aa1

123

page | 33 19. STOLJEE HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA STANJENAHRVATSKOMPROSTORUZAVRIJEMEFRANCUSKEREVOLUCIJEI KOALICIJSKIH RATOVA PROTIV FRANCUSKE Francuskarevolucija1789.bilajenajva nijidogadajeuropskog18.stolje a.Bilajenadahnutaracionalisti 'ko-prosvjetiteljskimpogledi matevo denageslom Sloboda,bratstvo,jednakost iizvrilajesnaanutjecajnazemljeuEuropi.Car JosipII.,iakoprista aprosvjetiteljstva,u 'vrivaojecentralizamiiriogermanizacijutakopotiru iuzakonjenaitradicionalnapravapojedinih nenjema'kihnarodasvojeCarevinetojeizazivalosvevi enezadovoljstva.Car JosipII.nijesehtiookrunitikrunomsv.Stjepana.Hrvatskiseprostortijekom vladavineJosipaII.nalaziousklopuAustrijskeCarevineu'ijemsusastavubili: BanskaHrvatska(tzv.Provincijal),Me dimurje,Rijeka,VojnakrajinatedioIstre.U sklopuMleta'keRepublikebilisu:ve idioIstre,Kvarnerskiotoci,Dalmacijai Bokakotorska.JedinisamostalniteritorijbiojeteritorijDubrova 'keRepublike.PodupravomHrvatskogsaboraihrv.banabilesu samoBanskaHrvatskai Banskakrajina(granica).Banskukrajinu (BanijailiBanovina) 'inilesudvije regimente:Petrinjskasasjedi temuPetrinjiiGlinskasasjedi temuGlini. Medi murjejenakon'etverogodi njegpripadanjazagreba 'komdistriktupripojeno madarskojZalatskojupaniji.Rijekakaoslobodnaluka(1719.)dobilaje1779. zasebansamoupravnistatus(Corpusseparatum)i1786.pripojenajeUgarsk om primorju(LittoraleHungaricum)na'ijemje'elubioguverner.JosipaII.naslje duje LeopoldII.kojijeponovnouspostaviostale kiustavuBanskojHrvatskoji Ugarskoj te se 1790. dao okruniti za hrvatsko -ugarskog kralja. UHrvatskomsaborusudjelovalisuprelati,velika itepredstavniciplemstvaiz upanijaipredstavnicikraljevskihslobodnihgradova.Saborjesazivaoban,a izboriimenovanjebanabilojeunadle nosticara(kralja).1790.kraljLeopoldII. zahrvatskogbanai menovaojevelika aIvanaErd+dyjakojijenatojdu nostiostaopunih16godina.Plemstvojebiloglavnipoliti 'ki'imbenikiuBanskoj HrvatskojiuUgarskoj.BuduidazasebnavladaBanskeHrvatske,usporednos obnovomustavnogstanja, nijeobnovljenanitijebiloizgledadaesetouskoro u'initi,Hrvatskijesabor1790.zaklju 'iodapriznajeUgarskonamjesni 'kovijeeikao vladu zaHrvatsku.Ma darski saborskizastupnici,kaoima darski palatin (najvi iupravnidostojans tvenik),zahtjevalisudasema darskijezikuvedeikao slubenijezikuHrvatskoj.Utomsuzahtjevuhrv.zastupnici,na'elusbanom Erd+dyjem,vidjeliprijetnjuodma darizacijetesuzahtjevalidaidaljelatinskijezik ostaneslubeni.Tadasumadarskisaborskizastupnicipokrenuliipitanje pripadnostiSlavonijeizagovaralisupripojenjeSlavonijeMa darskoj.Hrvatskisu im se zastupnici odlu 'ili suprotstaviti i u tome su se otporu istaknuli Nikolakrlec 33 ibanErd+dykojijenazajedni 'komsaboruuBudimu1790.uzviknuoRegnum regno non praescribit leges 33. Francuskaje20.travnja1722.odlukomsvojeZakonodavneskup tineobjavilarat Austriji.NapadnutojAustrijiupomo jepriteklasaveznicaPruska.Austrijsko - prusko zajedni tvo u tom ratu bilo je prav antifrancuska koalicija. Nedugo nakonpo'etka te koalicije, car Leopold II. je umro (1792.). Nasljedioga je sin Franjo II.koji jesastavioratovanjeprotivFrancuza,zavr enotekutravnju1795.miromu Baselu.UtomseratuFrancuskaiskazalkaomo navojnasila,ame dunjezinim vojskovodama 'elni je 'ovjek postao general Napoleon Bonaparte!Kako je Pruska, nakon Baselskog mira, istupila iz koalicije s Austrijom, Napoleon jeubrzopoveonoviratprotivAustrijekojajebilaprisiljenanaprimirjes Francuskom, sklopljen 1797. u Leobenu, a zatim i na mirovni ugovor potpisan iste godine u Campoformiju. Francuzi su17. svibnja1797. zauzeli Veneciju i ukinuli Mleta'kuRepubliku.Odukinu aMleta'keRepublikedomirauCampoformiju nastaoje u Dalmaciji pokret za sjedinjenem Dalmacije s BanskomHrvatskom. Najupornijizagovaratelj sjedinjenja bio je dalmatinski franjevac Andrija Doroti , au Zagrebu j e bilo nekoliko istaknutijih podr avatelja me du kojima se isticao M. Vrhovac. Iz Dalmacije je bila upu ena molba caru(kralju) Franji II. da omogu isjedinjenje Dal mac ije s Banskom Hrvatskom. To je sjedinjenje tra io i Hrv. sabor 1802. Franjo II. je iste godine odgovorio da za sjedinjenje nisu sazrele potrebne okolnosti i da zbog toga do daljnjega odga da svoju odluku o tom pitanju. Nakon poraza Austrije od Francuskeu drugom (bitka kod Ul ma 1805.) i u tre em(bitka kod Austerlitza 1805.) ratu, potpisan je 25. prosinca 1805. mirovni ugovor u Pounu(Bratislava). Austrijska Carevina je u duhu odredaba Po unskog mira po'elanaputatiisto'nojadransketeritorije ko je je francuskavojska zauzi mala kreui se kopnom. Kako bi Francuzi do li do Boke kotorske, stali su 1806. na tlu Dubrova'keRepublikedaseodmore.Udru enaruskaicrnogorskavojska, eljevioplja'katiDubrovnik,krenulajenadubrov a'kotlotesuKonavlama sukobilasumornomfrancuskomvojskom.Francuzisebilipotisnutiusam Dubrovniksvedodolaskanovihfrancuskihpostrojbikojesuistjeralerusei crnogorcesdubrova 'kogtla.Francuzisuseodsamogpo 'etkaboravkau Dubrovnikuponaalikaopraviokupatori,zaposjedaju itvrdave,samostane, kole i kue. Rusi su se prema odredbama Tilsitskog mira iz 1807. morali povui sJadrana, odnosno i iz Boke kotorsketo je zna'ilo slobodan prolaz Francuzima u samu Boku. No, i nakon toga, Francuzi su ostali na tlu Dubrova 'ke Republike, a 31.sije'nja1808.suiformalnoukinuliDubrova 'kuRepubliku'ijisuteritorij,kaoi teritorijBokekotorske,uklju 'iliusvojupokrajinuDalmaciju.Na'eluvojne pokrajinskeupraveuDalmaciji,nalaziosegeneralAugusteMarmontkojijeuo'iukinuaDubrova'keRepublikeodsvojihnadre denihdobionaslovvojvoda dubrova'ki (Duc de raguse). Na'elufrancuskecivilnepokrajinskeuprave u Dalmacijibio jegeneralniprovidursasjedi temuZadruitudunostNapoleonI. povjeriojeVincenzuDandolu,istaknutomvenecijanskomfrankofilu.Generalni providurDandolo,nadahnutrazvijenomFrancuskomkaouzorom,nastojaoje unaprijeditigospodarskiikultruniivotuDal maciji.Poticaojepoljoprivredu, osnovao jetrgova 'ku komoruuSplitu, sredio carine, sudstvo je odvojiood uprave, ukinuo batinanje i torturu u istra nom postupku, osnovao prizivna sudi ta u Zadru i Splitu, poticao osnivanje novihkola, u Zadru je ustanovio i visokukoluza studijfilozofije,prava,medicineiprirodnihznanosti.Kaotalijan,Dandol oje favoriziraotalijanskijezik,tejenjegovimnastoja njemuZadrupokrenuti dvojezi 'nitjednikIlRegioDalmata (KraljskiDalmatin) natalijanskomihrvatskomjeziku.Bilesutoprvehrvatskenovinekojesuizlazileod12.srpnja 1806. do 1. travnja 1810.33 Kraljevstvo kraljevstvu ne pripi suje zakone 34 Page | 34 Uratnomsukobuspetomantifrancuskomkoalicijom(AustrijeiEngleske), Francuskajepostiglanovepobjedeodkojihjebilanajva nijaonaprotivaustrijskevojskekodWagrama1809.Nakontoga,Austrijajeprisiljenada Sch+nbrunnskimmiromiz1809.ustupiFrancuskojBelja 'kookruje(zapadnu Koruku, Goriku, Trst, Kranjsku, Pazinsku grofoviju te dijelove civilne Hrvatske iVojnekrajinekojisusenalazilinaprostoruju noodSavedomora).TimejeAustrija potpuno izgubila pristup do mora.Te tako dobivene slovenske i hrvatske teritorije, kao i hrvatska podru'ja od Istredo Bokekotorske,Francuzisuodmahadministrativnoujedinilinazvalitajsklop Ilirski mprovincijama(Lesprovincesillyriennes).UIlirski mprovincijamaivjeloje tada1556000stanovnika.Na'eluIlirskihprovincijabiojegeneralniguvernersa sjedi temuLj ubljani.Tajedu nostbilapovjerenafrancuskomvo diMarmontu koji je uspostaviosredi njuupravu Ilirskih provincijai deset podru 'nih intendantura.Od1811.uvedenajenovapodru 'naupravnaorganizacija:uspostavljenoj e 6civilnihprovincija(Dubrovnik,Dalmacija,civilnaHrvatska,Istra,KranjskaiKoruka)ijednavojnaprovincija(Vojnakrajina).Od1.sije 'na1812.iuIlirski mjeprovncijamauvedenfrancuskiGra danskizakonik(Codecivil, donesen1804.ipremaNapoleonuI.nazivaniCodeNapol on).Svisugradanipostalijednakipredzakonom,sudstvojeodijeljenooduprave,ukinutisu zemaljskistale i,porezniprivilegiji,autonomnapravagradova,uvedenajeop avojnaobvez aiobvezaplaanjaporeza,ukinutisucehovi,feudalnaobveza,au DalmatinskojZagoriseljacisupostali vlasnici zemljekojusuobradivali.Dunostgeneralnog providura obavljaoje mar alMarmont do 1813. Otadasu Ilirske provincijeuleu posljednjugodinu svoga postojanja, anjihovajesredi njauprava iste godine premje tena iz Ljubljane u Trst i tu je do 'ekala svoj kraj 1814. HRVATSKE ZEMLJE UOI I NAKON BEKOG KONGRESA UBanskojHrvatskojjenakonIvanaErd +dyjabanskudunostod1806.obna ao grofIgnjatGyulay,austrijskigeneraltopni ta.Banovaojepunih25godina,do 1831. Sudjelovao je u svim koalicijskim ratovima protiv Francuske.Francuski porazi u Rusiji 1812. i potom u velikoj bitki kod Leipziga 1813. potaknuli s u AustrijskuCarevinudakreneuzauzimanjeteritorijakojejeizgubilaPo unskimiSch+nbrunnski mmirom.TakosufrancuskeIlirskeprovincijeod1813./14.ponovno dole u sastav Austrijske Carevine. Po 'etkom proljea1814.NapoleonovaFrancuskabilajeslomljena:31.o ujkauParizsuu levojnesnage este protufrancuske koalicije, a11. travnja Napoleon je abidicirao uFontainebleauuipotomjekonfinirannaotokuElba.Glavnabrigapobjedni 'kihzemaljabilajezati m da dogovoromutvrde poratni me dunarodni poredak u Europinana'elimalegitimitetairestauracije.Njihovisusepredstavniciokupiliu Be'u.Tajskup,poznatkaoBe 'kikongres,vijeaojeodrujna1814.dolipnja 1815. U tenjidazadovoljesvojeinterese,zemlje pobjednice,sudionice tog kongresa,naga dalesuseipoga dalemedusobno.Utojaktivnostisvojimse inicijativamaiutjecajemposebiceisticaoClemensMetternich,austijskiministar vanjskih posl ova. Zaklju'ciBe'kog kongresa sadr ani suunjegovu zavr nomdokumentu(Actefinale)od9.lipnja1815.,kojisesastojiod121'lanka.Austrija jeuskladusasvojiminteresimadobilaIlirskeprovincije.Dubrova 'kaRepublika nijebilaobnovljena.Njezinteritorij,kakojestajalou 94. 'lankuActefinale,dodijeljen je Austriji. Tako je Austrija, dobiv i 1815. cijelu isto 'nojadransku obalu,od uaSo'edoBudve,po'elaodtada,kaopomorskazemlja,izgra divatisvoju dominaciju na Jadranu.AustrijskicarFranjoII.,posavjetusvojegministraMetternicha,stvarnogupravlja'a u Austriji, vladao je Hrvatskom i Ugarskom apsolutisti 'ki i to punih 13 35 Page | 35 godina(1812.-1825.).Tajfrancjozefovskiapsolutizam(nazvantakoukasnijoj historiografskojliteraturiponjema 'komoblikucarevai menaFranz)i maoje zadaudaonemoguiotporeHrvatskogiUgarskogsaboracarevoj( kraljevoj)upravnoj politici, osobito na hrvatskom prostoru. Car je bive Ilirske provincije1816.proglasioKraljevinomIlirijom,kojasesastojalaoddvagubernija- Ljubljanskog i Primorskog.UBanskoj Hrvatskojdjelovalesuupanijeiza francjozefovskogapsolutizma i nakonponovnogvra anjaustavnosti.Onesuobavljaleupravno -politi 'keisudske poslove.Glavnurije'unjimaimalisuplemi i.SudilosepremaVerb+czyjevu zakoniku. Sadravao je ugarsko obi 'ajno pravo koje je krajem 15. i po 'etkom 16. st.prikupioisistematiziraoIstvanVerb +czy,protunotarkraljevskogdvorskogsuca. PodnaslovomTrodjelnodjeloobi 'ajnogpravaslavnogkraljevstvaUgarskeinjemu pripojenihpodru'ja34.Tajjezakonik1514.usvojioUgarskisabor.Potpisaogajei kralj,nonijebioovjerenkraljevimpe 'atom,pa,prematome,nijedobioni definitivnupravnusankciju. No, bez obzira na to, u Ugarskoj se smatraoi pri mjenjivao kao zbornik veeeg prava. U Banskoj Hrvatskoj bio je upotrebi svedo 1852., kad je zamijenjen austrijskim Gra danskim zakonikom.Austrijskauprava,naostalimdijelovimabiv ihIlirskihprovnicija,bilajerazli 'ito organizirana. 