Povijesni razvoj kartografije

Iva Mihalic

Maja Mikulić

SADRŽAJ

1. Uvod 2. Počeci kartografije 3. Kartografija starog vijeka 4. Srednjovjekovna kartografija 5. Rano novovjekovna kartografija 6. Razdoblje sustavnih izmjera u Hrvatskoj7. Suvremeni kartografski izvori8. Zaključak

1. UVOD

• Kartografija je znanost o povijesti, načinima prikaza, izrade, upotrebe i održavanja kartografskih prikaza površine Zemlje i nebeskih tijela

• 1995. g. kartografija je definirana kao disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata

2. POČECI KARTOGRAFIJE

• Susrećemo je već u starim kulturama Mezopotamije, Egipta, Kine i Indije

• Najstariji sačuvani kartografski spomenik predstavlja glinena pločica otkrivena kod grada Harrana iz vremena oko 3800. g. pr. Krista

• Najstariji sačuvani plan grada je grad Nippur iz oko 1500. g. pr. Krista

Antička karta Nippurahttp://oi.uchicago.edu

• Riječ kartografija kao oznaka znanstvene discipline javlja se tek u 19. stoljeću

• Prvi ju je upotrijebio portugalski znanstvenik i povjesničar geografije Manuel Francisco de Santarem 1839. g.

3. KARTOGRAFIJA STAROG VIJEKA

• Izvori nisu poznati u originalu • Sadržaj sačuvan u pisanim povijesnim

izvorima

STAROGRČKI IZVORI• Prvu kartu koja prikazuje Ilirik je napravio

Anaksimander iz Mileta (611.–546.pr.Kr.)• Na njoj se vidjelo Jadransko more kao poveći

zaljev Jonskog mora, najveći dio prikaza zauzimala je Grčka, a ostale su zemlje znatno umanjene

• Starogrčka kartografija se oslanjala na dostignuća tadašnjih znanstvenika i filozofa - nemaju praktičnu upotrebu

• Drugi dio je imao praktičnu vrijednost - iskustvo pomoraca tzv. periplusi

• Pseudo-Skilaksov periplus iz 355.god. pr.Kr.

HELENSKA KULTURA

• Klaudije Ptolemej (87. – 150.) djelo ''Geografija'' – atlas tada poznatog svijeta – sva tadašnja geografska znanja o

poznatom svijetu

• Uvođenje stupanjske mreže, odnosno kartografske projekcije njegova najveća zasluga

Klaudije Ptolemej Ptolemejeva karta svijeta

http://en.wikipedia.org/wiki/Ptolemy

4. SREDNJOVJEKOVNA KARTOGRAFIJA • Srednjovjekovna kartografija se oslanjala

na rimsku kartografiju

RANOSREDNJOVJEKOVNA

KARTOGRAFIJA• Tip ranokršćanske karte svijeta u pravilu je

okrugao, s Jeruzalemom ili Rimom u njezinu središtu – T-karte

• Zemlja se sastoji od okrugle ploče koju čine tri kopna: Europa, Azija i Libija (Afrika). Njih je međusobno dijelilo Sredozemno, Egejsko i Crno more

• Karta svijeta Beatusa iz 8. st. • Kartu svijeta iz Ebstorfa 1235. g. Izradio je

Gervasius von Tillbury • Herefordska karta svijeta nastala oko 1290. g. • Psalterova karta iz 1250. godine s prikazom

Adama i Eve

Herefordska karta svijeta

http://hr.wikipedia.org/wiki/Karta )

POJAVA I RAZVOJ PORTULANA

• U razvoju pomorstva ulogu imao kompas – 11.st. Europa

• 13.st. rukopisne pomorske karte – portulani – kompasna ruža vjetrova - sadrži 32 smjera:

• kardinalne i interkardinalne vjetrove te po još jedan pravac između njih (četvrt vjetrovi)

Portulan Mediteranawww.culture.gouv.fr

• Najstariji očuvani srednjovjekovni portulan je tzv. Pisanska karta s kraja 13. stoljeća.

