povijesni razvoj monitora

Embed Size (px)

DESCRIPTION

povijesni razvoj monitora

Text of povijesni razvoj monitora

RAZVOJ MONITORA

1

2

SADRAJ1. UVOD..................................................................................................................................3 2. RAUNALNI MONITOR................................................................................................4 3. VRSTE MONITORA......................................................................................................10 4. Standardne i wide screen rezolucije...............................................................................27 5. Zakljuak..........................................................................................................................32 LITERATURA.....................................................................................................................33 POPIS SLIKA ....................................................................................................................33 POPIS TABLICA................................................................................................................33

1. UVODKod raunala uobiajeni izlazni ureaj je monitor. Iako monitor slui za ulaz podataka on se najee upotrebljava kao izlazna jedinica. Optiki zaslon pretvara digitalne podatke, koje prima iz centralne jedinice, u vidljive uobiajene znakove ili crtee. Izlaz podataka preko optikog zaslona bri je i jeftiniji od od izlaza na papirne nositelje. Iz tog razloga monitor koristimo u sluajevima kad je potrebno da se podaci brzo dobiju radi donoenja odluke tj. kad valja uspostaviti neposrednu komunikaciju izmeu ovjeka i raunala. U automatiziranim informacijskim sustavima se najvie koriste izbori putem zaslona (prikazi). Razvojem tehnologije monitori su postajali sve manji obujmom i razvijali su sve vee performanse, koje se odnose na vee rezolucije, bre osvjeavanje slike, vie boja te bolji kontrast. Kao to je reeno, raunalu posebne ili ope namijene izlazni ureaj je nekakav pokaziva rezultata ili stanja i jedan od najpoznatijih je monitor. Sam pojam odnosi se na kontrolu i nadgledanje nekog procesa, odnosno najee daje slikovni uvid stanja prepoznatljiv oku. No, ovaj naziv najee se primjenjuje uz raunala ope namijene za ureaj za prikaz slike koja se nekom od tehnika iscrtava na njegovom zaslonu.3

Dakle, na odgovarajue suelje monitora dovodi se analogni ili digitalni signal slike iz grafikog sustava raunala, koji se odgovarajuom logikom i upravljakom elektronikom pretvara u vidljivu sliku na zaslonu. Nadalje su opisane najzatupljenije tehnologije primjenjivane za ovu svrhu. Sve one zasnovane su na aditivnom postupku mijeanja boja, mijeanju triju zraka svjetlosti osnovnih boja; Red, Green, Blue (crvena, zelena, plava) RGB. Od svog poetka, tehnologija se znaajno razvila, tako da dananji proizvodi vie ne lie na stare, nespretne, bune i velike ureaje. Monitori su danas vrlo praktini pogotovo razvojem LCD monitora gdje je uteda prostora velika, prijenosna raunala takoer imaju LCD zaslone to ih ini izrazito mobilnim i lakim. Na monitoru se prikazuju sve poruke sustava koje raunalo upuuje korisniku i rezultati rada programske potpore. U ovom zavrnom radu prikazati e se razvoj tehnologije monitora kao i nain rada CRT i LCD monitora.

2. RAUNALNI MONITOR

Raunalni monitor je ureaj koji slui za prikaz slike stvorene raunalom. Na monitoru se prikazuju sve poruke sustava koje raunalo upuuje korisniku i rezultati rada programske potpore. Glavni dio monitora je zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru ti nazivi esto koriste i za cijeli ureaj. Slova, te pokretne i nepokretne slike koje se prikazuje obino se tvore u grafikoj kartici, dijelu raunala kojemu je funkcija stvaranje i obnavljanje slike. Prikazivanje se moe obaviti na dva naina. Pomou tekst mod-poruke s alfanumerikim znakovima prema jednoj od kodnih tablica koju korisnik odabere. Najee su to prikazi u matrici znakova veliine 40 stupaca *25 redaka, 80 stupaca *25 redaka ili 132 stupca * 43 redaka. Kako je rije o matrici(polju) znakova proizilazi da svi znakovi imaju istu irinu i visinu. Pomu grafikog moda kada se poruke na ekranu prikazuju kao slikovni sadraji razliite gustoe. Uobiajene gustoe (broj piksela po visini i irini prikaza) za slokovne prikaze su : CGA, VGA, SVGA, XGA, XGA, UXGA, SVGA, ArrayXGA.

4

Prvi monitori su bili crno-bijeli i veinom su se spajali preko DB9 prikljuka. Dananji monitori se spajaju preko analognog VGA (Video Graphics Array) ili preko digitalnog DVI (Digital Visual Interface) prikljuka na grafiku karticu.

2.1. Vrste monitora Danas se raunalo uglavnom spaja na starije CRT (Cathode Ray Thube) ili novije LCD (Liquid Crystal Display) monitore. Za prikaz slike raunalo moemo spojiti i na TV, Video projektor, Plazma Display itd. Na malim raunalima se jo koristi i monitor osjetljiv na dodir (TouchScreen). Detaljnije o vrstama monitora, razvoju i principu rada njihovih tehnologija govoriti emo u sljedeem poglavlju.

2.2. Veliina zaslona Veliinom ekrana podrazumijevamo duljinu dijagonale zaslona izraenu u inima ili centimetrima. Kod CRT zaslona, veliinu ograniava velika teina debelog stakla katodne cijevi, stoga je nagli porast veliine zaslona krenuo osobito iza pada cijena LCD i plazma zaslona. Veliina ekrana mjeri se u inch-ima. Standardne veliine su '14, '15, '17, '19, '21 i '22. Ovdje treba napomenuti da je kod CRT monitora npr. '17 stvarna veliina ekrana ustvari '16 tj. jedan inch manja dok je kod LCD monitora '17 stvarno '17.