1814.osnovanoje,kao zasebnaoblast,AustrijskoprimorjezasjeditemuTrstu.ToAustrijskoprimorjeimalojeusvomsastavu4okru ja: Rije'ko,Istarsko,Gori 'koiTransko.Austrijskaupravanapodru 'juDal macije, nekadanje mleta'ke Boke kotorske i biv e Dubrova'ke Republike, sastojalo se od gubernija- pokrajinske'inovni 'ke vlade u Zadru, glavom gradu te pokrajine;zati mod'etirijuokruja (Zadarskog,Splitskog,Dubrova 'kogiKotorskog)usastavukojihsubilepretureiop ine.Na'eluguberni janalaziosegubernator. Slubeni jezikuuupravi, sudstvu ikolstvu,kakouIstri,tako iuDalmaciji,bio je talijanski, to seobjanjavalotradicijom, ve om razvijenoutogjezika,kaoi time to su'inovnici, suci i u 'itelji taj jezik bol je ili jedino poznavali.UBanskojHrvatskojuvijeksusebudno'uvaliibranilimogu ioblicihrvatske dravnosti.Najstarijehrv.zemljeDal macija,HrvatskaiSlavonijasmatralesusei daljejednomkraljevinomtojestalajoiunjihovudr avno-pravnom naslovu: Regnum Dalamatiae, Croatiae et Slavoniae. I u naslovu hrvatskoga bana redovitose isticalodajeon:banusregnorumDal matiae,CroatiaeetSlavoniae.Iakose hrvatskaTrojednicaposlijeBe 'kogkongresa1815.na lausklopuAustrijske Carevine i u neposrednoj prilicida bude upravno ujedinjena, toseipak nije dogodilojercarskidvoruBe 'utonijehtiojersebojaodabitoujedinjenjeoja 'alo Hrvate koji bi se, udru eni s ina'e jaki m Madarima, mogli efikasnije suprotstavljatiaustrijskimNijemci matezahtjevatiipreustrojHMpremasvojim interesima. Zbog toga je Dalmacija i dalje ostala izolirana upravno vezana za Be', a nezaZagreb.Od1817.pokrajinajeDal macija-usklopuAustrijskeCarevine- dobilanazivkraljevine (KraljevinaDal macija, tojeodmahuloiunaslovaustrijskih vladara). VOJNA KRAJINA U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA Zadnj apromj enagr anicei zme duHr vatskogKr alj evstvai Os manskog Carstva Zavrijemeaustro-turskograta(1788.-1791.)potreijeputu18.st.jednood glavnihrati tasTurci mabilopodru 'jeSrbije.Zbogvi eporazaglavnine austrijskevojskenapodru 'juSrbije,AustrijskojeCarstvobiloprisiljenonamirovnepregovoresOsmanskimCarstvom.Mirovnisporazumpotpisanjeu SvitovunaDunavuuBugarskoj4.kolovoza1791.Sre divanjenovihgranica34skraenoTripartit,lat.OpustripartitumiurisconsuetudinariiinclytiregniHungariae partiumque eidem annexarum 36 Page | 36 izmedudvavelikacarstvazavr enojetek1795.NovagranicapremaBosni,u nepreki nutojcrti,po'i njenagornj emtokurijekeGli ne,tj.nato 'kigdjepotok Maljevacunjuutje'e.OdatleseprotezalapremaCetingradu,zati muzKoranu premaDrenikgraduidaljeprekoVagancaili 'kogPetrovogSelaulaziupodru 'jeisto'ne padi ne planine Pljeevice. Tu prolazi isto 'nim rubom oslobodenog Iza'ia i preko Sko'aja izbija nadomak Bihaa. Bezveepotporaaustijskevojske,kraji nicimanijepolazilozarukomosloboditi Bi haiostaledijeloveTurskeHrvatske.Ti mej enepovratnopropu tena posljednjaprilikadasepovrateonidijelovipovijesnihzemaljaHrv.Kraljevstva kojesutijekomStogodi njegahrvatsko -turskogarataosvojiliTurci.Ratjeu cijelostizavrioneuspjehom,alijeupovijesnomrazvojuVojnekrajineimaoveliko zna'enje.Austrijskidobitak 1791.biojezapravoposljednjeproirenjeVojne krajine. Najvi e se proirila Li 'ka pukovnija. Na r az medu 18. i19. st.Zbogstalnepotrebezas veveomvojskomradiu'estalihratova,vojnajevlasts velikompozorno upratilakretanjekraji kogstanovni tva.UgradovimaVojne krajineivjeloje1799.samo22100stanovnika.Me duti m,uHrvatsko-slavonskoj vojnojkrajinipostojalaje,uzv ojnekomitete,igrupacija tapskihgradova,tj. gradova u kojima su bila pukovnijska upravnaizapovjedna sjedi ta svelkomkoncentracijomkraji kih'asnika,njihovihobitelji,trgovaca,obrtnikaikolskog osoblja.Kadaje1792.zapo'eoprvipetogodi njiratsFrancuskom,sredi njeinstitucije AustrijskogCarstvanisuvi emogleja'imintervencijamauprehraniikreditima kunimzadrugamautjecatinaubla avanjetekihprilika,osobitoupukovnijama Karlova'kekrajine.Velikesocijalnenapetostiibunedovodenajprijedokona'nog ukidanjakantonalnogsustavaipo 'etkaveegbrojareformakojeeseu dotjeranomesistematiziranomoblikuobjaviticijelojKrajini,kaonjezinnoviustav, 1807.Snovi mKraji kimtemeljnimzakonomnastojaloseuvjeritikraji ko stanovni tvodasudobiliustavkojieKrajinidonijetiblagostanjetrajnijeg karaktera.Sadr ajnovogaTemeljnogzakonaraspore denjeu8glavnimoblasti:o vojni m dunosti ma, o pravu kraji nika na nepokretna dobra, o ku ni m zadrugama,ovojnojiop inskojraboti,oporezu,oobrtuiotrgovini.Na alost, novizakonnijedaleko odmakaoodterezijanskihodredabaprvogKraji kog zakonaiz1754.Idokse najednojstranidoistanastojiubla itibijedukraji kog stanovni ta,nadrugoj se strani istodobnonastoji iz Krajine izvu imaksimum dobroizvjebanihvojnika.Kunojzadruzi,'ijijestatusdobiosredi njemjestou sastavuvojnekrajine,it ajseputpridajevelikapozornost.Zbognedore 'enosti pojedinih odredaba, doneseno je, poslije 1807., vi e dopuna. Napol eonova Fr ancuska pri tie AustrijskoCarstvoPrvidodirikraji kogstanovni tvasFrancuzimapo 'inju1806.kadajeNapoleon ugovoromuBratislavidobiopravodazapotrebeDalmacije,dr ivojnucestuod VenecijedoDal macije.Teistegodinekraji kostanovni tvojunoodSavenijeni slutilodae uskoro postati dio velokoga Francuskog Carstva.Pari ko vojni krugovi,kojieubuduezapovijedatiiupravljatiKrajinom,zadr alisuu Karlova'kojiBanskojkrajini,stoljetnivojnisustavdaju itomdjeluHrvatske samofrancuskoime(LaCroatiemilitaire).KrajinejeuNapoleonovomratus Rusijom ustupilatri pukovnijedoksuostalekraji kepostrojbe bilezadu ene branitiobaluodengleskemornarice.KrajNapoleonovihratova,Krajinaje do'ekalasasvi miscrpljena35. 1813.autrijskaofenzivakre enafrancuskeprekosavske ste 'evine. Sredinom rujna sve pukovnije stare Karlova 'ke i Banske 35Ufrancuskimrevolucionarnimratovi masudjelovalojevi eod100000kraji nika,au Napoleonovi m ratovi ma oko 67 000 kraji nika 37 Page | 37 krajineponovnosupodaustrijskomzastavom.KrajinapozdravljadolazakAustrijeu nadi dae prestati turske provale i plja 'ke iz Bosne. Uspostavomkraji kogsustavaiNapoleonovimporazom,stvorenisupreduvjetiza nastavakkraji kihreforma,zapo'etihve1807.Mladiupravni'asnicinastoje organiciji kraji ke privrede, uprave i sudstva dati novi polet, a i otvoren je putnovom oivljavanju trgovine. Gospoda rskipol et KrajineTrgova'kiprometizgodineugodineprimasvevi enovihtereta,ponajprijeitoiz Podunavlja,umsku gradu i drvo za ogrjev.esnaest godina nakon Napoleonovaporaza kodLepziga(1829.), izra den jeuKrajiniprviprojekt kraji keeljezni cekojabiteretprevozilaodSiskadoSenja.Upovijestihrvatskih eljeznica,tajprojektozna 'avapo'etakizgradnjeeljeznicaunas,toHrvatskustavljauredprvihzemaljauEuropikojesupristupeprojektumodernizacijesvojih prometni ca.Proj ektjeupo'etnojverzijiizradi okraji kikapetanJosipKaj etan Knei ,kojejezagovaraosustavvise eeljezniceosSiskadoBandinogSela,a kona'anprojektkojemu sevra aojodvaputa,izra denjetekdevetgodina kasnije (1838.)36. Oivljavajuobrtni 'keitrgova'ko-prometneprivrede,procesnoveupravnei komandneintegracijekojaukidapodjeluKrajinenageneralate,dokjeBanska krajinajedinasa 'uvalapovijesnutradicijuisamostalnost(alisamodo1822.kada nestajeKraljevinaIlirija).Banskajekrajina1823.ponovnopriklju 'enazajedni 'koj generalkomandiuZagrebu.Osnovanajenovakraji kainstitucijabrigada, sastavljena od dvije pukovnije. Po'etak uspona kraji kog dru tva Krajikitemeljnizakoniz1807.nijeudovoljnojmjeripopraviopolo ajobrtni 'ke privrede jer je svako obrtni 'ko zvanjeprogla eno punim zani manjemto zna'i da je sveobrtniketrebaloosloboditivojneslu be.Drugimrije'im,'lanovimakune zadrugeuKrajiniz abranjenojebavitiseobrtomjerjeprvaiosnovnazada a kune zadrugeosiguratidatidr avito veibroj vojnika.Izni mka su samokova 'i i kolari.Takodervrijednapovlasticajetadaobrtnikanatjelesnukaznubatinanja moe kazniti samo sud kraji ke pukovnije. Obl i ko v a nj ek raj iko g mal o gsvi j et a UVojnojkrajini,navojno -feudalnomposjedu,stolje imaseoblikujemalisvijetpunpredrasuda,diskri minacijaitraumakojesunastalezbogmnogi htjelesnih kazni(ponajvi ebatinanje) kojih nisubilipotedenini starci, niene,ni djeca. Teainetakorijetkakaznabilajetr 'anjekrozibe(ukinuta1855.).Be 'kiDvor stoljei maj egospodari onadpol ovicomhrv.zemalj ateejmnogokraji kekrvi prolivenonafrancuski m,njema 'ki m,ruskim,turski m, austrijskimitalijanski m ratitimazapreti dinastijeHabsburgovaca.Uzprolivenukrv,potrebnoje pridodatiinekolikomiljunaradnihdanakojesusvakegodinekrajiniciHrvatske moralidatisvome voljenomcarukrozdravnuiopinskurabotu.Temeljni zakonnijebitnomijenjaostareodredbeobesplatnojdr avnojiopinskojraboti, kojaponovomzakonunijesmjelabitive aod18danapojednommu karcui4 danapovoznomblagu.Odop inskerabote,oslobo denisusamo'lanovikune zadruge.DravnurabotuuVojnojkrajinidajesvakaku nazadrugapremaveli 'ini svogposjeda.Svioni kojinisuulaziliugrupacijupravih kraji nikamorali suse otkupitioddavanjaobveznedr avnerabote(25,5kruna).1850.izra denjeuBe'u posljednji Temeljni zakon za Krajinu.Gol emerazl ikei zme duci vil neivoj neHrvatskepo 'i nj unestaj ati 36 Zamiljen s konjskom vu'om prvih vlakova u nas 38 Page | 38 Golemerazlikeizme duKrajineibanskeHrvatskedijelilesuhrv.dr avniteritorijnavojni 'kiicivilnisvijet.Tekeseupreporodnodobajavitiidejeoponovnom sjedinjenjuBanskeHrvatskesKrajinom.Otomesvjedo 'epismakraji kihrodoljubaLjudevituGajuidrugi mpreporoditeljima.Isti 'useidejeoslobodi 'ovjeka i naroda,o prirodnom pravu svake etni 'ke zajednice da izgra duje vlastitu demokraciju i dravu DragutinRakovacupuujedramati'anpozivdasebraakrajiniciuklju'eu proljee naroda i podr e nacionalni preporod:Puke o klin, ma' u tok Sadje brao drugi skok.(nau'iti napamet) Pol i ti ' keponu deZag re bab e' ko mDvo ruosj edi nj enj ukraj i keup ra vesvrhov no mup rav o mci vil neHrva tske i razv oj a 'enj upe ri fe rni hdj el ova Voj ne kraji neNacrtipreporodnihstrujanjakojasupoticalateritorijalno -integracijskeprocese, hrvatskipoliti 'kikrugovi,okupljeninaHrvatskomsaboru,prihvatilisu1848. pitanjesjedinjenjaKrajinesgra danskomHrvatskomkaoosnovniproblemhrvatke politike.Moesezaklju'itidasu hrvatskipoliti 'ari u borbiza Vojnu krajinu izgradilinovuicjelovitustrategijupremarje enjukraji kogpitanja.Po ruka DragutinaRakovca pokre e cijeluKrajinu.Polaze i odpoliti 'kogrealizma,SaborjeuKrajikiustavugradioodredbuodjelomi 'nomsjedinjenjuKrajinepreko vrhovnom upraviteljstva trojedne Kraljevine . Ustav donosiinekoliko drugi h odredabaodkojihsuzaprocesrazvoja 'enjaisjedinjenjanajva nijeove:novi zakoni oKrajinimogu sedonositi samona sveop em saborutrojedneKraljevine,a narodnijezikuvodiseusvejavneposloveKrajineinjezinekole.Kraji kiustav Hrvatskogsaboradonosiodlukedru tvenogzna'enjakojimsenastojiubrzati proces bre preobrazbe tradicionalnoga vojni 'kog drutva u gradansko- kapitalisti 'kodrutvo. 1849.hrvatskipoliti 'arisdijelomkraji kih'asnikai du korakdaljeuborbizasjedinjenjesBanskomHrvatskom.Naime,zatra enojeod vrhovnihvojnihkrugovauBe 'urazvoja'enjesvihperifernihdijelovaVojnekrajinei sjedinjenje s maticom zemlje37. PRETPREPORODNO DOBA Narodni preporodiu pojedinimzemljama Europe zapo 'eli su u zadnjim desetljei ma18.st.iokon'alitijekomprvepolovice19.st.,aponegdjeiudrugoj polovici19.st.Imalisuglavnuzada usjedinitidijelovevlastitognarodaistvorit i modernunacijunaosnovamateritorijalnecjelokupnosti,jedinstvenogknji evnog jezika,emocionalneintegracije,uvo denjajedinstvenihpropisaimjera,jednakosti pred zakonom i uope potrebe omoguavanjato irih gradanskih iljudskih slobodaiprava.Svakinarodnipreporodimaojesvojespecifi 'nosti.Imaoihjei hrvatski narodnipreporod.Istotako, svaki jenarodnipreporodimaosvoju pretpovijest, vrijeme pripreme, pretpo 'etke.Tenjadaseizpre ivjelogfeudalnosputanog drutvenog ustrojaprije de u suvremenijeidemokratskimzaslugamaobilje enogradanskodrutvo,bilaje svrsishodnopro etadvamaosnovnimpostulatima:postignu enacionalno- jezi 'neunifikacijeinacional no -teritorijalneintegracije.Tatenj aHrvatabilaje doneklesli 'na prijanjim tenjamaFrancuzailitenjama NijemacaiTalijana. Preprekekojesustajalenaputubr egostvarivanjatete njebilesuprodukt politike tu dinske vlasti. 