Povijest Planeta Zemlje

7/18/2019 Povijest Planeta Zemlje

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-planeta-zemlje-56d5f0b5ba497 1/19

SVEUČILIŠTE SJEVER

Odjel Graditeljstvo

Josip Basilj

Kolegij: Protupotresno graditeljstvo

Povijest planeta Zemlje (geološka razdoblja)

SEMINARSKI RAD

Varaždin, lipanj 2014.



SVEUČILIŠTE SJEVER

Odjel Graditeljstvo

Kolegij: Protupotresno graditeljstvo

Povijest planeta Zemlje (geološka razdoblja)

SEMINARSKI RAD

Predmetni nastavnik: Student:

mr. sc. Ivan Muhovec Josip Basilj

dipl. ing. Aleksej Aniskin

mr. sc. Tomislav Koprek, dipl. ing. geot.

Varaždin, lipanj 2014.



Sažetak

Zemlja kakvu danas poznajemo razvijala se dugi niz godina. Procjene su da se Zemlja

počela razvijati prije 4,6 milijardi godina. S obzirom na činjenicu da se prve ţive stanice

pojavljuju prije 540 milijuna godina, ili da se čovjek razvio prije otprilike 5,3 milijuna godina,

Zemlja se veliki dio vremena razvijala bez prisutnosti ţivih bića. Znanstvenici često vole reći

da se čovjek razvio tek dvije sekunde do ponoći u ukupnom razvoju Zemlje.

Geološki razvoj Zemlje popraćen je nekim od razdoblja. Supereoni čine najdulja razdoblja

i u razvoju Zemlje postoji samo jedan supereon. Supereon je sastavljen od eona, koji čine

manja razdoblja. Dva su eona u Zemljinu razvoju, pretkambrij i fanerozoik. U pretkambriju

nije bilo ţivih stanica na Zemlji, dok njihovom pojavom dolazi do novog eona. Eoni se dalje

dijele na manje cjeline koje nazivamo ere. Pretkambrij i fanerozoik sastavljeni su svaki od tri

ere. Ere hadij, arhaik i proterozoik dio su pretkambrija, dok paleozoik, mezozoik i kenozoik

spadaju u fanerozoik. Daljnja podjela era je na periode. Navedene ere dijele se na periode.

Daljnja podjela je da se periodi dijele na epohe. Posebno su zanimljive grafičke interpretacije

Zemljina razvoja u kojima se na slikoviti način vidi koliko se zapravo Zemlja razvijala i

koliko je vremena bilo potrebno da se razvije do Zemlje kakvu danas poznajemo.

Prema navedenoj podjeli, mi danas ţivimo u supereonu, eon je fanerozoik, era u kojoj

ţivimo je kenozoik, period je kvartar, a epoha koja je počela krajem ledenog doba i traje do

danas je holocen.

Ključne riječi: Zemlja, razdoblja, supereon, eon, era, period, epoha



Sadržaj

1. Uvod……………………………………………………………………..1

2. Supereon i eoni…………………………………………………………..2

3. Pretkambrij………………………………………………………………2

3.1. Hadij………………………………………………………………….2

3.2. Arhaik………………………………………………………………...3

3.3. Proterozoik ……………………………………………………………4

4. Fanerozoik………………………………………………………………...5

4.1. Paleozoik………………………………………………………………5

4.2. Mezozoik………………………………………………………………8

4.3. Kenozoik……………………………………………………………..10

4.3.1. Tercijar……………………………………………………………10

4.3.2. Kvartar…………………………………………………………….12

5. Grafička interpretacija razvoja Zemlje…………………………………..13

6. Zaključak……………………………………………………………….14

7.

Literatura……………………………………………………………….15



~ 1 ~

1. Uvod

Prije otprilike 14 milijardi godina dogodio se Veliki prasak (eng. Big Bang), nakon čega se

svemir počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se širi i danas. Nakon Velikog praskanastalo je mnoštvo zvijezda, a među njima i Sunce koje je središte našeg sustava. Sunčev

sustav sastoji se od osam planeta, a jedan od t ih planeta je Zemlja. Zemlja je stara pribliţno

4,6 milijardi godina. Smatra se da je Zemlja na početku bila velika uţarena kugla koja se

postupno hladila. Hlađenjem je na površini nastala čvrsta kora koja i danas pluta na

polutekućoj unutrašnjosti. Površina Zemlje stalno je mijenjala izgled neprekidnim

eksplozijama i vulkanskim erupcijama. Plinovi i prašina koji su se stvarali zadrţavali su se uz

površinu zahvaljujući gravitaciji. Tako je nastajala praatmosfera sačinjena od vodene pare,

prašine i ostalih plinova. Vodena para se u atmosferi hladila i vraćala na Zemlju u obliku kiše.