• Preokret u prikazivanju Zemljine površine, vraćanje geografskoj stvarnosti

5. RANONOVOVJEKOVNA KARTOGRAFIJA

• Ponovno otkrivanje znanstvenih dostignuća grčkih kartografa

• Obnova Ptolemejeve ''Geografije''

Karta svijeta iz Ptolemejeve ''Geografije''http://www.mlahanas.de

NIZOZEMSKA KARTOGRAFIJA• Od 1570. do 1670. godine jedna od

najvažnijih kartografija ranog novog vijeka

• Nizozemske karte donose izniman napredak

• Postaje važno umjetničko oblikovanje• Prve zbirke karata - atlasi - razdoblje

atlasne kartografije

• Abraham Ortelius (1527. – 1598.) -sakupljač i izdavač karata

• Theatrum Orbis Terrarum

Theatrum Orbis Terrarumhttp://en.wikipedia.org/wiki/Abraham_Ortelius

• Gerhard Mercator (1512. – 1594.) – atlasne karte

izrađivao sam – 1569.g. izdao kartu

svijeta u novoj, Mercatorovoj projekciji

– ''Atlas sive Cosmographicae''

Moderna Mercatorova projekcija

http://www.math.ubc.ca

Mercatorova karta svijeta iz 1569. godinehttp://www.math.ubc.ca

6. RAZDOBLJE SUSTAVNIH IZMJERA U HRVATSKOJ

• 18. stoljeće

• Terenski rad temeljna metoda

• Habsburški vojni topografi - niz regionalnih i preglednih karata hrvatskih zemalja – Vojna upotreba – napredak u predodžbi

konfiguracije terena

PRVA SUSTAVNA TOPOGRAFSKA I EKONOMSKA JOZEFINSKA IZMJERA• potreba za jedinstvenom izmjerom cijelog

područja Monarhije • 1757. godine - štab za izradu karata i

planova• Od 1763. do 1787. godine snimljeno 5400

listova topografske karte u mjerilu 1:28 000 - jozefinske topografske karte

• Prva sustavna topografska izmjera hrvatskih zemalja (1774.-1785.) - nisu bile obuhvaćene Istra i Dalmacija

DRUGA SUSTAVNA TOPOGRAFSKA I KATASTARSKA FRANCISKANSKA IZMJERA• 1806.-1869. godine • izmjera hrvatskih zemalja obavljena je od

1821. do 1869. godine • uključene Istra i Dalmacija

• Visinske kvote izražavane u bečkim hvatima

• 3333 lista

• Franciskanski katastar prvi katastar hrvatskih zemalja – planovi izmjere i danas se upotrebljavaju za

oko 70% teritorija Hrvatske

TREĆA ILI FRANCJOZEFINSKA TOPOGRAFSKA IZMJERA • Vojnogeografski institut u Beču od 1869. do

1887. proveo je novu francjozefinsku izmjeru Austro-Ugarske na temelju koje je nastala topografska karta u mjerilu 1:75 000.

PRVA HIDROGRAFSKA IZMJERA HRVATSKE OBALE JADRANA • kartografski prikazi Jadrana javljaju se vrlo

rano, ali pomorske karte tek početkom 19. stoljeća

• za vrijeme francuske vladavine od 1806. do 1809. g.

• prvi hidrografski atlas Jadrana

• Od 1820. do 1822. austrijska mornarica izmjerila priobalni pojas Istre i Dalmacije - prve navigacijske karte Jadranskog mora

• 1866. god. nova hidrografska izmjera

• Od 1870. do 1874. generalna karta Jadranskog mora u mjerilu 1:1 000 000

7. SUVREMENI KARTOGRAFSKI IZVORI

• Usporedbom starih i novih kartografskih izvora istog područja dobivamo uvid u trend transformacije promatranog područja – ekopovijest

• Topografske karte, katastarski planovi, osnovne državne karte, pomorske karte i planovi gradova

• Četvrtu sustavnu topografsku izmjeru Republike Hrvatske izveo je Vojnogeografski institut od 1947. do 1967. godine

• Prema početnom meridijanu u Greenwichu

• Od 1968. do 1981.g. topografska karta 1:25 000 obnovljena je fotogrametrijskom izmjerom

Fotogrametrijska izmjera

http://www.zzf.hr

• 1997.g. prvo privremeno izdanje topografske karte Republike Hrvatske u mjerilu 1:25 000

• Topografske karte danas se objavljuju i kao uvezane zbirke karata u obliku atlasa

• Hrvatski hidrografski institut u Splitu jedini izrađuje suvremene pomorske i navigacijske planove

8. ZAKLJUČAK

• Povijest i prostor nerazdvojno povezani

• Povijesni događaji utjecali na budući razvoj prostora

• Karte i planovi su osnovno sredstvo prostornog sporazumijevanja i vjerodostojan dokument prostora i vremena

POPIS LITERATURE

1. Dr. sc. Mirela Slukan Altić, ''Povijesna kartografija: Kartografski izvori u

povijesnim znanostima'', Meridijani, Samobor, 2003.

2. Mirko Marković, ''Hrvatska na starim zemljovidima'', Naklada Jesenski i Turk,

Zagreb, 2002.3. Internet: http://hr.wikipedia.org/wiki/Karta http://en.wikipedia.org/wiki

http://www.zzf.hr