37Rije'jeopukovnijamaVara dinskoggeneralata,oumbera'kojkapetanijiigradu Senju. 39 Page | 39 Rjeavanje jezi 'nogpitanja tako derseusporavalo tu dinskompolitikom. NametanjetalijanskogjezikauIstriiDal maciji,njema 'kogimadarskogubanskoj Hrvatskojinjema'koguVojnojkrajininijebilopoticanosamorazlozi ma administriranjave itendencijamaodnaro divanjatalijanizacijom,germanizacijom imadarizacijom.BanskaseHrvatskatimtendencijamaodupiralaodr avanjem latinskogkaoslubenogjezika.Zaseoskiputsvedo18.st.nijebilojavnihosnovnihkola,aselja'koiteljstvojeuglavnombilonepismeno.Potrebu jedinstvenoghrvatskog knji evnog jezika isticali sudo kraja 18. st.ponajprije obi'niposlovniljudi.Npr.karlova 'kitrgovacitomJosipipuusvomjedjelu Temelyxitnetergovinepolagnara veydogacsajev,tiskanom1796.isticaodabii Hrvati,pouzorunaNijemce,trebaliureditisvojjedinstvenijezikitotakodabise opredijelili za jedandijalektu kojim bi se moglo'istije govorit i pisati kojega vsaki u pisanju knjiga dr ati bi se moral . Unastojanj udasepri hvatijedanhrv.dijalektidaljeizgra duj ejedi nstveni hrv. knjievni jezik sudjelovalisu ipojedini jezikoslovci, kojimajejezikoslovlje bilo usputnapreokupacijailipakstruka.Npr.Rije 'aninJosipZavr nikpredlagaoje 1801.dubrova'kutokavtinukaojedinstvenihrv.knji evnijezik.Dvijegodine kasnije(1803.)tiskanjeuBe 'uRi'oslovnikiliri 'koga,italijanskogainima 'koga jezikaautoraJosipaVolti asortografijomusavr enogslavonskogpravo pisa. Osobitosuzna'ananastojanjaFranaMarieAppendinija(Talijan).Kaopovijesniki lingvist, koji je izvrsno poznavao i latinski, nau 'io je u Dubrovniku i hrvatski jezik,teodlu'ionapisatiigramatikutogjezika.Svojugramatikuhrvatskoga jezika, pisanunatalijanskomjeziku(GrammaticadellalinguaIllirica),dovriojeza francuskeokupacijeDubrovnikaiobjavio1808.nakonukinu aDubrova'ke Republike.PosvetiojujeAugusteuMarmontukojimujezatiskanjetegramatikedao potrebnu financijsku potporu.IJoakim Stulli,hrvatskileksikograf iz Dubrovnika,posvetioje svojtalijansko - hrvatsko-latinskirje'nik,tiskan1810.uDubrovniku,AugusteuMarmontuzbog njegoveblagonaklonostiifinancijskepomo i.Tiskanjemtogtrojezi 'nogrje'nika Stulli je pokazao izri 'ajno bogatstvo hrvatskoga jezika.Nahrvatskimprostorimapodfrancuskomvla uFrancuzisu'akipoticali uporabuhrv.jezikao'emusvjedo 'eprvehrvatskenovine(IlRegioDal mata), hrvatskijezikunovootvoreni mseoski mkolamaiMarmontovoimenovanjeopata Ante Sivri a nastavnikom hrv. jezika u Centralnojkolu u Ljubljani. Marmont jebiosklonuvodenjuhrv.jezikaunjegovutokavskomizri 'ajukaoslubenog zemaljskog jezika u Ilirskim provincijama.i meStar'evi ,sveenikifilolog,napisaojei1812.objaviouTrstudvapriru'nikazau'enjehrv.jezika:Novari 'oslovicailiri 'kaiNovari'oslovicailiri 'ko- franceska. Prihvatio je i pone to dotjerao slavonskuortografiju iz druge polovice18.st.,tezagovarao tokavskuikav tinuzajedinstvenihrv.knji evnijeziku NapoleonovojIliriji.Star 'evijeprvimeduhrvatskimjezikoslovcimaistaknuo postojanje'etiriju akcenatatokavskog knjievnog jezika i uveo njihovoPage | 40 biljeenje.Zagreba'kibiskupMaksi milijanVrhovac,kaoprista aprosvjetiteljstva, doivljavaojeneugodnostizbogoptu bizamasonstvo38,liberalizami povezanosti sIgnjatomMartinovi em,ugarskimjakobincemiurotnikomkojejebioosu dennasmrt.Podupi raojetenj ezaujedinjenjehrvatskihzemaljaipru aojeotpor Madarima,zauzimaosezaodr anjelatinskogakaoslu benogjezikaubanskoj Hrvatskoj,smatrajuigaidealni mzapruanjeotporamadarizacijiigermanizaciji, tezailirski jezikusmisludagatrebanjegovatiugovoru,pismuitisku.Tajsvoj stav potkrijepio je otvaranjem tiskare u Zagrebu 1749. godine u kojoj su tiskane knjigenailirskomjeziku.PotpomagaojehrvatskejezikoslovceIstraninaJosipa VoltiaiDubrov'aninaJoakimaSullija.Kao tokavac,smatraojedabiilirski 38 'iji je 'lan bio prije nego je postao biskup! 40 trebaobitijeziktokavskoganarje'ja.Uvidaojepotrebujedinstveneortografije. 1813.uputiojesvimupamasvojebiskupijepismoukojempoti 'esveenstvoda sakupljanarodnepjesmeipripovijetke,narodneuzre 'iceiposlovicet estareknjigeirukopise 39.Kolikomujestalodopromicanjatogop egdobra,dokazaoje svojom obilnom nov 'anom potporom za izgradnju zagreba 'ke bolnice, osnutkom zagreba'kog orfanotrofija i dodjelom ove eg biskupijskog imanja uZagrebu za uredenjegradskogparka(prozvanogkasnijeMaksimir).Biojeprvipokrovitelji mecenazagreba 'kogdrutvaMusikvereinf rCroatieninAgram(Drutvo skladnoglasjazaHrvatskuuZagrebu),osnovanog1827.,kojeekasnijedjelovati kontinuirano, ali podrazni m imenima od 1925. i daljekaoHrvatski glazbeni zavod. PjesnikAntunMihanovi izadoje1815.Re'domoviniodhasnovitostipisanjav domorodnomjeziku,kojomjepoticaonapisanjehrvatskomjezikom.AntunNagy 1813. t raio je te 1814.dobio dopu tenje za izdavanje lista nailirskom jeziku, latinicominaslavonskojtokavtinipodnaslovomSlavonskiihorvackiPhoenix. Notajselistnijepojavio.Jurajporerodlu'iojeizdavatigodi njakpodnaslovom Almanahilirsk i.Uspiogajeizdatisamojednom-za1823.1826.po'elesuu Zagrebunanjema'komjeziku izlaziti tjednanovineLuna. ULunisukatkad izlaziliipojediniprilozinahrv.jezikukajkavskognarje 'ja.Bilisutouglavnom stihovi Tome Miklouia, Romualda Kvaternika, Ljudevita Gaja i dr.MadarisuidaljenastojaliukorijenitisvojjezikubanskojHrvatskojtesu1811. trailidasemadarskijezikveodsljedeekolskegodineuvedeuhrv.kolekao nastavnipredmet,anakon6godinaika onastavnijezik.Hrvatskisusenunciji, kaoiranije,energi 'nosuprotstavljalitimzahtjevima.Izglasavanjezaklju 'kaotomepitanjujerje1.lipnja1812.zajedi 'kiUgarskisaborbioraspu ten.Kadsetajsabor1825./26.ponovnosastao,Madarisuopetpokrenulijezi 'nopitanje. Hrvatskinuncijiostalisuprisvojemstavudaojezi 'nompitanjuubanskoj Hrvatskojmoeodlu'ivati samoHrvatski sabor.Izaista,Hrvatski sabor10.je rujna1827.raspravljaooto meidoniozaklju'akdasemadarskijezikmoeuvesti uhrv. kolekaoobvezanpredmet. To me dutimnijeupotpunostizadovoljilo MadarekojisuhtjelipotpunusupremacijuuUgarskoj.RazumijesedaseHrvati nisumoglipomiritistomvelikommadarskomtenjom.Mladahrv.inteligencija, poteklaponajvi eiznovonastalogposlovnoggra danstva,nosilajeusebiizrazitije narodnosneosjeajeigajilaspremnostzasustavnijeija 'esudjelovanjeu kulturnomipoliti 'kompreporodusvojeg anaroda.Tasemladahrv.inteligencija kolovalatijekomtre egaiprvepolovice'etvrtogadesetljea19.st.dijelomna KraljevskojakademijiznanostiuZagrebu,dijelomudoma imbogoslovnim u'ili tima,aliiuPadovi,Grazu,Be'uiPeti.Padovajetihgodinabilaobuzeta duhomrisorgimenta - talijanskogpokreta zaoslobo denjeodaustrijskevlastii uj edinj enjeTalijana.GraziBe 'sutihgodi nai malivelikbrojstudenata nenjema'kogpodrijetla.Osobitosu'eki,slova'ki,poljskiitalijanskistudenti osnivalisvojadru tva,organiziralipredavanjairasprave,'italidomoljubne broureiknjige.Unjihovimdru tvimasusudjelovaliipojedinihrv.studenti.Bilo jeidrutavakojasuosnivalihr v.studenti,npr.uGrazuukojemsusudjelovali LjudevitGaj,Di mitrijeDemeteridr.Nakonzavr etkastudijaveinajemladih Hrvatapopovratkuudomovinuosje alapotrebudadjelujudomoljubnoiutom su se pravcuaktiviralii drugipoj edinci iz raznih dobnihgeneracija. Njihova ukupnajavnaaktivnostod1830.do1834.neposrednojeprehodilapo'etkuHRVATSKOG NARODNOG PREPORODA. LjudevitGaj1830.uBudimuobjavljujesvojubro uruKratkaosnovahorvatsko - slavenskogapravopisanja.Tajhrvatskidomolju,kojipotje 'eizobiteljinjema'kogpodrijetla,pisaojenajprijenanjema 'kom,aubrzoinahrvatskomjeziku kajkavskognarje 'ja.Neoptereensvojimnjema 'ki mpodrijetlo,smatraoje39 prikupljene materijale uklju'ivao je u fond knjiga biskupijske knji nice 41 Page | 41 Hrvatskusvojompravomijedinomdomovinom,anjezinusudbinuisvojom sudbinom.Gajinjegovisuvremenicidobrosuznalidaintegracijihrvatskoga narodauteritojalno -upravnomsmisluodlu 'ujudrugi,atosubilivladaju i'imbenici Austrijske Carevine i da zbog toga borba ne e biti laka. Procesistandardizacijehrvatskogknji evnogjezikastvorilisuupreporodnomvremenu dva knji evna jezika: kajkavski - u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, inovotokavski - u ostalim dijelovimaHrvatske. Prematome, biloje potre bno opredijeliti se za jedanodtih, zaprakti 'nijipravopis. Novo tokavski knji evni jezik bio je u prednosti jer je me du Hrvatima bilo najvi e tokavaca.GajevaKratkaosnovatiskanajedvojezi 'no:nahrvatskominjema 'komjeziku. BuduidajeGajbiokajkavac,pisanajenakajkavskomnarje 'ju.Unato'tome, Gajsenijezalagaozakajkavskonarje 'je,vezazajedni 'kihrvatskistandardni jezik,jezikkojemjehtio dati novu ortografijuprema'ekomuzoru(upotreba dijakriti 'kih znakova).1830.uZagrebujenalatinskomjezikutiskana knjiicahrvatskogprotonotaraJosipaKu eviOposebnimpravimaiustavuKraljevine Dal macije,HrvatskeiSlavonije(Demunicipalibusiuribusetstatutisregnorum Dalmatiae,CroatiaeetSlavoniae)kojajeizvornodokazivalatrajnu zasebnost dravnopravnogpoloajaHrvatskeinjegovunezavisnostuodnosuprema Ugarskoj.Tazbirkaistra enogisabranoghrvatskogdr avnogpravanastalajeu duhuzaklju'akaHrvatskogasabora iz1827. Te jegodineosnovan i poseban radniodbor,podpredsjedanjemAleksandraAlagovi a,kojiedvijegodinenakon smrti MaksimilijanaVrhovcapostaozagreba 'kibiskup.Rodenu Slova'koj,alihrvatskogpodrijetla,biojeuodsutnostibanaIgnjataGyualayaimenovanza namjesnikabanske'astiuHrvatskojtejeplodnodjelovaonesamouvjerskom smjeru,veinadrugi mjavnimpodru'jimauinteresuZagreba,Zagreba 'kebiskupije i banske Hrvatske uope. 1832.uZagrebujetiskananalatinskom knji icapravnikaiknji evnikaIvana DerkosapodnaslovomDuhdomovinenadsinovi masvojimkojispavaju(Genius patriaesuperdormientibussuisfiliis).Tomjesvojomknji icomveunaslovu istaknuonjezinusvrhu,tj.zalagaosedatajjezik(hrvatskijezik)integrirausebi bogatstvo svih triju narje 'ja. Pitanjemjedinstvenogahrvatskogknji evnogajezikapozabavioseigrofJanko Drakovi u svojoj brouri Dizertacija40 objavljenoj1832., napisanoj natokavskomnarje'ju.Drakovi smatradajehrvatskomnarodupotreban jedinstvenknji evnijezik,atobitrebaobititokavskidijalekt.Dra kovi jebio plemi ,pri padnikhrvatskogvelika kogroda.Zani mljivojetodaj etubro uruizdaou62.godiniivotaidajebiostarijiodsvojihmla dihkolega,azajedni 'kaim jebilaista misao.Tako derbiojedokazdaipripadnicihrvatskogplemstva podupirunarodnopreporodnipokret. UznjegasusejoistaknuligrofJuricaOr iigrofFranjoKul mer.Drakovi evabrourapokretalajeidrugava napitanjatese spravomsmatraprvi mformularni mprogramompredstoje eghrvatskog narodnogpreporoda.Iznosizahtjevezaob navljanjevlastihrvatskogabanaiza osnivanjesamostalnehrvatskevlade,zarazvoja 'enjeVojnekrajineiujedinjenj hrvatskihzemalja,zauvo denjehrvatskogakaoslu benogajezikanateritoriju cijeleHrvatske,kojembisekasnijepridru ileislovenskezemlje,kaoiBosna,a sve bi se zajedno zvaloVelika Ilirija ili Kraljevstvo Iliri 'ko. Meduti, smatrao je dabiUgarskatrebaladatiifinancijskupomoHrvatskojkakobise toprijeizvuklaizgospodarskogzaostajanja.Up ozoravaojenapotrebupromicanjahrv. trgovine(osobito izvozne prekorije 'ke luke), na sustave kreditiranja utrgovinskomposlovanju,napotrebeimogu