Povrtnjak Radovi po mjesecima

Radovi ožujak - travanj

Tijekom ožujka i travnja vrijeme je sjetve. Neke vrste koje podnose niže temperature moguće je sijati već u ožujku. Takve vrste su rotkvica, salata, radič. Vrste koje ne podnose tako niske temperature možete sijati tek u travnju. Sa sadnjom rajčice, krastavaca, patlidžana i paprika pričekajte do polovice svibnja.

POSIJTE I GRAŠAK

Grašak je kultura koja se sije od početka ožujka do sredine travnja. Vrijeme sjetve ovisi o temperaturama. Najkasnije se sije u brdsko-planinskim područjima. Postoje visoki i niski kultivari. Visoki kultivari za rast trebaju potporanj. Kako biste izbjegli dodatne poslove, izaberite kultivare niskoga rasta. Možete ih sijati u red ili u kućice. Ukoliko sijete u red, sjemenke položite na razmak od 5 cm. Ako se odlučite za sjetvu u kućice, radite kućice na razmaku 20- 30 cm, a u svaku stavite po nekoliko sjemenki kako bi na kraju dobili male grmiće. Za klijanje će im trebati oko 3 tjedna pogotovo ako temperature budu niže jer to će značiti da su vanjski uvjeti bliže minimumu nego optimumu.

LUK IZ VLASTITOG VRTA, ZA SVA GODIŠNJA DOBA

Iz porodice lukova poznajemo također nekoliko vrsta koje koristimo kao začine. To su luk, češnjak, vlasac. Ukoliko ste prošle jeseni posadili zimski luk i ako je uspješno prezimio sada ga valja prihraniti dušičnim gnojivom, a tlo oko njega prorahliti kako bi dobro krenuo u novoj vegetaciji i što prije bio dovoljno razvijen za uporabu. Krajem ožujka možete posaditi ili posijati luk koji ćete moći koristiti tijekom ljeta i jeseni. Najlakše je to učiniti pomoću lučica ili češnjeva. Možete napraviti jarčiće i u njih na razmak od 20 cm položiti lukovice na dubinu od 5 cm ili jednostavno pomoću sadilice ili kolčića kojim ćete na svakih 20 cm napraviti rupicu i u nju postaviti lukovicu i zatrpati je. Razmnožiti ih možete i pomoću sjemena, iako taj luk bude sitniji, ali i manje ljut.

POSIJTE CELER

Celer je kod nas već dobro udomaćena vrsta koju svi znaju bar kao zelenje za juhu intenzivna mirisa. Osim lišća i korijena koji se kod nas dosta koriste, u svijetu se sve češće grickaju i lisne peteljke, a celer namijenjen za njihovu proizvodnju zove se celer rebraš. Celer je biljka koja treba tri do četiri tjedna da bi proklijala pa ljudi ponekad lako odustaju od njegovog uzgoja. Kako biste olakšali uzgoj, uzgojite presadnice. Početkom ožujka u kući posijte sjemenke. Kada se razviju prvi listovi, prepikirajte ih. Kada biljka razvije četiri do pet listova posadite ju na otvoreno, na dobro pripremljenu gredicu. Imajte na umu da je dvogodišnja biljka što znači da će vam iduće godine biljka koja je prezimila u zemlji ponovno potjerati.

UZGOJITE ROTKVICU

Početkom ožujka, čim malo zatopli, uz salatu možete početi sijati i rotkvicu. Ova biljka karakteristična je po svom crvenom hrskavom zadebljalom korijenu. Vrlo je omiljena kao dodatak jelu u nas i zbog svog ljutkastog okusa. Na dobro pripremljenoj parceli napravite

plitke redove pomoću grabljica i u njih položite sjeme te ga lagano pritisnite u tlo pomoću daščice kako bi se stvorila kapilarnost i ono lakše proklijalo. Za klijanje će joj trebati dva tjedna i još nekoliko tjedana kako bi se formirao konzumni hipokotil. Nakon što se razviju male biljčice prorijedite ih kako bi se formirao veći hipokotil. S njenim nicanjem najvjerojatnije će se pojaviti i buhač, jedan od najčešćih štetnika. Njegovu pojavu potvrdit će veliki broj rupica po listovima rotkvice.

