djelovalo je u indoiranskome i%altoslavenskome, a po nekim mi&ljenjima i u armenskome;

    u praslavenskome kao rezultat 4H6$pravila imamo 2ispred prednjih samoglasnika (2e,2i), 2Gispred stranjih samoglasnika, a 2sispred suglasnika;

    o ie 2t3k(s$ (sigmatski aorist glagola >tei?)- prasl 2t3Gu>tekoh?, stsl tG;o ie 2$oysu(zavr&etak lok mn o$osnova) - stsl OG(vlcG);o

    ie 2!h

    luseh,>%uha? - prasl 2!luG4, strus !lGa, poljpch[a, hrv !uha;o ie 2(ers$G(rs$ - prasl2(iru; stsl vrG, rus verG, polj (ierzch, hrv vrh;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    22/30

    Pra $ala!ali)a+ija #lara

    prva je palatalizacija zahvatila %altoslavenske velare 2k i 2" koji su postali od

    indoeuropskih 2k, 2", 2"h, 2k(, 2"(, 2"(h;

    po prvoj palatalizaciji 2k- - 2kj- 2, 2"- 2"j- 2ispred prednjih samoglasnika 2e, 23,2i, 2;, te ispred suglasnika 2y; velarni rikativ 2G, postao od ie 2spo 4H6$pravilu (ili ugermanskim posuenicama od germ 2h) prelazi u istim uvjetima u 2sj- 2, npr

    o ie 2(lk(e>vue? (vok jd)- psl (ile, stsl le;o ie 2"(hi2slo$ >ila? - psl 2;l4, stslila, rusla, polj]y[a, hrv &ila;o ie 2"(eneh,>ena? - psl 2en4, stslena, rusen/, polj]ona, hrvena;o ie 2mu2s>mi&? - psl 2mu2si, 2m.Gi- 2m.i, stsl my, rus my+,polj mysz,

    hrv mi;o germ 2helma$ - psl 2Gelmu- 2elmu, stsl lm, hrv ljem;o ie 2pleh,kyoh, - 2plkjn - prasl 2pl44n6 stslplakaciga? i stsl do (hrv edo), &to je moralo %iti posueno iz germanskoga 2kinda$(njemEind>dijete?)

    premda se u literaturi o%ino uzima da su rezultatom prve palatalizacije ve upraslavenskome %ili suglasnici , i , nema sigurnih dokaza da je taj onetski procesuistinu ve dovr&en do

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    23/30

    o za&to u nom jd o$osnova m r imamo ie 2$os- stsl -(usp ie 2(lk(os@vukA - stslvlk,usp skr v67!as);

    7raslavensko 2ai 24postaju 2u, odnosno 2., ispred zavr&noga 2$nUsR'

    o 2$an- 2$uno 2$4n- 2$.no 2$4ns- 2$.ns, npr

    ie 2!heromon - 2!eraman - 2!eramun, stsl !erom @%eremoA; ie ak jd2(lk(om- 2(ilkan- 2(ilkun, stsl vlk; ie 2"(eneh,m9enu9 - prasl 2"en4n- 2en.n; ie 2(lk(1ns(ak mn o$osnova) - 2(lk1ns- 2(ilk4ns- 2(ilk.s, stslvlky;

    prasl 2nnestaje iza .i ispred suglasnika (ukljuujui zavr&no 2$s);

    o 2$4ns- 2$.ns- 2$.s- stsl $yali'

    o 2$3ns- 2$3n- stsl O, npr

    stoga u /jd 2en4ns- 2en4s- 2en.s- stsleny, ali 2d1sj3ns(s 24- 23izapalatala,) - 2du3n, stsl du$

    ie 2!her1nts- prasl 2!er4ns- 2!er.ns- 2!er.s- stsl !ery9nosei9, ali prasl2zn4j4ns- 2zn4j.ns- 2znaj;ns- stslznaj9znajui9, 2G(4l;ns- 2G(4l;n- stsl

    Gval9hvalei9;

    zavr&no je 2entpostalo 2$3n, a zavr&no 2$ont- 2$ant- 2$4n- 2$.n, npr

    o stsl tel1 prasl 2tel3n1 2telent6 ` l jd aorista, usp 22rek-ont9reko&e9 - 2rek4n-