nostiindustrijskograzvojaina nunost organiziranog stru 'nog kolovanja. Kao pripadnik plemstva, Dra kovije u brouri izbjegavao potrebu feudalnih odnosa.40 Disertatio iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom zakonotvorcem Kraljevinah naih za buduu Dietu ungarsku odaslanem 42 Page | 42 Upreporodnomduhu,nastalajeipjesmaJosipaKundeka,sve enikaikajkavca, Re'jezikanarodnoga(1832.).LjudevitGaj,kaovode ali'nostpokreta,ocijenioje dasusazreleprilikeizapokretanjejavnogperiodi 'kogglasilanahrvatskom jezikuDaniczaHorvatzka,SlavonzkaiDalmatinzka.No,od1833.Daniczaizlazi kaoknji evnilist.KakojeGaj elioobradivatiulistui iredrutveneteme,uklju'ujui i politi 'ka pitanja, izravno se obratio caru(kralju), ali je na odgovor'ekao jako dugo. Gajevu je molbu podupirao i novi hrvatski ban Franjo Vlai. Gaj je'ekaonaodgovorgodinudana,kojijedobio 1834.,nakon 'egajeizdao proglas na kajkavskom narje 'ju kojim obznanjuje dae po'etkom naredne godineu Zagrebu po'etiizdavatiNovinehorvatzko -slavonzko-dalmatinzkesknji evnimprilogomDanicza.Novineizlazenakajkavskom,Daniczavuhorvatskomivudrugehilirzkehnarechah .Snajavomizdavanjatihpublikacijaineposrednompripremomzatiskanje,zavr ilojepretpreporodnorazdobljedugo'etiriipoldesetljea (1790. - 1834.). CRKVA U HRVATA I NARDONI PREPOROD Kul turno p reg al atvoCrkve uHrvataUloga Crkve u Hrvata bilaje odiznimneva nosti. Prva hrvatska gramatika isusovcaBartolaKaia(1604.)ipravopisdubrovak 'kogdominikancaRaj munda Damanjia (1639.)ozna'avajupo'etakintenzivnijihnastojanjaustvaranjuzajedni 'kog hrv. knji evnog jezika. Predvodnici hrv. narodnog preporoda odlu 'it e sezatokavskidijalektkojisusvojedobnofranjevacFranjoGlavini (16.st.)i biskupIvanTomkoMrnavi (16./17.st.)predl agalikaobosanskijezikkojijeu Hrvata najopenitiji . Bogatstvuhrv.jezikapridonositrajnonastojanjedaseusavr ecrkveno-liturgijski evandelistari,misali,obrednici,brevijari i molitvenici,tiskanina latinici,glagoljicii bosan'ici. Nad liturgijski m knjigama bdije plejada jezi 'nih i crkvenih entuzijasta, odKaievaObrednika(1647.),prekoVrhov 'evapu'kogMolitenikanatokavskom (1804.) do posljednjeg Par 'ieva izdanja glagoljskog Misala (1905.). Uloga Crkve posebnoseisti 'eu organizaciji kolstva:visokihu 'ilitau Zadru (dominikanci),Zagrebu(isusovci)iLepoglavi (pavlini),akademija(Zagreb, Poega),visokihkolafranjevacadiljemHrvatske,dijecezanskihsjemeni ta, gimnazijairazli 'itihstupnjevaupskihkolabezkojihjenezamislivaprosvjeta irihnarodnihslojeva.Crkvajeiglavniinspiratorliterarnogstvaranjaiznanosti, bilo sakralne, bilo profane.Maksi milij an Vrhovac- i dej niza ' etni k hrv. naro dnog p repo roda Ovaj zagreba'ki biskup jedan je od idejnih za 'etnika HNP-a. Njegova prosvjetiteljskausmjerenostnajizra enijajeuprikupljanjunacionalnogblagai irenjuknjigeuhrv.narodu.Onsamnabavljasve tobimoglopridonijeti duhovnomprobitku naroda i razvoju znanosti uHrvata.1808. predlae Hrvatskom saboru da se njegova knji nica otvori javnosti.Vrhov'evazamisao o promicanju kulturesvega naroda objanjava njegovu povezanost sa irokim krugomljudiizsvih hrv. krajeva. Uzanimanju kakotu problematikurjeavajudrugislavenskinarodi,dopisujeses ocemslavistike Dobrovskim,SlovencemKopitaromidrugima.DobrovskomjeVrhovacobe ao poslatiStullijevRje 'nik,hrvatskepisce 14./15.st.,dubrova 'keposlovice,narodne pjesme, a izvjetava ga i o prevo denju Svetoga pisma na hrv. jezik. Na Kopitarovjepoticajzagreba 'kibiskup 1813.objaviosvojuposlanicuoprikupljanjunarodnogblaga.Zani majugadjelastarihhrv.pi sacaicrkvenihtekstovaizna ihkrajevaizvanBanskeHrvatskekaoispomenicikojidokazujudatikrajevijezi 'noikulturno pripadaju hrv. etnikumu. Dubrova 'ki pjesnik.uro Feriposveuje mu 43 Page | 43 svojedjeloPsalmorumparaphrasisimolidagabiskuppreporu 'iuZagrebuiu gornjoj Hrvatskoj .Vrhovacsetako derzalaeizaprikupljanjedokumenatakojisvjedo 'eopravi maHrvatskenaDal maciju.Utomtraenjuneebitiobeshrabrenaustrijskim nastojanjima da se onemogu i ujedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvastkom pae i dalje poduzimati sveto je u njegovoj mo i za drag sunarodnjake , kako nazivaDalmatince,inastavitiprikupljatidokum entezapravnoobrazlo enjepripadnosti DalmacijeHrvatskoj.MaksimiljanVrhovac spravommo ebitinazvan idejnim za'etnikom i pokreta'em nacionalnog osvje tenja Hrvata. K o l o m l a d i h ro d o lj u b a Upreporodnomduhuzagreba 'kibogosloviosnivajuKo lomladihrodoljuba(1835., kasnije nazvan Zbor duhovnemlade i), knji evno drutvo za njegovanje narodnogjezika,izdavanjeknjigaiprou 'avanjenacionalnepovijestiikulture. Osnovano je i Skladnoglasje(1836.kasnijiV ijenac), skojima se uklju 'uju ukulturnetijekove HNP-a. Oba drutvaimalasu za cilj narodno osvje ivanje i kulturninapredak.Bogosloviprikupljajunarodnepjesme,oduevljenoihu'eipjevaju,aposlijekaoupniciaktivnosudjelujuuprosvje ivanjuinacionalnom uzdizanjuvjernika.Me dunajistaknutijimasve enicimakojidjelujuuzbogoslove suPavao toos (pie Kipdomovineleta 1831.)iJosip Juratovi (isti'e senaglazbenom podru'ju). P o p i A r v a t i BuduidajeilirskipokretuHrvatskojpodutjecajemliberalnegra danskeinteligencije,nadahnutejozefinisti 'ko-prosvjetiteljski mduhom,kojanastojiCrkvu podreditidravi,aodsveenikau'initilojalnogadr avnogslubenikaipri bli itiga ivotulaika(zahtjevzaukidanjecelibata 1848.),neizbjenojedovelodo nesuglasicasaslu benomCrkvom,zabraneradabogoslovskihdru tavaizatvaranjasjemeni ta.Dasprije'idaljnjenapadenaCrkvu,1849.biskupHauli kpokreetjednikKatoli 'kilist,kojieuduhutolerancijeipomirljivostiiznositi crkvene stavove.UZadruje1844.pokrenutlistZoradalmatinskausklopukojegdjelujumnogi poznatisveenici:MatoVodopi ,imeLjubi ,MihovliPavlinovi idr.Uvrijeme preporodaupnici glagolja i,popiArvati ili Harvaaniozna'avaju nepremostivbedemprednadiranjemtu dinskihjezika. Svoj su jeziknazvali arvackiili slovinski , ali nikadilirski . HrvatskinarodnipreporoduIstrivezanjeuzimeJurjaDobrile,biskupa, prosvjetiteljaiborcazajezikipoliti 'kapravaistarskihHrvata.Intereseistarskog naroda zastupao je u istarskomSaboru ibe 'komParlamentu. Bioje pro etsocijalnimidejama,podupirekole,stipendirasiroma neu'enike,akao'lanDrutva sv. Jeronima uIstripokree kalendarIstranin. Biojei Strossmayerov prijatelj. UpreporoduistarskihHrvatainjihovupovezivanjusHrvatskoms udjelujuiostali sveenici.PetarStudenacdopisnikjeGajevihnovina,azaslugomistarskih upnika utemeljeno je i Slavjansko dru tvo 1848. dok je u Puli osnovano Dru tvo sv. .irilaiMetoda.Zapoliti 'keuspjehezaslu nisuMatkoLaginja,Matko Mandii VjekoslavSpin'ikojisenakonosnutkaSlavenskognarodnogkr anskogsaveza zalago za njegovo povezivanje sa strankama u Hrvatskoj.Zao'uvanjei ja'anjenarodnesvijestiBunjevacaiokacauBa'kojiBaranji najzaslunijijebiskupIvanAntunovi .OdvelikesuvanostiBunjeva'ko-oka'ke novineBunjeva'ko-oka'kavila(1875.),mjese'nikNeven,Suboti 'kadanicate narodneikranske'itaonice,otvaraneuzhrvatskekatoli 'keupeukojimase cijene izdanja zagreba 'kog Drutva sv. Jeronima i Matice hrvatske. 44 Page | 44 HrvatiuBiHzalausezanacionalnooslobo denja,autesvrhepokre u'asopisGlasHercegovaca(1891.)kojiseobra abosanskimihercegova 'kimHrvaticama spozivomnaobranunarodnogj ezikakoj ijeproroksl ave...zakojiseHrvati oruja hvatao,vojevaoiumirao jerizdajom jezika, izadaje se inarod.U BiH najvie su se istaknuli predstavnici klera: franjevac Grgo Marti , Pakal Buconji , Didak Buntii dr. U sklopu narodnog preporodajavlja se i religijskipreporod, obiljeen obnavljanjemve postojeihipoj avomnovihredovaikongregacija.Zaslugom biskupaHaulikauZagrebdolazesestremilosrdnice sv.VinkaPaulskogkojesvoju aktivnosti reinaDubrovnik,dokur ulinkepostajunaj brojnijomdru bom.Na Strossmayerovpozivu.akovosti uisestreSv.Kri a,anekolikogodinakasnijeu BosnudolazeiklanjateljicepredragocijenekrviIsusove tekeriBojeljubavi. Sarajevski nadbiskup J. Stadler utemeljujered Slu avki malogIsusa koje svoj apostolski arusmjeruju prema siromanoj djeci,starcima inemo ni ma. Od mukihredovavanisu Druba milosrdnebraeu Zagrebu,trapistiuokolici Banjaluke, isusovci u Bosni, karmeli ani u Somboru itd. HRVATSKI NARODNI PREPOROD - ILIRSKI POKRET (1835. - 1848.) Po'etakhrvatskognarodnogpreporodaobilje ilojepokretanjeNovina(prviput izlaze6.sije'nja1835.,dvaputatjedno,kajkavskonarje 'jeistaripravopis)i Danice (10. sije'nja 1835., jedanput tjedno,tokavsko narje 'je i novi pravopis). U 10. broju Danice objavljena je Mihanovi eva pjesma Horvatska domovina. Ilirsko ime za teritorij i n arode u ovom dijelu europskog jugoistoka izme du Drave i Dunava na sjeveru i Jadranskog mora na jugu bilo je i ostalo u dugoj upotrebi. Tose ime upotrebljavalo jou starom Ri mu, a od vremena humanizma i renesanse pojedini su strani i hrvatski knji evnici i znanstvenici pod ti m i menom podrazumijevali i naziv za Hrvate.Sinoni mzahrvatstvo,tj.Hrvata(ilirski,ilirik...)poznatojejo odpretpreporodnog doba.MatijaGrbac,Istraninisveu 'ili niprofesor,u16.jestolje uuzsvojeime dodaoiIlirik.Istojeudrugojpolovici16.st.u 'inioinjegovzemljakMatijaVla 'i,protestantskiteolog,lingvistipovjesni 'ar.TalijanskiisusovacDanijelFarlatiu18. st.svoju povijestcrkve uanticii ranom srednjem vijeku nazvao je Illyricum sacrum.Autorinekihlati nsko -hrvatskihilitalijansko -hrvatskihrje'nikateautorinekihzna'aj ni hgramatikahrv.jezikazahrvatskisuj ezikupotrijebljavaliilirski naziv. Zna'ajnajei1809.godina kadasuFrancuziodslovenskih i dijela hrvatskih zemalj austrojilizasebnoupravnopodru 'j eitomsupodru'j udalinazivIlirske provincijeodkojihekasnijeAustrijskaCarevinaosnovatisvojeupravnopodru 'je poznazivomKraljevinaI lirija.Ilirskisenazivupotrebljavaoiuadministrativnom jezikuAustrijskeCarevine,kaoiusaborskimraspravamauHrvatskomi Ugarskom saboru, u hrvatskoj historiografiji i u politolo koj literaturi.Zani mljivojepakdahrvatskipuknikadainigdjenijezasvojjezikkoristionaziv ilirski jezik jersuznalidasutajnazivsmisliliu 'enipojedinci.Onisusvoj jezik nazivalihorvatski m (kajkavci),arvackim,harvackim('akavci), rvackim,harvackim,hrvackim,hrvatskim(tokavci ). Uhrvatskojknji evnostimnogisu piscipri mjerikojisvojjeziknazivajuhrvatskimi menom.Npr.MarkoMaruli isti 'e kakoJuditu,pisanu1501.,pi eizri 'itonahrvatskom jeziku,aFilip Grabovac naglaava da su naziv za ilirski i hrvat ski narod i jezik istog zna 'enja41. Gajinjegoviistomi ljenicismatrajudabiilirskoimemoglookupitirasutedjelove hrvatskoganaroda,ausporednostimiduhovnagazbli ititeujedinitisostalim junimSlavenima.IakojeAustrijaprovodilauglavnimcentralisti 'kupolitikui41TosevidiiznaslovanjegovadjelaCvitrazgovoranarodaijezikailiri 'kogaaliti rvackoga, 1749. 