Povijesne potvrde paške toponimije - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/562269.BrglesBrozovi_Ronevi_2011_Povijesne_potvrde... · je počela nova era vlasti Rimljana te iz toga doba potječe

479

U tablici koja slijedi ovaj komentar navodi se šestotinjak povijesnih potvrda paških topo-nima zabilježenih od najstarijih pisanih vrela do XVII. stoljeća. Za svaki se ekscerpiran za-pis, uz relevantan citat iz povijesnoga vrela, donosi i datum zabilježbe, navođenje vrela te, kad je to bilo moguće, identifikacija i ubikacijatoponima.1 Antičke potvrde paških toponima veoma su oskudne te se najveći broj obrađiva-nih toponima odnosi na kasnosrednjovjekovno i ranonovovjekovno razdoblje.

1. ANTIČKO RAZDOBLJE

O najstarijoj povijesti otoka Paga malo je pouzdanih podataka, ali s obzirom na to da se otok nalazi relativno blizu obližnjemu kopnu, možemo pretpostaviti kontinuitet naseljenosti od pretpovijesnoga doba, što potvrđuju i arhe-ološki nalazi.2 Toponomastički i arheološki po-datci iz liburnskoga razdoblja svjedoče da je u to doba na Pagu postojalo nekoliko gradinskih naselja, među njima i najvažnije onodobno na-selje Kissa, a to se ime u predrimsko doba odno-silo na čitav otok. Grčka kolonizacija sjevernog i srednjeg Jadrana sredinom četvrtog stoljeća prije Krista nije ostavila tragova u paškoj topo-nimiji. Liburnsko povijesno razdoblje na otoku trajalo je sve do 1. stoljeća poslije Krista, kada je počela nova era vlasti Rimljana te iz toga doba potječe najstarija povijesna potvrda imena otoka Paga, toponimski lik Gissa koji nalazimo u djelu Plinija Starijeg u prvom stoljeću nakon Krista.3 Oblik Gissa prenose gotovo sva kasni-ja izdanja (Farlati, Detlefsen, Zehnacker), a po

svemu sudeći riječ je o oppidumu po imenu Cis-sa. Sličnim je toponimskim likom obilježen otok Pag i na prvome kartografskom prikazu, Tabuli Peutingeriani (koja nije sačuvana u originalnom izdanju već samo u pretisku iz 13. stoljeća), a to što se Insula Sissa uopće nalazi na ovoj kar-ti upućuje nas na činjenicu da je antička Cissa bila važna postaja na istočnojadranskome po-morskom putu. Otok Pag je pomorcima pružao sigurne prirodne luke u slučaju opasnosti, a čini se da je bio i važna navigacijsko-orijentacijska točka (Faričić 2003, 51–52). Uz obale otoka Paga još je u neolitiku prolazio jantarski put, a u vremenu grčke kolonizacije istočna obala Ja-drana postala je važan prometni pravac koji je Zadarski kanal povezivao sa sjevernohrvatskim primorjem, prolazeći uz otoke Krk, Rab i Pag. Ti sjevernojadranski pomorski pravci ostali su dominantni tijekom cijelog srednjeg i ranoga novog vijeka (Pavić 2000, 173).

Rimska je vlast na otok dovela brojne rimske stanovnike i utemeljila nova naselja što je rezul-tiralo postupnom romanizacijom stanovništva. Toponim Pagus, vjerojatno motiviran latinskim nazivom za ‘selo’,4 odnosio se prvotno na manje ruralno naselje koje se do XV. stoljeća nalazilo na mjestu današnjega Staroga Grada, a prema obavljenim arheološkim rekognosciranjima i istraživanjima utvrđeno je da se naselje na toj lokaciji nalazilo već u 1. stoljeću nakon Krista. U antičko je doba na sjeveru otoka utemeljeno i naselje Novalja, o čemu nedvojbeno svjedoči motivacija toga ojkonima.5 Da je također riječ o rimskome naselju, pokazuju i nalazi rimskog vodovoda koji je vodu dovodio iz središta oto-

1 Većina predstavljene građe preuzeta je iz baze povijesnih toponima obrađene za projekt "Hrvatska povijesna toponimija" koji je pri MZOŠ-u od 2001. do 2006. vodila Dunja Brozović Rončević u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU. Velik dio građe za tu bazu prikupio je još akademik Stjepan Gunjača šezdesetih godina XX. stoljeća, ali je baza tijekom godina kontinuirano dopunjavana novim vrelima. Za ovaj je prikaz paške povijesne toponimije građu iz objavljenih i neobjavljenih vrela dodatno ekscerpirao Branimir Brgles za potrebe projekta "Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika" Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.2 Antička vrela relevantna za najstariju povijest otoka Paga u ovoj je monografiji sustavno obradio S. Čače te se stoga najstarijim slojem paške toponimije ne ćemo baviti. Za sustavan povijesni prikaz paškog srednjovjekovlja vidi rad M. Granića u ovoj monografiji.3 FARLATTI 1750, 191; Naturalis historia 1864, 162.4 Za druga moguća tumačenja v. Čače u ovoj monografiji.5 Novalja, Suić smatra da dolazi od latinskog navalia, što znači pomorska luka. Takvoj teoriji odgovara položaj Novalje prema Časkoj (SUIĆ 1953, 20, 21). Skok također donosi to mišljenje (navalis ‘pomorski’), ali točnijim smatra objašnjenje da dolazi od novale – iskrčena zemlja. To dovodi u vezu s tvrdnjom da je Pag u svojoj prošlosti bio mnogo šumovitiji i da su Rimljani to svoje naselje nazvali po krčevinama, u pluralu, Novalia (SKOK 1950, 68). Čače ovaj toponim dovodi u vezu sa škverom ili arsenalom – navalia (ČAČE 2010, 14).

Povijesne potvrde paške toponimije

Branimir Brgles, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovljeDunja Brozović Rončević, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Toponimija otoka Paga

480

ka, u blizini Kolana. Cijeli otok u tom je periodu bio podijeljen između nekoliko bogatih rimskih porodica.6 Tomu u prilog svjedoči primjerice predijalni toponim Povljana kojega je nasta-nak motiviran imenom nekog Rimljanina,7 iako prvu potvrdu toga imena u povijesnim vrelima nalazimo tek u četrnaestome stoljeću (Poulya-na).8 Na jednak način objašnjava se i motivacija za toponim Bošane (latinski Bassiana, prva po-vijesna potvrda: Bossana)9.

2. RANI I RAZVIJENI SREDNJI VIJEK

U razdoblju ranog srednjovjekovlja, kada na-kon propasti Zapadnog Rimskog Carstva Bizant dominira istočnom obalom Jadrana, istočno-rimski car Justinijan započeo je izgradnju novog sustava obrane granica. Dio limesa na Jadranu trebao je nadzirati važan pomorski pravac koji je prijestolnicu povezivao sa Salonom, Ravenom i Akvilejom, strateškim točkama Bizantskoga Car-stva na Jadranu. Dosadašnja arheološka istraži-vanja utvrdila su postojanje dvadesetak kasnoan-tičkih fortifikacijskih objekata (za neke se smatrada su još stariji) na području od Ravnih Kotara do istočne obale Istre. Riječ je o sustavu specula, castella, castra, izvidnica ili takozvanih straža. U tom kontekstu su na otoku Pagu identificirani lo-kaliteti Sv. Juraj iznad Paga, Sv. Juraj iznad Časke i Svetojanj sjeverno od Novalje (Tomičić 1990, 139–162; Regan 2002, 141–143). Na goloj litici poluotočića Svetojašnice nalazila se manja anti-čka utvrda koja je nadgledala uski kanal izme-đu Velebita i otoka Paga (Šonje 1975, 286). Na brežuljku neposredno iznad uvale Časke nalazila se utvrda čiji je nastanak datiran u 6. stoljeće. Po-slije je na tome mjestu podignuta ranokršćanska crkva, a danas su vidljivi ostatci predromaničke crkve Sv. Jurja (Regan 2002, 141). Te tri spo-menute bizantske utvrde dio su fortifikacijskog

sustava koji je čuvao jadransku plovidbenu rutu u vrijeme bizantske talasokracije, ali i kopnene prometne prilaze velebitskim prijevojima.

Pod pritiskom slavenskoga naseljavanja kra-jem VI. stoljeća starosjedilačko se romansko sta-novništvo Dalmacije često spašavalo bježeći na otoke gdje su bili zaštićeniji. Međutim, čini se da s Pagom to nije bio slučaj jer su Hrvati Pag vjero-jatno naselili neposredno po dolasku na obale Ja-drana, djelomično i zbog blizine otoka kopnu na kojem se poslije utemeljilo jedno od središta ra-nosrednjovjekovne hrvatske države. Prežitci toga najstarijeg slavenskog razdoblja ogledaju se u pa-škoj toponimiji koja do danas bjelodano svjedoči o pretkršćanskim starohrvatskim vjerovanjima. Riječ je u prvome redu o gori Sveti Vid koja do-minira čitavim otokom, na čijemu se vrhu mogu rekonstruirati ostatci Perunova svetišta.10 Neka etnološka tumačenja prepoznaju još dvije točke koje se uklapaju u strukturu pretkršćanskoga pri-zorišta svete tročlane strukture.11 Na tim dvjema pretpostavljenim točkama danas se mogu vidjeti ostatci crkava Svetog Jurja12, na brdu Kršina, i Svete Marije Stare13 u Starom Gradu.

Uz kristijanizaciju novodoseljenih Slavena vezano je izvjesno nadmetanje između Carigrada i Rima po pitanju jurisdikcije na ovim prostori-ma. S time je u vezi i borba za vojno-političku dominaciju koja se vodila između bizantskog cara i franačkog vladara kao novog zaštitnika Rima. U prvom razdoblju nakon doseljenja u Dalmaciju Hrvati su bili pod formalnim vrho-vništvom Bizantskog Carstva u svojstvu fede-rata. Međutim, prodorom Franaka u devetome stoljeću Bizantinci su bili prisiljeni na sklapanje mira u Aachenu 812. godine. Time je Dalmacija podijeljena na franački i bizantski dio, a dalma-tinski gradovi i otoci zajedno s Pagom ponovno su pripali Bizantu.

6 Podjela obradivih površina u novaljskoj i drugim paškim dolinama vidljiva je i danas u ostatcima suhozida. Riječ je o limesima kojima su polja podijeljena na osnovnu agrarnu jedinicu centuriju (Ilakovac 1997: 69–82).7 Povljana, danas ime sela, predijalni je toponim tvoren sufiksom -iana kojim se označuje posjed nekog Rimljanina imenom Paulus (SKOK 1950, 68). I Suić smatra da je ime Povljana nastalo od Pauliana (SUIĆ 1953, 20).8 "…Item de terra vacua arabili insimul in Poulyana ad araturam triginta boum", 1399. (Diplomatički zbornik XVIII 1990, 428).9 Za tumačenje v. SKOK 1950, 68; SUIĆ 1953, 16. Prva povijesna potvrda nahodi se u mletačkome katastru iz 1452.10 Starohrvatska svetišta poput ovoga na paškome Svetom Vidu nahodimo na mnogim hrvatskim otocima i na kopnu. Svetišta posvećena slavenskomu božanstvu Perunu u pravili se nalaze na vrhuncima gora i redovito se nalaze u specifičnome odnosu prema drugim prostornim elementima, odnosno podnožju na kojemu se smješta Veles, odnosno žensko božanstvo Mokoš. Iako se nakon pokrštavanja izvorni toponimi najčešće gube te se Perunova svetišta na vrhuncima posvećuju kršćanskim svetcima (obično sv. Jurju, sv. Vidu, sv. Iliji i sl.), ostatci pretkršćanskih sakralnih prizorišta najčešće se i danas mogu rekonstruirati. I na paškome Svetome Vidu nalazimo ostatke crkvice iz 14. stoljeća. 11 Iako je trojnost slavenskih svetišta neupitna i toponomastički potvrđena na mnogim slavenskim prostorima, o čemu je višekratno pisao R. KATIČIĆ (usp. npr. 2007, 305–310), za tzv. "teoriju trokuta" nikako se ne može reći da je općeprihvaćena ni među hrvatskim etnolozima. Za opširnije tumačenje te teorije i prostornih odnosa v. BELAJ, ŠANTEK 2006, 153–183; ŠANTEK 2009, 47–77.12 "…ab austro terreni Sancti Georgii…", 1489. (Petrus de Pago b1, fasc. I, fol. 34r.).13 Crkva Sv. Marije Stare nalazi se u blizini crkve Svete Marije iz 14. stoljeća, a vjeruje se da je izgrađena u ranokršćanskome razdoblju (HILJE 1999, 54). "…Sancte Marie Maioris in Pago…" , 1489. (Petrus de Pago, B1, fasc. I, 30r.)

Povijesna građa / Povijesne potvrde paške toponimije B. Brgles, D. Brozović Rončević

481

Sredinom 10. stoljeća u djelu De admini-strando imperio (O upravljanju carstvom), je-dnome od najvažnijih srednjovjekovnih vrela za hrvatsku povijest, napisanu iz pera bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta ponovnonalazimo grad Cissu.14 U dvadeset i devetome poglavlju o Dalmaciji pisac spominje nekoliko otoka, za koje tvrdi da nisu naseljeni. Taj se na-vod danas obično tumači kao carev iskaz da na tim otocima nije bilo Romana ni romanskoga urbanog središta, što međutim ne znači da na otoku nije bilo drugih stanovnika. Među jadran-skim otocima spominje Skirdu (otočić Škrda) i Kissu (vjerojatno cijeli otok Pag) nadjenuvši im zajedničko ime Scirdacissa.15 Danas je to naj-starije ime sačuvano u toponimu Caska.16 Isto je ime nosilo staro naselje na mjestu današnje Caske, ali i cijeli otok Pag. Takvih slučajeva, da otok i najvažnije naselje na njemu nose isto ime, nalazimo kod gotovo svih većih jadranskih oto-ka. Da je riječ i o važnome crkvenom središtu, potvrđuju arheološke iskopine. Tako primjerice nalaz starokršćanske kasnoantičke trobrodne bazilike potkrjepljuje tvrdnje da se u Kissi na-lazilo episkopalno središte otoka.17 Antička se Kissa nalazila na sjevernoj strani Paške uvale, nasuprot Pagu, uništena je najvjerojatnije u po-tresu u 4. stoljeću, a čini se da je kasnije obno-vljena jer se u jednom dokumentu iz 13. stoljeća spominje Kessa Veterana18, dakle stara Kessa. Ovo ime otoka zadržalo se sve do 14. stoljeća, kada se (1372.) Chesa spominje posljednji put, a glavno otočko naselje postalo je Pag.19

U ranome srednjem vijeku, u razdoblju vla-dara narodne dinastije, u središnjoj Dalmaciji, na kopnu preko puta Paga nalazilo se jedno od najvažnijih središta kraljevine. Nakon dolaska kršćanstva s franačkim svećenicima u 9. stoljeću u Ninu je osnovano i središte biskupije. U tome ra-zdoblju na Pagu su nastali mnogobrojni toponimi koje pripisujemo slavenskomu jezičnom sloju.

Među najstarijim i najvrjednijim sačuvanim srednjovjekovnim vrelima, u kojima su sačuva-ni spomeni paških toponima, dvije su darovnice hrvatskoga kralja Petra Krešimira. Godine 1069. darovao je otok Maun zadarskome samostanu Svetoga Krševana.20 Dvije godine kasnije, 1071., darovao je rapskoj crkvi nekoliko župa i posjeda pod Velebitom te Kissu.21 Unatoč činjenici da je ovaj posljednji zapravo falsifikat, taj dokumentipak svjedoči o podjeli otoka Paga, u crkveno-administrativnom pogledu, na dva dijela – sje-verni i južni. Podjela je imala dalekosežne poslje-dice koje su se osjećale tijekom cijeloga srednjeg vijeka. Crkvena podjela između ninske i rapske biskupije, a poslije i "svjetovna" između rapske i zadarske komune, glavni su razlozi današnje di-jalektološke podijeljenosti otoka Paga. Na južno-me dijelu otoka u 11. i 12. stoljeću, nakon snažne depopulacije, došlo je do drugoga važnoga vala doseljavanja, i to iz Like, Podgorja, kvarnerskih i zadarskih otoka te kopnenog zaleđa sjeverne Dalmacije (Peričić 2007, 440).

U 12. stoljeću, nakon smrti bizantskoga cara Manuela (vladao je svim dalmatinskim grado-vima osim Zadra, Raba i susjednih otoka), svi dalmatinski gradovi priznali su vlast hrvatsko-ugarskog vladara Bele III. U sljedećemu višesto-ljetnom razdoblju Mlečani su, smatrajući se ba-štinicima bizantske vlasti, pokušali vratiti svoju dominaciju nad istočnom obalom Jadrana, a posebice vlast nad Zadrom. Zadar je, a time i Pag, više puta mijenjao gospodara u 13. i 14. stoljeću, a konačnu pobjedu Mletci su odnijeli 1409. godine, nakon što im je Ludovik Napulj-ski prodao Dalmaciju.