Tijekom milijuna godina neprekidnih oborina počinju se stvarati praoceani koji prekrivaju sve

veću površinu Zemlje. Prije 3,5 milijardi godina kopno nije bilo podijeljeno na kont inente, a

praoceani su bili vrući. Većina tvari koje izgrađuju neţivu prirodu (anorganske tvari) u

tadašnjim su uvjetima Zemlje, kao što su vulkanske erupcije, ultraljubičaste zrake i električna

praţnjena, mogle oblikovati tvari koje izgrađuju ţiva bića (organske tvari). Jednostavne

organske tvari udruţivale su se u sve sloţenije tvari pod utjecajem svjetlosne i toplinske

energije. Tako su nastale prve bjelančevine, masti i sloţenije kiseline. Pretpostavlja se da su

se vremenom pojavile molekule koje su se mogle samoumnoţavati, što je uvjet za

odrţavanje ţivota. U određenim uvjetima molekule su se mogle početi udruţivati, a oko njih

se vjerojatno stvorila prva tanka opna. To su bili prvi proizvođači organske tvari na Zemlji.

Da bi razumjeli vremenska razdoblja u kojim se razvijala Zemlja, moramo znati raspodjelu

razdoblja. Supereon je najdulje razdoblje u Zemljinom razvoju. Supereon sastoji se od eona,

eoni su sastavljeni od era, era u svom sastavu ima periode, dok su periodi sastavljeni od

manjih cjelina koje nazivamo epohe.

SUPEREON EON ERA PERIOD EPOHA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tvar

http://hr.wikipedia.org/wiki/Molekule

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivot




http://hr.wikipedia.org/wiki/Molekule

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tvar



~ 2 ~

2. Supereon i eoni

Supereon je najdulje razdoblje u razvoju Zemlje. Supereon započeo je nastankom Zemlje

prije otprilike 4,6 milijardi godina i traje sve do danas. Zemlja se razvila u jednom supereonu,a jedan superon sastoji se od manjih vremenskih razdoblja koje nazivamo eoni.

Eon je naziv za vremensko razdoblje koje je dio supereona. Razvoj Zemlje sastavljen je od

dva eona: pretkambrij i fanerozoik.

3. Pretkambrij

Pretkambrij je eon koji započinje razvojem Zemlje prije pribliţno 4,6 milijardi godina izavršava evolucijom višestaničnih organizama i fosila tvrde ljušture prije oko 540 milijuna

godina. Pretkambrij predstavlja najdulje razdoblje u Zemljinu razvoju, otprilike sedam

osmina. Pretkambrij je sastavljen od tri ere:

1.

Hadij 2. Arhaik 3. Proterozoik

3.1. Hadij

Hadij je era pretkambrija. Hadij je nastarije doba prošlosti Zemlje, dok je Zemlja još bila

rastaljena i nije bilo stijena. Hadij predstavlja prvu eru u razvoju Zemlje i počinje 4,6 milijardi

godina a traje sve do stvaranja prvih većih stijenskih masa prije oko 3,8 milijardi godina. To

je doba intenzivnog vulkanizma i bombardiranja Zemlje meteoritima. Tijekom jednog takvog

sudara prije 4,5 milijarde godina nastao je Mjesec. Taj sudar je vaţan jer se upravo on veţe za

poticanje stvaranja oceana. Pojava prve vodene mase na Zemlji procjenjuje se na oko 4,4

milijardi godina. Naziv hadij ova era je dobila po grčkom bogu podzemlja - Hadu.

Hadij je sastavljen od četiri perioda:

Kriptik – najstariji period razvoja Zemlje

Bazenske grupe – najstarija poznata stijena

Nektarij

Donji imbrij

Slika 1. Hadij



~ 3 ~

3.2. Arhaik

Arhaik je jedna od era pretkambrija koja počinje završetkom hadija prije oko 3,8 milijardi

godina pojavom većih stijenskih masa i traje sve do otprilike 2,5 milijardi godina. Zemlja je uovoj eri još uvijek vruća i većina nastalih stijena su vulkanskog ili metamorfnog podrijetla.

Najčešći tip stijena je granit. Tektonska aktivnost je bila puno intenzivnija od današnje pa se

kora vrlo brzo stvarala i rastaljivala. Arhajska atmosfera nije sadrţavala kisik i krajem ove ere

tektonsko djelovanje počinje se smanjivati. Mora i oceani pokriva ju veliki dio Zemljine

površine. U arhaiku su nastali jednostanični organizmi bez formirane jezgre - bakterije.