    2rek.n- stsl rek, kao i u * l jd prezenta, ie 2"(eneh,m- 2"en4m- 2"en4n-2"en.n- stslen

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    24/30

    o npr prasl 2dir4tej - drati @dratiA spram 2raz-d;r4tej - razdirati, 2!ir4tej - !rati@%ratiA spram 2!;r4tej- !irati, 2r.dju- rydspram 2rud4tej- rdti@crvenjeti seA;

    Tr#7a $ala!ali)a+ija

    velari 2k, 2" i 2Gpostali su 2t, 2d i 2Qiza prsl 2i i 2;, a potom 2t-c, 2d-z i 2Q%s

    ukoliko iza njih nisu UuRiy(1.), npr

    o prasl 2atiku9otac9 - stsl otc, hrv tac, rus ot)c, polj ojiec;o prasl 2(ilk;k49vuica9 - stsl vlica, hrv vuica;o prasl 2kunin"u9knez9 (od germanskoga 2kunin"az, usp njemEni"9kralj9) - hrv

    kngz, polj kQi

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    25/30

    Dr.ga $ala!ali)a+ija

    praslavenski k,"iGpre&li su u 2t+- c, 2d - dzi 2Qispred dvoglasa 3 (122ejG23ji2ajG24j), npr

    o prasl 2kajlu9cio, zdrav9 - stsl cl, hrv cio, rus c)lyj, polj cia[y;o prasl 2na"4j9 jd imenice 2na"49noga9 - stsl nodz, hrv nozi;

    u istonom i junoslavenskome druga je palatalizacija djelovala i preko prasl 2(, uspprasl 2"(ajzd49zvijezda9 - stslzvzda, hrvzvij)zda, ruszvezd/(ali polj"(iazda, sizostankom palatalizacije suglasnika"); prasl 2k(ajtu9cvijet9 - stsl cvt, rus cvet,hrv cvijgt(ali polj k(iat);

    u istonoslavenskome i junoslavenskome poslije se prsl 2Qstopilo se sa 2s$

    druga palatalizacija dogodila se kronolo&ki nakon prve, i nije zahvatila sve slavenskeidiome ali je vrlo vjerojatno da se odvila kronolo&ki nakon tree, koja je opeslavenska ;

    Pra jo!a+ija

    Suglasniki skupovi s 2jodrazili su se u opeslavenskom kao palatalni ili palataliziranisuglasnici; pravilni su odrazi u hrvatskome sljedei;

    2tj-hrv , npr

    o prsl 2s(etj4-rus svea, -hrv svijea$

    2ktj i 2"tj-hrv npr

    o prsl 2pektej-2pektjej-2pet+i-stslpeti, ruspe+, hrv pei; prsl mo"tej

    -2moktjej -2mot+i -stsl moti, hrv moi; prsl 2tektej-2telktjej-2telt+i-stsltlti, hrv tui$

    prsl 2dj-hrv#, (ak i zapadni kajkj), npro prasl 2medj4P meaQ - rus mea, polj miedza, slov meja, hrv me#a, ak

    meja, kajk meja$

    ako je ispred 2dstajalo 2z, ono se asimiliralo u, npro prasl 2"rozdj4nuUjuR- 2"rod+anUj!R- hrv"ro#ani$

    prsl *sj- hrv , npro prasl 2d1sj4P du&aQ - rus dua, polj dusza, slov dua, hrv dua$

    2zj -, npro prsl 2kazj4P koaQ - rus koa, polj kozuchPkouhQ, slov koa, hrv koa$

    na slian nain 2jje proizvelo palatalne likvide, 2r+ i 2:+;