Cijelo razdoblje srednjeg i ranoga novog vije-ka obilježeno je sukobima oko nadzora nad naj-važnijom gospodarskom djelatnošću na otoku – proizvodnjom soli. Ne zna se točno kada su se Pažani počeli koristiti prirodnim uvjetima paške uvale – plitkim morem, velikim brojem sunčanih

14 "Insulae parvae sunt Dalmatiae subiacentes Beneventum usque frequentes plurimaeque… reliquae vero habitatoribus vacuae desertas urbes habent… Scerda, Aloep, Scirdacissa…", (De administrando imperio, 1840, cap. 29, 140); "Scirdacissa, id est Scirda, nunc Scherda Cissa, nunc Pagus…" (LUČIĆ 1986, 313).15 Ovakvo vezivanje dvaju naziva u jedinstven oblik može se pronaći na više mjesta u pisanim izvorima, primjerice Arbarexi u Ptolomejevoj Geografiji, Ortopulae u Skilakovu Periplu (SUIĆ 1955, 153)16 Ćaska, o etimologiji i motivaciji vidjeti: SKOK 1950, 69; SUIĆ 1953, 18; SKOK 1971, 253.Oblik Ćaska je pridjev izveden iz osnove starijeg imena otoka pomoću nastavka -ska: Cьs-ska (‘luka’, ‘uvala’ ili slično). Ime Cissa pripisuje se najstarijemu imenskom sloju na otoku, a Skok navodi i moguću motivaciju, grčki kissos – bršljan.17 ILAKOVAC 1993, 48; O starokršćanskim svetištima na području Novalje, Jaza i Paga vidjeti: PETRICIOLI 1953, 105–110; JARAK 2008, 380–382.18 Kessa Ueterana, 1212. (Diplomatički zbornik III 1905: 110).19 Diplomatički zbornik XIV 1916: 436. 20 "...Insulam in nostro dalmatico mari sitam que uocatur Mauni...", 1069. (FARLATTI 1750, sv. V, 48; RAČKI 1877, 72, 73; Codex diplomaticus I 1967, 123, 124).21 "…ut dicta ecclesia (arbanensis) habeat suas parochias… Kissam suis cum pertinentiis…", 1070. (HR HDA, 876–7; FARLATTI 1750, sv. I, 191; RAČKI 1877, 87, 88)


482

sati i suhim zrakom – za njezinu proizvodnju. Neki radovi upućuju na to da se početci mogu nazreti već u kasnoj antici te da su još Rimljani na Pagu prikupljali sol, drugi tvrde da je to prijelaz iz 8. u 9. stoljeće (Koludrović, Franić 1953, 136; Peričić 2001, 46). Ruić22 prenosi legendu da je ninski biskup Donat na proizvod-nju nagovorio Pažane u 9. stoljeću, ali točnijom smatra tvrdnju da je proizvodnja počela mnogo ranije, a da je Donat zaslužan za unaprjeđenje proizvodnoga postupka.23 Do početka petna-estog stoljeća Zadrani su više puta osporavali vlast Serenissime, priznavajući samo onu hrvat-sko-ugarskih kraljeva. U takvu odnosu snaga i Pažani su se pokušavali riješiti vlasti zadarske komune priznavajući mletačku vlast i pomažu-ći joj da ponovno pokori Zadrane.24 Dolaskom Dalmacije pod mletačku vlast početkom 15. stoljeća počinje novo razdoblje paške povije-sti. Udijelivši Pagu municipalnu samoupravu, Venecija je dobila otvoren pristup raspolaga-nju dijelom paške soli. Određujući politiku tr-govine solju na Jadranu Mlečani su se, sasvim očekivano, vodili isključivo svojim potreba-ma. Pašku su sol prodavali na zapadnoj obali Jadrana, u Romagni i Sottoventu, a Zadranima i Pažanima su (uglavnom) prepuštali trgovinu sa zaleđem i ostatkom Jadrana (Peričić 2007, 445). Izravna posljedica takve politike, koja se s vremenom pretvorila u strog monopol, bilo je opadanje proizvodnje u solanama i općeni-to smanjivanje njezina ekonomskog značaja. Već sredinom 15. stoljeća ukupna proizvodnja soli činila je samo jednu desetinu proizvodnje s početka stoljeća, a prosječna vrijednost paških solana smanjila se za pedeset posto.25

3. KASNI SREDNJI I RANI NOVI VIJEK

Razvoj komunalnoga plemstva, koje je u svim dalmatinskim komunama bilo nositeljem vlasti i gradske uprave, u Pagu je bio znatno usporeniji nego u drugim gradovima. Uzrok je tomu gotovo neprekidna dominacija Zadra nad Pagom sve do

početka 15. stoljeća (Granić 2003, 71). Tek na-kon 1409., kada je to dopustila Venecija sigurna u svoj položaj prema Zadru, dokraja je ustrojena komunalna vlast na čelu s plemićkim vijećem.

Sredinom 15. stoljeća Pažani su dobili dozvo-lu Venecije da presele svoj grad na drugo mjesto. Na to su se odlučili iz nekoliko razloga. Danas vidljive ruševine Staroga Grada omogućuju nam da u općim crtama rekonstruiramo unutrašnji raspored, dok detalji dobiveni arheološkim istraživanjima upotpunjuju sliku. Grad se nala-zio na povišenoj akropoli, s triju strana okruže-noj strmim padinama, koja dominira okolnim područjem i koju je stoga bilo lako braniti. S druge strane to je značilo da se grad mogao širiti samo prema sjeveru, u smjeru mora. Nadalje, položaj je bio izložen udarima vjetra, o čemu svjedoči i nedalek toponim Zamet, čije je ime-novanje najvjerojatnije motivirano zapusima snijega nošena burom s Velebita (Samet)26, do grada su mogle doći tek manje lađe zbog pli-tke uvale, a gradski su bedemi, nakon razornih napada Zadrana u četrnaestom stoljeću, bili u lošem stanju. Ipak, najvažniji je razlog za prese-ljenje bila nemogućnost daljeg širenja grada, ali i težnja za pronalaženjem prikladnijeg mjesta za utovar soli. Novi je položaj morao biti dovoljno blizu solanama, pristupačan i za najveće lađe te dovoljno prostran za širenje grada. Uz prihva-ćeni prijedlog za premještaj, na današnjoj lo-kaciji grada Paga, postojao je i drugi prijedlog – naselje Košljun – koje je u prometnom smislu mnogo bolje pozicionirano. Košljunski se zaljev nalazio na važnome pomorskome trgovačkom putu uz istočnu obalu Jadrana, međutim mle-tačke vlasti nisu bile zainteresirane za razvoj tr-govine i brodogradnje, njihov je interes na Pagu bila isključivo proizvodnja soli.27

Nakon što je dobivena mletačka dozvola i dovršen plan grada (vjeruje se da ga je izradio Juraj Dalmatinac) postavljen je 1443. godine kamen temeljac za crkvu Sv. Marije i gradske kule.28 Grad je podignut na lokaciji koja se u srednjovjekovnim izvorima spominje pod ime-

22 Marko Lauro Ruić (1736– 1808), gradski bilježnik i obnašatelj raznih dužnosti te povjesničar. Napisao je više radova koji se u rukopisnom obliku čuvaju u Državnom arhivu u Zadru.23 Biskup Donat mogao je do vrijednih saznanja o proizvodnji soli doći putujući po Sredozemlju kao izaslanik Karla Velikog i grada Zadra (PERIČIĆ 2007, 443).24 O sukobima Zadrana i Pažana: IVEKOVIĆ 1931; SUIĆ 1953, 36–53; STIPŠIĆ 2003, 290, 301; PERIČIĆ 2007, 439–447.25 O proizvodnji paške soli vidjeti: RAUKAR, PETRICIOLI, ŠVELEC, PERIČIĆ 1987, 87–89; PERIČIĆ 2001, 45–83.26 "…positas in valle Pagi in loco vocato Samet…", 1402. (Vennes Bernardi de Firmo, b1, fasc. 2, fol. 256). O motivaciji i etimologiji vidjeti: SKOK 1950, 72.27 O preseljenju grada Paga: Farlatti 1750: 175; SUIĆ 1953: 56; SUIĆ 2001: 14; PERIČIĆ 2007: 445. 28 FARLATI 1750, V, 175.


483

nom Istam (Suić 2001, 14), a poslije Prosika (Prosicha).29 Istam ili prevlaka između Uvale so-lana i Paške vale imala je i obrambenu svrhu te je štitila novo naselje od mogućih napada s mora. Urbanizacija novoga Paga pokazuje ujednače-nost u izgradnji kuća i javnih građevina. Plan grada jasno pokazuje podjelu na četvrti (kvarti-re) između karda i dekumana.30 Izvan gradskih bedema ostavljena je čistina. Na sjevernoj strani grada stanovnici su se tom čistinom poslije kori-stili za čuvanje stoke, nadjenuvši joj ime Vangra-da.31 Nakon propasti Venecije gradski su bede-mi postali nepotrebni, prestali su se obnavljati, a tijekom 19. stoljeća uglavnom su porušeni, kao i kule. Jedina sačuvana kula nalazi se na mjestu uz gradska vrata, na završetku trakta bedema koji se zvao Uhlinac.32 Na jugozapadnom kra-ju gradskih bedema uz more se nalazi dio obale nazvan Katine (Catena).33 Ime je nastalo prema lancu (katini) kojime se, pružajući ga od gradske obale do prevlake na drugoj strani, zaprječivao morski prolaz u unutrašnji dio Paške vale. Pre-ma tom lokalitetu dobila su jugozapadna grad-ska vrata ime Vrata od katine. Na tom mjestu gradski dekuman izlazi iz grada, a zatim prelazi preko prevlake na drugu stranu zaljeva.

Početkom 16. stoljeća počinje se i na Pagu osjećati osmanska prijetnja. Drugim mletačko-osmanskim ratom na prijelomu stoljeća (trajao je od 1499. do 1502.) počelo je gotovo stogodišnje razdoblje kojim su dominirali mletačko-osman-ski sukobi, a koje je završilo Ciparskim ratom 1573. godine. Povlačenjem Osmanlija i slablje-njem njihova carstva u 17. stoljeću jača Vene-cija, koja u Dalmaciji proširuje teritorij prema zaleđu. Međutim utjecaj Venecije na Sredoze-mlju postupno slabi te krajem 18. stoljeća Ve-necija pada pod naletom vojske prvoga konzula Francuske Republike. Vlast Serenissime tako je u Dalmaciji najprije zamijenila Napoleonova, a potom ona Habsburškoga Carstva.

4. SREDNJOVJEKOVNI PAŠKI TOPONIMI

Prema tumačenju pojedinih srednjovjekovnih paških toponima zabilježenih u povijesnim vreli-ma možemo zaključivati i o izgledu otoka Paga u doba njihova nastanka. Obično se smatra da je Pag u prošlosti bio znatno šumovitiji nego da-nas. U prilog toj tezi Skok je navodio toponim Dinjiška koji je vjerojatno nastao u ranosrednjo-vjekovno doba, iako njegovu najstariju potvrdu nahodimo u trinaestom stoljeću (Diniçcaluca).34 Skok ga izvodi od nepotvrđenoga deminutiva gdinjica u značenju ‘mala šumica’ (Skok 1950, 68; Skok 1974, 542), ali uvjerljivije je taj topo-nim izvoditi od osnove *gъd- ‘glib’, ‘kal’. Drugi toponim koji je Skok navodio u prilog istoj tezi je antička Novalja (Nouallia)35 koju je tumačio od lat. novalia ‘iskrčena zemljišta’, ali i kod tog je toponima uvjerljivije izvođenje od lat. navalia ‘brodogradilište’. O negdašnjoj šumovitosti oto-ka svjedoči ipak toponim Barbat (Barbatus)36 koji označuje teren obrastao šumom (Skok 1950, 68) te mnogobrojni hrvatski toponimi kao Crnika (Cernicha)37, Gaj (Gajo)38, Žir (Xyr)39. Moguće je, međutim, da su ti toponimi motivirani upravo činjenicom što na otoku nije bilo mnogo šuma, pa su na otoku ogoljenu burom bili dovoljno ra-zličiti da ih se tako imenuje.40

Druga važna osobitost otoka Paga u prošlo-sti jest dobra opskrbljenost izvorskom vodom. Ruić navodi da se uz dva slatkovodna jezera na svakom koraku može naći izvor (Peričić 2007, 441). To obilje vode, tako važne za život na otoku, ponukalo je Ruića da motivaciju imena Pag potraži u grčkom nazivu za izvor – pege (Suić 1953, 11). Otok obiluje znatnim brojem pretežno periodičkih, slatkih, slanih i bočatih vrulja, ali i izvora pitke vode koji se nalaze u zonama kontak-ta vapnenaca s nepropusnim laporima. Na Pagu nema stalnih površinskih tekućica, povremeno se pak javljaju tokovi uvjetovani intenzivnijim

29 "…in Prosicha in confinio s. Petri…", 1490. (Petrus de Pago, b1, fasc. II, fol. 25v.)30 Paški kvartiri su: Sv. Marije, Sv. Jakova, Sv. Antuna opata i Sv. Jurja.31 Taj podatak dodatno potvrđuje činjenicu da je stočarstvo bilo, nakon proizvodnje soli, najvažnija gospodarska djelatnost (SUIĆ 2001, 16).32 Suić ovo ime dovodi u vezu s oklinkom, nazivom u vezi s oranjem (SUIĆ 2001, 17).33 "…Valle Pagi iuxta Catenam…", 1447. (Johanes de Calcina, b2, fasc. IV/2, fol. 84)34 "…saline, terre et uinee posite sunt in insula Pagi ad Diniçcaluca.", 1290. (Andrija pok. Petra iz Cantua 2001, 225)35 "…super facto quod habetis cum Pagensibus de possessione ville Nouallie…" , 1199. (Diplomatički zbornik, Dodaci I 1998, 59)36 "Item fuit concessum eodem die Pagensibus quod habe ad emphyteusim quasdam terram in Barbato.", 1420. (Monumenta spectantia historiam Slavorum medionalium 1886, 52)37 "…positum in Cernicha in Rusinaz in confinio S. Marci…", 1493. (Petrus de Pago, B1, fasc. V, fol. 26r)38 "Ex altera parte, super pascua et gajo de dicta villa Vlassich.", 1292. (Diplomatički zbornik VII 1909, 113)39 1452. (Cattastro, 26b)40 Takvo mišljenje iznosi Suić (SUIĆ 1953, passsim).


484

oborinama. O problemima meljave žita, zbog ne-postojanja stalnih tekućica i mlinova, također je u 18. stoljeću pisao Ruić. Ipak, kako doznajemo iz jednog vrela, na otoku su postojali mlinovi. Tako se u spomenutom vrelu opisuje mlin na lokalitetu Blatçe.41 Na otoku je i danas velik broj jaruga, a posebice se to odnosi na padine uz Velebitski kanal (Lončar 2009, 17). Jaruge obično nemaju imena, ali se često spominju u pisanim vrelima (kupopro-dajnim ugovorima, oporukama) kao orijentacijski objekti ili kao linije razgraničenja posjeda.

Predstavljene povijesne potvrde paških topo-nima samo potvrđuju davnašnji Skokov zaklju-čak kako velika većina paških toponima pripada slavenskomu onimijskom sloju (Skok 1950, 72). On ustvrđuje da u toponomastičkome pogledu Pag možemo svrstati u isti red s otocima Cresom i Lošinjem, jer na Pagu ima vrlo malo romansko-dalmatinskih toponima za konfiguraciju obale itla, rtove, uvale, obrađene čestice itd. Sve nabro-jene kategorije toponima slavenskog su porijekla. Iz poklasičnog i ranosrednjovjekovnoga dalmat-skog te potom mletačkoga razdoblja bilježimo niz romanskih toponima, u prvome redu u ime-nima naselja. Kod mnogih je toponima riječ o hr-

vatskim tvorbama s romanskom osnovom, dakle o imenima koja svjedoče o snažnom romanskom utjecaju kroz cijelo srednjovjekovno razdoblje, ali i stoljetnom romansko-slavenskom etnojezi-čnom prožimanju.42 Paška su specifičnost brojnitoponimi nastali od svetačkih imena, s hrvatskim pridjevom ‘sveti’,43 dok su imena s odrazom dal-matskoga sut na otoku veoma rijetka.44

Među srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim povijesnim potvrdama, kojih je najviše u vrelima, najveći je broj toponima motiviran geomorfolo-škim osobitostima, s obzirom na reljef, izgled i sastav tla. Relativno je velik broj toponima moti-viran ljudskom djelatnošću, gospodarstvenom ili kulturnom, dok je najmanji broj posvojnih topo-nima motiviranih vlasničkim odnosima kakvih je mnogo više u drugim dijelovima Hrvatske.

Cijeli se otok u najstarijim dokumentima ime-nuje Cissa ili Kissa, u srednjovjekovnim vrelima insula Loni (1199.)45, a spominje se i ime insula Novalia.46 Pouzdana potvrda imena Pag za otok najvjerojatnije je iz 1174. godine,47 ako se izuzme spominjanje u već navedenoj falsificiranoj daro-vnici Petra Krešimira, gdje se spominje zajedno s nekoliko paških sela "paucas villas Pagi…")48.

41"…cuiusdam molendini positi in insula Pagi in loco vocato Blatçe i suos confines" (Petrus de Pago, b. I, fasc. I, fol. 40 v.). Možda je riječ o toponimu Blaca u uvali Zrće, plitkoj kaljuži koja je uskim kanalom spojena s morem.42 Za sustavan prikaz romanskoga sloja u paškoj toponimiji v. rad N. Vuletića u ovoj monografiji.43 Nahodimo sljedeće toponime, odnosno imena bogomolja kojima je imenovan i okolni prostor: Vid, Juraj, Duh, Fumija, Katarina, Jerolim, Ivan, Grgur, Petar, Bartul, Ante, Jadrij, Mihovil, Jelena, Mikula, Križ, Karin, Movra (SKOK 1950, 73; PETRICIOLLI 1952, 105–111)44 Skok tvrdi da nema nijedan (SKOK 1950,73), no Šimunović navodi toponim Stomorica (ŠIMUNOVIĆ 2005, 84).45 Diplomatički zbornik II 1904, 366.46 SUIĆ 1953, 21.47 "…quod quidem castrum (Kesse) positum est in insula Pagi..."1174. (Diplomatički zbornik II 1904, 136)48 Diplomatički zbornik I 1967, 133.


485

Tablični popis povijesnih potvrda paške toponimije

Toponimski lik Vrsta Danas Opis Citat Datum Vrelo

Gissa n. Caska 1 1. st.Plinije, Naturalis histo-ria 3, 140. (Detlefsen, 1846, 159.)

Sissa o. Pag

Insula Sissa odnosno Cissa, Pag, spominje se uz otoke Pomodos (najvjerojatnije Pre-muda) i Arba (Rab). Nije saču-vana u originalnom izdanju (iz 4. stoljeća) već u pretisku iz 13. Stoljeća

4. st. Tabula Peutingeriana, IV, b 1.

Cissa o. Pag

Kozmografija anonimnog zemljopisca iz Ravene potjeće iz 7. stoljeća, a podatci na njoj odnose se na 6. stoljeće. Popis otoka koji donosi Anonim potječe iz rimske kartografske tradicije

7. st. Anonim Ravenjanin, Kozmografija, 5, 24.

Scirdacissa o. Otoci Skarda i Pag 2 950.

Constantinus Porphy-rogenitus, De themati-bus et de Administran-do imperio, cap. 29, 140.

Maun o. Maun 3 1069. Rački, Documenta, 73

Kessa gr. Caska 4 1071. Rački, Documenta, 89; CD I, 124.

Kissa gr Caska 5 1071., 8. VII. Rački, Documenta, 88.

Murowlani s. Danas nepoznati lokalitet, vjero-jatno u blizini Gorice 5 1071., 8. VII. Rački, Documenta, 88

Pagus o. Pag U dokumentu se spominje neko-liko naselja na otoku Pagu 5 1071., 8. VII Rački, Documenta, 88

Pecani s. Pećani Jugoistočno od sela Stara Vas nalaze se ostatci kamenih kuća 5 1071., 8. VII Rački, Documenta, 88

Wlasiçi s. Vlašići 5 1071., 8. VII Rački, Documenta, 88.Cissa n. Caska 6 1111. CD II, 22

Campus Lonis polj.Možda je riječ o Lunskom polju. Prema vrelu polje se nalazi nasu-prot Rabu

7 1174., VIII. CD II, 136

Kessa grd. Caska

U vrelu se spominje castrum Kesse. Riječ je o neistraženom arheološkom lokalitetu na bre-žuljku Sv. Jurja. Antički castrum Cissa, zatim srednjovjekovna utvrda, a danas još postoje ostatci crkve sv. Jurja

7 1174., VIII. CD II, 136

Pagus o. Pag 8 1174., VIII. CD II, 136

Columpnae Canuli mđ.

Nepoznati lokalitet na otoku Pagu, u mjestu Canalis. (Colum-pnella = 'mali stup'), riječ je o kamenom stupu koji se nalazi na mjestu koje nazivaju Canalis

9 1178., II. CD II, 152

Kessa lkt.

Riječ je o neistraženom arheo-loškom lokalitetu na brežuljku Sv. Jurja. Antički castrum Cissa, zatim srednjovjekovna utvrda, a danas još postoje ostaci crkve sv. Juraja

9 1178., II. CD II, 152


486


Pagus o. Pag 9 1178., II. CD II, 152Maun o. Maun 10 1190., 14. V. CD II, 244Lonum n. Lun 11 1199., III. CD II, 366Novalia n. Novalja 11 1199., III. CD II, 366

Insula Loni o. Sjeverni dio otoka Paga 12 1199., V. CD II. 366.