Krajem arhaika započinje proces fotosinteze te se na taj način u mora započinje otpuštati

slobodni kisik. Cijanobakterije stvaraju prve biogene stijene – stromatolite. Arhaik je naziv

dobio od grčkih riječi koje znače početak, podrijetlo.

Arhaik je sastavljen od četiri perioda:

Eoarhaik – jednostavni jednostanični ţivot

Paleoarhaik – prve poznate bakterije (proizvođači kisika)

Mezoarhaik – prvi stromatoliti

Neoarhaik

Slika 2. Arhaik



~ 4 ~

3.3. Proterozoik

Proterozoik je era pretkambrija koja počinje završetkom arhaika 2,5 milijarde godina i traje

sve do oko 540 milijuna godina. Najvaţniji događaj u proterozoiku je povećanje udjela kisikau atmosferi. U ovoj eri postojao je samo jedan superkontinent – Rodinia. Zemlja prije

otprilike 650 milijuna godina bila posve zamrznuta. Zamrzavanjem su prekinuti svi procesi

fotosinteze. Cijanobakterije i bakterije u proterozoiku stvaraju biogene stijene – stromolite i

onkoide. Pojavljuju se višestanični organizmi, procjenjuje se da su se pojavili prije oko 2

milijarde godina, a njihov najveći razvoj bio je u vrijeme ediakarija, nakon završetka

zamrzavanja. Naziv proterozoik dolazi od grčkih riječi i znače raniji život .

Proterozoik se sastoji od tri perioda, a ti periodi podijeljeni su na epohe:

Paleoproterozoik :

Siderij

Racij

Orosirij

Staterij

Mezoproterozoik :

Kalimij

Ekstazij

Stenij

Neoproterozoik :

Tonij

Kriogenij

Ediakarij

Slika 3. Zemlja u proterozoiku



~ 5 ~

4. Fanerozoik

Fanerozoik je eon koji dolazi nakon pretkambrij i počinje evolucijom višestaničnih

organizama i fosila tvrde ljušture prije oko 540 milijuna godina i traje sve do danas.Fanerozoik je razdoblje u kojem dolazi do ţivota na Zemlji. Fanerozoik čine tri ere:

1. Paleozoik

2. Mezozoik

3.

Kenozoik

4.1. Paleozoik

Paleozoik je najstarija i najdugotrajnija era u fanerozoiku. Paleozoik počinje prije 540

milijuna godina i traje sve do velikog izumiranja prije oko 250 milijuna godina. Paleozoik je

razdoblje velikih geoloških, klimatskih i evolucijskih promjena. Na početku paleozoika došlo

je do „eksplozije“ raznolikog ţivota u kojoj su se pojavile gotovo sve skupine ţivih bića, a

ţivot se proširio i na kopno. Paleozoik je era u kojoj je došlo do stvaranja velikog juţnog

kontinenta – Gondwana, koja predstavlja cjelovitu kopnenu površinu kroz dugo vremensko

razdoblje. U ranijem paleozoiku došlo je do spajanja sjevernog kopna sa juţnim i tako jenastao najveći kontinent ikad – Pangea. Tijekom paleozoika javljaju se sve skupine

beskraljeţnjaka, te mnogi kralješnjaci, gmazovi i vodozemci. Prve biljke na kopnu bile su

paprati. Nakon paprati, na kopno dolaze i ţivotinje, vodozemci i člankonošci. Na početku

paleozoika klima je bila umjerena, dok u srednjem paleozoika dolazi do zamrzavanja.

Paleozoik završava velikim izumiranjem, odnosno izumiranjem gotovo cijelog ţivota sa

Zemlje. Neki za veliko izumiranje okrivljuju udar asteroida, dok neki izumiranje povezuju s

masivnim izljevima lave u Sibiru ili drugim zemaljskim uzrocima. Paleozoik je naziv dobio

od grčkih riječi koje znače stari život . Paleozoik se sastoji od šest perioda:

Kambrij – „eksplozija ţivota“ – od 540 do 488 mil ij una godina

Ordovicij – od 488 do 444 mil ij una godina

Silur – od 444 do 416 mil ij una godina

Devon – od 416 do 359 mili juna godina

Karbon – od 359 do 299 mili juna godina

Perm – kopnene mase se sjedinjuju – Pangea – od 299 do 251 mili juna godina



~ 6 ~

Periodi paleozoika dijele se na epohe:

Kambrij :

o Donji /rani

o

Srednji

o Furongij

Ordovicij :

o Donji /rani

o Srednji

o Gornji /kasni

Silur :

o

Landoveri

o Venlok

o Ladlov

o

Pridolij

Devon :

o

Donji /rani

o Srednji

o

Gornji /kasni

Karbon :

o Donji /rani

o Srednji

o Gornji /kasni

Perm :

o Cisural

o

Guadalupo

Loping

Slika 5. Život se proširio na kopno

Slika 4. Život se prvotno razvijao u vodi



~ 7 ~

Kretanje Zemljine površine tijekom paleozoika:

Slika 6. KambrijSlika 7. Ordovicij

Slika 8. Silur Slika 9. Devon

Slika 10. Karbon Slika 11. Perm



~ 8 ~

4.2. Mezozoik

Mezozoik je era koja spada u fanerozoik. Mezozoik počinje velikim izumiranjem ţivih

organizama na Zemlji od prije 250 milijuna godina i traje sve do ponovnog velikog

izumiranja prije 66 milijuna godina. Mezozoik je era koja je poznata i kao razdoblje gmazova

i dinosaura. Mezozoik je također razdoblje velikih specifičnih tektonskih, klimatskih i

evolucijskih promjena. Nakon izraţenih izdizanja u paleozoiku, u mezozoiku tektonski

procesi su manjeg intenziteta. Glavno tektonsko obiljeţje je proces raspadanja

superkontinenta Pangea i pomicanje kopnenih masa prema današnjim poloţajima. Klima je

promjenjiva, ima i toplih i hladnih razdoblja, no usporedivši je s današnjoj klimom, toplija je.

Prosječne temperature su oko 10 °C veće od današnjih. U unutrašnjosti kontinenta nastaju

pustinje , taloţe se crvene naslage i evaporiti. Sredinom mezozoika dolazi do porasta morske

razine. Raspadom superkontinenta dolazi do porasta vlaţnosti, pa se pustinje povlače. U

evoluciji ističe se pojava dinosaura sredinom trijasa, prvog perioda mezozoika. Gmazovi

postaju vaţni u morima i u zraku, te se javljaju prvi sisavci. Mezozoik završava ponovnim

velikim izumiranjem kada izumire oko 70 % ţivih bića na Zemlji. Na zemlji su se ostale

razvijati jedino ptice i sisavci, dok su veliki dinosauri izumrli. Mezozoik potječe od grčkih

riječi koje znače srednji život . Mezozoik se dijeli na tri perioda:

Trijas – javljaju se dinosauri – od 250 do 200 mil ij una godina

Jura – od 200 do 145 mil ij una godina

Kreda – od 145 do 66 mil ij una godina

Periodi mezozoika dijele se na epohe. Trijas i jura dijele se na donju/ranu, srednju i

gornju/kasnu epohu, dok se kreda dijeli samo na donju/ranu i gornju/kasnu epohu.

Slika 12. Dinosauri su živjeli u mezozoiku



~ 9 ~

Kretanje Zemljine površine tijekom mezozoika:

Slika 13. Trijas

Slika 14. Jura

Slika 15. Kreda



~ 10 ~

4.3. Kenozoik

Kenozoik je era u kojoj ţivimo i danas. Kenozoik je započeo velikim izumiranjem

dinosaura od prije 66 milijuna godina i traje sve do danas. U kenozoiku prevlast u razvijanju preuzimaju sisavci i kritosjemenjače, te se šire travnjaci. Kontinenti postupno poprimaju

današnji oblik, dok se klima pribliţava današnjoj. Tijekom ledenog doba klima postaje hladna

i sušna, smanjuju se površine pod šumom, dok se travnjaci šire. Morska razina opada. Sisavci

na početku kenozoika brzo evoluiraju i zauzimaju prostore u kojima su bili smješteni

dinosauri. S nestajanjem šuma dio primata mijenja način ţivota, spušta se iz krošnji i razvijaju

se čovjekoliki majmuni. Na kraju ledenog pojavljuje se moderni čovjek.

Kenozoik se dijeli na dva perioda:

1.

Tercijar

2. Kvartar

4.3.1. Tercijar

Tercijar je prvi i najstariji period kenozoika. Tercijar dolazi nakon velikog izumiranja

preko 70 % ţivih bića na Zemlji i stoga preostali ţivot na Zemlji evoluira u sisavce. Tercijar

počinje prije 66 milijuna godina i završava prije 5,3 milijuna godina. Pojavljuju se nove

biljke, sisavci se razvijaju i evoluiraju. Sredinom tercijara dolazi do trenutnog ledenog doba.