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    26/30

    o palatalno 2r+pre&lo je u hrv r, npr prasl 2marjaPmoreQ -2morje- 2mor+e, rus more, polj morze, hrv more$

    o palatalno 2:+je ouvano kao hrv lj, npr prsl 2(alj4PvoljaQ - 2vol+a, rus volja, polj (ola, hrv volja$

    jotirano 2n-@%nj, npro prasl 2kanjuPkonjQ - pol ko@, slov konj, hrv konj$

    izmeu la%ijala i prasl 2j u opeslavenskom se razdo%lju umee suglasnik l (tzvPepentetsko :Q), npr

    o prasl 2zemjaPzemljaQ - hrvzemlja, ruszemlja, poljziemia$

    jotacija zahvaa i skupine 2sk, 2st, 2z"i 2zd$

    prvo su 2skj i 2stjpostali 2t+, a 2z"j i 2zdj; su postali 2d+; zatim je 2t+u hrvatskompostalo t, a 2d+se odrazilo kaod, npr

    o 2"ustjer - 2"ut+er - "uter, 2jskjete - 2it+ete - itete, 2moz"janj -2mod+ani - modani, 2dzdja - 2dd+a - dada (/ jd od zastarjele i dijalimenice dad);

    rikativi 2s i 2zpokazuju djelovanje prve jotacije i u sluaju kada je izmeu njih i 2jstajao jedan od sonanata 2n, 2: i 2r, npr

    o sts* mysliti, part pas mylen(hrv misliti, miljen), stsl s!lazniti, * l jd prezs!lanij

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    27/30

    na hrvatskim spomenicima iz + st metateza likvida ve je provedena, npr na natpisu izDua (\\\)Pranimiro( jd) 1 prasl 2Parnejm3r$;

    Dr.ga i !r#7a jo!a+ija

    nakon ispadanja poluglasova neki su se suglasnici u starohrvatskome ponovno na&li udodiru sa suglasnikomjte je nastupila Pdruga jotacijaQ

    izvorne skupine 2Djveinom su eliminirane prvom jotacijom i umetanjem Pepentetskoga:Q

    rezultat su druge jotacije palatalizirani suglasnici, npr

    o 2tj % , odnosno skupine s novim Pepententskim *Q, npr 2!j- !lj, 2mj- mljitd;

    ta je promjena oso%ito esta u z%irnih imenica na $(Rje(usp opeslav 2cvtje- 2cvtje- hrv cvijee, "rozdje - "ro#e, ro!je - ro!lje i u instrumentalu jd i$osnova (npr2lju!vj

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    28/30

    o prasl 2"net4n- stsl"net

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    29/30

    u starijim razdo%ljima i u dijalektima zamijenjivan je suglasnikom p, npr u imenuCtjepan 1 Ctpana 1 lat Ctephanus), ili u po"aa 1 mlet 1 lat foc4cea, od focusPo"njite>;

    Glas '&

    u hr jeziku nastaje asimilacijom po zvunosti, npr svjedoiti$svjedo!a$svjedo!a

    u ostalim sluajevima pojavljuje se samo u stranim rijeima, npr damija1tur dami,siledija1tur siiks $dija

    Glas 0

    nije indoeuropsko naslijee;

    suglasnik hnestao je u veini &tokavskih dijalekata tijekom *B i *\ st;

    suglasnik hponovno je ukljuen u standardni jezik tijekom *+ st, pri tome je vanu loguodigrala injenica da je houvano u du%rovakom govoru.

    KRONOLOKI PREGLED NAJVANIJIH GLASOVNIH PROMJENA *

    HRVATSKOME

    B]=Detateza likvida

    \==^, _-_ (s^n^-s_n_, d_n_- d_n_)

    \]=

    +==

    +]=

    *=== U-i (mU&_-mi&_)

    *=]= nestanak _ u sla%om poloaju (s^n^-s_n-san)

    **== -u (pt_-put), f-e (pft_-pet)

    **]=

    *F==

    *F]=

    r-cr (rv-crv, u mnogim govorima znatno kasnije)*`== jt-, jd- (pojti-poi, dojde&-doe&)

  • 7/25/2019 Povijesna Gramatika Skripta 2014

    30/30

    _-a (s_n-san)*`]= -u (pn-pun, u akavskom *== godina prije)

    -ije, je (mlko-mlijeko, vra-vjera)*W== $l-$o (dal-dao)

    novo&tokavska retrakcija naglaska

    *W]= r-dr (rati-drati)

    *]==

    *]]=

    *