Novalia n. Novalja 12 1199., V. CD II, 366Pagus n. Pag 13 1199., V. CD II, 368Nouallia n. Novalja 14 1199. CD Supplementa I, 59.Maun o. Maun 15 1195., 5. V. CD II, 274Kessae utv. Caska 16 1203., IV. CD III, 26Kessa utv Caska 17 1203., VI. CD III, 31Maonus o. Maun 18 1203., VI. CD III, 31Pagus o. Pag 19 1204. CD III, 45Pagum o. Pag 20 1204. Ljubić, Listine I, 21Maunus o. Maun 21 1204., 4. II. CD III, 39Chissa utv. Caska 22 1205., 3. IV. CD III, 47Nauallia n. Novalja 23 1214., VI. CD Supplementa I, 72.Naualla n. Novalja 24 1215., 1. XI. CD III, 136-137Pagus o. Pag 24 1215., 1. XI. CD III, 136Diuini gr. 25 1217., VI. CD Supplementa I, 76.Kessa n. Caska 25 1217., VI. CD Supplementa I, 76.Naualia n. Novalja 25 1217., VI. CD Supplementa I, 76.Kessa Ueterana m. Caska 26 1212., 17. III. CD III, 110Novalia n. Novalja 27 1200., 30. I. CD II, 346Nauallia n. Novalja 28 1232., I. CD Supplementa I, 94.Kessa utv. Caska 29 1236., 3. VII. CD IV, 12Novalia n. Novalja 29 1236., 3. VII. CD IV, 12Maun o. Maun 30 1248., 1. II. CD IV, 336

Maunus o. Maun 31 1222., 28. XII. CD III, 218

Chisa m. Caska 32 1248., 10. VII. CD IV, 357

Muruilla lkt.

Vrlo vjerojatno Murvica u Vlaši-ćima. Riječ je o kupoprodajnom ugovoru za solane, a druga po-vjesna vrela dokazuju da je već u 13. stoljeću u Vlašićima postoja-lo 26 solana

33 1237., 28. IX. CD IV, 35

Pagus o. Pag 33 1237., 28. IX. CD IV, 35Pagus o. Pag 34 1265. 6. VII. CD V, 339Pagus n. Stari Pag 35 1244., 30. IV. CD IV, 221

Pagus n. Stari Pag 36 1279. 10. XII. CD VI, 316

Pothoch pot. Potok ili vododerina u blizini solana u Paškom zaljevu 37 1279. 10.

XII. CD VI, 316

Fusatus jar. U dokumentu se spominje ja-rak u Vlašićima, gdje se nalaze solane.

38 1265. 26. VIII. CD V, 345.

Pagus o. Pag 38 1265., 26. VIII. CD V, 346

Vulascigi n. Vlašići U vrelu se spominju solane u Vlašićima. 38 1265., 26.

VIII. CD V, 345.


487


Insula Pagi o. Pag Otok Pag 41 1289. 2. VIII. CD VI, 668.

Mierene uodde pd. Na Pagu 41 1289., 2. VIII. CD VI, 668

S. Femia cr. Sv. Fumija 41 1289., 2. VIII. CD VI, 668

Belueder rt. Belvedir Belveder kod Paga ili Belvidir kod Stare Novalje 42 1289., 2.

VIII. CD VI, 668-669

Slatina paš. Slatina Pašnjak i krčevina blizu Kolana 42 1289., 2. VIII. CD VI, 668-669

Pagus n. Stari Pag 43 1290., 1. III. SZB I, 208s. Matheum cr. 43 1290., 1. III. SZB I, 208

Forame pro-fundo lkt.

Rupa, otvor u zemlji koji je označen kao točka razgraničenja prilikom određivanja granice između zadarskih i rapskih po-sjeda na otoku Pagu

44 1293. CD Supplementa II, 253, 254.

Pagus o. Otok Pag 44 1293. CD Supplementa II, 253, 254.

Muraglie antige

(Suho)zid u blizini kojega se na-lazila granica između zadarskih i rapskih posjeda na otoku Pagu

45 1293. CD Supplementa II, 253, 254.

Brusellus p. Brusel 46 1289., 4.XI. SZB I, 168, 169.Goriça n. Gorica 46 1289., 4.XI. SZB I, 168, 169.Gradiç n. 46 1289., 4.XI. SZB I, 168, 169.

Budina Draga dr. Budinovaa Draga Kod Paga 47 1289., 4.XI. SZB I, 168.

Caslunus n. Košljun 47 1289., 4.XI. SZB I, 168

Chysse n. Caska 48 1292., 2. XI. CD Supplementa II, 243, 244.

Noualie n. Novalja 48 1292., 2. XI. CD Supplementa II, 243, 244.

Pagus o. Otok Pag 48 1292., 2. XI. CD Supplementa II, 243, 244.

Potoc liv. PotokVeći prostor livada i ledina na jugoistočnom dijelu paških so-lana.

49 1289., 8.VIII. SZB I, 133.

Polci lkt. Nepoznati lokalitet 50 1289., 8. XI. SZB I, 171Muresciçha lkt. Nepoznati lokalitet 51 1290., 7. I. SZB I, 196Ecclesia s. Cos-ma et Damiani cr. Sv. Kuzam 52 1300. M.L.Ruić, 1792.,T2,

328.Ecclesia s. Martini cr.;p. Sv. Martin 52 1300. M.L.Ruić, 1792.,T2,

328.Castrum No-valia utv. Stara No-

valja 53 1292., 9. VI. CD VII, 90

Chissa m. Caska 53 1292., 9. VI. CD VII, 90Columna la-pidea sn. Nepoznati lokalitet na otoku

Pagu 53 1292., 9. VI. CD VII, 90

Insula Pagi o. Pag Otok Pag 53 1292. 9. VI. CD VII. 90-91.Lonum n. Lun 53 1292., 9. VI. CD VII, 90-91Novalia n. Novalja 53 1292., 9. VI. CD VII, 90Nyza yama jam. Ivča jama Vjerojatno Ivča jama 53 1292., 9. VI. CD VII, 90Platea trg. Trg u Starom Gradu Pagu 54 1287., 19. VI. CD VI, 592

Potoch pot. Vrela kazuju da se neki potok ili vododerina nalazi južno od Paškog zaljeva

58 1274., 28. VII. CD VI, 75-76


488


Vallis Pagi z. Paški zaljev 58 1274., 28. VII. CD VI, 75-76

Insula Pagi Otok Pag 59 1289., 15.X. SZB I, 161Sdrilç n. Ždrijac 59 1289., 15.X. SZB I, 161Gorica n. Gorica 61 1290., 13.II. SZB I, 205.Goriça n. Gorica 61 1290., 13.II. SZB I, 205.

Na Copel lkt Danas nepoznati lokalitet u blizini crkvice Sv. Vida 62 1290., 14.III. SZB I, 217.

Pagus n. Stari Pag 64 1287., 19. VI. CD VI, 592Campus polj. U Novalji na Pagu 65 1289., 17. II. CD VI, 636Lonum n. Lun 65 1289., 17. II. CD VI, 636Neualia n. Novalja 65 1289., 17. II. CD VI, 634Saglauus br. Zaglav Kod Novaljskog polja 65 1289., 17. II. CD VI, 636

Strasice lkt.

Vjerojatno Stražica, brdo iznad Novalje. Mjesto na kojem je za-ključen ovaj dokument, a kojim je dogovorena granica između zadarskih i rapskih posjeda

65 1289., 17. II. CD VI, 634

Canalis lkt. Nepoznati lokalitet; možda ostatci rimskog vodovoda 67 1289., 17. II. CD VI, 638

Columpna lapidea mđ.

Nepoznati lokalitet na otoku Pagu, u mjestu Canalis. Riječ je o kamenom stupu koji se nalazi na mjestu koje nazivaju Canalis

67 1289., 17. II. CD VI, 638

Uallis zalj. Paški zaljev Na Pagu 67 1289., 17. II. CD VI., 638.Chissa m. Caska 68 1289., 17. II. CD VI, 638

Muri antiqui zd.

Vjerojatno Kumina zid. Riječ je o ostatcima suhozida koji prola-zi od Paškog zaljeva, pored Ivča jame te dopire do mora. Suhozid iz rimskog razdoblja

68 1289., 17. II. CD VI, 638

S. Maricia cr. Stomorica 68 1289., 17. II. CD VI, 638

Curina lkt.

Moguće je da je riječ o lokalitetu u blizini stare crkve sv. Marije kod Stare Novalje (danas samo ruševine)

69 1289., 17. II. CD VI, 638

Nifcza iama jam. Ivča jama

Latinski profundum foramine (duboka jama). Moguće je da je riječ o Ivča jami, pokraj koje prolazi rimski suhozid

69 1289., 17. II. CD VI, 638

Urbcici n. Vrčići 70 1289., 19.X. SZB I, 162.

Diniçcaluca n. Dinjiška Vjerojatno je riječ o najstarijem spomenu Dinjiške 71 1290., 20.V. SZB I, 225.

Insula Pagi Otok Pag 71 1290.20.V. SZB I, 225

Muroulaç lkt. Danas nepoznati lokalitet, vjero-jatno u blizini Gorice 72 1290., 20.III. SZB I, 221.

S. Michaelus cr. Sv. Mihovil Sjeverozapadno od Gorice 72 1290., 20.III. SZB I, 221.Pagum n. Stari Pag 73 1311. Ljubić, Listine I, 256

Daniccha zalj., dol Dinjiška 74 1299., 13. IV. CD VII, 337

Pagus o. Otok Pag 75 1301., 13. V. CD Supplementa II, 302.

Copelli lkt. Danas nepoznati lokalitet u blizini crkvice Sv. Vida 76 1289., 25.VI-

II. SZB I, 156.

Maun o. Maun 77 1315., 1. VI. CD VIII, 399


489


Pagus n. Stari Pag 78 1291. 26. II. CD, Supplementa II, 212

Platea publica trg Javni trg u gradu Pagu 78 1291. 26. II. CD, Supplementa II, 212

Naualia n. Novalja 79 1315., 3. X. CD VIII, 411Pagum n. Stari Pag 80 1318. CD VIII, 518

Noualla n. Novalja 82 1291., 31. X. CD Supplementa II, 220.

Pagus n. Stari Pag 82 1291., 31. X. CD Supplementa II, 220.

Gajo š. U Vlašićima 83 1292., 30. XI. CD VII, 113

Pagus o. Otok Pag 84 1301. 23. II. CD Supplementa II, 299.

Prachule lkt. Nepoznati lokalitet na području Vlašića 84 1301. 23. II. CD Supplementa II,

299.

Vlasichi n. Vlašići 84 1301. 23. II. CD Supplementa II, 299.

Nadperi lkt. Nepoznati lokalitet na području Staroga grada Paga 85 1330. SZB II, 194.

Mirosig lkt. MirožićSjeveroistočno od grada Paga, nekoć obradiva polja danas zapuštena ledina

86 1328., 2.VI. SZB II, 201.

Xecevo lkt.

Lokalitet čije se ime nije saču-valo do danas, a vjerojatno se nalazio na jugoistočnom djelu otoka

86 1328., 6.VI. SZB II, 200.

Babin Studenac p. Možda Studeno, jugoistočno od grada Paga 87 1330. SZB II, 253.

Penna lkt. Nepoznati lokalitet na području Paga 88 1330. SZB II, 206.

Molum Mag-num pr. Veli Mul Pristanište u starom Pagu 89 1329., 4.IX.

Carta delle famiglie Ci-valolli di Zara, II, fol. 3, sign. 1528/MS 323

Pagum n. Stari Pag 91 1335. Ljubić, Listine I, 432

Pronotri sici paš. Prentur Pašnjak jugoistočno od uvale Jakišnice 1335., 6.VII. O.Badurina, I., 72.

Chelmac br. Hunjci Sjeveroistočno od grada Paga 92 1336. SZB II, 224.Sdulac sancti Petri krč. Dolac sv.

PetraKrčevina na pašnjaku, jugozapa-dno od grada Paga 93 1336. SZB II, 224.

Ecclesia s. Stephani Na Dol

cr.; lkt.Sveti Stipan; Stipanska draga

Crkvica sv. Stjepana, izgrađena u 13. ili 14. st., dala je ime i okolnim pašnjacima i ledinama

94 1337. SZB II, 253.

Skopla p. Škopalj Obradiva površina u Novalj-skom polju 1337., 11.III. Rabski bilježnik N.

Kurtarolo, BII, fol. 178.

Corda p. Korda Obradiva površina u Staroj Novalji 1337., 18.VI. Rabski bilježnik N.

Kurtarolo, BII, fol. 178.

Puntadura p. Puntadura U Novaljskom polju 1373., 11.III. Rabski bilježnik N. Kurtarolo, BI, fol. 31.

Zastudenaz p. Studeno Jugoistočno od grada Paga 95 1338. Raymondus de Modus, BII, FII, fol. 39.

Babin potok lkt. 96 1321., 18. VIII. CD IX, 25

Paghum o. Pag Otok Pag 96 1321., 18. VIII. CD IX, 25

Capella lkt. U okolici solana 97 1321., 18. VIII. CD IX, 25


490


Capellane lkt. Kod Paškog zaljeva 98 1321., 18. VIII. CD IX, 25

S. Andreas cr. Sv. Jandrić Crkvica i lokalitet kod Paškog zaljeva 99 1321., 18.

VIII. CD IX, 25

Collane s. Kolan 100 1341. Ljubić, Listine II, 105Collone s. Kolane 101 1341. Ljubić, Listine II, 105Prutene br. Prutna 101 1341. Ljubić, Listine II, 105

Palacium co-mitis g.o.

Kneževa palača u Sta-rom Pagu

102 1341. Ljubić, Listine II, 105

Fortilicium utv. 103 1341 Ljubić, Listine II, 105.Babac rat lkt. Babino Jugoistočno od Paga 104 1336., 9.IV. SZB II, 1969, 220.vallis Pagi u. Paška uvala 104 1336., 9.IV. SZB II, 1969, 220.Gracisge grn.; p. Gračišće Sjeverozapadno od Kolana 105 1336., 9.IV. SZB II, 220.Slatina p. Slatina Pašnjak i krčevina blizu Kolana 105 1336., 9.IV. SZB II, 220.Candeua ogradda lkt. Nepoznati lokalitet kod Paškog

zaljeva 106 1338., 8. IV. CD X, 377

Gilouce lkt. Uz Paški zaljev 107 1338., 8. IV. CD X, 377Potoch pot. Kod Paškog zaljeva 108 1338., 8. IV. CD X, 377

Barchagnum Pagi prz.

U blizini Paga. Možda je riječ o kakvom pristaništu (Barcha-gnum= barcaneum= 'prijevozni brod')

109 1338., 8. IV. CD X, 378

Domus archiepisco-patus

g.o. U Pagu 110 1333., 19. IV. CD X, 96

Murale zd. Neki (suho)zid u Starom gradu Pagu 110 1333., 19. IV. CD X, 96

Potoch pot. Potok ili vododerina u blizini Paškog zaljeva i solana 111 1333., 19. IV. CD X, 96

Studeno p. Studeno Polje u Paškom zaljevu 111 1333., 19. IV. CD X, 96Ecclesia s. Gregori cr. Crkvica sv.

GrguraSjeverozapadno od Starog grada Paga 112 1338., 16.III. SZB II, 250.

Pagum n. Stari Pag 113 1347., 8. X. CD XI, 403Ecclesia sancti Cosme et Da-miani

cr.; p. Sv. Kuzam 114 1347., 8.VII. CD XI, 403.

Novaia n. Novalja 115 1349., 6. VI. Ljubić, Listine III, 128Luna s. Lun 116 1334., 22. IX. Ljubić, Listine V, 265

Gomilica br. Gomilici Brežuljak sjeveroistočno od paških solana 117 1336., 20.III. SZB II, 1969, 253.

Cangerig krč. Kanjarić Krčevina jugoistočno od grada Paga 118 1337., 20.III. SZB II, 1969, 253.

S. Johannis cr. Crkvica sv. Ivana Jugoistočno od grada Paga 118 1337., 20.III. SZB II, 1969, 253.

Pagus Pag 119 1353, 8. III.

Andrija pok. Petra iz Cantua, Bilježnički zapisi 1353-1355., sv. I, Državni arhiv u Za-dru 2001.

Pagus dis. Paški distrikt 120 1353., 9. XI.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 236.

Pagus n. Stari Pag 121 1353., 9.III.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 35.


491


Maon o. Maun 122 1350., 13. XII. CD XI, 627

Tovarnelle zs. Tovarnele Zaselak na području Luna 123 1361., 4.VI. O.Badurina, I., 74.

Bruxel lkt. Brusel 124 1354., 12.III.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 392.

Pagus kom. Pag 124 1354., 12.III.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 392.

Pervaz lkt. Nepoznati lokalitet 124 1354., 12.III.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 392.

Xalosie Nepoznati lokalitet 124 1354., 12.III.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 392.

Colane n. Kolan 125 1353., 13. IX.Atti e memorie della societa dalmata, III-IV, 167

Pagus o. Otok Pag 126 1356., 12.V.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre II, 447.

Coprezan polj. Na Pagu ili u okolici Zadra 127 1345., 23. V. Ljubić, Listine II, 247

Pagus n. Stari Pag 128 1353., 19.X.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 203.

Pagus n., o. Pag Grad i otok Pag 129 1345., 29. VIII.

Wenzel, MHh, sv. II, 1875., 84

Campus de Coprecayne polj. Oko Paga ili u okolici Zadra 130 1345., 30. IV. Ljubić, Listine II, 245

Coprecayne s. Na Pagu ili u okolici Zadra 130 1345., 30. IV. Ljubić, Listine II, 245Ecclesia sancti Bartolomey cr..; p. Sv. Bartul Crkvica i pašnjak jugoistočno

od Starog Paga 131 1367., 10.VI-II.

Petrus Perencanus, B1, F 2/1, fol. 9

Beluidir lkt. Belveder 132 1367., 12. IX. CD XIV, 89

Fosatum jar.; pot. Potok Kod Paškog zaljeva 132 1367. 12. IX. CD XIV, 89.

Jezera p. Krinac Kod Paškog zaljeva 133 1367. 12. IX. CD XIV, 89.

Comarda p. Komarde Obradiva površina u Novalj-skom polju 134 1373., 7.X. O.Badurina, I., 77.

Nevalia n. Novalja 134 1373., 7.X. O.Badurina, I., 77.S. Andreas cr. Sv. Andrija 134 1373., 7.X. O.Badurina, I., 77.Saglat rt Zaglav 134 1373., 7.X. O.Badurina, I., 77.

Brig br.Brdo jugozapadno od Starog Paga. Ime se nije zadržalo do danas

135 1380.Zadarski bilježnik, Pe-trus Parenccinur, BIII, FIII, fol. 22.

Pagus o. Pag 136 1353., 28. IX.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 180.

Pagus o. Otok Pag 137 1355., 26.I.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre II, 13

Danizcha lkt. Lokalitet u blizini crkve sv. Mavra 138 1354., 30.X.

Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 595.

Pagus o. Otok Pag 138 1354., 30.X.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 595.


492


Sancti Mauri lkt.

Murovlani, mjesto na kojem se nalazi crkva sv. Mavra. Jedna se nalazi u Barbatu a druga u Dinjiškoj. Obje potječu iz 13. ili 14. st.