NJEGA I UZGOJ JAGODA

Jagoda je jedna od omiljenih voćnih vrsta koja za berbu dospijeva među prvima. Tijekom proljeća potrebno je odstraniti sve listove koji su se osušili tijekom zime, provjeriti da se nije razvila kakva bolest. Kao i većinu drugih biljaka potrebno ju je prihraniti i prostor oko biljke prorahliti motičicom. Ukoliko je vani suho nakon primjene gnojiva biljku obvezno polijte jer se hranivo mora otopiti kako bi postalo pristupačno biljci. Ako primjetite da se na pojedinim listovima pojavila bolest ili štetnik, zaražene listove uklonite i spalite kako biste spriječili širenje zaraze.

Radovi svibanj - lipanj

Tijekom nadolazećih mjeseci u povrtnjaku će uistinu biti mnogo posla. Potrebno je zasaditi povrće koje ne tolerira niske temperature, plijeviti, zalijevati, ali i ubirati prve plodove napornog rada. Potrudite se da bolesti i štetnike uništite na najblaži mogući način, dakle bez kemijskih sredstava. Ako nemate svoj komadić zemlje na kojem biste sadili, ne očajavajte. Bit će dovoljan i balkon da uzgojite poneki plod za sebe. U ovom razdoblju vaši najveći neprijatelj bit će korov, a može se pojaviti i suša. Gredice redovito održavajte čistima tako što ih plijevite od korova koje biljkama oduzima dragocjena hraniva. Uklonite li korove prije nego procvatu, smanjit će se njihov broj iduće godine pošto se najčešće razmnožavaju sjemenom. Ukoliko ljeto bude sušno, najlakši način da održite što više vode dostupne biljkama jest da ih malčirate. Ukoliko bude vlažno ljeto, umjesto problema s vodom mogli biste imati problema s gljivičnim bolestima. Da biste spriječili pojavu bolesti, usjeve maksimalno prorijedite, kako bi se mokri listovi što laše posušili. Ne zaboravite ponekad razbiti i pokoricu koja se može pojaviti uslijed čestog zalijevanja.

UZGOJ POVRĆA U POSUDAMA

Ukoliko želite uzgojiti vlastito povrće, a nemate vrt, poslužiti vam može i balkon i nekoliko velikih lonaca napunjenih supstratom. Ovako možete uzgajati rajčice, paprike, luk, salatu, mrkvu i začinsko bilje. Važno je izabrati lonac prave veličine i napuniti ga supstratom te u njega zasaditi biljke. Za balkon izaberite niske kultivare. Za rajčice i paprike izaberite lonce u koje stane oko 20 litara zemlje, a za mrkvu lonce koji su duboki barem 30 cm. Tijekom ljeta biljke u loncima trebat ćete češće zalijevati zato što se mala površina lako isušuje. Najbolje je zalijevati ujutro, a ako je potrebno i navečer. Hraniva koja se nalaze u supstratu biljka će brzo potrošiti pa će biljke trebati i češće prihranjivati. Za to je najbolje koristiti tekuća mineralna gnojiva. Biljke nikada ne prihranjujte dok je supstrat suh jer tako možete izazvati oštećenja na habitusu.

ZASADITE OSJETLJIVE KULTURE

Polovinom svibnja prestaje opasnost od kasnih mrazeva pa je konačno moguće na otvorenom zasaditi i najosjetljivije biljke. To su biljke poput rajčica, paprika, patlidžana, krastavaca, tikvica... Ukoliko niste sami uzgojili presadnice, morat ćete ih kupiti. Za daljnji razvoj biljke veoma je važan izgled same presadnice, stoga kupujte samo one zdrave. Provjerite da na njima nema nametnika, da je stapka tik iznad korijena, zelena i dobrog izgleda. Pazite da nemaju predugačku stapku jer bi se već putem mogli slomiti ili da listovi nisu svjetlozelene do žute boje. Na tržištu ćete često naći i presadnice golog korijena. Iako će se ukorijeniti i donositi plod, bilo bi bolje da sadite presadnice s grudom supstrata. Lakše i brže će se ukorijeniti, a tako i prije donositi plodove. Biljke sadite na dobro pripremljeno tlo te ih nakon sadnje obavezno zalijte. Biljke poput krastavaca i tikvica morat ćete sami posijati, a ako ih uzgojite u lončićima, obavezno ih sadite s grudom supstrata. Isto tako krastavcima i rajčicama osigurajte potpornje, postavite mrežu za krastavce i kolčiće oko rajčica.