45 Page | 45 nametalagermanizaciju,uIlirskomjepokretutovi evidjelarastuusnagukojomeseHrvatimoiuspjenooduprijetiMadarima.Uzto,Ilircisu mogli obavitizaAustrijukorisnuulogu,tj.privu iHrvatskoj,atimeiAustriji,iostale juneSlavene,medukojimaipravoslavce,kojisubiliizlo eniruskimutjecajima. BrojsuradnikaDaniceilirskebiojeustalnoporastu.UzGaja,isticalisuse:VjekoslavBabuk i,DimitrijeDemeter,AntunMihanovi ,IvanTrnski,DragutinRakovac,Bogoslavulek,AntunKazna 'i,IvanKukuljevi ,LjudevitVukotinovi , Pavaotoos,IvanMaurani,AntunNem'i.OdSlovenaca,timsepokretom oduevioiosobnomusepriklju'ioStankoVraz,kojegajenajaktualnijipjesniktog doba, France Preern, nazvao slovenskim odmetnikom.Gajjera'unaoinapodr kuSrbaIlirskompokretu.Tasepodr kaSrbauglavnom svelananekolikopojedinaca(PetarJovanovi iMiloPopovi ).RedovitamonjihSrbaotrosunapadalinastojanjahrvatskihIliraca,u'emujeprednja'ioTeodor Pavlovi ,urednikLetopisaMaticesrpskeiSrpskognarodnoglista.BoidarPetranovi ,jedanodrijetkihhrvatskihSrba,vodiojeprepisku svodeimhrvatskimIlircimaidoneklebiosimpatizerpokreta.1836.pokrenuojeizdavanje godi njakaLjubiteljprosvije tenijaspodnaslovomSrbsko -dal matinskijal manah, tiskan irilicom.ZarazlikuodhrvatskihIlirraca,kojisupodimeno mI l i rpodrazumijevaline samoHrvate,ve i Slovence iSrbe,Petranovi jepodtimimenompodrazumijevaosamoSrbe42.VukStefanovi Karadinijeprihvaaoideje hrvatskogilirizma. On jesmatraodasu svi tokavci Srbi(uklju'ujui ipravoslavce tokavce,ikatolike tokavce,imuslimane tokavce-srbitriju vjera43),tejesvojrje'niknazvaosrpskimrje 'nikom.Nanjegajeutjecali nekolicinaslavistakojisusebavilikonstrukcijam aoklasifikacijislavenskihjezika (JozefDobrovski, JernejKopitar).Istotako,narodnepjesmekoje jeKaradi skupljaopohrvatskimkrajevima,objavljivaojepodnaslovoSrbskenarodne pjesme.1836.napisaojejedanjezikoslovniopis ,kojemujedaonaslovSrbisvii svuda, a objavio ga je 13 godina kasnije u knji ici Kov'ei. Otvaralesusei'itaonicekojesubilenajva nijepreporodneustanove.Prvatakva 'itaonica- zahvaljujui Metelu Oegovi u - osnovana je 1838. u Vara dinu, a te iste godineosnovanesuilirske'itaoniceuKarlovcuiuZagrebu.Ne tokasnijesu otvorene'itaoniceuBakru,Petrinji,VinodolskomiPo egi.Tesu'itaonicebile mjesto svakodnevnog dru enje Iliraca.Uzagreba'kojIlirskoj'itaonici,1842. osnov ana jeMatica ilirska-drutvo za izdavanj eknji evni hiznanstveni hdj elatejeteistegodi nepokrenutknji evni'asopisKolo,kojijerazinomure divanjaivrijedno usuradni 'kihpriloga nadvisivaoDanicuilirsku.UrednicisubiliRak ovac,VraziVukotinovi (Gajihje nazivaoRak,Vrag,iVuk).Hrvatskiilircinehrvatskogpodrijetla,pohrva ivalisu svojai menaiprezi mena (Lisinski,Vukotinovi ).Ilircisudobrosura divalis veinomhrvatskihbiskupa,kao i shrvatskim banom.MirkoOegovi ,biskup senjskiiprista apokreta,napisaojeiobjaviotribro urenalatinskomjezikuu kojimajeosporavaoma darskosvojatanjeviroviti 'ke,poekeisrijemske upanije, kao i tenju MadaradaHrvatima nametnuma darski jezik. Aleksandar Alagovi ,biskupzagreba'ki,osobitojepodupiraoradDru tvaskladnoglasjaza Hrvatskukojemujebiopokrovitelj.NakonAlagovi evesmrti,novizagreba 'kibiskuppostajeJurajHaulik.PodrijetlomSlovak,nastojaosedok azatikao'ovjeki crkvenipoglavarkojivoliHrvateiradizanjihovodobro.UUgarskomsaboruse suprotstavljao prijedl ozi ma Ma darada ma darski postane slu benijezik u Hrvatskoj. Podravao je latinski kao slu beni, ali je predlagao da se i hr vatskom 42Tojevidljivoiznaslovanjegovebro ureNjekolikorjecidalmatisnkimIlirim(Serbljima) prilikom nove 1839. godine od jednog domorodca43 Kajkavce je svrstavao medu Slovence, a'akavce je smatrao mogui m ostaci ma nekadanjih Hrvata- tako je gotovo eliminirao Hrvate kao narod i postao najpoznatiji i najutjecajniji zagovaratelj velikosrpstva, tj. velikosrpske ekspanzije 46 Page | 46 jezikupridapotrebnapozornostidaseuvedeuhrvatskegimnazije.Posebnoje zasluanzaosnivanjeHrvatsko -slavonskoggospodarskogdru tva(1841.),kojeje poticalorazvojgospodarstva,gospodarskogobrta,tiskatesudjelovanjena domaim i medunarodnim gospodarskim izlo bama.U Banskoj Hrvatskoj javljaju se ma daroni, podr avatelji velokoma darskih tenji. NeprestanajavljasuprotstavljanjasIlircimanatjeral asui hnastrana'ko okupljanjepasu 1841.uBanskoj Hrvatskojbileosnovanedvijestranke:Horvatsko-vugerskastrankaiIlirskastranka.Horvatsko -vugerskastrankase protivilatenjamahrvatskihiliricaoju noslavenskomokupljanjuokoHrvatske, bilajeprotiv ilirskogimena,protivtokavskognarje'jainovogpravopisa, zalagala se daHrvatskabudeuto'vrojzajedniciMa darskom, da hrv.upanije sameneposrednoaljesvojenuncijeuUgarskisaboridama darskijezikpostane slubenijezikBanskeHrvatske.Sdrugepakstrane,Ilirs kastrankasezalagalaza hrvatskonarodnojedinstvoprihva anjemjedinstvenoghrvatskogknji evnog jezika, razvijanjem emotivne povezanosti i te nji za teritorijalnom cjelokupno u, te zatosamostalnijominezavisnijomHrvatskomuzajednicisUgar skom.1842., prilikomizbornihskup tina,nakojimasebiraloupanijsko'inovni tvo,doloje dootrogstrana'kognademtanjaizme duiliracaima darona.Ilircisupobjedili. Buduidasuilirciunadmetanjukoristilinekeilegalne metode, Madarisuih optuivalikaoprevratnikeikaoneprijateljeMa daraiHM,tesuzahtijevali zabranuilirskogimena.Ma daronisuzatajsvojzahtjevpridobilinovoghrv.bana, FranjuHallera,1842.NjihovaprotuilirskaakcijadovelajedotogadajecarMetternichuimecara FerdinandaI.donioodlukuoukidanjuilirskogimenai ilirskogagrba44.Zbogtecenzure,pojedininarodnjaciodlu 'ilisupokrenutisvojlist izvanAustrijskeCarevine,ukojembislobodnijemoglinapadatiantihrvatsko djelovanjemadaronaiantihrvatskupolitikuaustrijskogre ima.Novi'asopiszvao seBranislav,atiskanjeuBeograduodstudenoga1844.dosije 'nja.1845.(samo 13brijevajeizalo).Upo'etkugajeure divaoBogoslavulek,apotomPavao avlovi kojisezbogpreseljenjauBeogradsmatraiprvimhrvatskimpoiti 'kim emigrantom.1844.uZadrupo'injeizlazipreporodni'asopisZoraDalmatinskau kojemjesuradivaoiPetarPreradovi ,'asnikautrijskevojskekojijedotadapisao njema'ki,aodtadahrvatski(uprvombrojujeobjavljenanjegovapjesmaZora puca,bitedana).Pokreta'iurednikjebioAnteKuzmani ,apisaloseprete itotokavskom ikavicom i da l matinski m pravopisomiz 1820.(toje dovodilo do netrpeljivostiizme duGajaiKuzmani a).Nanovimupanijskimizborim1845.u zagreba'kojupaniji pobje dujumadaroni zahvaljuju i isti mnedopustivi m metodamakakvi masuseposlu iliiilirci1842.ZbogtogasunaMarkovutrgu nastalinerediu kojima jebiloubijeno13,ranjeno27gra dana.Tzv.srpanjske rtvemedu zagreba'ki m Hrvati ma smatrane su prvi m narodnj a 'ki m mu'enicima.1845.ponovnojebiladopu tenaupotrebailirskogai mena,alisamo uknjievnosti.Ilirskipokret(od1843.Narodnipokret)trajaojedo1848.1843. pridonoseiafirmacijihrvatskogajezika,IvanK.Sakcinskiodr aojesvojhrvatski govornahrvatskomjeziku.Biojetoprvizastupni 'kigovornahrvatskomjeziku. Novanarodnja'kapobjedadogodilase1847.kadajeVukotinovi Hrvatskomsaborupredloiodahrvatskipostaneslu benisaborskijezik,atajjeprijedlogbio i usvojen. HRVATSKA U DOBA REVOLUCIJE 1848./1849. Godina 1848.bila jejednaod grani 'nih godina 19.st. nanekimeuropskih prostori ma. UmnogonacionalnojAustrijskoj Carevini,upravozato to jebila takva,odvijalesuse1848.razli 'iteakcije-premaspecifi 'nimpotrebamai interesima svakog pojedinog naroda. Kad su u drugoj polovici velja'e1848. u 44DanicailirskaDanicahrvatska,slavonskaidalamatinska,aIlirskenarodnenovine Narodne novine 47 Page | 47 Parizuizbilinemirivelikihrazmjera,ohrabrilisuipotaknulinezadovoljnikeimeduaustrijskimpodanicima.Ve 3.oujka1848.bilojeveomaburnouUgarskom saboru.Zastupnikutomsaboru,LajosKossuth,odr aojegovorukojemjezahtjevaosamostalnuugarskuvladu,ustavnoure denjeAustrijskeCarevinei ukidanje feudalnih odnosa. Demonstracije u Be 'u protiv Metternichova re ima od 11. do15. oujka1848. bile su vrlo masovne i Metternich je morao o dstupiti s poloaja dvorskog i dr avnog kancelara te emigrirati. Ustrojena je nova austrijska vlada koja ukida cenzuru (po kojoj je bio osobito ozloglaen Metternichov sustav vladanj a), a ogl asio se i car(kralj) Ferdi nand I. koji je obe ao ustav. Pri k raj u be'kihdemonstracijaizbilisu15.o ujka1848.velikinemiriiuPe tigdjesu buntovniMadari,raspustividotadanjeUgarskonamjesni 'kovijee,izabrali svojunovuvladupodpredsjedni tvomgrofaBatthy (nyja.Vladuj e17.oujka1848. priznao carski (kraljevski) dvor u Be 'u, a ministar financija je bio Kossuth. Svasutazbivanjapokreta 'kidjelovalainahrvatskomprostoru,osobitou banskojHrvatskojiDalmaciji.Utomsugibanjuprednja 'ilivodeinarodnja'kiprvaciuZagrebu.NapozivLjudevitaGajaiIvanaKukuljevi asastalase25. oujka 1848. velika Narodna skup tina u zagreba'kom Narodnom domu, koja je usvojila Narodne zahtjeve u kojima su izra ene elje hrv. naroda: dase ujedine Dalmacija i Vojna Krajina s Banskom Hrvatskom, da Banska Hrvatska dobije vladu na 'elu s banom neovisnu oma darskoj vladi, da hrv. jezik postane sl u beniu cijelokupnom javnomivotu, da Hrv. sabor postane predstavni 'ko tijelo naroda, da se ukine kmetstvo, da se uvedu gra danske slobode, da se osnuje hrv. narodna vojska,tedasezapovijednikbanskepukovnijeuGlini,pukovnikJosipJela'i,imenujehrv.banom.Zaodr avanjatevelikeNarodneskup tineuZg,njezi nisudionicinisujo znalidajedvadanaprije -23.oujka1848. -car(kralj) Ferdinand I. i menovao pukovnika Josipa Jela 'ia hrv. banom! Odlu'nu ulogu za imenovanje Jela'ia banom i mali su svaki na svoj na 'in Ljudevit Gaj i grof Fran joKulmer. Gaj je preko svojih veza uznastojao da Jela 'i bude imenovan za bana, a u tom je pravcu bio anga iran i Kul mer koji je smatrao svoga prijatelja Jela 'iavrlo pogodnom osobom za du nost bana.Josip Jela'i rodenje u Petrovaradinu 1801.gdjeje tada njegov otacFranjo slubovaokao'asnikaustrijskevojskeikasnijestigaodo'inapodmarala.Kadje 47-godi nji pukovnik Jela 'i i menovan za hrv. bana, istodobno je bio unaprije den u 'in generala i postavljen za zapovijednika obiju ban skih pukovnija, a svega 14dana kasnije,8.travnja1848.,dobioje'inpodmaralaidunostvrhovnogvojnog zapovijednika u Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini.Upogleduosnivanjazasebnehrv.vladekojabibilaneovisnaomadarskoj vladi, banJela'i smatraojedabisetomo damogloposti idogovoromsMa darima,aliMadarinisubilizadogovaranjejersusmatralidabinovaugarskavladagrofa Batthy(nyjatrebalabitinadle navladaizaHrvatsku.Reagiraju inatakavstav, banJela'iprekinuoj esuradnjusugarskomvladomdosazivanjanovog Hrvatskogsabora.Potomjesvojimbanskimpismomod25.travnja1848., potujui stavoveizneseneuNarodnim zahtjevi ma,ukinuotlaku,svaku urbarijalnudauicrkvenudesetinu.Nadalje,banJela 'i potpisaojenovisaborski izborniredpremakojemusuodr anisaborskiizboriiustrojennoviHrvatskisabor kojijeprestaobitistale koipostaomoderno,predstavni 'kotijeloukojemsu veinu'iniliizabranizastupnici.ZasjedanjenovogHrv.sabora,kojejesazvao Jela'i,zapo'eloje5.lipnjaitrajalodo9.srpnja 1848.gdjesuseme du izglasanimzaklju'cimaisticalislijede i:ukidanjefeudalnihodnosauBanskoj Hrvatskoj, podlij eganjesvih gra dana obvezi plaanja poreza, ujedinjenje Dal macijeiVojnekrajinesBanskomHrvatskomtedaban,uslu 'ajuobrambenog rata, ima sve ovlasti u interesu obrane.Usvomantiaustrijskomzanosu,Ma darisusmatralidasunadijeli odostvarenja njihovihnacionalnihte nji.Organiziralisusvojedobrovolja 'kevojnepostrojbe 48 Page | 48 zvaneHonved(domobranstvo).12.lipnja1848.jednajehonvetskapostrojba upala uSrijemske Karlovce toje bioznak dasuseMa dari namjeravalii oruanom silom nametnuti Banskoj Hrvatskoj. Iz Pe te se zahtjevalo od Ferinanda I.daseukloniJela'isbanskedunostizbogsvojegugledauhrv.narodu.Ban Jela'i,gdjegodjestigao,svudajedo 'ekansoduevljenjem.Nedoputanje Madara da Banska Hrvatska osnuje samostalnu vladu u Hrvata se do ivljavalo kaonasiljekojemsetrebaoduprijeti.PremaodobrenjuDvoraiplanuaustrijskog vrhovnogvojnogzapovijedni tva,slijediojenapadna Ma dare. Uskladustim odobrenjemiplanom,Jela 'ijemobiliziraovojskui7.rujna1848.navijestiorat ugarskoj vladiuPeti. Togistogdana,Jela'i je osnovaozasebnuhrv. v ladu nazvanuBanskovije eukojemjebilo5odsjeka:vojni,financijski,pravosudni, prosvjetniizaunutranjeposlove.Sobziromnasvojupredstoje uodsutnostiz Hrvatske,Jela'i jeimenovaoMirkaLentulajazabanskognamjesnikakoji je ujedno bio i predsjedatelj Banskog vije a. Prijeobjave rata, Jela 'ijepregovaraosMa dari matraeida se ugarsko ministarstvorataifinancijasjedinisasjedi njomvladom u Be'u, aostala emi nistarstvaHrvatipriznatiuzuv jetdaimsezajam'ipotpunaunutarnja neovisnostiupotrebahrv.jezika.Ma darisuteuvjeteodbili.11.rujna1848. Jela'isasvojomvojskomprelaziDravukodVara dina.Proglasiojesjedinjenje Medi murja s BanskomHrvatskom i nasta vio prema Peti. U to vrijeme ma darskiOdborzaobranudomovine,na'elusKossuthom,stvarapoprili 'nojaku madarskuvojskukojajesformacijamahonvedapru alasnaanotpor.Ratujuinamadarskom tlu,car FerdinandI. 