138 1354., 30.X.Andreas condam Petri de Canturio, notarius Iadre I, 595.

Magancenum go.o. Gospodarski objekt, skladište za sol u Starom Pagu 139 1376., 10. X. CD XV, 236.

Pagus n. Stari Pag 139 1376., 10. X. CD XV, 236.Vallis Pagi z. Paški zaljev 139 1376., 10. X. CD XV, 236.

Vrgenrat lkt.Lokalitet na području Paškog zaljeva, ime se nije sačuvalo do danas

140 1387.Zadarski bilježnik, Ar-ticutius de Rivignanus, BI, FIII/1, fol. 14.

Blasich lkt. Jugoistočno od Starog grada Paga 141 1388.

Zadarski bilježnik, Raymondus de Modiis, BI, fI, fol. 298.

Zapinchago-milla lkt. Nepoznati lokalitet na području

Paga ili Paškog zaljeva 142 1385., 5.II.Zadarski bilježnik, Joannes de Casulis BI, F 1/2, fol. 53.

Ecclesia Sancti Spiriti cr. Sv. Duh

Crkvica koja je dala ime okol-nim ledinama, vinogradima i plaži, sjeverozapadno od Kolana

143 1391. Cattastro, fol .11b, 12, 12b, 13, 13b

Posle lkt. Sv. Duh; Posle

Lokalitet sjeverozapadno od Kolana 143 1391. Cattastro, fol .11b, 12,

12b, 13, 13bChessa s. Caska 144 1372., 19. IX. CD XIV, 436Lonum n. Lun 144 1372., 19. IX. CD XIV, 436Neualia n. Novalja 144 1372., 19. IX. CD XIV, 436Pagus o. Otok Pag 145 1390., 2. I. CD XVII, 248.Pagus n. Pag 145 1390., 2. I. CD XVII, 248.Pagus opć. Pag 146 1376., 17. III. CD XV, 195.

Ecclesie s. Michaelis cr.

Crkva sv. Mihovila nedaleko Gorice

147 1376., 17. III. CD XV, 196.

Jesero p. Krinac Lokalitet u blizini Paškog za-ljeva 147 1376., 17. III. CD XV, 196.

Pagi vallis z. Paški zaljev 147 1376., 17. III. CD XV, 196.

Jas u. Jaz 148 1382., 12. VIII.

Johanes de Calcina, B1, F ½, fol. 41b-42

Ugriz lkt.Lokalitet na području Paga pre-ma Gorici čije se ime nije saču-valo do danas

149 1394.Zadarski bilježnik, Ar-ticutius de Rivignanus, BII, FIV, fol. 107.

Pagus o. Otok Pag 150 1391., 4. VII. CD XVII, 367.

Potoc pot.Potok, vododerina ili jaruga u blizini "uvale sv. Stjepana" (mož-da uvala Svilno)

150 1391., 4. VII. CD XVII, 367.

Vallis sancti Stephani dr. Stipanska

draga 150 1391., 4. VII. CD XVII, 367.

Magaceno g.o. Gospodarski objekt, skladište za sol u blizini Paškog zaljeva 151 1378., 19. II. CD XV, 346.

Vallis Pagy z. Paški zaljev 151 1378., 19. II. CD XV, 346.

Domaglia ograda lkt.

Nepoznati lokalitet, najvjeroja-tnije negdje na predjelu između Paga i Gorice

152 1382., 16.III.Zadarski bilježnik, Johanus de Casulis, BI, F1/1, fol. 22.

Ecclesia s. Michaelis cr. Crkva sv.

MihovilaNedaleko Gorice, kod Paškog zaljeva 153 1375., 24. II. CD XV, 102


493


Jesero p. Krinac Lokalitet u blizini Paškog za-ljeva 153 1375., 24. II. CD XV, 102

Vallis de Pago z. Paški zaljev 153 1375., 24. II. CD XV, 102Ecclesia sancti Bartolomei cr..; p. Sv. Bartul Crkvica i pašnjak jugoistočno

od Starog Paga 154 1388., 12.X. Raymondus de Modus, B1, F2/1, fol. 319

Ecclesie s. Michaelis cr. Crkva sv.

Mihovila Nedaleko Gorice, kod Paškog zaljeva 155 1376., 26. III. CD XV, 198.

Pagi vallis z. Paški zaljev 155 1376., 26. III. CD XV, 198.

S. Stephani de Pago cr.

Crkva sv. Stjepana u Starom Pagu

156 1394., 9. X. CD XVII, 623.

Pagus o. Otok Pag 157 1398., 6. IV. CD XVIII, 331

Ecclesia sancte Lucie cr.

Crkva sv. Lucije; Po-dlucje

158 1392., 12.VI-II.

Matheus Salassich, B un, F III, fol. 131.

Samet p. Zamet 159 1402., 2.XI.Vennes Bernardi de Firmo, B1, F 2/1, fol. 256.

Pagho o. Otok Pag 160 1381., 24. II. CD XVI, 159.

Pagus o. Otok Pag 161 1385., 21. VIII. CD XVI, 544.

Pagus o. Otok Pag 162 1392., 19. V. CD XVII, 439.Samete p. Zamet 162 1392., 19. V. CD XVII, 439.Pagus n. Pag 163 1388., 24. XI. CD XVII, 174.

Ecclesie s. Marie maioris cr.

Postoje ostatci dviju crkava u Starom Pagu, crkva sv. Marije koja se spominje u prvoj polo-vici 14. Stoljeća i ranokršćanska crkva sv. Marije Stare

164 1394., 18. I. CD XVII, 567.

Pagus n. Stari Pag 164 1394. 18.I. CD XVII, 567.

Ecclesia s. Lucie de Pago cr.

Crkva svete Lucije u Sta-rom Pagu

165 1394. 18.I. CD XVII, 568.

Dignisca Dinjiška 166 1384., 30.V. M.L.Ruić, 1792.,11.Dignisca n. Dinjiška 166 1384., 30.V. M.L.Ruić, 1792.,11.Insule Pagensis o. Otok Pag 167 1398., 18. X. CD XVIII, 381Lon n. Lun 167 1398., 18. X. CD XVIII, 381Noualya n. Novalja 167 1398., 18. X. CD XVIII, 381Pay o. Pag Otok Pag 168 1409., 9. VII. Ljubić, Listine V, 193Pagus o. Otok Pag 169 1396., 24. VI CD XVIII, 132.Paghus n. Stari Pag 170 1399., 21. II. CD XVIII, 425.Pagus o. Otok Pag 171 1399., 21. II. CD XVIII, 426.

Cosijun n. Košljun 172 1413., 23.VII. M.L.Ruić, 1792.,T2, 12.

Ecclesia sancte Marie maioris c.

Crkva sv. Marije stare u Starom Pagu

172 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

Giesa da Santo Tomo cr. Sv. Toma 172 1413., 23.VII. M.L.Ruić, 1792.,T2,

12.

Potoch pot.Potok, jaruga ili vododerina istočno od crkve sv. Marije u Starom Pagu

172 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

Magacenum comunis g.o. Gospodarski objekt, skladište za

sol u blizini Paškog zaljeva 173 1399., 21. II. CD XVIII, 427.


494


Monasterium sancte Margarite

sam.

Benediktin-ski samostan s crkvom sv. Margarite

U Starom Pagu, na brijegu, sje-veroistočno od Zborne crkve, iz 14. stoljeća

173 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

Pagus n. Pag 173 1434., 4. X. Michael q. Johannis, Vol. IV P 83 DAZ

Potoc pot. Potok Potok, jaruga ili vododerina u blizini Paškog zaljeva 173 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

S. Doymus de Ertigh 173 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

S. Franciscus cr.Crkva sv. Frane u Sta-rom Pagu

173 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

Vallis Pagi z. Paški zaljev 173 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

Anchonia lkt. Lokalitet na području Kolana čije se ime nije održalo do danas 174 1433., 5.V.

Zadarski bilježnik, Theodorus de Prandi-no, BIV, F 9, fol. 31,32.

Potoch comunis pot.

Potok, jaruga ili vododerina u blizini Paškog zaljeva i Starog grada Paga

174 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

Potoch Dulcis pot.Potok, jaruga ili vododerina u blizini Paškog zaljeva i Starog grada Paga

174 1399., 21. II. CD XVIII, 427.

Comllo cello lkt. Lokalitet na području Kolana čije se ime nije održalo do danas 175 1433., 5.V.

Zadarski bilježnik, Theodorus de Prandi-no, BIV, F 9, fol. 31,32.

Poulyana n. Povljana 175 1399., 21. II. CD XVIII, 428.Terra vacua arabili or. Oranica u

Povljani 175 1399., 21. II. CD XVIII, 428.

Insula Pagensis o. Pag Otok Pag 176 1396. 24. VI.

Fejér Georgius, Codex Diplomaticvs Hunga-riae. Tomi X. Vol II. str 403.

Prodogna draga lkt. Lokalitet na području Kolana

čije se ime nije održalo do danas 176 1433., 5.V.Zadarski bilježnik, Theodorus de Prandi-no, BIV, F 9, fol. 31,32.

Insula Pagi o. Pag Otok Pag 177 1399. 21. II.

Fejér Georgius, Codex Diplomaticvs Hunga-riae. Tomi X. Vol II. str 740.

Paghum n.. Pag 177 1437., 5. IV. Ljubić, Listine IX, 95Colane n. Kolani 178 1441., 2. III. Ljubić, Listine IX, 137

Monasterium sancte Marga-rite de Pago

sam.

Benediktin-ski samostan s crkvom sv. Margarite

U Starom Pagu, na brijegu, sje-veroistočno od Zborne crkve, iz 14. stoljeća

178 1399., 21. II. Fejer, CD Hungariae, X/II, 1834., 742

Mali Mul pr. Mali Mul Pristanište u Starom Pagu 179 1442., 9.I.Zadarski bilježnici, Johannes de Calcina, B I, F 1/3, fol. 238.

Potoch pot.; jar.

Možda jaruga kojom je za kišna vremena tekao potok. Na tom području postoje i stalni potoci


Potoch communis

jar.; pot. Možda jaruga kojom je za kišna

vremena tekao "općinski potok" 179 1399., 21. II. Fejer, CD Hungariae, X/II, 1834., 742

Potoch Dulcis jar.; pot.

Možda samo jaruga ili dio ja-ruge kojom je tekla kišnica po kišnom vremenu



495


Pagus o. Otok Pag 180 1397., 25. II. CD XVIII, 190

Pagus n. Stari Pag 180 1397., 25. II. CD XVIII, 190Xyr n. Zir 180 1452. Cattastro 26bCamporum Vlassich p. Vlašićko

polje 181 1452. Cattastro, 15b

Blasno lkt. Jugoistočno od Starog grada Paga 1452. Cattastro, fol .25, 25b

Blato liv. Blato U Kolanskom polju 1452. Cattastro, fol . 15.

Bossana p. Bošana Najstarija potvrda ovog topo-nima 1452. Cattastro, fol. 22b.

Cotlaz lkt.Lokalitet sjeverozapadno od grada Paga na području koje se danas naziva Bašaca

1452. Cattastro, fol .1b

Goverack p. Gorevjak Pjeskovita obradiva zemlja na području Crnike 1452. Cattastro, fol .12.

Millaz Ossich p. Milac Osikjugoistočno od Staroga Grada, između sv. Kuzme i Damjana te sv. Bartula

1452. Cattastro, fol. 25b.

Mirina Dra-haga lkt.

Lokalitet čije se ime nije sačuva-lo do danas, a može se smjestiti na područje Staroga grada Paga između crkvica Sv. Kuzme i Damjana na jugoistoku i Sv. Grgura na sjeverozapadu

1452. Cattastro, fol .25

Pechiane n. Pećani 1452. Cattastro, fol. 34. b.

Sestocho p. Žestoko Pašnjak jugozapadno od grada Paga 1452. Cattastro, fol. 22.

Staghene p. Stagne 1452. Cattastro, fol 26bStagne p. Stagne 1452. Cattastro, 33bStagne p. Stagne 1452. Cattastro, 37b

Stanchne lkt. Nepoznati lokalitet, možda Stagne 1452. Cattastro,35b

Sustovaz lkt.

Lokalitet čije se ime nije sačuva-lo do danas, a može se smjestiti na područje između Gorice i Stare Vasi

1452. Cattastro, fol . 1b, 27b.

Dinizcha n. Dinjiška 181 1399., 24. VI. CD XVIII, 460.Paghus n. Stari Pag 181 1399., 24. VI. CD XVIII, 460.Xyr n. Zir 181 1452. Cattastro, 15b

Piscagomilla lkt. Nepoznati lokalitet 182 1423., 1.II.

Zadarski bilježnik, Theodorus de Pran-dino, BII, F 3/9, fol. 304.b.

Privirat paš. Privrat 182 1452. Cattastro, 35b.

Chinexina lkt.Lokalitet u fundusu Posle, kun-finu crkve Sv. Duha čije se ime nije održalo do danas

183 1452. Cattastro, fol . 11b.

Navalie n. Novalja 183 1452. Cattastro, fol . 11b.

Posle lkt. Sv. Duh; Posle

Lokalitet sjeverozapadno od Kolana 183 1452. Cattastro, fol . 11b.

S. Bartolanius cr.; lkt. 183 1426. M.L. Ruić, 1792., L 6-9, str. 94.


496


Concole lkt.Lokalitet u fundusu Posle, kun-finu crkve Sv. Duha čije se ime nije održalo do danas

184 1452. Cattastro, fol . 11b.

Connchulerat lkt.Lokalitet u fundusu Posle, kun-finu crkve Sv. Duha čije se ime nije održalo do danas

184 1452. Cattastro, fol . 12.

Talum m.plić. Tale Morski plićak na području gra-da Paga 184 1412., 14.X. Theodorus de Prandi-

no, B I, F 1/9, fol. 299bLon n. Lun 185 1399., 28. V. CD XVIII, 443.Noualya n. Novalja 185 1399., 28. V. CD XVIII, 443.

Orglie paš.Vjerojatno pašnjak jugoistočno od crkvice Sv. Marije kod Paga; Ime se nije sačuvalo do danas

185 1452. Cattastro, fol . 1b, 27b.

Collane n. Kolan 186 1452. Cattastro, fol . 9.Potok pot. Potočina Jugozapadno od Kolana 186 1452. Cattastro, fol . 9.Strasiche br. Stražica Brdo jugoistočno od Novalje 186 1399., 28. V. CD XVIII, 443.

Budizevac lkt.Lokalitet na području između Kolana i Paga, danas izgubljeno ime

187 1452. Cattastro, fol .21b

Ecclesia sancti Bartolomei cr..; p. Sv. Bartul Crkvica i pašnjak jugoistočno

od Starog Paga 187 1401., 27.VIIVennes Bernardi de Firmo, B1, F 2/1, fol. 235.

Vallis Pagi u. Paški zaljev 187 1401., 27.VIIVennes Bernardi de Firmo, B1, F 2/1, fol. 235.

Xamet p. Zamet 187 1401., 27.VIIVennes Bernardi de Firmo, B1, F 2/1, fol. 235.

Pracuglie paš. Nepoznati lokalitet na području Vlašića 188 1452. Cattastro, fol .35.

Crusseviza lkt. U Vlašićima u uvali Smokvica 189 1452. Cattastro, fol .37.

Jellovac lkt. Lokalitet jugoistočno od Starog Paga, danas nepoznato ime 189 1417.,

17.XII.

Zadarski bilježnik, Theodorus de Prandi-no, BII, FIII, fol. 66.

Barbatus n.; pol. Barbati 190 1452. Cattastro, fol .5Barbatus s. Cristofori

litica; rt

Barbat Sv. Kristofora Na Barbatu 190 1452. Cattastro, fol .5

Barbatus s. Mauri

Barbat Sv. Maura (Cri-kvina)

Na Barbatu 190 1452. Cattastro, fol .5

Dussevagemba h. Popva Gr-bica

Humak u predjelu Šugarove livade zapadno od Kolana 191 1452. Cattastro, fol .9b.

Basse p. Bas Pašnjak sjeverozapadno od Po-vljane 192 1452. Cattastro, fol. 15b, 16

Stagne p. Stagne U Kolanskom polju 193 1452. Cattastro, fol. 10.Stagne p. Stagne U Kolanskom polju 194 1452. Cattastro, fol. 17b.Vodizza p. Vodice 195 1452. Cattastro, fol. 22.b

Ecclesia s. Andree cr.; p. Sv. Jadrić

Srednjevjekovna crkvica sjevero-istočno od Paga, u blizini sola-na, dala je ime obradivoj zemlji i pašnjaku

196 1452. Cattastro, fol. 29.

Rosce p. Razaško Pašnjak sjeveroistočno od Paga 196 1452. Cattastro, fol. 29.Staravaz n. Stara Vas 197 1452. Cattastrol, fol. 34b

Catena p.spr. KatinePješčani sprud na južnom dijelu grada Paga, naziva se još i Pro-sika

198 1447., 5.IV. Johanes de Calcina, B2, F IV/2, fol. 84.


497


Vallis Pagi z. Paški zaljev 198 1447., 5.IV. Johanes de Calcina, B2, F IV/2, fol. 84.

Metajna n. Metajna 199 1452. M.L. Ruić, L 4-5, 33.

Danovac lkt.Danas nepoznati lokalitet, vje-rojatno na području paške kata-starske općine

200 1446., 7.II.Zadarski bilježnik Jo-hannes de Calcina, BII, FIII/VI, fol. 164, 165.

Velika Ograda lkt. Danas nepoznati lokalitet, vjero-jatno u blizini Gorice 201 1446., 7.II.

Zadarski bilježnik Jo-hannes de Calcina, BII, FIII/VI, fol. 164, 165.

Basca Draga kr. Bavča Draga Krčevina na sjevernoj strani brda Strana 202 1433., 23.IX. Statuto Comunicatis

Pagi, 89.

Bosco S. Marie Magdalene š.

Šuma sv. Marije Ma-gdalene

202 1433., 23.IX. Statuta communitatis Pagi, 89.

Zestoco p. Žestoko Pašnjak jugozapadno od grada Paga 202 1433., 23.IX. Statuta communitatis

Pagi, 89.

Zestoco kr. Žestoko 202 1433., 23.IX. Statuto Comunicatis Pagi, 89.

S. Nicolus de Scalniza cr.

Crkva sv. Nikole u Škanici

203 1433., 28.IX. Statuta comunitatis Pagi, str. 93., ms 376.

S. Cherini cr.; p. Sv. Karin Crkva sv. Kvirina pokraj Paga 204 1450., 17. XI. M. L. Ruić, 1779., T 2, 149.

Paghus m. Pag 205 1444., 28. VII.

Atti e memorie della societa dalmata, III-IV, 166

Mandre Grande paš. Mandre 1435., 18.VI. O.Badurina, I., 86.

Ospedal p. Špital Pašnjak jugoistočno od Novalje 1450., 13.IX. O.Badurina, I., 94.

Lono n. Lun 206 1457., 31.XII. O.Badurina, I., 105.

S. Michaelis cr.; p. Mihovilje Pašnjaci, krčevine i uvala sjeve-rozapadno od Novalje 206 1457.,

31.XII. O.Badurina, I., 105.

Cholanus n. Kolan 207 1488. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 16v

Goriza n. Gorica 208 1489., III. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 35v

Ecclesia Sancti Spiriti cr. Crkva Sv.