Radovi srpanj - kolovoz

Ljetni mjeseci vrijeme su za ubiranje plodova i uživanje u proizvodima koje smo sami proizveli. Isto tako, tijekom srpnja i kolovoza trebat će uložiti još mnogo rada u proizvodnju vlastitih proizvoda. Trebat će plijeviti, zalijevati, ali i redovito ubirati plodove. Imate li u vrtu luk, bijeli ili crveni, od sredine mjeseca moći ćete ga pobrati i pospremiti za zimu. Vrijeme za berbu je kada primijetite da se nadzemni dio biljke objesio, a vanjski listovi požutjeli.Slika 1 - Kada listovi požute i objese se, vrijeme je za berbu luka.Slika 2 - Biljke izvadite iz zemlje pomoću vila. Nemojte ih čupati jer na taj način možete oštetiti lukovicu i olakšati prodor patogenima u biljku.Slika 3 - Lukovice stavite na osunčano mjesto kako bi se osušile i tako pripremile za skladištenje.

Na biljkama rajčica zacrvenit će se prvi plodovi. Kako biste što duže uživali u njima, morat ćete posvetiti malo pažnje i biljci. Rajčica je jedna od biljaka koja za rast treba potporanj. On je dosada već trebao biti postavljen, međutim kako biljka raste treba ju redovito vezati za njega. Nikako ne smijete zaboraviti zalomiti zaperke kako biljka ne bi trošila previše energije na stvaranje zelene mase

U srpnju konačno ubiremo prve plodove tikvica. Najbolje je to činiti dva puta tjedno kada

biljke dosegnu dužinu od 10 - 15 cm. Redovito uklanjanje plodova omogućit će stvaranje novih cvjetova i produženo plodonošenje. Kod tikvica, osim ploda, možete iskoristiti i muške cvjetove jer su i oni jestivi. Slično se može primijeniti i kod krastavaca. Potrebna je učestalija berba svaki drugi, treći dan. Cvjetovi nisu jestivi.

VRIJEME JE ZA SIJANJE SALATE, BLITVE I ŠPINATA

U kontinentalnom djelu Hrvatske u kolovozu možete posijati salatu, blitvu i špinat. Ove biljke moći ćete koristiti do početka zime, a blitva će iduće godine prva potjerati pa ćete u mladim listovima moći uživati već u rano proljeće.

NJEGA NASADA

Kako bi vaš povrtnjak ostao bujan i tijekom, ljeta morat ćete mu posvetiti mnogo pažnje tijekom vrućih ljetnih dana. Biljke je prije svega potrebno zalijevati kako bi se korijenu osiguralo dovoljno vlage koja je neophodna za daljnji razvoj biljaka. Kako bi se vlaga što duže zadržala oko biljaka, biljke malčirajte. Tijekom ljeta konkurenciju za vodu povrtnim kulturama stvarat će korovi, stoga ih treba oplijeviti. U nedostatku slame opljevljeni korov možete koristiti kao malč kako biste spriječili gubitak vode. Ne zaboravite razbiti pokoricu jer ona sprječava prodor vode do korijena. Ukoliko želite produžiti rodnost biljaka, tijekom ljeta trebat će ih prihraniti nekim od mineralnih ili ekoloških gnojiva. Biljke prihranjujte navečer nakon što ih zalijete kako gnojivo ne bi oštetilo biljke. Biljke zasađene u lonce trebat će njegovati više nego one u vrtu. U slučaju velikih suša trebat će ih zalijevati i ujutro i navečer, a zbog male količine supstrata i prihranjivati češće nego biljke u vrtu.