30.rujna 1848 . imenovajeJela'ia zakraljevskogkomesaraivrhovnogzapovijednikaaustrijskevojskeuUgarskoj 'emuseseradovaliiesiiSlovacikojisuuJela 'iuvidjeliborcazanacionalnu ravnopravnostuAustrijskojCarevini, koja bitreba la postatidravnazajednica ravnopravnihnaroda.Jela 'ijebitnopridoniorazbijanjuopsadeBe 'akadje6.listopada1848.izbioustanakuBe 'u,aJela'i jeporaziopostrojbema darskihhonvedakodSchwechata [vehata] 30.listopada1848.Naaustrijskomcarskom prijestoljubolesnogFerdinandaI.naslje dujenjegovsinovacFranjoJosipI.kojije tadai maosamo18godi na. Onje2.prosinca1848.imenovaoJela 'ia gubernatoromDal macijeiRijeketojezna'iloi renjehrv. prostorapod Jela'ievom vlau. Austrijsko-madarskiratsvesevi eintezivirao.Ma darisu14.travnja1849.u DebrecinuproglasilidetronizacijuhabsburgovacaiimenovalisvogavoduLajosa KossuthanamjesnikomUgarske.Uratsuseuk lju'iliiRusi kaosaveznici Austrijske Carevine.Ta koalicijaje postrojbamama darskih honveda nanijela tekegubitke,anajve iikona'niporazmadarskevojskedogodiose13.kolovoza 1849.ubitkikodVilagosa.Ma darskesusevojnesnagena leurasulu,mnogisu 'asnicipostalizarobljenici,amnogisuuspjeliiemigriratikaoiLajosKossuth.Jo prije tog pokoravanja Ugarske, Franjo Josip je 4. o ujka 1849. oktroirao ustav kojije pokazaokakojeoja 'alicarski(kraljevski)Dvorodustaoodbilokakvogustroja carevinetojesmetalovladaju emaustrijskomvrhutejebilosveo 'itijekakoe ustavno stanje biti uskoro zamjenjeno potpunim apsolutizmom.Narodnipokretuhrv.zemljamaodpo 'etka1849.po'eosegasiti.Zadnjibroj 'etrdesetosmakoglistaL'Avvenire,kojijeuDubrovnikuure divaoIvanAugust Kazna'i, iziao je 31. oujka 1849. Zadnji broj zadarske Zore dal matinske izi ao je 26.lipnja1849.asopisDanicahorvatska,slavonskaidal matinska,kojajeod po'etka1849.ponovnonaz vanaDanicomilirskom,izlazilajejo samodokraja lipnja1849.GejveNarodnenovine,kojesubilenjegovovlasni tvo,kaoitiskarau kojojsusetiskale,bilesuod29.svibnja1849.uslu biaustrijskevlade.Tesu novine od velja'e 1850. postale islubeni reimski list. 49 Page | 49 CESTEIELJEZNICEUPRETPREPORODNOIPREPORODNOVRIJEME.POECI PROMETNE INTEGRACIJE JADRANSKE ORIJENTACIJEOslobodenjevelikogdijelahrv.zemaljaimiruSrijemskimKarlovcima1699. otvaravratadugoro 'neobnoveKraljevine Hrvatskena gotovosvim razinama. Ritam uklju'ivanja oslobo denih dijelova, i to Slavonije i Srijema na sjeveru, Like iKrbaveusredi njojHrvatskojiDal macijenajugu,nijebiojednakomjeranicjelovit.Procesgospodarskeobnoveinacionalnogpreporodaovisiojenajvei mdijelomoizgradnjivelikihprometnihputovakakobiseHrvatskojpo novnovratila njezinavrloosjetljivageopoliti 'kaistratekapozicijamostaizme duSredozemljai SrednjeEurope.ProcesimodernizacijeHrvatsketijekom18.i19.stolje agibajusebezprostoraodVrbasadoUnekojiidaljeostajeusklopuTurskogCar stva.BezkanjonaVrbasaiUnezapinjaojeprometnikrvotokizme duhrv.sjevejaihrv.juga ibeztihkanjonaputrobnihtokovaodZemunadohrvatskihlukanaJadranubio jezahrv.poduzetnikepreskup.BezTurskeHrvatske,tj.beznajpovoljni jihtrgova'kihputovadolinomVrbasaiUne,Hrvatskajemoral agraditivrlo nepovoljneplaninskeprometnicepremasvojimlukamanasjevernomJadranu, naputajuinekadnajvitalnijepravcepremaSplituiDubrovnikusvoji mpoznati m kanjonima Vrbasa i Une. Gradnj a brzi hcesta prema JadranuDruginepovoljan'imbenikupo'etnojmodernizacijiKraljevineHrvatskebilesu novegraniceodDravedoJadrana.OneseoblikujuodvremenaprodajeDalmacije Venecijipo'etkom15.st.dostvaranj aVojnekrajinetijekomStogodi njegtursko- hrvatskograta.1726.interesizagreba 'kihibe'kihprivrednihkrugovapoti 'u gradnju prvebrze ceste prema Jadranu- Karolina, koja spaja Karlovac s Bakromi Rijekom preko Ravne Gore i Mrkopolja.Udrugojpolovici18.st.po 'injegradnjadrugeveliketrgova 'kecesteKarlovac- SenjpoznatijakaoJozefina 45.SamodevetgodinakasnjegradiseuKrajiniidruga velikatrgova'kacestapemamoruodGospi adoKarlobaga,poznatijakao Terezijana. Tojetipi 'naplaninskacesta,iroka3,5mkojajesluilapretenoza izvozdrvenegra deidovozitastanovnicimaLi 'kepukovnijeitrebalajeslu iti kaotrgova'kiputzapadnjeBosne(Bihaa)premaizvozno -uvoznojluciu Karlobagu46. TreivelikicestovnipravacpovezujeJozefinuiTerezijanusjevernomvelebitskom padinom,uklju'ujuiGospiiOto'ac.Dravaje1787./1789.zavr ilaizgradnjute prve velebitske magistrale.Krajikavelebitskamagistralaspustila se1832.prekoVelebi ta, MalogAlana i Obrovcado Zadra,tj.upravnogsredi ta Dalmacije.Tajecestapoznatapod imenom Dalmatinska cesta.GradnjanoveLuizinskecesteodKarlovcadoRijekepovjerenajetako derFilipu Vukasovi ukojijedo1809.dovr ionajveidioceste,azavr enaje1811.pod francuskom okupacijom. Imala je status privatne ceste s visokom cestarinom, ado polovice 19. st. bila je jedna od najmodernijih cesta.UHrvatskojKarlovaci mavanuulogukaovelikoprometno'vori te.Unjemuse spajaju putovi dunavskog sliva s cestovnim prometnicama prema Senju i Rijeci.On je vrh prvog prometnog trokuta: Karlovac- Rijeka - Senj. LukesjevernogJadrana-Hrvatskoprimorje-dijelesenadvastrogoodvojena podru'ja: velikdio morskeobale odNovogdoRijekeprogla enje,nakon preustrojaod1776.do1786.,Ugarskimprimorjem.Rijekaje1779.dobilastatus Corpusseparatumkrunesv. Stjepana.Odtadaje neposrednopodre denaUgarskoj. Ta je promjena oduzela pravo Hrv. saboru ihrvatskoj zemaljskoj vladi 45 u promet putena 1786.46 gradnja povjerena kraji kom 'asniku Filipu Vukasoviu 50 Page | 50 daizravnoutje'unarazvojRijeke injezineluke.Promjena1779.odredilaje sudbinu Rijeke sve do propasti Monarhije 1918. Naj sta ri jipl anovio i zgrad nj i elj ezni ' ki h p ru gauHrv atsk ojPovijesteljeznica u Hrvatskoj ima po 'etak u 1827. kada je Dvorski ratn i savjet zatraio da se kroz vojnokraji ko podru'je izgradieljeznica od Siska do mora.ZahvaljujuikapetanuJosipuKajetanuKne iuinjegovomelaboratuiz1829.gdje predlaegradnjukombiniraneeljezni 'ko-cestovnelinijeodSiskadoSenja, Hrvatskaulaziuredprviheuropskihzemaljakojesuzakora 'ileumodernizaciju svojihprometnica47. Kneijezagovaraorekonstrukcijukraji ke Jozefine od KarlovcadoSenjakaonajkra ecestedoJadranskogmora.Ugarskonamjesni 'ko vijeeuPetinijehtjelopodr atiKnei evprojektmodernizacijeprometnicau HrvatskojjeronzaobilaziRijekuiUgarskopri morje.OdostalihKne ievih prijedloga,Dvorskiratnisavjetodobr iojerekonstrukcijuJozefinesredstvi ma Krajikog proventnog fonda. Bi tkazaSi sak-prometnosredi tefavori zi rani hverti kalaelj ezni ' kihmagi stral aHrvatske(184 1. )Zbograzli 'itihpogledanaprometnuintegracijuTrojednice,pojavl jujuseprvi otpori kraji koj eljeznici u Pe ti i Rijeci, kao i prva razmi moila enja u pitanju kakoi kojim pravcem trasiratieljeznicu s kopna do mora.NapresudnistratekiploajSiskauoblikovanjubudu emreemodernihprometnicaupozor avaojeisamKnei.1841.izradiojezarazvojnepotrebe be'kogsredi taposebanprojektkojieutj ecatinasvebudu einterese austrijskog kapitalaugradnji eljeznica premaJadranuiOrijentu.Ken iev seprojekt48temeljinatrinajve etrgova'ko-empi rijsketo'ke:Sisak-Trst-Split.Spajajuiteto'kedobiojepotupnojednakistostrani 'antrokutsaSiskomkao njegovimdominantnimvrhom.Osnovicaitogasamoneznatnorazmaknutog trokutavodilajemor skimputemizAquilejauSalonu.Kne i evprojektizra enfascinirajui mtrkoutomsluiteBe'ukaotemeljeniorijentacijskipravacgradnje svihmagistralniheljeznica.Idoista,onaizBe 'asti euTrst1857.,auSisak 1862.Nagodba sUgarskom1867. i dioba vlasti s Pe tomonemoguile suostvarenjetreeto'ketogtrokuta,tj.gradnjumagistralnogeljezni 'kogpravca od Siska do Splita.SamogodinudanaprijeizradeKne ievaelaboratasfascinantnimtrokutom, grupanajpoznati jihrije'kihtrgovacaiprijevoznika,nezadovoljnazboggradnje krajike eljezniceSisak -Senj,zatrailaje 1840.odobrenjezaprojektiranjeeljezni 'keprugeSisak-KarlovackrozPokuplje.Ciljteeljeznicebiojezamijeniti nesiguraniskupplovniputrijekomKupom,eljeznicomnalokomotivskuvu 'ui privu'inaLujzijansku cestu iuRije 'ku lukutovi erobe.Novoplanirana eljeznicaSisak-Karl ovacnevodiizravnopremamoru. Ume dusobnonademtanjeSenjaiRijekeuklju 'ujuseivanjski'imbenici.Senjanitraezatituu vojni mkrugovi maZagrebaiBe 'a.Rije'anepakuprvojfazipotpoma e veleposjedni 'kikrugSlavonije,zati mpe tanskipoliti 'kiiprivrednipredstavnici,a najizdanije madarski politi 'ar Lajos Kossuth.Rije'anipodnosevladarupredstavkuzahtijevaju idaseobustavirje enjeopo'etkupripremnihradovanakraji kojeljezniciSisak-BandinoSelodoksene izradinjihovprojekt.Naprvevijestida suzapo'eliradovinagradnjikraji keeljeznice Sisak - Bandino Selo,Trgova'kizbor Rijeke zahtijeva(1841.) da se zabrani daljnji radovi. Od Ugarskog namjesni 'kog vijea u Peti zahtijevaju da se 47prvaeljezni 'kaprugaotvorenajeuEngleskoj1825.,prvaeljeznicauaustrijskom dijelu Monarhije izgradena je 1828., ali na konjsku vu'u. 48najstarijimakroprojektprometneintegracijeijadranskeorijentacijehrvatskoga gospodarstva (1841.) 51 Page | 51 prednostgradnjedarije 'komprojektu.ProjektnudokumentacijueljezniceSisak- Rijekazavriojeing.MarioA.Sanfermo1842.ipredaoUgarskomnamjesni 'kom vijeu.KneieviiSanfermoviprojektipovijesnisutemeljihrv.eljeznicatei maju golemu povijesnu i dokumentacijsku vrijednost. Za povijesteljeznica u Hrvatskoj, Sanferno je u 'inio jo jedan vaan korak. U svom je elaboratu predlo io produenje eljeznice Sisak- Karlovac iz Siska krozSlavonijudoVukovara,na enajveelukenaDunavu.Svojimjeprijedlogom (1852.)zapravoutjecaonaoblikovanjenovogeljezni 'kogpravcaVukovar- Rijeka, eljeznice koja nudiuspostavu naeprvepogodnetransverzale od veleposjedni 'kihekonomij aume durj e'juDraveiSavedoizvoznihl uka Hrvatskog pri morja.Rije'aniprihvaajusugestijusvojegaprvogprojektantaSanfermaoprodu etku po'etnetraseSisak-KarlovacdoVukovara.NastavljaseizradaprojektnedokumentacijepremaVukovaruizapo 'injepripremazaosnivanjedioni 'arskog drutva. Prvioglasoosnivanju Drutva49pojaviose1843.Upozivuzaupisdionica istaknutjeovajciljvukovarsko-rije'keeljeznice:povezatiBanat,najplodnijidio Ugarske, s Rijekom kao izvoznom lukom.U ljeto1845.zakazanajenaprijedlogKossuthaprvakonferencijape tansko- srijemskom irije'kog drutva. Imalaj eza ciljdogovoriti uvjete o ujedinjenju dioni'arskih drutava. Trgova'kiipoduzetni 'kikrugoviHrvatskeiUgarskemoralisubrinutiodrugojparalelnojpruzipremaJadranskomemorukojujepo 'elagraditisredi njadravna vlast 1842.Rije'jeonajteoj,najskupljojinajve ojeljezni 'kojmagistraliCarstva:Be'-Trst.UBe'ujepostojaojo 1841.planospajanjube 'ko-transke eljeznice sa Siskom preko Zagreba i Zidanog Mosta. Ri j ekai Uga rskona mj es ni ' kovij e ep roti vspaj anj avukov a rsko -ri j e 'kesbe' ko-tr anskomelj eznicomU nacrtu ugovora50 o ujedinjenju dioni 'arskih drutava 1845. stajala je i odredbaozabranigradnjepobo 'neprugekojabispojilavukovarsko -rije'kusbe'ko- transkomeljeznicom,tojezna'ilodaujedinjenodru tvonedoputaspajanje vukovarsko-rije'keeljeznice,pobo'nomprugomprekoZagrebaiZidanogMosta,sbe'ko-transkomeljezni 'kom magistralom.Protivspajanjasu posebice bilirije'ki privrednikrugovikojisuznalidabiseizgradnjompriklju 