2.3. Rezolucija zaslona Razluivost' ili rezolucija' je broj tokica (piksela) od kojih je nainjena slika na zaslonu, a iskazuje se u brojevima piksela po horizontali i vertikali zaslona

5

Tablica 1. Raunalni video standardiirina visina 320 x 200 320 x 240 640 x 480 720 x 480 800 x 480 768 x 576 800 x 600 1024 x 768 1152 x 864 1280 x 768 1280 x 720 1280x800 1280 x 960 x Asp.Ratio 8:5 4:3 4:3 3:2 5:3 4:3 4:3 4:3 4:3 5:3 16:9 8:5 4:3 17" SXGA 15" WXGA HD 720 WXGA 14" Dijagonal Naziv a razluivosti CGA QVGA VGA NTSC WVGA PAL SVGA XGA

1280 x 1024 5:4 1360 x 768 1400x1050 1440 x 900 1580x1050 16:9 4:3 8:5 8:5

SXGA+ 19" WSXGA+ UGA 21"

1600 x 1200 4:3 1792 x 1344 4:3 1800x1440 1856x1392 1920x1080 2048x1080 1920x1200 5:4 4:3 16:9 17:9 8:5 24"

HD 1080 2K WUXGA

6

1920x1440 2048x1536 2560x1600 2560x2048

4:3 4:3 8:5 5:4 QXGA WQXGA QSXGA

Omjer irine prema visini zaslona (Aspect Ratio) razliit je za razliite vrste zaslona i uobiajeno iznosi:

4:3 za raunalne i televizijske CRT zaslone 5:4 za LCD zaslone 16:9 ili 14:9 za LCD raunalne i televizijske "iroke zaslone" (Widescreen)

U tim se omjerima odnose i brojevi piksela po irini i visini raunalnih zaslona pri odabranoj razluivosti. Vea razluivost daje preciznije razlaganje sitnih detalja slike, iri obuhvat objekata veih od prostora zaslona, ali i manju veliinu elemenata slike. Za otrinu crtanja, vana je veliina piksela, odnosno razmaka dijagonalno susjednih podpiksela iste boje, iako na dojam otrine utjeu i drugi imbenici (Anti-aliasing, tehnologija proizvodnje i dr.). Taj razmak se kree oko 0.25 mm (manje je bolje). Optimalnu i maksimalnu razluivost monitora definira proizvoa, dok izbor standardnih razluivosti u rasponu od 640 x 480 (VGA) do maksimalne, zavisi od grafike kartice. Tabela daje standardne razluivosti naprednije grafike kartice. Bolja grafika kartica dati e jo vei izbor standardnih razluivosti. U tabelu su uneseni i odnosi irine prema visini zaslona (Aspect Ratio) te pribline veliine dijagonale zaslona koje pripadaju pojedinim razluivostima ako se one definiraju kao maksimalne, u inima. Najee koritena rezolucija kod monitora je 1024x768 piksela i to je uobiajena rezolucija za '17 monitore.Za '15 monitore uobiajeno se koristi rezolucija 800x600 a za '19 1280x1024 (prvi broj pokazuje broj toaka (piksela) u vodoravnoj liniji monitora a drugi u okomitoj.

7

2.4. Frekvencija osvjeavanja slike, brzina odaziva, svjetlost, kontrast i kut gledanja Frekvencija kazuje koliko puta u sekundi se slika na zaslonu ponovo ispisuje s novim podacima. Veom frekvencijom osvjeavanja izbjegavaju se skokovita micanja kod brih pokreta i smanjuje titranje slike koje uzrokuje umaranje oiju, osobito na CRT zaslonima. Brzina osvjeavanja slike monitora mjeri se u hercima. Minimalna preporuena koja ne zamara oko je 75 Hz. Ovo se odnosi na okomitu brzinu osvjeavanja. LCD zasloni su tromiji ("gaenje" ili promjena boje piksela due traje), pa podnose nie frekvencije osvjeavanja bez primjetnog titranja slike. Frekvencija osvjeavanja kree se od 60 - 85 Hz kod LCD zaslona, a kod CRT zaslona i vie, no s jakim grafikim karticama kod svih prelazi i 100 Hz. Brzina odaziva (Responce Rate) se mjeri u milisekundama (ms) i oznaava brzinu kojom piksel moe mijenjati boju na LCD monitorima. Svjetlost kod LCD monitora se mjeri u kandelama po metru kvadratnom (cd/m2) npr 350 cd/m2 ili 500 cd/m2. Kontrast mjeri kako LCD prikazuje bijele i tamne tonove npr. 800:1 ili 900:1 s tim to je omjer vei kontrast je bolji. Kut gledanja je smjer gledanja koji omoguava normalni pogled na sliku bez iskrivljenja slike. Ovo vrijedi samo za LCD monitore. 2.5. Boje

crno - bijela monokromna boja (color)

Piksel na color monitoru sadri podpiksele osnovnih komponenti boja: crvenu, zelenu i plavu tokicu. Dojam o rezultirajuoj nijansi zavisi od intenziteta osvijetljenosti pojedinih podpiksela. Dubina boja je sinonim za brojnost nijansi. Standardizirani su slijedei stupnjevi dubine boja:

4 nijanse ("crno-bijeli" zasloni ukljuuju crnu, sivu, bijelu i intenzivno bijelu)8

16 (monokromni zaslon, boje prevodi u nijanse sivoga)) 16 nijansi, color 256 nijansi, color 16 bitna boja (sadri tisue nijansi), color 24 bitna boja (sadri 16 miliona nijansi), color

Siromanija paleta boja daje stepeniaste prelaze pri pretapanju nijansi i suvie jake kontraste boje.

2.6. Najpoznatiji proizvoai Ka