Duha 209 1489. Spisi bratovština, 55. perf., br. 8.

Glavopolje lkt.Lokalitet u kunfinu crkve Sv. Duha čije se ime nije održalo do danas

209 1489. Spisi bratovština, 55. perf., br. 8.

Zuzel p. Žužel 209 1489. Spisi bratovština, 55. perf., br. 8.

Maon o. Maun 210 1482., 8. III. A. Campolongo, Vol. 6/9 P 27 v DAZ

S. Quirinus cr.; lkt. Sv. Karin 211 1489., 1.I. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 32r

Zaglava lkt. Zaglava 211 1489., 1.I. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 32r

Shome lkt. Na području sv. Fumije 212 1489., 1.I. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 32r

Poulanea n. Povljana 213 1488., 3.VIII. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 23r

Stagne p. Stagne Polje kod Stare Povljane 213 1488., 3.VIII. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 23r


498


Blato bl. Blato Kod Paga 214 1490., 1.VI. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 23v

Goricza n. Gorica 215 1490., 2.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 25v

Ligcha lkt. Nepoznati lokalitet u blizini naselja Gorica 215 1490., 2.VII. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 25v

Brusel p. Brusel 216 1492., 1.IV. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 30v

Pechina in Draga lkt. Nepoznati lokalitet 217 1493. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 29r

Goriza n. Gorica 218 1488., 6.IX. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 24r

Vallis Pagi z. Paški zaljev 219 1488., 6.X. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 26r

Verbcich n. Vrčići 220 1492., 2. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 16/2

Babinatz lkt. Nepoznati lokalitet 221 1492., 2. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 16v

Changerich krč.; paš. Kanjarić 222 1492., 2. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 16v

Vallis Pagi z. Paški zaljev 222 1492., 2. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 16v

Babaç rat p. Babino 223 1492., 2.IX. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 8r

Goriza n. Gorica 224 1493., 1.III. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 9v

Portas minores g.o. Mala vrata u Pagu 225 1493., 2. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 2v

Zalasge lkt. Nepoznati lokalitet na području Povljane 226 1494., 1. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 38v

Changerich kr., paš. Kanjarić 227 1490., 6.II. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 16v

Gilouiza lkt. Nepoznati lokalitet na području Vlašića 228 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 24r

Garbine p. Grbina Lokalitet u Povljanskom polju 229 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 25r

Plano Poulanee p. Povljansko polje 229 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 25r

Poulanea n. Povljana 229 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 24r

Schamegnach lkt. Nepoznati lokalitet u Povljan-skom polju 230 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 24r

Babe lkt. Babe Na sjevernom dijelu brda Prutna 231 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 24v

Prutno br. Prutna 231 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 24v

Draziça lkt. Lokalitet na južnom dijelu brda Prutna 232 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 24v

Gaglusse lkt Nepoznati lokalitet u Povljan-skom polju 233 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 24v

Plano Poulanee p. Povljansko polje 234 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 24vPlano de Vlasich p. Vlašićko

polje 235 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 25r

Podlusgie p. Lug 235 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 25r


499


Planus Poulanee p. Povaljsko

polje 236 1492., 4.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 25r

Bas p. Bas Pašnjak sjeverozapadno od Po-vljane 237 1491., 6.XI. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 4v

Laszi krč. Laz Krčevina sjeverozapadno od Povljane 237 1491., 6.XI. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 4v

Cangerich krč. Kanjarić Krčevina jugoistočno od grada Paga 238 1493., 3. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 10r

Plano Poulanee p. Povljansko Polje 239 1493., 3.II. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 3r

Plano Poulanee p. Povljansko Polje 240 1493., 3.II. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 3v

Muruiza p. Murvica 241 1489., 8. III. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 35v

Dignischa n. Dinjiška 242 1492., 5.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 16/2

Gradaç paš.; grn Gradac Gradina i pašnjaci oko nje, jugo-

zapadno od grada Paga 243 1492., 5.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 17r

Plano Poulanee p. Povljansko polje 243 1492., 5.III. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 25v

S. Elena cr. Sv. Jelena Kod Paga 243 1492., 5.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 17r

Garbine lkt. Grbine Lokalitet na području Povljane 244 1492., 5.III. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 25v

Plano de Vllasich p. Vlašićko

polje 245 1492., 5.III. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 25v

Poduarsgie lkt. Lokalitet u Vlašićkom polju 245 1492., 5.III. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 25v

Mutinicaç lkt. Nepoznati lokalitet, možda na području Povljane 246 1491., 6.XI. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 4v

Changerich kr., paš. Kanjarić 247 1488., 10.VI-

II.Petrus de Pago, B1, F I, fol. 23r

Noualia n. Novalja 248 1488., 10.X. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 26v

Slatina paš. Slatina Pašnjak i krčevina blizu Kolana 249 1488., 10.X. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 27r

Zuzel p. Žužel 249 1488., 10.X. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 27r

Lassi krč. Paljeni laz Krčevina u pašnjaku Turnić 250 1491., 8.XII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 10v

Turnac paš. Turnić Pašnjak jugozapadno od Vrčića 250 1491., 8.XII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 10v

Podocclage lkt.Lokalitet Podoklage u kunfinu sv. Križa, danas više nema tog imena

251 1491., 8.XII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 10v

Rudine n. Rudine Dio naselja Stara Vas 251 1491., 8.XII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 10v

Puntadura p. Puntadura U Novaljskom polju 252 1491., 8.XII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 10v

Studeno p. Studeno Polje u Paškom zaljevu 253 1493., 6.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 4v

Dolaz p. Možda Dolac kod Starog Paga 254 1489., 11.VI. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 42v

Osgliach lkt.Nepoznati lokalitet na području Stare Vasi i kunfina crkve Sv. Križa

255 1492., 8.VII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 50r


500


Stara Uas n. Stara vas 255 1492., 8.VII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 50r

Mocerisinocha lkt.Lokalitet između Vrčića i Stare Vasi u kunfinu crkve Svetog Križa

256 1492., 8.VII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 50v

Verbcicum n. Vrčići 256 1492., 8.VII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 50v

Lugh p. Lug 257 1493., 7.III. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 9v

Plano Vllasich p. Vlašićko polje 257 1493., 7.III. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 9v

Velli iz. Veli Izvor na području Starog Paga 258 1493., 1.VII. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 21v

Zalasge lkt. Nepoznati lokalitet na području Starog Paga 258 1493., 7. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 20v

Goriza n. Gorica 259 1489., 12.V. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 40r

Ofcinincha krč.; paš. Danas Bocinica 260 1489., 12.V. Petrus de Pago, B1, F I,

fol. 40r

Schirlataz p. Škrlatac Lokalitet jugoistočno od grada Paga 261 1489., 12.V. Petrus de Pago, B1, F I,

fol. 40r

Studeno p. Studeno Polje u Paškom zaljevu 262 1489., 12.V. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 40r

Ograda p. Ograda Postoji ograda kod Vlašića 263 1492., 9.VIII. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 5r

Plano Poulanee p. Povljansko polje 263 1492., 9.VIII. Petrus de Pago, B1, F

IV, fol. 5r

Stagne p. Stagne 263 1492., 9.VIII. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 5r

Dinar lkt.Lokalitet čije se ime nije sačuvao do danas, a koji možemo smje-stiti sjeverozapadno od Gorice

264 1492., 9.VIII. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 5v

Goriza n. Gorica 264 1492., 9.VIII. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 5v

S. Antonius cr. 265 1495., 7.VIII. O.Badurina, I., 120.

Collane n. Kolan 266 1488., 14.XII.

Petrus de Pago, B1, F I, fol. 30v

Duzeua Gerba h. Popova Gr-bica

Humak u predjelu Šugarove livade zapadno od Kolana 266 1488.,

14.XII.Petrus de Pago, B1, F I, fol. 30v

S. Lucas cr. Sv. Luka Kod Kolana 266 1488., 14.XII.

Petrus de Pago, B1, F I, fol. 30v

Loquiza paš. Lokvica Jugozapadno od sela Smokvica 267 1491., 11.XII.

Petrus de Pago, B1, F III, fol. 12r

Susuraz n. Sućurac Selo Sućurac-Smokvica, nalazi se jugozapadno od Vlašića 267 1491.,

11.XII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 12r

Vullasich n. Vlašići 268 1491., 11.XII.

Petrus de Pago, B1, F III, fol. 12/1

Barbatus n. Barbati 269 1488., 15.VI. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 20r

Biline lkt. Nepoznati lokalitet kod Barbata 269 1488., 15.VI. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 20r

Ricica u.; br. RičicaDanas to ime nose uvala, plaža i kameniti brežuljak jugoistočno od Metajne

269 1488., 15.VI. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 20r

Dignicha n. Dinjiška 270 1489., 15.VI. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 1r


501


Dignicha n. Dinjiška 270 1489., 15.VI. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 1r

Dolaz p. Dolac u kunfinu crkve Sv. Jurja 271 1489., 15.VI. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 1r

Prosicha p.spr. Prosika Pješčani sprud na južnom dijelu grada Paga 272 1490., 14.VII. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 25v

Chnez Stan lkt. Nepoznati lokalitet na području Paškog zaljeva 273 1490., 14.VII. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 26v

Barbatus n. Barbati 274 1489., 15.VI-II.

Petrus de Pago, B1, F II, fol. 6v

Muruiza p. Murvica 275 1489., 15.VI-II.

Petrus de Pago, B1, F II, fol. 7r

Slatina paš. Slatina Pašnjak i krčevina blizu Kolana 276 1490., 14.II. Petrus de Pago, B1, F II, fol.16v

Colane n. Kolan 277 1495., 10.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 42v

Duseua Draga lkt. Nepoznati lokalitet kod Kolana 277 1494., 10.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 42v

Pechiane n. Pećani 278 1494., 10.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 42v

Logia Novalee trg Loža Središnji trg u Novalji 279 1497., 8.VII. O.Badurina, I., 120.

Blatçe lkt.

Možda Blaca u uvali Zrče; riječ je o plitkoj kaljuži koja je uskim kanalom spojena s morem; u dokumentu se spominje mlin

280 1489., 16.V. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 40v

Vodice p. Vodice 281 1492., 13.I. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 13/1

Vlasich n. Vlašići 282 1488., 18.VII. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 22r

Muruiza p. Murvica Sjeveroistočno od grada Paga 283 1490., 17.XII.

Petrus de Pago, B1, F II, fol 33r

Cernicha p. Crnika Polje u blizini Kolana 284 1493., 14.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 26r

Rusinaz lkt. Rusinac 284 1493., 14.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 26r

S. Marcus cr. Sv. Marko Kod Kolana, na području Cr-nike 284 1493., 14.IX. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 26r

Barbatus n. Barbati 285 1488.¸ 21.I. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 17v

S. Christoforus cr. Crkva Sv. Kristofora

Crkva potječe iz druge polovi-ce 14. st., a nalazi se na Punti Barbata

285 1488.¸ 21.I. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 17v

Chanci lkt. Hunjci 286 1490., 19.II. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 20r

Digniccha n. Dinjiška 287 1490., 20.I. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 15r

Stara Uas n. Stara Vas 287 1490., 20.I. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 15r

Slatina paš. Slatina Pašnjak i krčevina blizu Kolana 288 1489., 21.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 4r

Digniccha n. Dinjiška 289 1490., 21.IX. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 30r

Podchum lkt. Podhum Brdo Humić nalazi se između naselja Vrčića i Stare Vasi 289 1490., 21.IX. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 30r

Slatina paš. Slatina Pašnjak i krčevina blizu Kolana 290 1489., 22.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 4r


502


Gomilla p. Nepoznati lokalitet, prema vrelu nalazi se u Vlašićkom polju 291 1492., 19.VII. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 45vPlano de Vlasich p. Vlašićko

polje 291 1492., 19.VII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 45v

Verbcich n. Vrčići 292 1493., 18.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 26v

Planus Poulane p. Povaljsko polje 293 1494., 17.I. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 39v

Zaglusghie lkt. Nepoznati lokalitet u Povalj-skom polju 293 1494., 17.I. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 39v

Goriza n. Gorica 294 1491., 21.VI-II.

Petrus de Pago, B1, F II, fol. 34v

Cachognincha lkt. Nepoznati lokalitet, prema vrelu u blizini Mrta 295 1491., 21.IX. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 1r

Mert paš. Mrt 295 1491., 21.IX. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 1r

Priurat paš. Privrat 295 1491., 21.IX. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 1r

Vlasich n. Vlašići 295 1491., 21.IX. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 1r

Dignischa n. Dinjiška 296 1493., 19.XII.

Petrus de Pago, B1, F V, fol. 37r

Osicischie lkt. Nepoznati lokalitet kod Dinjiške 296 1493., 19.XII.

Petrus de Pago, B1, F V, fol. 37r

Podgramacni-cum grd. Gramačnik 296 1493.,

19.XII.Petrus de Pago, B1, F V, fol. 37r

Gradaz paš.; grn Gradac Vjerojatno Gradac jugozapadno

od grada Paga 297 1489., 24.II. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 35r

Plana Vlasich p. Vlašićko polje 298 1489., 24.II. Petrus de Pago, B1, F I,

fol. 35r

Dignicha n. Dinjiška 299 1489., 24.V. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 41v

Stara Uas n. Stara Vas 299 1489., 24.V. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 41v

Colane n. Kolan 300 1489., 24.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 1v

S. Lucas cr. Sv.Luka Kod Kolana 300 1489., 24.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 1v

Goriza n. Gorica 301 1489., 24.VI. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 2r

Changerich paš. Kanjarić 302 1492., 21.VI. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 45r

Ecclesia s. Stephani in Changerich

cr.; krč.

Stipanska Draga

Krčevina u kojoj se nalaze ostat-ci srednjovjekovne crkvice Sv. Stjepana

302 1492., 21.VI. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 45r

Barbatus n. Barbati 303 1488., 26.IX. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 25r

Cholane n. Kolan 304 1489., 25.I. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 33r

Cherseuagnac lkt. Nepoznati lokalitet na području Povljane 306 1490., 24.VI. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 24r

Vertine p. Vrtline 306 1490., 24.VI. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 24r

Stagne p. Stagne Polje u Vlašićkom polju 307 1490., 24.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 24v


503


Vallis Vllasich u. Vlašićka uvala 307 1490., 24.VII. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 24v

Muruiza p. Murvica Sjeverno od Paga 308 1490., 24.X. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 31r

Prachuglie lkt. Nepoznati lokalitet na području Vlašića 309 1492., 22.V. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 40v

Magazen g.o. Skladište soli u blizini Starog Paga 310 1508., 7. I. Gunjača, Repertorium,

323

Terra Vecchia lkt.Lokalitet na kojem se nalazi skladište soli. U blizini Staroga Paga.

310 1508., 7. I. Gunjača, Repertorium, 323

S. Georgius cr. Crkva Sv. Jurja 311 1489., 26.I. Petrus de Pago, B1, F I,

fol. 33r

S. Crucis lkt. Križine 312 1490., 25.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 27r

Verbcicum n. Vrčići 312 1490., 25.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 27r

Collane n. Kolan 313 1489., 26.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 4v

Duzeua Gerba h. Popova Gr-bica

Humak u predjelu Šugarove livade zapadno od Kolana 313 1489., 26.VII. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 4v

S. Lucas cr. Sv. Luka Kod Kolana 313 1489., 26.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 4v

Gorizaz n. Gorica 314 1489., 26.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 4v

Vulasina Laz lkt. Nepoznati lokalitet u blizini Gorice 314 1489., 26.VII. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 4v

Cholane n. Kolan 315 1489., 26.X. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 8r

Duseva Gerba h.Duseva Ger-ba, Popova Grbica

Humak u predjelu Šugarove livade zapadno od Kolana 315 1489., 26.X. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 8r

Pechiane n. Pećani Jugoistočno od sela Stara Vas nalaze se ostatci kamenih kuća 316 1489., 26.IX. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 8r

Potoch pot. Foše Potok kod sela Stara Vas 316 1489., 26.X. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 8r

Fumorouaz lkt. Fumorovac 317 1492., 23.VII. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 52r

Pechiane n. Pećani 318 1493., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 27r

Loquiza paš. Lokvica Jugozapadno od sela Smokvica 319 1490., 26.VI. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 25r

Susuraz n. Sućurac Danas ovo selo nosi ime Smo-kvica 319 1490., 26.VI. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 25r

Vullasich n. Vlašići 320 1491., 25.IX. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 2/1

Mirosich p.; izv. Mirožić Polje i izvor vode zapadno od Paga 321 1492., 24.VI. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 46v

Petrignaç p. Petrinci U Vlašićkom polju 322 1491., 25.IX. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 1v

Stagne p. Stagna Polje u Vlašićkom polju 322 1491., 25.IX. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 1v

Loqua lok. LokvickoPrema vrelu polje Mirožić nalazi se zapadno od lokaliteta Loqua. Riječ je o lokvi Lokvicko

323 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 43r


504


Mirosich p.; izv. Mirožić Polje i izvor vode zapadno od Paga 323 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 43r

Potoch pot. Mlinica

Prema vrelu polje Mirožić nalazi se sjeverno od lokaliteta Potoch. Riječ je o dijelu Paga Mlinici. Ime potječe od mlina na potoku koji je nekoć tekao onuda

323 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 43r

Bergugno dolaz d. Brganjadolac Kod Kolana 324 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 42v

Butouaz p. Butovac Obradiva zemlja u Kolanskom polju 325 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F

V, fol. 42v

Digniccha n. Dinjiška 326 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 42v

Cernicha p. Crnika Kod Kolana 327 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 43r

Chupella lkt. Nepoznati lokalitet 328 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 43r

Stagne p. Stagne Polje kod Kolana 328 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 43r

Colane n. Kolan 329 1494., 22.IX. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 43r

Pouiana n. Povljana 330 1489., 25. 3. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 35v

Changtach krč.; paš. Kanjarić 331 1492., 25.VI. Petrus de Pago, B1, F

III, fol 48r

Muruiza lkt. Murvica Blizu Paga 332 1492., 25.VI. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 47v

Fumorouaz cr.; vinCrkva Sv. Fumije, Fu-morovac

333 1492., 25.VII. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 1v

Breschie p. Brešće Polje kod crkvice Sv. Fumije 334 1495., 22.VI-II.

Petrus de Pago, B1, F V, fol. 41v

Changerich krč.; paš. Kanjarić 335 1495., 22.VI-

II.Petrus de Pago, B1, F V, fol. 41v

Pago o. Pag Otok Pag 336 1508., 10. I. Gunjača, Repertorium, 319

Sutescha sut. Suteska Usjek u blizini Kolana 337 1488., 30.XI. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 29r

Barbatus n. Barbart 338 1489., 29.IX. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 6v

Collane n. Kolan 339 1489., 29.IX. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 7v

Duzeua Gerba h.Duseva Ger-ba, Popova Grbica

Humak u predjelu Šugarove livade zapadno od Kolana 339 1489., 29.IX. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 7v

S. Lucas cr. Sv. Luka Kod Kolana 339 1489., 29.IX. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 7v

Stagne p. Stagne Polje kod Kolana 339 1489., 29.IX. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 7v

Mirosich p.; izv. Mirožić Polje i izvor vode zapadno od Paga 340 1489., 29.IX. Petrus de Pago, B1, F

II, fol. 7v

Vitouac lkt. Vitovac Danas nepostojeće ime za zemlju jugozapadno od Starog Paga 400 1492., 26.I. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 15r

Rosci p. Razaško Pašnjak sjeveroistočno od Paga 401 1491., 27.XI. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 8r


505


Barbatus n. Barbati 402 1491., 27.XI.