'kasavprometiz savsko-dravskog medurje'ja i Podunavlja prebacio u Trst.Razli'itiinteresiponovnosuo ivjelistareraspraveopravcimamodernizacije prometnicauHrvatskoj.UregionalneintereseHrvatskemoraojezasje inajveiautoritetzemlje-Hrvatskisabor.Upredstavcivladaruiz1845.,Saborzahtijeva dasebri euvijetkojimsezabranjuje izgradnjapobo 'neprugepremabe'ko- transkojeljeznici.ZahtjevHrvatskogsaborazaizlazaknabe 'ko-transkueljeznicudolinomrijekeSaveutirenovipravacprometneintegracijeHrvatske koji esdefinitivnooblikovati1860. -ih. LajosKossuthsmatrao jeda,akose dopustigradnjapriklju 'kapreko ZagrebanaeljeznicuBe'-Trst,propalaje rije'kapruga.Njegovaocjenabila jeto 'na jertadaUjedinjenikonzorcij nebi mogaopronaibankuuEuropikojabipratilagradnjuskupebrdskeprugeod Karlovcado Rijekepreko Delnica. Kolikogods e Kossuthborioza ugarsku eljeznicu,onjeutojborbinaizlaziona 'vrstotporhrv.narodnjakaina nerazumijevanje Be'a. Uvrijeme madarsko-hrvatskograzlaza,kojije1848.svevi enajavljivaoprvi medunacionalnirat usredi njojEuropiizme duHrvataiMa dara,dolazido najteeg i sudbonosnog udara na hrv.eljeznice. Posebni m zakonski m'lankom 49 Societ per la strada ferrata Vukovar- Fiumana 50 Unitae Societatis Pestano Fluminensis ad construendam semitam f erratam 52 Page | 52 Ugarskijesabor1848.ovlastioorganevladedauradesvekakobiseuskoroj budunostiizgradilo6novihnajva nijih eljeznicazanacionalnuprivredu Madarske.Madarskipoliti 'kiiprivrednikrugovi1848.vra ajusesvojojprvotnoj tenjionajkraojiizravnojveziBudi mpe tesRijekom.Postajeo'itodaUgarska naduirokodustajeodtolikopri eljkivanevukovarsko -rije'keeljeznice,aneprijateljstvoMa daraprematoj eljezniciprouzro 'ilojeuJela'iaihrv.narodnjaka jo vee nezadovoljstvo i primoralo Hrvate da se 1848. joja'e oslonena Be'. Utj ecaj najveeeljeznicemagi stral eBe '- T rst(1842.-1857.)napl ani ranj e novi helj ezni 'kih pruga uHr vatskojZbog velikihtro kova na gradnji eljezni'kemagistrale Be'-Trstkasnesvi pripremniigradevniskiradovinanjezinuplaniranomprodu etkudoZagrebai Siska.Tekje1855.vladarodobrionastavakizgradnjeeljezni 'keprugeZidani Most-Zagreb.Zaduenadravaprepustila je1857.izgradnjuieksploataciju eljezni 'ke pruge Zidani Most - Zagreb - Sisakiposebnogodvojka Zagreb - KarlovactvrtkiA.Szecsenyidrugovi .eljeznicaodZidanogMostadoZagrebai Siska otvorena je za promet 2. listopada 1862.eljeznica do Karlovca otvorena je1. lipnja 1865.UpovijestiprviheljeznicauHrvatskojodvojcidoSiskaiKarlovcaimalisuove dalekoseneprometneciljeve:prekoKarlovcadosegnutiSenjiRijeku,aizSiska povuibe'kumagistraludoSplita.Dakle,napomolujeostvarenjeprometnih vizijaKnei evafascinantnogtrokutakojijepoticaoprometnuiter itorijalnu integracijuhrvatskihzemalja.Najnezadovoljnijaje'lanicaMonarhijeu prednagodbenovrijemeUgarska,jerjojAustrijazatvaraekspanzijuprema Jadranu. Medutim, austrijski porazi1866. i Nagodba s Ugasko m 1867.obiljeavaju kraj munjevitog be 'kog prometnog prodora na Jadranu. Novi proj ektkraj i ke elj ezniceZe mun-Senj i Rij ekaprekoSiska,Karl ovca iDrenice Uklju'ivanjeSiskaupolazneto 'keKneievekraji keeljeznicepremamoru prouzro'ilojestrahme durije'ki mtrgova'kimkrugovi ma.Me duti m,tajstrahje rijeengodinudanaprijenegotojeodvojakodZidanogMostadoSiskakona 'nopredantvrtki A.Szecsenyidrugovi .Ukrugovimavojnihvrho vaMonarhijei zagreba'keGeneral -komandenastaje1856.potpunonovprijedlogoizgradnji prave kraji ke magistralekojase nadvamjesta (SisakiKarlovac) vezuje na austrijsku dravnumagistraluBe'-Trst.Projekt vojnih vrhovaMonarhije ima naslov ProgrameljeznicekrozHrv. -slav.vojnukrajinukaonajkra eveze jadranskihmorskihlukaRijekeiSenjasdonjimDunavomkodZemuna.Magistralni smjer Zemun- Rijeka, SenjProgram dijeli na dva glavna dijela: a) od Zemuna do Karlovca, b) od Karlovca do Rijeke s posebnim odvojkom za Senj. Za novi projekt kraji ke eljeznice Zemun - Senj i Rijeka pokazuje velik interes be'kafinancijskaaristokracijeokupljenaod 1854 .okoCredit-AnstaltaiAustrijskog drutvadravniheljeznica.Vanjski 'initeljikoji sena europskoj politi 'kojscenikristalizirajudjelujuveomapovoljnonamogu nostlak eg donoenjabe'ko-petanskeodlukeovelikojinvesticiji umodernizacijuprometau Hrvatskoj.Politi 'kapolarizacijaizme dudravauSvetojalijansiBe 'udajenovi poticaj da seeljeznicom kroz Vojnu krajinu pribli i europskomdijeluOC-a, Kneevini Srbiji te Crnom i Egejskom moru. Dreni cakaop rvap ri j evoj nato ' kahrvatskeko nti nental neelj ezni ceprema Jadranu 53 Page | 53 Izrada projektanovekraji ke eljeznicezapo 'ela je najprije ukraji kojgradevinskojdirekcijiOgulinskepukovnije.Sastavlja ' studijebiojeiovajput domaisin,kaji kikapetangra devinskestrukeAntonRatkovi .Zasvakog projektantaeljeznicenalokomotivskuvu 'ushrvatskogkopnapremaJadranu bio je najvei tehni 'ki problem kako svladati visoko planinsko gorje koje po 'inje kodOgulina.Novikraji kiprojektantRatkovi odlu'iosezapravacprekoDrenice, tj. preko Kajine kako je i preporu 'ivao Program Ministarstva rata.Za vojne krugove u Krajini i Be 'u pravac preko Gorskog kotara i Delnica ocijenjen je kao najnepovoljniji, jer je pretpostavljao potrebu pregovora s Ugarskom. Bez njezinasepristankanisumoglizapo 'etipripremniradovinateritorijuBanske Hrvatske. NakonprvihpozitivnihobavijestikojesustizaleizHrvatske,Ministarstvorata prihvaa Program eljeznice kroz Hrvatsko -slavonsku vojnu krajinu kao najkra i spoj jadranskih morskih lu ka Rijeke i Senja s Dunavom. U vladini m je krugovi ma Program ocijenjen kao va an medunarodni prometni pothvat jer povezuje Crnoi Jadransko more. Promatrana s vojno intervencijske to 'ke, eljezni 'ka magistrala Zemun- Rijeka, Senj omoguuje brzo prebaciv anje vojske i ratnog materijala iz udaljeneBrodskeiPetrovaradinskepukovnijesdesneobaleDunavaprema Jadranu. U isklju'ivo vojnim interesima kraji ka eljeznica omogu uje i najbru koncentraciju kraji kih trupa na bilo kojoj grani 'noj to'ki prema Bosni i Srbiji. Be' nije mogao donijeti odluku o izvedbenom projektru kraji ke eljeznice prije negotojezavrenaizgradnjabe 'ko-transkogodvojkadoZagrebaiSiska (1862.). To j e jedan od osnovnih razlogatoje koncesija za istra ne radove i izradustudijskogprojektapodijeljenatek1863.Njujedobilonajpoznatijebelgijskodrutvo za gradnju eljeznica,apovjerenajeuglednom europskom stru'njaku za gadnjueljeznica ing. Achillesu Clavelu. Tehni 'ki elaborat zavren je potkraj1863.Claveljetegodineu urbanoradionacijelojtrasiodZemunado RijekeiSenjadr eiseuglavnomsmjernica Programaiz1856.Dreise pretprojekta A. Ratkovi a, Clavelje potvrdio dajei na krajki gradevinski stru'njakdobroobavioprethodneradove.Claveljesvojprojektskartomtrasei ostalimprilozimaobjavio1864.uposebnojbro uri.Zapovijestnaepomorskei prometnekulturevaljaupozoritinapredivneClaveloveplanovepomorskihlukau Senju, Kraljevici, Bakru i Rijeci.Vrijednost te nikad izgra dene eljeznice treba procjenjivati na osnovi'injenice dajeomoguavalapovezivanjesvihlukaigradskihnaseljakojale euzobalu Hrvatskogpri morjaodSenjadoRijeke.Zati m,rije 'jeonajekonomi 'nijem projektuizlaskahrv.kontinentalneeljeznicenamore,uzizbjegavanjeprometno najtee i naskuplje varijante kroz Gorski kotar. GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEARazdobljeprosvje enogapsolutizmazav ravaFrancuskomrevolucijomkojaje ozbiljnopotreslaiHM.FrancuzisusepovukliizHrvatskeulistopadu1813. Medutim, car Franjo I., te ei za novu Austrijsku Carevinu centralizira, stvara od Napoleonove civilne Hrvatske, Kranjske , Koruke, Transkog primorja i Istre upravnoadministrativnu jedinicu nazvanu Kraljevina Ilirija sa sjedi tem u Ljubljani. Tek 1822. dio Hrvatske vra en je pod banovu vlast, ali bez Kvarnerskih otoka koje je car priklopio Istri, bez Dalmacije koja jebila izravno pod Dvorom, i bez Vojne krajine koja je trebala poslu iti austrijskim carevima za rje enje isto'nog pitanja. Nijebilonikogatkojei maosnageikapitaladaiposlije1822.vratistarugospodarskusnagutimpodru 'jima.Dalmacijaseubrajalame dunajzaostalije zemljeMonarhije.Obalnipojasjetijekom19.st.preivljavaobave ise ribarstvom, vinogradarstvom i sitnom pomorskom trgovinom. 54 Page | 54 Ni sjeverni dio Hrvatske nije dobro pro ao. Carski m patentom iz 1808. car Franjo I.obj avi oj edaj epapi rnatinovacWi enerStadtBanke,koji msefinanci raorat protivFrancuza,obezvrije den.No,idravajenastavilatiskatipapirnatiilo ibakreninovactesu20. velja 'e1811.naredbomosni enjuvrijednostinovca ponitene 'etri petine vrijednosti. To je uvelike osiroma ilo hrvatske trgovce, a uzglad,kojaje1817.zahvatilagotovocijeluHrvatsku, udobanakonBe'kog kongresapodvladavinomMetternicha,gospodarstvoHrvatskebiloje zanemareno.Opi mcehovskimredom1813.reformiranicehovipre ivljavajusve do 1872. te su trebalibitiglavni opskrbljiva 'istanovni tva.No,krajem 18.i po'etkom 19. st.ve susedoselili ivahnistranitrgovci(Nijemci, Grci, Srbi, Ci ncari).Ugl ednizagreba'kitrgovci,radiza titesvojihinteresa,osnivaju Trgova'kizborkojegPravilapotvr dujekraljFerdinand27.kolovoza1835.Ti mje Pravili ma,izakojihsustajalinajuglednijizagreba 'kitrgovciPavleHatziAnastas Popovi ,reguliranpoloajradnesnage,aliimalotrgovaca,veletrgovacai trgova'kihdrutava,aograni 'enajeikonkurencija.Prav ilaTrgova'kogzborabila suvrlo kvalitetna i uzimala su se kaoosnovaobrtni 'ko-trgova'kogzakonodavstva do 1918.Trgovinai mavelikete koeusvomrazvoju.Do1822.gotovodainemaveza ZagrebasRijekom,adioni 'arinaLuizinskojcesti,dovr enoj1809.,napla uju tako visokecestarinedasetrgovci'estoradijesluestaromKarolinom.Ve ina plemstvaimatekoeuvodenjusvojihimanjazaziru iodtrgovineiproizvodnje, kojesusejosmatralenedostoj nim zanimanje,pajetouo'ioicar FranjoI. obilazeiHrvatsku 1819.iobeaosjedinjenjepodru 'jajunoodSavesaZagrebom. Medutim,onjeodtogaizuzetoVojnukrajinutejetosjedinjenje postalonajveatenjanovoggra danskogslojakojibeztoganijevidiomogu nost pravog gospodarskog napretka.Velikozna'enjezagospodarstvoimajubiskupisasvojimdobrouro denim ekonomijama.BiskupVrhovacimaojevelikuvrtljarijuuVla kojulici,azapo 'eoje uredivatiiMaksimirkaopark.BiskupAleksandarAlagovi Maksimirjeurediouz pomonjema'kihstru'njaka.NjegovudjelatnostnastaviojeJurajHaulikikrajem 1841.nanjegovujeinicijativuuZagrebuosnovanoiGospodarskodru tvo.Prvi tajnicitogdrutvabili suRakovaciCarlvonKlinggraff. Gospodarskodru tvo glavnijepoticajnapretkuunjegovanjupoljoprivredneproizvodnje.Buduidanije bilonijednebanke,razvilosezelena enjeprivatnikaskamatamaod30do40% godi nja.Timesu se ponajvi ebavili idovski trgovci. idovi su dobili od Hrvatskog sabora1840. pravo stalnog stanovanja. Nisu se mogli bavitipoljodjelstvom,aod1848.moralisupla atidostavisokutolerancijskupristojbu. Punuravnopravnoststeklisutek1873.uvrijemebanovanjaIvanaMa urani a. idovi su se rijetko dru ili s trgovcima grkoisto 'ne vjere.NakontosuHrvatskaiSlavonija1790.zaklju 'iledaei matizajedni 'kuvladus Ugarskom, upanije su nakon toga primile naredbe odUgarske toje zna'ilo zapostavljanjegospodarskihproblemauHrvatskoj,atakojebilosvedo1848. Rijeka 1822.nijepripojenaHrvatskoj,ve jeostalakaoodvojenotijelokaoCorspusseparatumna'elu s gubernatorom,obi 'nomadarom.Rije'kostanovni tvonijemoglorazvitisvojegospodarskepotencijalepasusviva nijipogonipreli urukestranaca.Utvornicirije 'kogtrgovcaAndrijeLudovika Adami akojijeizvoziopapiruJu nuAmerikuiuTursku,montiranjeprviparni strojuHrvatskoj.Adami iMihanovi predlaudaseRijekarazvijekaoglavna uvoznaiizvoznalukaHrvatske.Zani mljivjeinjihovprijedl ogdasezasluni mtrgovci madadeplemstvo.RaspustomPo unskogsabora1827.Mihanovi ostajebezzastupni 'kogmandata,nitijebiodelegiranusljede iPounskisaborjersu Madarisaznalida je njegovamajka sestraprotonotaraJosipa Ku evia koji se zalagao da latinski jezik ostane slu beni. Mi hanoviipak neodustaje od svoje 55 Page | 55 zamisli, ve prije odlaska u Ameriku na njema 'kom jeziku pi e elaborat o izvozu hrvatsko-ugarskih vina u pet dr ava sj.i ju. Amerike. Ideja je propala. Budui da pokuaji rije'ko-hrvatskih gospodarstvenika nisu na li podrku za svoje planove, Dizertacija grofa Dra kovi e je zapravo uputa hrvatskim zastupnicima kakodasepostavenaPo unskomsaboruprilikomrje avanjagospodarskihpitanja.Drakovistavljavanostnaosnivanjetrgova 'kogdrutvauRijeci,a osimtogainarazvitakjednogjezikakojimesemoiobavljatiposlovinairem podru'ju. Na Pounskim saborim (1832.