Povijest Novinarstva

5/28/2018 Povijest Novinarstva

1/41

Evolucija medija:

govor/jezik: 100.000 35.000 g. izum pisma: 3,5 tisue godine pr. Kr. izum tiska: oko 1450. g. izum telegrafa: oko 1840. g. prvi filmovi: oko 1900. g. poeci radija: 1920-te poeci televizije: 1940-te raunalna revolucija: nakon Drugoga svjetskog rata

Poeci vijesti:

Prije oko 100.000 godina: poeci jezika kod Homo sapiens. Informiranje usmenim putem. Neverbalni nain komunikacije (dimni signali, grafiki simboli) Ljudi ije je zanimanje bilo prepriavati dogaaje(grki aede, afriki vraevi). Relacije/izvjea o nepoznatim svjetovima (Herodot, Marko Polo). Posebne mree za prikupljanje vijesti za potrebe vladara. Obznanjivanje novosti puku(glasnici, doboi).

Komuniciranje slikom:

Tapiserija kraljice Matilde ili Tapiserija iz Bayeuxa najpoznatija romanika tapiserija s kraja 11. stoljea; pria o Normanskom osvajanju

Engleske 1066. godine.

Pismenost:

Prvo pismo: Klinasto pismo , Mezopotamija, 3,5 tis. Pr. Kr

Uloga privatne korespondencije:

ograniena na vie slojeve pisma namijenjena pojedincu itaju se pred publikom


2/41

POECI NOVINA

Stari Rim:

Od vremena Julije Cezara:Acta publica, Acta diurna izvjetaji o radu Senata vrsta zidnih novina zanimljivosti prepisivane rukom sastavljai: acctuarii(profesionalni pripovjedai) u Ciceronovim pismima relacije o zbivanjima nakon Cezarova ubojstva

(tragovi senzacionalizma)

Kina:

od kraja 9. st. na dvorulist Kin Pau prvo mjesenik, od 1361. g. tjednik, od 1830. g. dnevnik slubeni glasnik

Europa:

Od 14. stoljeapojavljuju se rukom pisane vijesti (avvisi) piu ih:nouvellistesu Francuskoj; menantiu Italiji obavijesti o ratovima, zemljopisnim otkriima, epidemijama,

cijenama robe


3/41

PREDUVJETI ZA RAZVOJ NOVINSTVA

Izum tiska

Dalekosene posljedice: knjige su postale jeftinije umnoavanje knjiga se ubrzalo knjige su postale dostupnije irim slojevima Crkva je izgubila monopol na znanje

Sljedei veliki korak bila je upotreba parnog stroja za pokretanje tiskarskih strojeva (po.19. stoljea).

Najvea zasluga za izum tiska se pripisuje Johannesu Gutenbergu iz Mainza uNjemakoj, no izum je rezultat rada niza narataja.

Ranije je tisak poznat u Kini i Koreji. U Europi slinom se tehnikom umnoavaju drvorezi i bakrorezi. Gutenbergov izum: oko 1450. godine:

1439. g. izumio stroj za lijevanje slova 1441. g. izradio tiskarsku preu u Strasbourgu 1448. g. osnovao tiskaru u Mainzu 1448. g. (ili 1452) prva tiskana knjiga: Gramatika latinskog jezika i kalendar za

1448. godinu

Gutenbergova Biblija

prva velika tiskana knjiga u povijesti rad trajao od 1450. do 1455. g. Biblijasa 42 retka 150-180 primjeraka tiskano oko na papiru prodavala se po 30 florina 48 sauvanih primjerakaKalendari prva periodika

1455. g. Turski kalendar (Opomena kranskom svijetu protiv Turaka novosti oturskim osvajanjima, dvije godine nakon pada Carigrada)

Unutar prva novinska vijest iz Rima, za dan 24.10.1454. da je jedan vladarodluio pomoi ciparskom kralju u ratu protiv Osmanlija.