Petrus de Pago, B1, F III, fol. 8v; Navodi se dokument iz 1482., 28.X.

Muruiza p. Murvica Sjeverozapadno od grada Paga 403 1488., 31.III. Petrus de Pago, B1, F I, fol. 18v

Zuzel p. Žužel Obradiva zemlja sjeverozapadno od Kolana 404 1488., 31.III. Petrus de Pago, B1, F I,

Fol. 18v

Muruiza p. Murvica 405 1489., 30.VI-II.

Petrus de Pago, B1, F II, fol. 7r

Brusel p. Brusel 406 1491., 28.IX. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 2/2

Blato lkt. Nepoznati lokalitet 407 1493., 26.II. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 8v

Parbat pol. Barbati 407 1493., 26.II. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 8v

Busane p. Bošana 408 1489., 31.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 4v

Naualia n. Novalja 409 1489., 31.VII. Petrus de Pago, B1, F II, fol. 5v

Chouacisci lkt. Nepoznati lokalitet u kunfinu Sv. Mihaela 410 1491., 29.XI. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 9r

Beluidir n. Belveder 411 1492., 28.VII. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 2v

Changerih lkt. Kanjarić 411 1492., 28.VII. Petrus de Pago, B1, F IV, fol. 2v

Cathine p.spr. Katine Trakt uz more u Pagu 412 1493., 27.II. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 8v

Chatine lkt. Katine U Pagu 412 1493., 27.II. Petrus de Pago, B1, F V, fol. 8v

Barbatus n. Barbati 413 1492., 29.I. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 15v

Puzeuich lkt. Nepoznati lokalitet kod Barbata 413 1492., 29.I. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 15v

Gomilla p. Gomila Blizu Vrčića 414 1492., 29.VI. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 48v

Stagne lkt.. Nepoznati lokalitet kod Dinjiške 414 1492., 29.VI. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 48v

Verbcich n. Vrčići 414 1492., 29.VI. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 48v

Dinicgibrod lkt. Lokalitet u blizini sv. Fumije 415 1491., 30.X. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 5r

Digniccha n. Dinjiška 416 1492., 30.IV. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 34./2

S. Bartholo-meus cr.; n. Sv. Bartul 416 1492., 30.IV. Petrus de Pago, B1, F

III, fol. 34./2

Dignicha n. Dinjiška 417 1492., 30.IV. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 34r

Stara Uas n. Stara Vas 417 1492., 30.IV. Petrus de Pago, B1, F III, fol. 34r

Slatina paš. Slatina Pašnjak i krčevina blizu Kolana 418 1493., 31.VI-II.


Stomorigine paš. Stomorica Između Kolana i Novalje 418 1493., 31.VI-II.


Pago o. Pag Otok Pag 419 1503., 24. VI. Gunjača, Repertorium, 277


506


Pago n. Pag 420 1508., 22. IV. Gunjača, Repertorium, 271

Pago n. Pag 421 1509., 22. III. Gunjača, Repertorium, 293

Cattena p.spr. u Pagu 422 1509., 29. VIII.

Gunjača, Repertorium, 314

Pago n. Pag 423 1509., 29. VIII.

Gunjača, Repertorium, 314

Pecchiane n. Pećani 424 1518., 20.IV. Spisi bratovština, DAZ, svež. 55, dok. 9.

Magazeno g.o. Kod Paga 425 1512., 30. V. Gunjača, Repertorium, 287

Terra vecchia lkt. Lokalitet u blizini Paškog za-ljeva 425 1512., 30. V. Gunjača, Repertorium,

287

Valle di Pago z. Paški zaljev 425 1512., 30. V. Gunjača, Repertorium, 287

Mandrije paš. Mandre 426 1540., 19.XI. O.Badurina, I., 129.Prosori paš. Prozor Na području Zaglave 426 1540., 19.XI. O.Badurina, I., 129.

Gemini paš. Imalj Pašnjaci i krčevine na području Luna 427 1538., 22.VI. O.Badurina, I., 129.

Mandre paš. Mandre 428 1540., 30.V. O.Badurina, I., 129.Novalja n. Novalja 428 1540., 30.V. O.Badurina, I., 129.

Zaglava lkt.; vis. Zaglav 428 1540., 30.V. O.Badurina, I., 129.

Cissa o. Otok Pag 429 1666.Ivan Lučić Lucius, De regno Dalmatiae et Croatiae, 313.

Pagus o. Otok Pag 429 1666.Ivan Lučić Lucius, De regno Dalmatiae et Croatiae, 313.

Barbatus s. Barbat Na Pagu 431 1420., 14. XI. Ljubić, Listine VIII, 56


507

Tablica citata

Citat Bilj.

Insulae eius sinus cum oppidis praeter supra significatus Absortium, Arva, Crexi, Gissa, Portunata…1 1Insulae parvae sunt Dalmatiae subiacentes Beneventum usque frequentes plurimaeque, … reliquae vero habitatoribus vacuae desertas urbes habent… Scerda, Aloep, Scirdacissa…2 2

... Insulam in nostro dalmatico mari sitam que uocatur Mauni ...3 3Nos denique Kessensis communitas quia deo et monasterio sancti Michaelis de Sansigo.. 4 4… Kissam suis cum pertinentiis, tantum retinentes de iure suo paucas uillas Pagi: Pecani, Murowlani, Wlasiçi quas…5 5

assentimus et quantum ad nos pertinet confirmamus Arbensi ecclesie suas parochias:... Cissam suis cum terminis,…6 6

concedimus tibi Rogerio filio comitis Jadere castrum Kesse cum omnibus suis habentiis et pertinentiis intuset foris usque ad campum lonis, quod est versus Arbes7 7

quod quidem castrum (=Kesse) positum est in insula Pagi ...8 8incipiendo a columpnis Canuli et Bar ...um ab introitu ve... Pagum, sui comitatus scilicet Kesse fore asseberat9 9

… statuentes, ut iam dicta sancti Crisogoni ecclesia prephatam Mauni insulam cum cunctis pascuis et omnibus, que in ea sunt, perpetuis temporibus habeat ...10 10

Testificamus ... quod insula Loni cum tota Navalia est retenta per Arbenses…11 11...scimus, quod Arbenses habuerunt et tenuerunt insulam Loni et Novalia …12 12Testificamus nos quidem Vgrinus et Volcossius judices de Pago, quia in veritate scimus, quod Arbenseshabuerunt et tenuerunt insulam Loni et Navalia… 13

Nouiter nos audiuisse ambasiatam vestram per dominum episcopum Traguriensem… super facto quod habetis cum Pagensibus de possessione ville Nouallie et animalium13 14

In quibus hec propriis duximus exprimenda vocabulis: ... ecclesiam sancti Georgii cum tota insula Mauni et piscationes omnes pertinentes,…14 15

de totot hoc qoud tu nobis dare et solvere debuisti, usque nunc pro castro Kessae annuatim a modo igitur in antea inde semper securus erquietus permaneas.15 16

Uenecie dux concessit domino comiti Rogerio castrum Kesse cum omnibus suis pertinenciis 17insula ilia que uocatur Skerda, que est posita in capite insule Maonis, erat de iure pertinentie iam dicti castri Kesse.16 18

1 Zemljopis staroga svijeta, Plinija Starijeg, u trećoj knjizi, u 21. poglavlju nabraja liburnske otoke i gradove. Gotovo sva izdanja (Farlati, Detlefsen, Zehnacker) bilježe lik Gissa, a po svemu sudeći riječ je o oppidumu po imenu Cissa.2 Toponomastički oblik Cissa javlja se u djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom), jednome od najvažnijih srednjovjekovnih vrela za hrvatsku povijest, napisanoga iz pera bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta. U dvadeset i devetome poglavlju o Dalmaciji pisac spominje nekoliko otoka, među kojima Skirdu (otočić Škrda) i Kissu (vjerojatno cijeli otok Pag) nadjenuvši im zajedničko ime Scirdacissa. 3 Isprava kojom kralj Petar Krešimir IV. daruje samostanu svetog Krševana otok Maun nalazi se u zborniku privilegija istoga samostana. Postoji i prijepis iz 13. stoljeća koji se čuva u zadarskom arhivu.4 Ovaj autentični prijepis datiran je u početak 14. stoljeća, a načinjen je pak prema prijepisu iz 1291. godine. Original potječe iz 11. stoljeća. Riječ je o darovnici kojom paška općina daruje samostan sv. Mihovila. Ovaj dokument objavio je i Farlatti u petoj knjizi Ilyricum sacrum, 229, te Ivan Lučić u De regno… , III, c. 12, 142.5 Riječ je gotovo sigurno o falsifikatu, kao i Kolomanova isprava iz 1111. (Šišić, Priručnik…, 631–637; Klaić, Povijest… ; Rački, Rad 35); Isprava ne spominje svjedoke, Krešimirovo ime predstavlja tek sigla C, što je osamljen slučaj, pismo ne odgovara listinama iz doba narodnih vladara, a i prema vanjskom izgledu jasno je da je mnogo mlađa. Najvjerojatnije su oba falsifikata načinjena 1367. kada ih je potvrdio kralj Ludovik.6 Falsifikat koji je načinjen 1367. godine, kao i navodna isprava Petra Krešimira IV. Ovom je potvrdom rapska biskupija pokušala povećati svoje granice.7 Najstarija potvrda za Lun.8 Darovnica mletačkoga dužda sinu zadarskoga kneza Rogeriju Maurocenu.9 Isprava o rješavanju sukoba između rapske općine i paškog kneza Rogera.10 Zadrani (nakon slavne pobjede nad Mlečanima) samostanu svetog Krševana vraćaju otok Maun, pozivajući se na darovnicu Petra Krešimira IV.11 Dvije svjedodžbe o pripadnosti Luna i Novalje na otoku Pagu rapskoj knežiji. Jedna je napisana u travnju, a druga u svibnju 1199. godine.12 Insula Loni ime je za sjeverni dio otoka Paga (Lun, Novalja i Caska) koji se koristi u dokumentima rapske komune nakon što joj je taj dio otoka prepustila zadarska komuna.13 Najstarija potvrda toponima Novalja. Ujedno i najstariji spomen spora između rapske i paške općine glede sela Novalje i ispaše stoke na tom djelu otoka.14 Papa Celestin III potvrđuje prava i posjede samostanu sv. Krševana u Zadru.15 Mletački dužd Dandolo oprašta osorskom knezu Rogeriju Maurocenu daće za utvrdu Kessa.16 Zadranin Bolješa svjedoči u Mlecima da je utvrdu Casku razorio herceg Andrija. Godine 1212. ponovno se spominje kao Kessa Ueterana, odnosno Stara Kessa.


508

Citat Bilj.

… et habuerunt alii comites et omnes redditus et honorificentias quas habere solebant de insula Pagi etinsuper Scherdam insulam…17 19

... de insula Pagi… 20insulam Mauni, terram de Berda... Confirmamus ...18 21ostendentes unum priuilegium continens in feudum eis concessum castrum Chissae cum suis pertinentiis ...19 22

…de facto litis et controuersie Nauallie inter eos… 23Testificamur nos siquidem Cresigna et Strascen Pagenses…, quod saline de Naualla cum ipsa terra Naualle semper fuerunt de comunitate Arbensi ...20 24

… comes Rugerius et filii sui habuerunt, tenuerunt et possederunt Kessam et castrum Diuini cum totaNaualia. 25

omnia iura et raciones quas ipsa habet in Kessa Ueterana .. Concedit...21 26Convenerunt ... pro querimonia, que vertebatur inter eos de sale de salinis de Novalia22 27Et audiuimus a nostris predecessoribus, quod Arbenses semper suprascriptam Naualliam ad suum usum habuerant et tenuerant pro suo uelle. 28

Rogerius et Leonardus filii quondam Petri Mauroceni comitis Absarensis renuntiant comiti Arbi castrumKesse et Novaliam.23 29

Cum dominus Nicholaus Simiteculo dei gracia abbas monasterii sancti Grisogoni de Jadra petere[t] cum instancia a domino Angelo Mauroceno comite Jadrensi insulam Mauni, ...24 30

Pro controversia que uertitur ... Super insulam Mauni ...25 31De progenie Dognanis, domo Branicii, sunt nobiles: Blasius de Chisa, Rabaldus nepos Branicii, ...26 32dono tibi sex meas salinas positas in insula Pagi ad Muruillam in ualle iuxta salinas domini (S)augadeo ...27 33

et dictas triginta nouem libras et ducentas libras minus vna libra expendi nomine meo in bestiis de Pago 34ipsaque vrbs Pagi vocata ac ciues et habitores eius hinc iugiter et in sempiternum sint et esse debeant solummodo regalis celsitudinis iurisdiccioni ... Obedientes et subiecti, ...28 35

vendo ... Vnam meam domum in Pago edificatam assidibus et lignamine cum sua (curia et) loco, cui deborea est via publica, 36

Item totam meam medietatem sex salinarum, quas habeo in valle Pagy indiuisas cum predicto Stephano cognato meo, quibus de borea, trauersa et quirina est pothoch et de austro sunt saline Cipriani 37

tunc tertia pars salinarum de Pago que sunt in Vulascigi, videlicet ex trauersa, septem saline cum omnibus ptallis suis quod est uersus illis salinis usque ad fusatum… terre de confinio arci de Jadra et cum vaccis dePago

38

3940

Item unam vineam cum terris et orto et domo sitam in insula Pagi ad s. Femiam ... Item vineam unam positam in eadem insula in contrata Mirene uodde, de trasuersa… 41

Item totam partem suam terrarum de Slatina sibi pertinentem ... Item terram unam sitam in eadem insula Pagi ad punctam ubi uocatur Belueder 42

... Feateor ... Quoniam uendo ... Unam meam uineam maceriis congiratam, positam in insula Pagi de dua ultra dimidium gonayum, sitam prope sanctum Matheum: de austro iuxta uineam condam Uolcinne Miserouig ... De trauersa domos ciuitatis Pagi ...

43

17 Zadarski izaslanici predlažu uvjete svoje komune mletačkome vijeću.18 Papa Inocent III. stavlja posjede samostana sv. Krševana pod zaštitu sv. Petra.19 Mletački dužd Petar Ziani potvrđuje nasljednicima Rogerija Maurocena posjede na Pagu.20 Pažani Kresinja i Strašen svjedoče o vlasništvu nad novaljskim solanama.21 Osorska kneginja Darija obećaje Rabljanima da će im prenijeti svoja prava na stari grad Casku, ukoliko oni učine svojim knezom njezina sina Roberta.22 Riječ je o nagodbi između paškog kneza Rogerija i rapske općine o pitanju soli iz paških solana.23 Zadarski knezovi odriču Rabu vlast nad Caskom i Novaljom.24 Zadarski knez Maurocen daje samostanu sv. Krševana otok Maun.25 Zadarski knez Petar odriče se pretenzija na otok Maun.26 Popis Krčkih plemića.27 Crne Karbonov poklanja udovici Ivana Ragna šest solana na otoku Pagu.28 Ugarsko-hrvatski kralj Bela daje povlastice gradu Pagu.


509

29 Ovim dokumentom kojim su određene granice posjeda dviju općina, paške i rapske, 1292. godine završen je dugogodišnji spor. Kod određivanja granica korištena je jedna rupa kao oznaka. Međutim, kako su postojale dvije rupe, ispitivanjem svjedoka morala se ponovno utvrđivati linija razgraničenja. 30 Uređivanje međa između zadarskih i rapskih posjeda na otoku Pagu.31 Najstariji spomen Dinjiške.

Citat Bilj.

quelli da Pago dixeno un forame mostrato per loro esser quello et dato per confin e forzase prouarlo inquesta forma, e dixeno quello esser nominato profundo… 44

Taxese le altre raxon e dela strada e dali tereni de Matafari delle muraglie antige e giexa de Santa Mauritia… 45

… posita in insula Pagi ad Bruselli… uineam posite in eadem insula ad Gradiç… uinee posite ad Goriça 46… terra mea, posita in insula Pagi ad Budina Draga eundo Casluni… de quirina iuxta terram Bratce… 47… questiones et contentiones extitissent occasione confinium et iurium insule Pagi et partibus Noualieatque Chysse… 48

… positas in valle Pagi: ex borea iuxta salinas Crencig de Pago, et ex quirina iuxta salinas Radogosti de Pago, et ex austro iuxta Potoc… 49

... Quoniam uendo ... Gonayum unum comunis de terra mea, posita in Pago ... Insula ad Polci ... 50

... Uendo tibi ... Dimidium gonayum comunis de terra mea pastinata et non pastinata, posita in insula Pagi ad Muresciçha ... 51

… decem millia homines venerunt Pagum, et multa incendia, derubationes, et decolationes fecerunt incipiendo a parte australi Sanctorum Cosma et Damiani, et parte quirinali Sancti Ambrosij, et a parte transversali Sancti Jacobi, et a parte occidentali Sancti Martini, et a parte septentrionis Sancta Crucis…

52

tamen petebant tantum totum locum et Noualiam cum suis pertinentiis et totam Chissam et castrum Noualie totum cum suis pertinentiis vsque ad illos antiquos muros, qui dicuntur sancta Mauricia ... dixerunt, quod licet confinia comunis Arbensis se extenderent usque ad quandam columnam lapideam…recto tramite usque ad mare uersus quirinam et deinde etiam ab ipsis muris sancte Mauricie recto tramite vsque ad quoddam foramen vocatum sclauonice Nyza yama, ... et tandem petebant totum Lonum et totam Noualiam et totam insulam, ... et iuribus in insula Pagi et partibus Naualie atque Chisse29

53

54555657

... Quatuor salinas meas positas in valle Pagi ..., ab austro est potoch, 58… de terra non pastinata et pastinata positum in insula Pagi Na Sdrilç 59

60... Unum gonayum de terra mea, posita Na Gorici in insula Pagi ... 61… posita in insula Pagi Na Copel… 62... Fateor ... quoniam uendo ... gonayum unum de uinea mea posita in insula Pagi Na Copel: de quirina possidet Uolcinna Chudo, et de borea Iuannus Muchan et uinea sancti Mauri, et de trauersa iuxta uiam publicam ...

63

Fateor ... Quomodo vendo ... Totam vnam mea(m domum co)opertam de tabulis, positam in Pago in platea cum loco sibi pertinente domum condam Desislaui Tupsa,… 64

…in Neualia in loco qui dicitur Strasice… breuiter concludendo, quod totum Lonum et tota Neualia cum toto campo et totum Saglauum et tota insula quanta est et durat ex omni parte a mari vsque ad mare erat communis Jadre30

65

66pro metis et terminis perpetuis inter utrumque commune duximus statuendos et perpetualiter observando; et licet mostra confinium communis Arbensis se extendent usque ad columpnam lapideam, que in loco qui dicitur Canalis ex parte Curine…

67

sentenciamus, quod ... et adiacenciis et totam Chissam et castrum Neualie cum suis pertinenciis... usque ad ipsos antiquos muros, qui dicuntur sancta Maricia ... habeat 68

recto tramite usque ad mare uersus Curinam, et de inde eciam ab ipsis muris s. Maricie recto tramite usque ad quoddam foramen uocatum sclauonie Nifca iama 69

… unum gognayum de terra mea , posita in insula Pagi ad Urbcici… 70Que uero saline, terre et uinee posite sunt in insula Pagi ad Diniçcaluca31 71


510

32 Dokument o prodaji otoka Mauna, u vlasništvu samostana svetog Krševana.33 Rabljani prosvjeduju pred predstavnicima zadarskoga poglavarstva zbog krađe stoke koju su počinili Pažani.34 Mirovni ugovor između Raba i Paga.35 Napad naoružanih Pažana na Rabljane u Novalji

Citat Bilj.