NJEGA RAJČICA I PAPRIKA

U našim povrtnjacima dvije česte kulture su rajčica i paprika. Iako spadaju u istu porodicu, njihovi zahtjevi se razlikuju. Paprici će biti potrebna veća količina vode pa je poželjno da ju ogrnete i malčirate kako bi se voda što manje isparavala i što duže zadržavala oko korijena. Osim toga paprika je grmolika i neće trebati potporanj. Redovito joj zalamajte zaperke i ubirajte plodove kako biste pospješili stvaranje novih. Rajčicu je potrebno odmah kada se zasadi privezati uz potporanj kako bi uspravno rasla. Za potporanj možete koristiti drveni kolčić ili vezivo ukoliko ga imate za što privezati. Tijekom vremena, kako biljke budu rasle, treba ih pričvršćivati uz potporanj. Plodove ubirajte kada pocrvene, ali ne omekšaju u potpunosti.

BERBA KRASTAVACA

Ukoliko svoje krastavce nećete zaštititi protiv plamenjače, sredinom srpnja većina biljaka bit će uništena. Da biste do tada uspjeli skupiti što više plodova, vrlo je važno da ih redovito ubirete. Kod nas se češće uzgaja kornišon, sitni krastavac koji se koristi za

kiseljenje, dok je salatni krastavac nešto rijeđi. Što sitnije plodove uberete, lakše i brže ćete ih ukiseliti, a bit će i ukusniji. Kako biste skupili što više plodova, biljke obirajte svaki dan da ne bi trošile energiju na rast ploda umjesto na stvaranje novih cvjetova koji će se kasnije razviti u plodove. Berba će vam biti znatno lakša ukoliko ste biljke, dok su bile male, usmjerili da se penju po mreži ili ih barem zasadili na foliju.

BERBA LUKA

Krajem srpnja vrijeme je da izvadite luk. Kada požuti nadzemni dio biljke, možete izvaditi i podzemni dio. Najlakše ćete to učiniti pomoću vila. Vile zabodite malo dalje od osušenog nadzemnog dijela pazeći da pritom ne probodete lukovice u zemlji. Kada izvadite lukovice, ostavite ih da se osuše. Možete ih ostaviti da se osuše u vrtu na zemlji iako bi bilo bolje da ih stavite na neko prozračno i natkriveno mjesto kako ih neki iznenadni pljusak ne bi smočio. Kada se lukovice osuše, možete ih splesti u vijenac ili jednostavno pospremiti u drvenu ili kartonsku kutiju. Kutiju pospremite u mračni i hladni podrum kako lukovice ne bi proklijale.

Povrtnjak Radovi po mjesecima

koliko se obistine predviđanja meteorologa, očekuje nas hladan siječanj, ali i početak proljeća već krajem veljače. Stoga radove u povrtnjaku prilagodite vremenskim uvjetima. Kako je hrvatska mediteranska, ali i planinska zemlja, u nekim će se krajevima još kao jedino oruđe koristiti lopata za snijeg, dok će se u drugima već naveliko sijati.

PRIPREMITE SE ZA SJETVU

Malo tko će odmah nakon blagdana razmišljati o vrtu, ali kada se odlučite na pospremanje ambalaže, nemojte je baciti, barem ne plastične boce, čašice od jogurta i druge plastične čaše koje možete iskoristiti za sjetvu i pikiranje. Plastične boce prerezane na pola dobro će poslužiti kao mala klijališta, a odrezane polovice nemojte baciti, nego kada zasijete sjeme, pokrite ga kako biste smanjili isparavanje i zaštitili sjeme od isušivanja. Kada se razviju prva dva prava lista biljke, treba pikirati pa za to iskoristite plastične čaše, na čijem dnu obvezno napravite drenažne otvore.PRIPREMITE ALATAko ste od onih koji sve rade u posljednji trenutak, krajnje je vrijeme da pripremite alatke poput motika, grabljica, sadilica... prekontrolirajte jesu li drške dovoljno čvrste, motike je potrebno naoštriti, a grabljice, ako im fali pokoji zub, zamijenite novima. Niste li još obavili čišćenje od protekle sezone, svakako napravite prije početka nove.

