Povijest Glazbe - I. Semestar

  • View
    76

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta, 1. god. PG-a

Transcript

  • Povijest glazbe I. semestar

  • Nastanak glazbe

    Prapovijest

    Ukljuuje razdoblje od pojave ovjeka do prvih pisanih izvora.

    Teorije nastanka glazbe:

    Teorija oponaanja (oponaanje zvukova i pojava iz prirode)

    Teorija rezultata rada (svi pokretni zvukovi i ritmovi koji prate rad ovjeka)

    Bioloko naelo (ukras pri odabiru partnera); Ch. Darwin

    Signalno sredstvo (glas ili primitivni instrumenti)

    Teorija o povezanosti glazbe i magije (najvjerojatnije glazba pripada obredima, kultovima,

    magiji)

    Glazba u poecima nije bila samostalna nego funkcionalna (dananja je autonomna i estetika) te

    nema umjetnikog razumijevanja (ona je neto fizioloko).

    Primitivni narodi su vjerovali u mo zvuka (demoni, prirodne pojave) te su smatrali da u svakom

    instrumentu postoji ljudski duh. Primitivna glazba nije cilj sama po sebi te je podruje magijskog.

    Nema profesionalnih glazbenika ve glazbu izvode vraevi. Glazba ima mo u lijeenju fizikih i

    psihikih bolesti. U glazbi primitivnih naroda nalazimo glazbene odrednice tempo i ritam te se

    pojavljuju intervali. Instrumenti su puhaljke (signalni instrumenti: trska, drvo, ivotinjski rogovi,

    kosti), a pojavljuje se i pretea ianih instrumenata (glazbeni luk). Glazba je uglavnom jednoglasna,

    ali se pojavljuje i primitivno vieglasje:

    Heterofonija nastaje odstupanje od osnovne melodije, slino je varijaciji osnovne melodije

    Bordunski ton jedan glas ima melodiju dok drugi dri jedan ton

    Tipovi izvora o glazbi:

    Instrumenti najstariji sauvani instrumenti su falang svirale (signalni instrument, moe

    prozvesti jedan ton, napravljen je od nonih kostiju sobova, potjee iz kamenog doba) i flaute

    s rupicama (od sobovih kostiju)

    Slike prikazi sviranja u faraonovim grobnicama u Egiptu iz 3. tisuljea pr. Kr.; prikazi

    instrumenata, scena muziciranja, orkestara

    Zapisi o glazbi od antike u obliku zapisa pjesama, s koljena na koljeno prenose se tekstovi

    pjesama bez notacije. Pojavljuju se i zapisi o teoriji glazbe, kronike

    Zvuea glazba (snimke) 1887. izumom fonografa Thomasa Edisona; petnaest godina

    kasnije izumljen je gramofon.

    Stari vijek i antika

    Stari vijek i antika traju od prvih pisanih spomenika (4. tisuljee pr. Kr.) do 476. godine (pad

    Zapadnog Rimskog Carstva). U to razdoblje se ubraja i antika iako je uobiajeno da se misli samo na

    velike antike civilizacije (8. st. pr. Kr.) i neke druge civilizacije od 3. tisuljea pr. Kr. Prve civilizacije

    su Egipat, Mezopotamija, Kina, Japan, Indonezija, Indija, Palestina i Islamski svijet.

  • Egipat

    3100. pr. Kr. 323. pr. Kr. kada Egipat osvaja Aleksandar

    Egipatska civilizacija je jedna od najstarijih antikih civilizacija. U njoj dolazi do procvata mnogih

    podruja (arhitektura, egzaktne znanosti, slikarstvo, kiparstvo, glazba,). Najvaniji izvor o glazbi su

    kraljeve grobnice u kojima su na zidovima esti prikazi scena muziciranja i instrumenata. Glazba ima

    odgojni faktor vjeruje se da u konzervativnoj sredini glazba moe pozitivno utjecati na ovjeka

    tijekom njegova odgajanja (teorija ethosa). To poimanje kasnije preuzima i Grka. Za vrijeme trajanja

    starog egipatskog carstva glazbenici imaju visoki status te se smatraju faraonovim roacima. Izvode

    tihu glazbu (ne proizvode bogat zvuk). U novom egipatskom carstvu (2. tisuljee pr. Kr.) dolaze novi,

    bogati i glasni instrumenti iz Kine. Glazbenici dobivaju status profesionalnih glazbenika.