… posita in insula Pagi in Muroulaç… iuxta terram ecclesie sancti Michaelis… 72Quod comes Pagi… 73Manifestum facio ... Quomodo remansi dare ... Libras quingentas octo ... pro residuo integre solucionis modiorum mille quingentorum salis, quod tibi dare tenebar in insula Pagi in valle Daniccha per publicum instrumentum

74

… domus… cum curia sua et cum pertinentiis suis, Pagi posita 75… unum gonay Pagi de mea vinea, posita in insula Pagi ad Copelli… 76Testificans testificor ... [quomodo] habito uerbo et licencia a prenominato domino Vitale comite Jadre et suis iudi[cibus] ad incantandum et preconigandum totam insulam Mauni monasterii sancti Grisogoni de Jadra cum omnibus suis iuribus32

77

Actum est in Pago, in platea publica.33 78dimittit mortem illius hominis, quem Arbenses dicunt, quod Pagenses interfecerunt in territorio Naualie et totam aurebariam...34 79

aedificaverunt unam ecclesiam de novo in Pago (!) sub vocabulo sancte Margaritae virginis ... 8081

Vitus de Slurado, comes de Pago, cum exercitu Paganensium, armata manu venerant in territorio de Noualla35 82

Cum inter ... Capellanum predicte ecclesie s. Johannis de Vlassich de insula Paghi nomine... Ex altera parte, super pascua et gajo de dicta villa Vlassich ... 83

Unam meam peciam vinee, positam in insula Pagi, in Vlasichi ad Prachule… 84… vineam meam positam ex quirinali parte terre Pagi juxta ecclesiam sancti Mathei, ubi dicitur Nadperi… 85…vineam meam positam insule Pagi in Mirosig… unam vineam positam insule Pagi ubi dicitur Xecevo… 86… positum in insula Pagi supra Babin Studenac… 87… qui ambo erimus cum ipso ligno nunc discedentes de Pago ad locum vocatum Penna… 88… ad Molum Magnum… 89

90Quod de facto Pagi 91… quod ipsi debeant tenere illam vineam, quam michi dimisit olim Petrus olim pater meus in insula Pagi ad Chelmac in confinio sancti Georgii… 92

… filio meo, uno aliam vineam meam de circa ½ gognai positam dicte insule supra Sdulac sancti Petri… 93… in confinio sancti Stephani Na Dol… 94… salinas positas in valle Pagi in confinio sancti Johannis in loco vocato Zastudenaz… 95damus, transferimus et assignamus vobis ... videlicet quinque salinas positas in insula Paghi in loco vocato Babin potoch... 96

Item unam vineam positam in loco vocato Capella, cuius confines hi sunt... et de borea est derus s. Crucis. Item tertiam partem omnium terrarum nostrarum positarum in loco vocato Slura ... 97

Item aliae novem salinae positae in valle Paghi in loco vocato Capellane ... de borea sunt salinae Johannis Dimicich, et de quirina est mare. 98

in valle Paghi in confinio sancti Andreae 99Examinato capitulo XX salinarum, et de Collane et Prutina ... Reperitur per catasticum Jadratinorum 100Et quia Jadrenses non ostendunt ius aliquod habere in facto Collone et Prutene 101Dicit, quod omnia laboreria, opportuna fieri ad palacium comitis Pagi, positi in Pago, ... Facta fuerit etfiunt ad expensas communis Jadre 102

Et quia Jadrenses non ostendunt ius aliquod habere in facto Collone et Prutene 101Pagiensis in grave dampnum et preiudicium communis Jadre consistuerunt quoddam fortilicium 103… salinam positam in valle Pagi ubi dicitur Babac rat… 104…positas in dicta insula ad Slatinam, ubi dicitur Gracisge… 105Item salinas circa triginta septem positas in dicta valle Pagi in loco dicto Candeua ogradda 106


511

Citat Bilj.

Item salinas tredecim positas in valle Pagi in uocabulo dicto Gilouce 107saline supradicti Petri de Rosa mediante potoch, de trauersa est mare, de austro sunt saline Martinusii Petri Claudi 108

Item vnam presaliam a ad barchagnum Pagi 109item murale positum in Pago, cui de borea et de quirina est via publica, de trauersa domus archiepiscopatus Jadre 110

In primis videlicet salinas octo positas in valle Pagi in loco vocato Studeno; quibus de austro est potoch conuicinalis 111

… vacante capella ecclesie s. Gregori 112Ego Cosmos Copcích de Pago uendo tibi Vulcoso Chustich de Pago quinque partes meas pro indiuiso unius loci positi Pagi in confinio ecclesie sancti Cosme et Damiani cum omnibus suis pertinenciis 113

… quinque partes meas … positi… in confinio ecclesie sancti Cosme et Damiani… 114Quod scribatur comiti Pagi, quod cum intelleximus homines Pagi armata manu de nocte hostiliter irruisse in quamdam insulam Novaie subpositam communi Arbi 115

Item dedit Mignole de Pizolello et Criste Demigne de Lune, quia fuerunt una die ad conzandum viam de Drendulis solidos XII. Parvorum 116

… in confinio sancti Johannis, vbi dicitur Gomilica… 117… in confinio sancti Johannis de Cangerig… 118Zorano, filius condam Stipani de Pago... promisit... omnia sua bona pignori... 119… de certis salinis positis in districtu Pagi… 120Designa, filius condam Prodani de Pago, habitator Pagi… 121cridasse cito die in Pago in locis consuetis, quod aliqua persona non audeat vel presumat cazare cum canibus vel sine canibus super insula Maonis vel suis scoys 122

… dele Tovarnelle in jurisdictione Arbe… 123tradidit et transactavit Pravosclavo condam Priboy de Sclavonia, habitatori nunc Pagi, unam suam superficiem de lignamine clausam circumcira de assidibus, positam in Pago super loco communis Pagi inconfinio ubi dicitur Xalosie, cuius ab austro est ortus quem laborat Pervaz, a quirina sunt Bruxel, a borreavia publica et a traversa

124

... Laboratores vinearum Sancti Petri in Colane ... 125… salis de Pago eque boni et mercandatischi ex eo, quemnunc habet in insula Pagi in domino sua… 126Conqueruntur Paysani, quod Jadratini molestant eos in campo vocato Coprezan 127… ser Cressium de Stumullo, civem Iadre, habitatorem nunc Pagi 128... et quod mittantur Pagum duo Camerarii cum salario ... 129Super alio capitulo campi de Coprecayne consulunt sapientes 130… positis in valle Pagi in confin sancti Bartolomey… 131dedit, ... salinas sex decem positas in valle Pagi in loco dicto Beluidir et in confinio ecclesie sancteEufemie… … de quirina est mare, de borea sunt saline Chascie Radosich mediante fosato siue potoc… 132

... item salinas quatuor positas in dicta valle Pagi ad Jezera in confinio ecclesie sancti Michaelis… 133… positam ad Sanctum Andream in puncta de Saglat in Nevalia cum comarda… 134… positum in Pago in contrata Sancta Margarite… da quirina unus mons vocatus Brig… 135Que omnia fecit dictus Cristoforus, debitor, ita quod si aliquo tempore agatur vel agi contigerit pro predictis vel aliquo predictorum, quod possit Iadre, Venetis, Segne, Arbo, Pago, None, Obrovezii et alibicumque locorum…

136

… quod possit Iadre, Obrovezio, Pago, None, et ubicumque locorum et fori ubi creditrix petierit ab eodem. 137

… positarum in insula Pagi in loco vocato Danizcha, in confinio Sancti Mauri… 138…infrascripta omnia sua bona: primo salinas viginti quatuor in duobus partibus in valle Pagi secundum suos confines et magancenum suum positum in Pago cum toto suo sale… 139

… posita ad Vrgenrat in valle Pagi… 140… in insula Pagi in loco vocato Blasich… 141… gognal nel circa posite in valle Pagi in confinio ecclesie sancti Andree in loco vocato Zapichagomilla… 142… in loco vocato Posle et in confinio s. Spiritus 143


512

36 Posljednji se put spominje Chessa. Prema shvaćanju povijesničara nakon toga Pag postaje glavno otočko naselje.37 Najstariji spomen Povljane.

Citat Bilj.

si sic reperietur in posterum, quod sub specie obtinende terre Pagi incluserint confines et metas alliquastangentes villam Neualie uel Chessam cum pertinenciis suis aut Loni36 144

… et possessionum positarum in Pago et in insula Pagi… 145… Jadrensis archiepiscopi et nobillis viri domini Georgii de Georgiis, comitis Pagi 146atque cum vna salina et suis pertinenciis… posita in valle Pagi, in confinio ecclesie sancti Michaelis in locovbi dicitur Jesero 147

… in insule Pagi in loco vocato Jas… 148… positas in valle Pagi in loco vocato Ugriz… 149… pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti… totam et integram vnam suam possessionem salinarum sexdecim cum omnibus aliis… ptalis et omnibus aliis earum iuribus et pertinenciis positam in insula Pagi in Valle sancti Stephani infra hos confines, ut dixit: de austro sunt saline Liube… de trauersaest potoc…

150

… qui contradixit incantui vnius cedule incantui viginti vnius salinarum cum magaceno et terreno posito in Valle Pagy… 151

… in valle Pagi in loco vocato Domaglia ograda… 152…quindecim salinas positas in valle de Pago, ubi dicitur Jesero in confinio ecclesie sancti Michaelis… 153… posite in insula Pagi in confinio sancti Bartolomei… 154quasiilis et ptallis et omnibus alliis suis iuribus et pertinenciis positam in vaiie Pagi in confinio ecclesiesancti Michaelis in loco vbi dicitur Jesero 155

…domno Petro, capellano sancti Stephani de Pago, testibus ac vocatis… 156… domino archiepiscopo in dicta terra et insula Paghi de agnellis, blado, sale, vino de presenti anno secundum modum antiquum cum omni iure etc. 157

… procuratoribus tanere ecclesiam Sancte Lucie de dicta terra Pagi diocesis Jadrensis… 158… positas in valle Pagi in loco vocato Samet… 159Item quod cum commune et homine Ancone indigeant ligno atque ferro et aliis rebus existentibus in Segna et Pagho… 160

de libris uiginti quinque paruorum de affictu et pro affictu vnius magaceni dicte Dobroslaue positi inPago… 161

…saline quartorum trium posite in insula Pagi in loco uocato Samete 162… de Pago… 163Iohannis de Soppe, comitis Pagi… presbiterorum et clericorum ecclesie sancte Marie maioris de Pago… 164… et ipsum capitulum Pagiense occasione consecracionis ecclesie sancte Lucie de Pago… 165Ecclesie sancte Crucis di Dignischa 166Nouerit ipsa vestra serenitas quod, cum nuper comunitas terre sue insule Pagensis mediantibus domini bani ac honorabilis capituli ecclesie Nonensis hominibus possessiones Noualya et Lon vocatas recapituare ac intra metas et terminos ipsorum atrahere voluissent…

167

Licitum sit dicto dominio Venetorum capere ... Possessionem de dicta civitate Jadre eiusque fortilitii, iurium et pertinentiarum eiusdem sub intelectu ut supra castri Novigradus, insule Pay ... Ac castri et terre Laverani

168

… ipsos Pagenses seu eandem insulam Pagi huiusmodi Iadrensium manibus et potestate eripere… 169… cuius medietas communi Paghi applicetur et alia supradictis patronibus observantibus predicta. 170… iudices terre et insule Pagi 171… in la Giesa da Santo Tomo in Cosijun curando quanto Fiumera… 172Ratchus Marcouich de Pago fuit contentus se dare debere libras quadraginta duas pro completua solucione certi vini ... 173

… terrena comunis Venetiis usque ad certam mayestatem sclauonicem uocatam Anchonia… 174… locum sclavonice vocatam Comllo cello et ab ipso loco uocato Comllo cello usque ad mare salsum prout iacent terrena comunis…37 175

… usque ad certam valem vocatam Prodogna draga … 176Respondemus, quod audire deliberavimus fideles nostros Paghi 177


513

Citat Bilj.

Item conciosia che le certo campo e tereni de la vostra signoria inculti chiamadi colane et slatina, li qual si suol affitar zercha lire quaranta in 5a de pizoli e paga al nostro chomun de tute le semenazon se fa suxo lasexta parte

178

… positas in Pago in loco vocato Mali Mul in confinio Sancti Jacobi… 179Fundus choclic aliter dicitur xyr 180…possesio Camporum positor in Valle Vlassich insula Pagi in loco vocato Xyr, et in Valle Sussuraz… et primo videlicet… Camporum Vlassich 181

… in loco dicto Privirat 182… primo incipiendo a capite sive a principio loci Posle ex parte Navalie venendo versus Pagum est una terra Comunis Venetiarum vocata ipsa terra ab antiquo Chinexina… 183

… unum vineam super terra in loco dicto Concole… 184…Orglie a parte australi S. Marie Madalene… 185… in confinio Collane, cui ab austro terea vocata Potok… 186… quartum unum terre in loco dicto Budizevac… 187… in loco Pracuglie… 188… in vallis vocato Crusseviza… 189… et sunt duo Barbati super uno monte tamen contiqui Barbatus s. Cristofori, et Barbatus s. Mauri 190… in loco vocato Dussevagemba… 191… in Carso Basse… 192… ab austro Stagne… 193… ab austro via publica Stagne… 194... in Vodizza… 195… in confinio s. Andree Zapinchagomilla aut Rosce… 196Habeat unum terram Comunis Venetiarum… in loco dicto Staravaz… 197… Valle Pagi iuxta Catenam… 198… in loco dicto Metajna… 199… in loco vocato Danovac… 200… in dicta Valle Pagi in Ograda magna in confinio Sancti Michaelis… 201… ideo ordinamus, si quis inciderit ligna in bosco S. Marie Magdalene, videlicet a Zestoco usque ad Basca Draga… 202

… conduxerit vinum foreusem in portu s. Nicoli de Scalniza, aut citta versus Pagum… 203... positum in confini dicti S. Cherini… 204... Datum et actum Paghi ante portam ecclesie dicte abbatie Sancti Petri sub anno a nativitate domini MCCCCXLIV ... 205

…s. Michaelis de Lono… 206… possitum in Cholano … 207… posite in Goriza in confinio Sancte Michaelis 208… insuli Pagi in conrata Zuzel in confinio Sancti Spiritus in loco vocato Glavopolje … 209Cum sit uti dicebatur quod s Michael Charuatinich olim ciuis Sibenicensis se submerserit in aquis Pagi apud locum Maoni et decessit ab ??? ... 210

… posite in confinio s. Euphemie… ab austro terreni s. Quirini a quirina… Zaglava 211… in confinio s. Euphemie in loco vocato Shome… ab austro Via publicum… terreni varii positum inconfinio S. Euphemie… 212

… terreni varii… positi in Poulanea in confinio S. Martinii… ab austro partium hereditarum GeorgiusZuzich… a quirina Stagne… 213

… vno orto in Blato … 214…terreni varii posite in villa de Goricza in confinio Sancti Michaelis in loco vocato Ligcha… 215… positum in Brusel in confinio ecclesie s. Petri 216… Pechina in Draga… in Blato… 217… positum in villa Goriza in confinio Sancti Michaelis… 218… positam in terra noua in quarterio S. Jacobi… salinas… in valle Pagi in confinio S. Michaelis… unammagazenum pro sale positum in terra vechia in confinio S. Domini.. ab austro et a borea via publica 219


514

Citat Bilj.

… positum in Verbcich in confinio S. Crucis de Dignicha 220… in via publica penes Babinatz… 221… in Valle Pagi in confinio Sancti Johannis in Changerich… 222… in confinio Sancti Andree in loco Babac rat… 223…positis in Capitem vallis penes Goriza … 224… stando ad portas minores ecclesie s. Marie maioris Pagi novi 225… de Zalasge… 226… salinas… in valle Pagi infra suos confines in Changerich profacit… 227... posito in villa Vllasich in loco vocato Gilouiza… a quirina via publica… 228… in Poulanea in confinio s. Martini de Poulanea in loco vocato Gerbine… ab austro terreni ecclesiae s.Bartholomei de Digniccha… 229

… positum in plano Poulanee in confinio s. Martini in loco vocato Schamegnach… 230... heredibus de Zuzich positorem in Prutno boreali in loco vocato Babe in monte… 231… positi in monte in Prutno australi in loco vocato Draziça… 232… posita in Plano Poulanee in monte Prutine … in loco vocato Gaglusse… 233positis in plano Poulanee… in monte Prutine… in confinio S. Mauri di Poulanea 234… positi in plano de Vlasich in loco vocato Podlusgie… 235… positis in plano Poulanee in loco vocato Garbine 236… positi in confinio sancti Iohannis in Cangerich 238… posita in plano Poulanee plantata sub terreno… in confinio S. Martini… 239… posite in plano Poulanee in confinio S. Martini… 240… posite in Muruiza in confinio Sancti Quirini… 241… posito in Verbchich in confinio ecclesie Sancte Crucis de Dignischa… 242…positi in Gradaç in confinio Sanctae Elene… 243… positum in plano Poulanee in loco vocato Garbine in confinio s. Martini di Poulana 244… positi in plano de Vllasich in loco vocato Poduarsgie… 245… terreno vocato Laszi posito in Bas in insula Pagi… 237… positum in loco vocato Mutinicaç 246… super terreno Petri Chudinich positum in confinio S. Johannis in Changerich 247… Petro Perusich de Noualia… 248... in vinea in Slatina et in Zuzel… 249…vocatas Lassi positas a borea loci vocati Turnac in Monte in confinio ecclesiae s. Crucis de Digniccha… 250… terreni varii positi in loco vocato Podocclage in confinio s. Crucis de Digniccha… a quirina terreni s.Johannis Rudine, a borea terreni ecclesiae s. Antonii de Pago… 251

…habitator insula Pagi in loco vocato Puntadura… 252… positi in Studeno in confinio s. Michaelis … 253... positum in Dolaz in confinio Sancti Antonii… 254… terreni varii positi in villa vocata Stara uas in loco vocato Osgliach in confinio sancte Crucis deDignicha 255

… in Verbcicum in confinio dicte ecclesiae Sancti Crucis in loco vocato Mocerisinocha… 256… terreno ecclesiae sancti Iohannis de Vlasich positum in plano Vllasich penes locum vocatum Lugh 257… positum penes Pagum vetere apud fontem vocatum Velli in Zalasge in confinio S. Ambrosi… 258… Georgii Sartanich in Goriza… 259… in Ofcinincha … posite in confinio S. Euphemie… 260…positis in loco vocato Schirlataz … medii gognali positum in confinio S. Euphemii… 261… dicti posturi posite in Studeno… ab austro terreni S. Jacobi, 262… positi in plano Poulanee in confinio ecclesiae Sancti Martini in loco vocato Ograda … a borea Stagne… 263… gognale terreni arratorii positi in Goriza in loco vocato Dinar in confinio ecclesiae Sancti Michaelis 264… in contrata Sancti Antonii 265


515

38 U ovome se dokumentu po prvi puta spominje Prosika, lokalitet južno od Paga.

Citat Bilj.