- 1836.) Madari su 'ak preuzeli ideju kojusupokrenuliAdami ,Mihanovi ,DrakoviiFranK.Sakcinski,pasu1848.osnovali Ugarskotrgova'kodrutvokojejetrebaloobavljatiugarskiizvozprekoRijeke.U tomdrutvunijebilopredstavnikaHrvata.Od1840.do1895.Rijekaizgraduje svojuumjetnu lukuto jebio jedanodnajve ihgradevinskihpothvatauHrvatskoj. Rijeka je postala veliki trgova 'ki grad i snana luka. Grof Drakovije u Franscuskoj uo 'io vanost nacionalnog tr ita pa je svojom Dizertacijom Ilircima ukazao na potrebu ure denja nae trgovine i prometa. Industrije se u Hrvatskoj po 'ela razvijati tek poslije 1848. jer ve ina manufaktura nije preivjela krizna vremena poslije ratova s Francuskom. Od ve ih industrijskih pogona treba spomenuti tvornice posu da iz kamenine pa je u Zagrebu dr. Krieger 1828.osnovaotakvutvornicuuNovojVesi.Mihanovi jepokuaooivititrgova'ke veze Hrvatske sa Srbijom,podr avajui otvaranje kombiniranog rije'nog puta (Beograd- Sisak) i izgradnjueljezni 'ke pruge Sisak- Senj. Od tog plana nije bilo ni ta. Proglaenje Osijeka slobodnim kraljevskim gradom 1809. omoguilo je gospodarskipoletgradukojisescestompremaDardimogaobr erazvijatikao proizvodnoitrgova'kosredi te(Osijekpostajegradsajmova ).Nanjegovrazvoj utjecalo je i toto je Osijek bio sjedi te velikogupana viroviti 'ke upanije, pa jeuprvojpolovici19.st.biove iiodZagreba.Medutim,Osijeksenijemogao snanijeuklju'itiuplovidbuDunavomjersutuplovidbumo nopoliziralabe 'kai petanska drutva.1839. Drakovi je raspisao nagradu od 20 dukata za najbolju knjigugospodarskogsadr ajaoizvozuvina,40dukatazaknjiguosuknarskojikoarskojindustriji,15dukatazaknjiguoindustrijipapirai16dukatazaknjiguo opemgospodarstvu.Gospodarskepriru 'nikeuzsisa'kogtrgovcaFranjuLovri a traiiJelislavaPranikojaje 1859.pozivalana irenjepu'kegospodarske knjige.OdlukaHrvatskog sabora iz 1845., prema kojoje se hrvatski jezik uvestiu upravu,pravosu deikole,primjenjenajeupravougospodarstvu.Predavanja CarlaKlinggraffaoprakti 'nomselja'komgospodarstvubilasuobjavljivanjana njema'komihrvatskomjeziku,auputeogospodarstvuobajvljivalesuseu kalendarima.OsnivanjetvornicauHrvatskojusporavajunedostatakkapitalaipolitikaBe 'aiPete.UOsretkukrajSamoboratvornicastakla,kojujeosnvovala1839. VilhelminaKulmer,pravajerijetkostutovrijeme.Upogonujeijedna manufaktura kamenina uKrapini, a u sj. Hrvatskojproradiloje vi e tvornica eera.FranjeFerdinand porer 1840.unjema'komlistuCroatiaobjavljujestudijuoindustriji,ukojojdajeosvrtnaprilikeuIstriiDal maciji,apredtsvalja ekonomskiprogramkojijeprostornomnogoiriodDrakovievaprogramaiz 1832. Nedostatakkapitalaosje aseiurjie'nomiumorskombrodarstvu.FranjoLovripomae pri kupnji broda Florisdorfkoji dobiva ime Sloga, a bio je izuzetno vaanzapovezivanjeHrvatskeiSlavonije.Dovo enjem'asspoisaBranislavse smatra da je njegovo potapanje izazvano namjerno. 56 Page | 56 1846.jeJacquesEpsteinuZagrebuosnovaoDrutvo'ovje'nosti kojejei malo bibliotekusnovinamakojesuzagreba 'komtrgova'komstaleutrebalepruiti informacije o zbivanjima u gospodarstvu51.Dolojeidootvaranjaprvahrvatske tedionice52uZagrebu1846.koajje uspjenoprebrodilaprvete kegodineikrize,abilesudodijeljeneiprvedividende.Ovasebankapostepenopretvarausna nubankarskuustanovusgotovosvimoblicimanov 'anogibankarskogposlovanjatepostajenajve a nova'ana institucija na podru 'ju hrvatskih zemalja, a mo da i ire. BANSKA HRVATSKA OD 1850. DO 1883. RAZDOBLJE NOVOG APSOLUTIZMA (1849. - 1852. - 1859.) Obi lj e j a apsol uti sti 'kog sustavaBanskavladauZagrebujenaizri 'itizahtjevbanaJela 'i aproglasilaoktroirani ustavod4.oujka1849.kaotemeljnidr avnizakon.Ovajustav,koji jeustvari predigra za otvoreni apsolutizam, koji je nastu pio 31. prosinca 1851. u svojoj jebitiimaozaciljosiguratitradicionalnimonarhijskiapsolutizamuzzadr avanjeonih liberalnih na'ela koja su pru ala ekonomske i upravno pravne norme premarazvoju kapitalisti 'kogdrutvauklju'ujuiiviestrukemodernizacijskereforme.Zatose premaoktrojunerazdjeljiva,jedinstvenaAustrijskaCarevinasastojiod krunovinakojimaseobe avaodredenaautonomija,ajam 'isetako der ravnopravnostnarodaipriznajepravona 'uvanjeija'anjenarodnostiinarodnog jezika.Na snagu su stupile i odredbe koje su stvarale temelje kapitalisti 'kom uredenju. Ukinutisufeudalniposjedovniodnosi,progla enajejednakost svihgradana predzakonom,zajam 'enoslobodnostjecanjeimetkauzpravnusigurnost privatnog vlasni tva. Zajam'eno je i pravo gra dana bez razlike vjeroispovijesti i podrijetla da se bave svakom granom privre divanja i postignu dr avne slube.Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji s Hrvat skim primorjem, Rijekom i Rije'ki m kotarom oktrojobeavanezavisnostodKraljevineUgarske.Hrvatsko -slavonskavojna krajinaostajeidaljepodupravomsredi njihvojnihoblasti,dakleizvanvlasti Hrvatskoga sabora i bana.Obe an je dodue statut kojime njezini stanovnici dobiti ista gra danska prava kao i pu 'anstvo ostalih podru 'ja Carevine. Rije' je o temeljnomzakonuod 7.svibnja 1850.,kojije,nakonuvodenjaotvorenogapsolutizma, bio samo djelomi 'no proveden.Kako biseubrzalekapitalisti 'kedjelatnostiistvorilojedinstveno tr ite,alii ubrzalacentralizacija,ukinutesucarinskegraniceizme duAustrijeiUgarske,a jedinstvenocarinskopodru 'jestupilojenasnagu 1.srpnja 1851.Austrijskiporezni sustavprimijenjenje nacijeluMonarhiju.Radilose ustvarionovom carinskomapsolutisti 'komrei mukojisetemeljionatrostrukojtradiciji: prosvijeenomapsolutizmuMarijeTerezijeiJosipaII.,Metternichovojstabilizacijistarog reima i gradanskom liberalizmu 1848./1849. Novi se re im nije mogao krozduevrijemeodr atizbogsvebrojnijihproturje 'ja.Carseubrzoodlu'iona otvorenibirokratskicentralizam.Rije 'jeoSilvestarskompatentukojimse31. prosinca 1851.ukidaoktroiraniustav,kaoneprikladani tovienepovrediv.Silvestarskipatentpotvrdiojedodu ejednakostpripadnikadr avepred zakonomkaoive zapo'etiprocesukidanj afeudal nogure denj a,alise ravnopravnost naroda vi einespominje. Najavljenasuiop a na'elazaizgradnjujedinstvenecentralisti 'keupravezacijeluMonarhiju,aradiloseustvari o normama kojesuregulirale izgradnju novogbirokratsko -centralisti 'kogapsolutizma pod nadzorom sveobuhvatnog be 'kog sredi ta, kojee u interesu 51 To drutvo kasnije osniva i prvu pu'ku kuhinju 52 perva horvatska tedionica 57 Page | 57 svojepolitikeuskorouvestiiotvorenugermanizaciju1854.Budu idajeutom sveukupnomprocesuosobitova nuuloguimalastru'nostisposobnostministra unutarnjihposlovaAlexandraBacha,icijelijeapsolutisti 'kisustavprozvan njegovimi menom(Bachovapsolutizam),premdaonsamnijebionjegovtvorac. Unato' uspjenom provodenju najvanijih modernizacijskih reformi, kona 'ni slom treeg carskog ili novog apsolutizma nije se dao izbje i. Dakako pridonijele sutomebrojnepekulacije ibrojneinvesticijekaoikroni 'nostanjedeficitarnog dravnogbudeta,'emujenasvojna'inpridonijelaiprvasvjetskaekonomska krizagodine1857.StogacaruFranjiJosipunijepreostalodrugonegodaotpusti ministraBacha(22. kolovoza1859.)tenajavipobolj anjeu vladanju ,apotom i saziv poja'anogdravnogvijea(5.oujka1860.), tojedakakozna 'iloi slubeni kraj desetogodi nje apsolutisti 'ke politike i vladanja.U' i nciapsol utisti ' ke moderni zacije u Hrvatskoj (1849.- 1859.) Oktroirani ustav u svojoj je biti zanemario hrv. samostalnost proglaenu u njenom Saboru 1848.tovi e, odredio je i podvrgavanje Hrvatske centralisti 'koj upravi u Be'uza cijelu Monarhiju. Dodu e, priznao j e prekid realne unije s Hrvatskom, zati m povratak Hrvatskog pri morja i grada Rijeke pod vl ast Hrvatskog sabora i bana, a obeao je i mogue zdruenje Hrvatske i Slavonije Dalmaciji. Nakon proglaenja oktroiranog ustava u Hrvatskoj (6. rujna 1849.) cen tralisti 'kavladauBe'umoglajepri ipostupnimpripremamazaukidanje neposluneBanskevladeizapo 'etisvojemodernizacijskereforme.Napo 'etku 1850. uvedenojeucijelojMonarhijivojni 'kiorganiziranooru ni tvo(andarmerija),odkojegajeuHrvatskojuspostavljena 'itavaregimenta -1000ljudi,azatimsu uskorouslijedilei drugereforme,prije svegauspostavanoveBanskevladeu lipnju1850.Prijetoga,kraljjekona 'nosankcioniraozaklju 'keHrvatskogasabora iz 1848.,aliipaktako,daihjesankcijaprilagodiladuhuoktroiranogustava,osobito to se ti 'e Sabora i vlade. Nai me, kraljeva je sankcija proglasila Sabor od 1848. rasputenim, a Bansku je vladu podredila centralnoj u Be 'u.Ulipnju1850.ure denajeuHrvatskojnovaBanskavladasbanomna 'elu. Slijedila je i nova reorganizacija cijelokupne politi 'ke uprave. Zemlja je razdijeljenana estupanija,kojeosimnazivanisuimaleni tazajedni'kogs nekadanjom municipalnom upravom. Na'elu upanija stajali su vrhovniupani, koji su postali izvr ni organi Banske vlade, koja je sve vi e postajala produ ena ruka sredi nje be'ke vlade.upanije su se dijelile na kotare, a na njihovu'elu stajali su podupani. Oktroiraniustavnajaviojetako derodvajanjesudstvaoduprave,osiguranje nezavisnih sudaca, ure denje dravnog odvjetni tva, a proglasio je i samoupravu opina uz izbor zastupnika i javnost rada op inskih vijea dok su gradovi iznad 10 000 stanovnika dobili uskoro zasebne carske patente, ustvari privremene zakone, koji su regulirali procese modernizacije gradske uprave (kod nas Zagreb, Osijek i Rijeka).Banskavladapreure denajetakoucarsko-kraljevskoNamjesni tvo,a vrhovni upanipostalisu upanijskipredstojnici,kojijednostavnoizvr avajuodlukeNamjesni tva.Na'eluNamjesni tvauHrvatskojostaojeidaljeban Jela'i. Od njega se o'ekivalo slijepo pokoravanje sredi njoj be'koj vladi 'emu seJela'iustrajnoopirao. inovni 'kajehijerarhijapodvrgnutastrogojkontroli,a dodatnozna'enjeiugleddavalesuiuniformezelenebojekojajeuskoro postalaisimbolomgermanizacije,paihjenarodzbogn jihovasveukupnog ponaanja kao i nepoznavanja hrv. jezika nazivaoBachovim husarima.Usporednosapsolutisti 'komsamovoljomkojuod1854.pratiiotvorenagermanizacija,jerjeusveuredekaoisrednjekoleuvedenslu beninjema'kijezik, be'kasredi njavladaustrajnojeradilanaprovo denju modernizacijskih reformi.U cijeloj Carevini,pa tako i uHrvatskoj, ure deno je i dr avnoodvjetni tvo. Tu visoku slu bu dobio je u Hrvatskoj Ivan Ma urani . U 58 Page | 58 meduvremenu,uvedenjenoviodvjetni 'kired,amoderniziranajeslu bajavnog biljenitva.Medunajvanijadostignuanovogcarskogapsolutizmaspadauvo denjeOpeggradanskogzakonika1852.kojijezamijeniofeudalnog Verbecijua. Onsetemeljio na slobodnom pravu vlasni tva i kao takav bio je u izravnoj suprotnosti spravom zajedni 'kog vlasni tva selja'kih zadruga. Zato je taj zakonik uHrvatskojubrzaoprocesraspadanjazadrugasasvimnjegovi mte kimposljedicama,me du kojima je na prvom mjestuop e inagloosi