    Od instrumenata se koriste udaraljke (bubnjevi, egrtaljke, zveke, cistrum, klepetaljke), puhaki

    instrumenti (uzdune flaute, almaj i trube), iani instrumenti (lire, lutnje i harfe nacionalni

    instrument egipana), gudakih instrumenata nema. Pojavljuju se prve hidrauline (vodene) orgulje

    organon hidraulikon.

    Glazba se koristi u religijske i vojne svrhe, prati slavlja, gozbe, oplakivanje mrtvih i rad seljaka u polju.

    Postoji i narodna glazba (u pojedinanom i grupnom muziciranju).

    Zbog broja ica na ianim instrumentima i mjerenjem razmaka izmeu rupica na puhakim

    instrumentima utvreno je kako su stari Egipani koristili tonske sustave pentatoniku i septatoniku

    bez polustepena. U Egiptu se pojavljuje i heironomija rani, primitivni oblik dirigiranja kod kojega

    odreeni znakovi i poloaji ruke oznaavaju tonove (slike).

    Mezopotamija

    3000. pr. Kr.

    Mezopotamija obuhvaa tri civilizacije Sumer, Asiriju i Babilon. Mezopotamijska civilizacija je jako

    utjecala na sve etiri strane svijeta: u susjednim zemljama esto nalazimo instrumente iz

    Mezopotamije (Iran, Grka). Glazba se koristila u religijskim obredima te u svrhu zabave na gozbama i

    sveanostima.

    Na dvoru djeluje velik broj profesionalnih glazbenika, orkestri su imali i do 150 glazbenika. Glazba je

    cijenjena te se esto u vojnim pohodima poteuje glazbenike i uzima ih (i njihovu glazbu) kao ratni

    plijen. Na taj se nain glazba iri i vojnim putem.

    O instrumentima saznajemo iz likovnih prikaza: od udaraljki se javljaju bubnjevi, cistrum, egrtaljke i

    klepetaljke, od ianih instrumenata harfe, lire (vrlo vrijedne, ukraene zlatom ili srebrom, ima lira

    velikih dimenzija tako da mogu samostalno stajati), lutnje (dugi vrat, imaju dvije ili tri/pet ili sedam

    ica mistika brojeva 5 i 7) te od puhakih instrumenata uzdune flaute, dvostruki almaji (po tome

    zakljuujemo da su poznavali i vieglasje) te zmijolike i ravne trube.

  • Kina

    1766. pr. Kr.

    Glazba u Kini ima veliki ugled te je po tome srodna s grkom glazbenom kulturom ima izrazito

    visoke odgojne funkcije i utjee na razvoj ovjeka. Za glazbu je u Kini bilo odgovorno ministarstvo

    glazbe koje je glazbu reguliralo na dravnoj razini. Sa svakom politikom promjenom dolazi i

    promjena u glazbi.

    Kineska tradicijska glazba je otrih melodijskih obrisa, sa strogom simetrijom u ritmu, svugdje je

    prisutna pentatonika, nedostaje individualnosti, sve je suzdrano i nema odstupanja. itava kineska

    glazba se temelji na brojevima tako da svaki ton pentatonike ljestvice predstavlja neku pojavu u

    prirodi ili kozmosu (simbolika brojeva).