… gognali positi in Collane in Duzeva gerba loco vocato in confinio S. Luce… ab austro via publica… atrauersa salinis… 266

… positum in Susuraz in loco vocato Loquiza 267… de villa Vullasich… 268… positum in Barbato in Ricica in confinio S. Christofori… a quirina Biline… 269… in Dignicha in confinio S. Bartholomei… 270… positum in Dolaz in confinio Sancti Georgii 271… in Prosicha in confinio s. Petri…38 272… in Valle Pagi in loco vocato Chnez Stan… 273… positum in Barbato in confinio… 274… in Muruiza in confinio Sancti Quirini… 275… posita in Slatina in confinio S. Spiriti… 276… terreni positi in loco vocato Duseua Draga in Colane … 277… positi in Pechiane… 278… sub logia Novalee.. 279… cuiusdam molendini positi in insula Pagi in loco vocato Blatçe i suos confines 280… terreni varii posita in Vodice… 281… in villa Vlasich… 282… positi in Muruiza… in confinio S. Quirini… 283…positum in Cernicha in Rusinaz in confinio S. Marci… 284… possitum in Barbato in confini S. Christofori… 285… terreni positis in Chanci infra suos confines in confinio S. Catharine 286terreno ecclesie s. Crucis de Digniccha posita in Stara Uas in Digniccha … 287… positum in Slatina in confinio S. Stomoryze… 288… medii gognalis: posita in Digniccha in loco vocato Podchum in confinio Sancte Crucis… 289… positum in Slatina… 290…gognalis positum in plano de Vlasich in confinio S. Johannus de Vlasich… in loco vocato Gomilla… 291… Bartolus Milocich habitator in villa Verbcich... 292… terreni positi in plano Poulanee… vnum gognale in Zaglusghie… 293… positi in Goriza in confinio S. Michaelis… 294…de villa Vlasich… in dicto terreno vocato Priurat positum in Mert in loco vocato Cachognincha 295modius gognale … positum in loco vocato Podgramacnicum Osicischie in Dignicha in monte in confinio S.Mauri 296

… positum in Gradaz in confinio Sancti Petri 297… in Plana Vulasich in confinio S. Johannis… 298… terreni positum in Stara Vas in Dignicha in confinio S. Crucis de Dignicha… 299… positi in Colane in confinio Sancti Luci… 300… in Goriza in confinio Sancti Michaelis… 301… terren… Sancti Stefani in Changerich … ab austro et a borea terreni ecclesiae dicti Sancti Stephani, a quirina vinea… 302

… in Barbato in confinio S. Christofori… 303… plantata super terreno S. Petri de Pago possita in Cholane in confinio S. Luce 304… in loco vocato Cherseuagnac... 305… positum in loco vocato Vetrine in confinio S. Johannis de Vllasich… 306… posite penes vallem Vllasich in confinio s. Iohannis… a trauersa Stagne 307… positi in Muruiza in confinio Sancti Quirini… 308… in loco vocato Prachuglie… 309


516

Citat Bilj.

Affitana per anni 3 fatta alli signori Zuanne Vidalide Brisio, citadino di Pago… ,di soline no 32, postenella valle in Pago, con un magazen posto in Terre Vecchia in Pago 310

… in confinio Sancte Euphemie… ab austro terreni Sancti Georgii 311… in Verbcicum in loco vocato Gomilla in confinio Sancte Crucis… 312… positum in Collane in Duzeva Gerba loco vocato in confinio Sancte Lucee… 313… posita in monte … Gorizaz in confinio Sancti Michaelis… a boreali parti loci vocato Vulasina Laz… 314…gognalis et terreni varii posite in Cholane in confinio s. Luci in loco vocato Duseva gerba… 315…positi in Pechiane in insula Pagi … ab austro fosatus sive potoch 316… positi in confinio s. Euphemie in loco Fumorouaz… 317… positis in Pechiane… 318… posite in Susuraz in loco vocato Loquiza 319… habitator in villa Vullasich …positis in loco vocato Mert… 320… positi in Mirosich in confinio S. Quirinii 321… in plano de Vllasich in loco vocato Petrignaç… a trauersa Stagne… 322… posite in Mirosich… a borea Potoch et a trauersa Loqua… 323… partibus Nicolio Cusich de Villa Digniccha et Raden Domich … habitas in villa Degasenouoin districtu noue testis ad infrassa vocatis, et rogatis… posita in loco vocato Bergugno dolaz… 324

… item unam gognale cum dimidio terreni vocati positi in loco vocato Butouaz… a borea terreni ecclesiae S. Petri de Pago 325

… partibus Nicolio Cusich de Villa Digniccha et Raden Domich … habitas in villa Degasenouoin districtu noue testis ad infrassa vocatis, et rogatis… posita in loco vocato Bergugno dolaz… 326

…Grubonich cognata… posita in Cernicha… 327… positum in loco vocato Chupella… ab austro Stagne a quirina via publica, a borea terreni ecc. S. Lucie 328… positis in Colane… 329… positis in Pouiana in confinio Sancti Martini… 330… positum in Changtach in confinio s. Joannis… 331… positum in Muruiza… 332… positum in confinio ecclesia S. Euphemie in loco vocato Fumorouaz… a borea via publica, a trauersahereditatis… Budonich 333

…vinea… posita in Breschie in confinio S. Euphemie… 334… capita vineam gognalis vnius cum uno quatro plantata super terreno dicti monasterii in confinio S.Stephani in Changerich… 335

... Affittanza ... Al signor Zuanne quondam Vital da Brisia, habitante in Pago, d' una possession posta aPago in loco Vlassichi 336

… positum in Sutescha in confinio Sancti Spiriti… 337… posite in Barbato in confinio Sancti Cristofori… 338… terreni varii positi in Collane in loco vocato Duzeua Gerba confinio S. Luci… ab austro Stagne… 339… terreni varii positum in Mirosich in confinio Sancti Quirini… 340… positum in Pago veteri in loco vocato Vitouac in confinio S. Martini 400… positum in Rosci in confinio sancti Andree in Rosci… 401… positi in Barbato… 402… positum in Muruiza in confinio S. Quirinus… 403… posite in Zuzel… 404… in suburbio Pagi… terreno Petri Zchare emptore positum in Muruiza in confinio Sancti Quirini… 405…positi in Brusel in confinio ecclesiae S. Petri… 406… in Blato in loco vocato Parbat penes Pagum novum 407… Jurasi de Busane… 408Budogna quondam Andregosy et Mignula de Naualia 409… posite in capite vallis in confinio S. Michaelis in monte in loco vocato Chouacisci 410… positas in valle Pagi in confinio ecclesiae S. Andree in Changerih in loco vocato Beluidir … 411Ad portum Chatine Pagi noui 412


517

Citat Bilj.

… posite in Barbato in confinio Sancte Marie in loco vocato Puzeuich… 413… positum in Vrbcich in loco vocato Gomilla in confinio dicte ecclesie S. Crucis de Dignicha … a boreaStagne… 414

… terreni positi in loco vocato Dinicgibrod in confinis S. Euphemie… 415… posita in Digniccha in confinio ecclesie S. Bartholomei de Digniccha 416… Andree Mirohsich habitator in villa vocata Stara Uas in Dignicha… 417… posito in Slatina in confinio Stomorigine 418... Bernardino suo figlio abitante in isola di Pago 419Matio Deresich habitator a Pago 420.. del signor Zolilo Detrico… riccorso contra il commun di Pago ... 421... quietazion di Ducati 25 pagati ... per saldo prezzo d'una casa a Pago alla Cattena ... 422... Quietazion di Ducati 25 pagati ... Per saldo del prezzo d' una casa a Pago alla Cattena ... 423Posito in confinio Sancta Crucis in loco voato Pecchiane… 424... affitanza fata per anni 3 al signor Bernardin de Ciprianis da Asula Bressana di Saline 32 poste in Valledi Pago e un magazen in Terra veechia di Pago ... 425

… bravarius mandrije Prosori… 426… bravarius mandre Gemini… 427… nela mandre de Zaglava a Novalja… 428Insulae parvae sunt Dalmatiae subiacentes Beneventum usque frequentes, … Quae omnes in hodiernum usque diem inhabitantur, reliquae habitatoribus vacuae… Scirdacissa id est Scirda, nunc Scherda Cissa, nunc Pagus.

429

430Item fuit concessum eodem die Pagensibus quod habe ad emphyteusim quasdam terram in Barbato 431


518


519

520

Literatura

Antoljak, Stjepan (1952): Još nešto o Paškoj ispravi. Starohrvatska prosvjeta, 3/2, Zagreb, 183–185.

Belaj, Vitomir, Šantek, Goran Pavel (2006): Paški sveti trokut. Studia ethnologica Croatica, 18, Zagreb, 153-183.

Brozović Rončević, Dunja (1999): Nazivi blatišta i njihovi toponimijski odrazi u hrvatskome jeziku. Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 1–44.

Faričić, Josip (2003): Otok Pag na starim kartografskim prikazima. Geoadria, 8/1, Zagreb 47–126.

Fisković, Cvito (1953): Bilješke o paškim spomenicima. Ljetopis JAZU, Zagreb, 51–52.

Granić, Miroslav (1984): Paško-zadarski odnosi tijekom 14. stoljeća, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 23, Zadar, 287–298.

Granić, Miroslav (2003): "Norma nobilium generalis consilii civitatis Paghi" iz 1455. godine. Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru, 45, Zadar, 71–96.

Gruber, Dane (1903): Borba Ludovika I. s Mlečanima za Dalmaciju. Rad JAZU, 152, Zagreb, 32–161.

Gruber, Dane (1907): Dalmacija za Ludovika I. Rad JAZU, 168, Zagreb, 163–240.

Hilje, Emil (1995): Imena zadarskih plemićkih porodica u srednjovjekovnoj toponimiji zadarskog kraja. Folia Onomastica Croatica, 4, Zagreb, 67–74.

Hilje, Emil (1996): Stari Grad na Pagu – "Srednjovjekovna Salona". Glasje, 6, Zadar, 86–92.

Hilje, Emil (1999): Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar: Arheološki muzej Zadar.

Hilje, Emil (2005): Zborna crkva sv. Marije u Starom gradu u Pagu, Svetište Gospe od Staroga grada na Pagu. Zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija održanog 13. kolovoza 2005. u Pagu, Zadar, 47–77.

Ilakovac, Boris (1994): Ranokršćanski relikvijari kessenske (Cissa) biskupije iz Novalje na otoku Pagu. Vjesnik Arhiva muzeja u Zagrebu 26-27, Zagreb, 47–66.

Ilakovac, Boris (1997): Limitacija agera rimske Kiše (Cissa) na otoku Pagu. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 30–31, Zagreb, 169–182.

Ilakovac, Boris (2008): Roman aqueducts on the island of Pag. Vjesnik Arhiva muzeja u Zagrebu, 41/1, Zagreb, 129–166.

Iveković, Ćiril Metod (1931): Najstariji samostani na dalmatinskim otocima. Rad JAZU, 242, Zagreb, 216–226.

Jarak, Mirja (2008): Rani predromanički zabati s otoka Krka, Cresa, Raba i Paga. Archeologia Adriatica, 11, Zadar, 379–391.

Katić Piljušić, Mirisa (2004): Rukopisna ostavština bilježnika i povjesničara Marka Laura Ruića. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 46, Zadar, 439–447.

Katičić, Radoslav (2007): Literatum studia. Zagreb: Matica hrvatska.

Klaić, Nada (1959): Paški falsifikati. Radovi filozofskog fakulteta u Zagrebu, Historijska grupa, 1, Zagreb, 25

Klaić, Nada (1975): Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga.

Kozličić, Mithad (1990): Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku. Split: Književni krug.

Lončar, Nina (2009): Geomorfološka regionalizacija srednjeg i južnog dijela otoka Paga. Geoadrija, 14/1, Zadar, 5–25.

Magaš, Damir (2000): Contribution to the knowledge of the geographical characteristics of the Pag island. Geoadria, 5, Zadar, 5–48.

Marković, Mirko (1993): Descriptio Croatiae. Hrvatske zemlje na geografskim kartama od najstarijih vremena do pojave prvih topografskih karata. Zagreb: Naprijed.

Novak, Grga (1961): Stari Grci na Jadranskom moru. Rad JAZU, 232 Zagreb, 145–222.

Pavić, Milorad (2000): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42, Zagreb, 173–194.

Peričić, Šime (1989): Iz gospodarskog života otoka Paga u 19. i početkom 20. stoljeća. Geografski glasnik, 51, Zagreb, 199–210.

Peričić, Šime (2001): Proizvodnja i prodaja Paške soli u prošlosti. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 43, Zadar, 45–83.

Peričić, Šime (2003): Otok Maun u prošlosti. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 46, Zadar, 77–84.

Peričić, Šime (2006): Ekonomsko u djelu Marka Laura Ruića. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, Zadar, 439–447.

521

Petricioli, Ivo (1952): Spomenici srednjevjekovne arhitekture na otoku Pagu. Starohrvatska prosvjeta, 3/2, Zagreb, 105-111.

Portada, J. (2008): Prošlost Paga u slikama i zapisima. Pag: Morea.

Praga, Giuseppe (1934): Il monasterio di San Pietro in Istmo sul´isola di Pago. Atti e memorie della Societa Dalmata di Storia patria, 3, Zadar, 155-171.

Raukar, Tomislav, Petricioli, Ivo, Švelec, Franjo, Peričić, Šime (1987): Zadar pod mletačkom upravom, Zadar, Zadar: Novi list, Filozofski fakultet Zadar.

Regan, Krešimir (2002): Utvrda Sv. Jurja u Caskoj na otoku Pagu. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 19, Zagreb, 141-148.

Rendić Miočević, Duje (1989): Iliri i antički svijet. Split: Književni krug.

Skoblar, Magdalena (2005): Ranosrednjovjekovni ciborij iz Novalje. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, Zagreb, 7-16.

Skok, Petar (1950): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima: toponomastička ispitivanja. Zagreb: Jadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Skok, Petar (1971): Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: JAZU.

Stipišić, Jakov (2003): Regesta pergamena iz zbirke obitelji Fanfogna Garagnin u Muzeju grada Trogira. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti HAZU, 20, Zagreb, 289-321.

Suić, Mate (1953): Pag. Zadar: Izdanje paške općine.

Suić, Mate (1955): Istočna Jadranska obala u Pseudo Skilakovu Periplu. Rad JAZU, 306, Zagreb, 121-185.

Suić, Mate (2001): Grad Pag – tipološka osobitost uz našu obalu. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 43, Zadar, 13-28.

Šantek, Goran-Pavel (2009): Paški sveti prostor. Prilog tumačenju. Studia ethnologica Croatica, 21, Zagreb, 47-77.

Šidak, Jaroslav (1952): Historijska čitanka za hrvatsku povijest. Zagreb: Školska knjiga

Šimunović, Petar (2005): Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora. Zagreb: Golden marketing.

Šišić, Ferdo (1914): Priručnik izvora hrvatske historiografije. Zagreb: Znanstvena knjižnica.

Šišić, Ferdo (2004): Povijest Hrvata. Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., Split: Marjan tisak.

Škunca, Aleksij (1988): Pregled antike otoka Paga. Izdanja HAD, 13, Zagreb, 23-28.

Tomičić, Željko (1990): Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u velebitskom podgorju. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 23/3, Zagreb, 139-162.

Tomičić, Željko (1996): Na tragu Justinijanove rekonkviste. Kasnoantičke utvrde na sjevernom priobalju Hrvatske. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 10/1, Zagreb,

Zaninović, Marin (2005): Apsorus i Crexa na Jadranskom putu, Senjski zbornik, 32, 5-24.

Objavljena vrela

Leljak, Robert (ur.) 2001. Andrija pok. Petra iz Cantua. Bilježnički zapisi 1353-1355. Svezak I. Zadar: DAZ

Leljak, Robert (ur.) 2003. Andrija pok. Petra iz Cantua. Bilježnički zapisi 1353-1355., Svezak II. Zadar: DAZ.

Bekker, August Immanuel (ur.) 1840. Constantinus Porphyrogenitus: De tematibus et De administrando imperio. Bon.

Detlefsen, Detlef (ur.) 1846. Plinius Secundus, Naturalis historia, vol. I. Berlin.

Hodimir Sirotković, Josip Kolanović (ur.) 1998. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Dodaci I. Zagreb: HAZU, HDA.

Hodimir Sirotković, Josip Kolanović (ur.) 1998. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Dodaci II. Zagreb: HAZU, HDA.

Farlatti, Daniel, 1750. Illyrici Sacri, tom I. Venecija.

Farlatti, Daniel, 1750. Illyrici Sacri, tom V. Venecija.

Gunjača, Stipe, 1949. Repetitorium actuum dominii Antonii de Zandomatis olim publici et uirati notarii Iadre. Starine JAZU, 42, Zagreb, 261-347.

Ljubić, Šime (ur.) 1876–1880. Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol I-XI. Zagreb.

Kuntić Makvić, Bruna, 1986. De regno Dalmatiae et Croatiae Ioannis Lucii. Zagreb: Latina et Graeca.

Rački, Franjo (ur.) 1877. Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. VII, Documenta historae Chroaticae periodum antiquam. Zagreb.

522

Kostrenčić, Marko (ur.) 1967. Codex diplomaticus, sv. I. Zagreb: JAZU.

Smičiklas, Tadija (ur.) 1904.–1934. Codex diplomaticus, sv. II – sv. XV, (ur.), Zagreb: JAZU.

Karbić, Damir, Katušić, Maja, Pisačić, Ana, 2007. Quaternus magnus Capituli Iadrensis. Fontes, 13, Zagreb, 15-268.

Zjačić, Mirko, Stipišić, Jakov, 1959. Spisi zadarskih bilježnika Henrika i Creste Tarallo 1279.-1308. Zadar: Izdanja historijskog arhiva u Zadru.

Zjačić, Mirko, Stipišić, Jakov, 1969. Spisi zadarskih bilježnika Ivana Qualis, Nikole pok. Ivana, Gerarda iz Padove 1296-1337. Zadar: Izdanja historijskog arhiva u Zadru.

Neobjavljena vrela

DAZd, SZB, Petrus de Pago

DAZd, SZB, Vennes Bernardi de Firmo

HR HDA, Zbirka najstarijih hrvatskih povelja (999-1089), Monumenta antiquissima, 876-7.


Sveučilište u Zadru

Centar za jadranska onomastička istraživanjaZadar 2011

CIP-Katalogizacija u publikacijiZnanstvena knjižnica Zadar

UDK 811.163.42'373.21(497.5)(210.7 Pag)

TOPONIMIJA otoka Paga / <glavni urednik Vladimir Skračić>. - Zadar : Sveučilište, Centar za jadranska onomastička istraživanja, 2011. – 712 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 30 cm. - (Biblioteka Onomastica Adriatica ; knj. 5)

Bibliografija i bibliografske bilješke uz radove. - Sažetak na više stranih jezika.

ISBN 978-953-7237-93-6

131214057

ISBN 978-953-7237-93-6

Documents

Povijesne potvrde paške toponimije - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/562269.BrglesBrozovi_Ronevi_2011_Povijesne_potvrde... · je počela nova era vlasti Rimljana te iz toga doba potječe