4/41

PRVE NOVINE U SVIJETU I HRVATSKOJ

Najstariji oblik masovnog komuniciranjakoji ima etiri temeljne karakteristike: Publicitet (javnost) Aktualnost(informacija se odnosi na sadanjost i moe na nju utjecati) Univerzalnost(ni jedna tema nije iskljuena) Periodinost(pojavljuje se u redovitim razmacima)

Prve novine u Europi

Novi tip tiskovine Letak (njem. Zeitung= novosti) Donosi novosti o vanim dogaajima, bitkama, epidemijama, poarima i slino. Letci o borbama protiv Turaka nastajali su meu ostalima na temelju izvjetaja

hrvatskih autora

Druge vrste: referati(izvjetaji o dravnim dogaajima) relacije(zbirke izvjetaja) pamfleti(polemiki tekstovi podrugljiva sadraja)

Prve novine(periodike publikacije koje donose aktualne teme, umnoavane natiskarskom stroju i dostupne iroj javnosti) pojavljuju se u Zapadnoj Europi poetkom

17. stoljea.

Pokretane iz ekonomskih razloga. itatelji prvih novina bili su trgovci, inovnici,uiteljisrednji sloj (bogati su imali vlastite izvore informacija).

1599. g. u Nrnbergu: prva mjesena publikacija, koja se moe nazvati asopisom. Brzo irenje:

prije 1620. g. u Berlinu, Hamburgu, Baselu, Amsterdamu, 1631. g. Pariz La Gazette 1645. g. Stockholm Post- och Inrikes Tidningar najstariji novinski naslov

koji izlazi do danas U I. polovici 17. stoljea novine su se pojavile u: Njemakoj, vicarskoj, Nizozemskoj,

Engleskoj, Francuskoj, vedskoj, Italiji.

U II. polovici 17. stoljea jo iu: Danskoj i Poljskoj. U 18. stoljeu: u Rusiji, Austriji, Norvekoj i Irskoj. Tek u 19. stoljeu novine su dobile Grka, Rumunjska, Vatikan, Bugarska, Cipar. Najkasnije u Europi novine dobiva Albanija (1913. godine). The Daily Courant

Prve prave dnevne novine u Europi Prvo izdanje11. 3. 1702. g. u Londonu, izlazi do 1735. Imao samo jednu stranicu


5/41

Na poetku vijesti o ratnim zbivanjima u Europi (Rat za panj. batinu) preneseneiz nekoliko izvora (fran. La Gazzete, Amsterdam Courant, Harlem Courant)

Potenost i nepristranost u prenoenju tekstova iz drugih izvora, naveden izvor Vijesti kratke i saete, bez potpisa Podijeljen na informativni dio i oglasni prostor Temelji pisanja vijesti na principu 5W, poteno i nepristrano izvjetavanje,

itatelju ostavljena prosudba

Prve novine u svijetu

U Americi: The Boston News-Letter

1704. godine

prve novine koje su kontinuirano izlazile (tjedno), subvencionirane od britanskih vlasti, urednik John Campbell bio je knjiar i potar.

The New-England Courant Od 1721. g. Zabranjen 1726. g. izlaze kontinuirano (dnevno)

Izvan Europe i Sjeverne Amerike pojavljuju se novine u kolonijama europskih drava: Prve novine na afrikom kontinentu pokrenuli su Francuzi u Egiptu za vrijeme

Napoleona 1798. godine

Prve novine u Aziji: francuske novine na Mauritiusu iz 1773. Godine 1803. izlazi prvi list na engleskom jeziku u Australiji.

Cenzura

Institucija cenzure starija od tiska: crkvena kontrola spisa postojala je od 4. stoljea. Godine 1275. u Engleskoj izdana je uredba protiv irenja lanih vijesti. S pojavom tiska cenzura jaa. Crkvena kontrola:

u II. polovici 15. stoljea Sveta Stolica dodjeljuje ulogu cenzora u Njemakojnekim sveuilitima;

godine 1601. papinskom bulom biskupi su obvezani na kontrolu tiskovina,knjige bez odobrenja spaljuju se;

Pojavljuje se i svjetovna kontrola: od 1524. g. u Njemakoj dozvolu za djelatnost morao je posjedovati svaki

vlasnik tiskare; u Engleskojpojavljuje se posebna institucija: Star Chamber (osnovana 1557.)