    Filozof Konfucije (6./5. st. pr. Kr.) sistematizirao je kinesku glazbu. Teorija glazbe temelji se na staroj

    kineskoj glazbi koja zastupa etike zahtjeve (utjecaj na karakter i slino). Bavio se plesom i pjevanjem

    te je napisao Knjigu pjesama 300 tekstova kineskih pjesama i Knjigu obreda u kojoj opisuje glazbeni

    ceremonijal kineskih obreda.

    Instrumenti su izraeni od raznih materijala: od metala velika i mala zvona, od drva bubnjevi i

    egrtaljke, od koe bubnjevi, od bundeve i bambusa orgulje (imali su bambusove orgulje u koje su

    umetali bundevu kao rezonator), od svile ice, od bambusa razni puhaki instrumenti i od peene

    zemlje jajolika flauta.

    Ai Jing: Elegie de Chu

    Japan

    100. pr. Kr.

    Japanska glazba je slina kineskoj, koristi pentatoniku, ali je slobodnija jer ima i polustepene.

    Glazba se u Japanu dijeli na glazbu za dvor (aristokraciju) i graanstvo. U glazbu za dvor spada

    gagaku japanska umjetnika glazba koju izvode instrumentalni ansambli sa ianim, puhakim i

    udaraljkakim instrumentima. Vodei instrument je flauta hichiriki. Gagaku se pojavljuje od 8. do 12.

    st., i no kombinacija plesa, pjesme i recitativa koja se javlja u 14. st. U glazbu za graanstvo spadaju

    kabuki scenska glazba u kojoj se zvuk kombinira s pokretom i prostorom te ha-uta i ko-uta pjesme

    koje su pjevale geje.

    Instrumenti su lira, amizen (lutnja dugakog vrata), akuhai (vrsta flaute) i koto (vrsta kitare).

    Sojo no chosi (gagaku)

  • Indija

    2300. pr. Kr.

    U indijskoj kulturi javlja se srodnost s Mezopotamijom i Egiptom. Narod se dijeli na kaste, razlikuju se

    vladajui sloj i puk. Javlja se kult Veda, staroindijske vjerske knjige nastale oko 1000 g. pr. Kr. u kojoj

    je sadrana i glazba, ali samo za najvie kaste. 200 g. pr. Kr. nastaje posljednja knjiga Veda

    namijenjena niim kastama. Prvi zapis o indijskoj glazbi odnosi se na kazalinu glazbu jer je ondje

    glazba usko vezana za pokret, glas i slino.

    Indijske ljestvice su ljestvice ireg opsega, sadre kromatiku, u njima je tipina uporaba poliritma te

    su slobodnije forme. Temelj tonskog sustava je ljestvica sa sedam tonova, ali se oni dalje dijele na 22

    srutija. Sruti je najmanja osnovna akustina jedinica, neto vea od etvrtine tona.

    U Indiji sreemo dvije vrste napjeva: saman duhovni napjev nastao na tekstove iz Veda, izvodi se

    jednoglasno i na silabiki nain, smireno; i raga svjetovni napjev ljubavne tematike. Izvode se i

    instrumentalno te variraju melodijski obrasci.

    Instrumenti su u slubi pjevanja, a najvaniji su iani: vina vrsta harfe te dva gudaka instrumenta:

    revanastra i sarangi.

    Sri Guru (raga)

    Palestina

    1300 g. pr. Kr.

    U Palestini je vidljivo mjeanje glazbenih elemenata s mezopotamijskom i egipatskom civilizacijom. U

    njoj su se nastanili Feniani i Hebreji. Nema puno primjera i izvora o palestinskoj glazbi, a najpoznatiji

    je tekst iz 150. psalma (zavrni hvalospjev) u kojem se govori kako se Boga treba slaviti glazbom te se

    nabrajaju instrumenti harfe, citre, rogovi, bubnjevi, trube, Glazba se u Palestini javlja prvenstveno

    u bogosluju, ali i u vojnim pohodima te na raznim sveanostima i slavljima.

    Instrumenti karakteristini za to podruje su: celcelim (inele), ugab (duga flauta), efer (rog koji se i

    danas koristi u sinagogi) i haso