Kontinenti se kreću i postepeno poprimaju današnji oblik. Tercijar se dijeli na četiri epohe:

Paleocen – od 66 do 56 mili juna godina

Eocen – počinje trenutno ledeno doba - od 56 do 34 mili juna godina

Oligocen – od 34 do 23 mili juna godina

Miocen – pojavljuje se prvi čovjekoliki majmun - od 23 do 5,3 mili juna godina



~ 11 ~

Slika 16. Biocenoza u tercijaru

Slika 17. Epoha eocen

Slika 18. Epoha miocen



~ 12 ~

4.3.2. Kvartar

Kvartar je zadnji period kenozoika i on je period u kojem mi danas ţivimo. Kvartar je

period u kojem se razvio čovjek. Kvartar počinje prije 5,3 milijuna godina i traje sve dodanas. Klima je postaje slična današnjoj. Kontinenti poprimaju današnji oblik. Himalaja raste

sudaranjem Indije s Azijom, dok je Havajsko otočje puno vulkanski otoka.

Kvartar se dijeli na tri epohe:

Pliocen – od 5,3 do 2,6 milijuna godina

Pleistocen – evolucija modernog čovjeka - od 2,6 milijuna godina do 10 000 godina

Holocen – započinje krajem ledenog doba - od 10 000 godina pa do danas

Slika 21. Kontinenti prije 18 000 godina

Slika 19. Ledeno doba u kvartaru Slika 20. Evolucija čovjeka



~ 13 ~

5. Grafička interpretacija razvoja Zemlje

Najbolja grafička interpretacija razvoja Zemlje je ona sa satom. Brojevi ne daju pravi

osjećaj koliko se zapravo dugo Zemlja razvijala i prije koliko je čovjek evoluirao. Ako birazvoj Zemlje promatrali kroz geološki sat, čovjek se razvio dvije sekunde do dvanaest sati.

Najveći dio vremena Zemlja je bila u pretkambriju bez ţivih bića na Zemlji. Ţiva bića dolaze

tek sedam minuta prije dvanaest sati, dok se čovjek razvija tek dvije sekunde do dvanaest.

Slika 22. Geološki sat



~ 14 ~

6. Zaključak

Zemlja se razvijala dugi niz godina. Za njezin razvoj bilo je potrebno oko 4,6 milijardi

godina. Da bi lakše pratili razvoj Zemlje, njezin razvoj smo podijelili na razdoblja. Najdulje

razdoblje je supereon. Samo je jedan supereon u Zemljinu razvoju. Supereon dalje dijelimo na

eone kojih imamo dva: pretkambrij i fanerozoik. Pretkambrij je doba u kojem nije bilo ţivog

svijeta na Zemlji i Zemlja je oblikovala svoj oblik. Pojavom ţivih bića na Zemlji, započinje

drugi eon, fanerozoik. Prva ţiva bića razvijala su se u vodi. Navedeni eoni dalje su podijeljeni

na ere. Svaki od eona je podijeljen na tri ere. Pretkambrij se sastoji od hadija, arhaika i

proterozoika, a fanerozoik čine paleozoik, mezozoik i kenozoik. Ere dijelimo na periode, i

svaka navedena era sastavljena je od perioda. Periode dijelimo na manje vremenske dijelove

koje nazivamo epohe.

Kroz navedena razdoblja Zemlja je sve više poprimala današnji oblik. Zanimljivo je

kretanje kontinenata koji su nekoć bili svi spojeni u jedno. Tako veliko Zemljino kopno

nazivamo Pangea. Pangea se razdvojila na kontinente i na taj način dobili smo današnji oblik

Zemlje. Grafičkim prikazima geoloških razdoblja slikovitije i jasnije vidimo koliko se

zapravo dugo razvijala. Najbolji grafički prikaz je geološki sat. Prema tom satu, najveće

razdoblje Zemlja je imala u pretkambriju, ţivi svijet na Zemlju dolazi sedam minuta do

dvanaest, a čovjek se pojavljuje tek dvije sekunde do dvanaest.



~ 15 ~

7. Literatura

1. Herak, M. Geologija, Zagreb: Školska knjiga, 1984.

2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Geokronologija

3.

http://geol.pmf.hr/~jsremac/link/00_povijest%20zemlje.HTML

4. http://www.pfos.hr/~dsego/ispitna_literatura/Prilozi/Geolo%9Aka%20doba.pdf

5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Paleozoik

6.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mezozoik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Geokronologija




http://www.pfos.hr/~dsego/ispitna_literatura/Prilozi/Geolo%9Aka%20doba.pdf


http://hr.wikipedia.org/wiki/Paleozoik









Documents

Povijest Planeta Zemlje