6/41

Francuska

Kako bi iskoristio tisak za sebe, kardinal Armand de Richellieupokree slubenenovine u Francuskoj 1631. godine

La Gazetteje dvorski slubeni list. Objavljivao je uredbe, poune i zabavne priloge,medicinske savjete, novosti iz zemlje i inozemstva, obavijesti (8 stranica malog formata)

Engleska

Do 1640. Engleska je imala najstrou cenzuru u Europi. Graanski ratu Engleskoj (Engleska graanska revolucija):

sukob izmeu kralja Karla I. i Parlamenta politika i vjerska pozadina sukoba Karlo I. je 1645. poraen i zarobljen (kasnije pogubljen 1649.) ukinue monarhije, Oliver Cromwell lord protector 1660. restauracija monarhije detronizacija Jakova II. (Glorious Revolution) novi kralj Wilhelm Oranski Engleska postaje parlamentarna monarhija

1643. g.Mercurius Aulicuslist rojalista, sadri ne samo vijesti ve i politikekomentare

u to vrijeme u novinama poinju se pojavljivatinaslovi Neke novine imale su nakladu i do 1000 primjeraka Borba za slobodu tiska:

1644. g. John Milton obraa se Parlamentu s govorom o slobodi tiska-izdana u tiskanom obliku kaoAreopagitica, usmjerena protivLicensing Order

iz 1643. (preventivna cenzura)

Diktatura Olivera Cromwella 1649. nakon uvoenja diktature Olivera Cromwella zabranjena je sva

tampa osim slubene

Mercurius Politicus slubeni list, urednik J. Milton Zakon o licenciji (Licensing Act) iz 1662. g.

Knjige su se prije tiska morale davati na uvid (preventivna cenzura): pravne knjige - lordu kancelaru povijesne knjige dravnom tajniku veina ostalih nadbiskupu od Canterberyja i londonskom biskupu

Cenzura izaziva pojavu podzemne komunikacije. Formiranje dviju stranaka: torijevcikonzervativci, vigovciliberali Preventivna cenzura ukinuta 1695. g. Uzlet tiskau Engleskoj. Razne vrste listova: trgovaki, literarni, zabavni, politiki. Tisak postaje vaan element politike: borba za naklonost javnog mnijenja.


7/41

1704. g. Weeckly Review Daniela Defoea: eseji o drutvenim pitanjima i vijesti, tedodatak Scandal Club satiriki dodatak u kojem je kritizirao politiku i drutvenu

situaciju.

Daniel Defoe bio je prvi novinarkoji je ivio od tog posla, pisao za popularne listove i ponarudbi, popularnim jezikom.

Ostali poznati engleski novinari 18. st.:Jonathan Swift, Richard Steele, Joseph Addison 1712. g. Stamp Act nain oporezivanja tiska (na snazi do 1855. g.)

svaka publikacija morala je biti ovjerena dravnim peatom (taksa za svakiprimjerak)

smanjenje tirae za 40% potekoe funkcioniranja novina dravna pomo za neke listove vigovska vlada 1722. g. kupuje London Journal, a torijevska opozicija

pokree svoje glasiloCraftsman (1727.)

politika borba preko tiska doprinijela je razvoju politikog tiskau VelikojBritaniji

Gentleman's Magazine 1731. 1922. Prvi izvjetaji iz Parlamenta iji je rad zatvoren za javnost (zabranjeno

objavljivanje imena zastupnika/govornika, a time i izvjetaje) Autor Edward Cave od 1738. objavljuje izvjetaje kao izvjetaje iz Senata

drave Veliki Liliput, s izmiljenim imenima

Izvjetaje pisao i Samuel Johnson na temelju razgovora s portirima i poslugom

Sloboda tiska

Uredbe o cenzuri i razliiti sistemi dozvola za pokretanje novinabili su sveprisutni uEuropi.

Od kraja 18. stoljea pojavljuju se nove zakonske regulacije: Spominje se u amerikoj Povelji o pravima drave Virginija(Virginia Bill of

Rights)1776. g. - nije ula u Ustav Sjedinjenih Drava 1787. g. God. 1791. donesen je Prvi amandman: Kongres ne moe donositi

Documents

Povijest Novinarstva