PRIBAVITE SJEME

Ukoliko ste ove godine odlučili proizvesti vlastite presadnice, vrijeme je da nabavite sjeme. Želite li pronaći kvalitetnije sorte, možda ćete za njih morati izdvojiti malo bogatstvo. Ali i odvojiti vremena da ga naručite.

PROVJERITE KLIJAVOST

Često se događa da nam od prethodne sezone ostane sjemena. Kako ne biste mislili hoće li vam nešto isklijati ili neće, provjerite klijavost tako što na tanjurić s namočenom vatom stavite nešto sjemena, pritom pazite da se ne isuši. Ovisno o kulturi, nakon nekog vremena sjeme će proklijati, a ukoliko isklije mali broj sjemenki, znači da je klijavost slaba. U tom slučaju nabavite svježe sjeme kako trud ne bi bio uzaludan.

ZASIJTE SALATU

Salata je jedna od vrsta koja ne voli previsoke temperature, u primorskim krajevima, u veljači je već dovoljno toplo da salatu posijete na otvorenom. Isto je moguće i u kontinentalnim krajevima ako si možete priuštiti, ili barem improvizirano napraviti niski tunel. Bilo bi dobro gredicu nakon sjetve zaštititi agrotekstilom, kako bi se dodatno povisila temperatura. Kada biljke proklijaju, agrotekstil maknite kako bi biljke nesmetano rasle

POSIJTE BLITVUBlitva je kao i salata jedna od onih kultura koje podnosi niže temperature, brzo klije i raste, pa je to i jedno od prvog povrća koje nam svježe stigne u kontinentalni dio iz primorskih krajeva. Stoga je veljača idealan mjesec za sijanje na otvorenom. Ukoliko imate sadnice blitve posijane u jesen sad već prošle godine, kada počnu tjerati mlAde listove, okopajte ih i odstranite one stare, koji su se smrzli tijekom zime.

PLANIRANJE POVRTNJAKA

Kako bi biljke što bolje uspijevale, vrlo je važno zadovoljiti njihove potrebe za hranivima, ali isto tako i za položajem, kao i za smjenom kultura. Većina kultura sama sebe ne podnosi (ne može se saditi više godina na isto mjesto), a neke se ni međusobno ne podnose, dok blizina jednih poboljšava rast i razvoj drugih. Plodored je vrlo važan jer se na taj način smanjuje mogućnost prenošenja biljnih bolesti, iako su male površine u pitanju. Širenje bolesti i štetnika na malim površinama teško je zaustaviti, ali se plodoredom može spriječiti. To je posebno važno za neke zemljišne štetnike koje je teško uništiti kada se jednom nađu u tlu. Tijekom siječnja na papiru rekonstruirajte prošlogodišnji vrt pa napravite plodosmjenu. Na gredici gdje su se prošle godine nalazile biljke iz porodice lukova ove godine posadite plodovito, korjenasto, gomoljasto povrće. Nakon njih zasadite vrste iz porodice kupusnjača poput kupusa, kelja, rotkvice ili cvjetače, a zatim mahunarke poput graha, graška ili boba. U vrtu naravno nađite mjesto i za višegodišnje vrste poput artičoke, rabarbare i šparoge. Iako su u našim povrtnjacima rjeđe zastupljene, vrlo su ukusne i bogate vitaminima i mineralima

SJETVA I PROIZVODNJA PRESADNICA

Kada ste nabavili sav potreban materijal (sjeme, supstrat, posude...), krajem veljače, a ponegdje i prije možete krenuti sa sjetvom. Ukoliko vrijeme bude toplo i bez snijega, a raspolažete s niskim tunelom, na otvorenom ispod njega možete zasijati rotkvicu i salatu. U mediteranskom području možete sijati i vrste poput blitve, špinata i rikule. Sjetva u zatvorenom na mediteranskom području obavlja se ranije, ali se sije i više vrsta iz razloga što se prije mogu posaditi na otvorenom. U zatvorenom možete sijati vrste poput salate čije ćete presadnice čim stasaju posaditi van. Nešto duži period za razvoj treba poriluk pa i njega možete posijati. Razne vrste povrća koje se često koriste više kao začin, a manje kao povrće poput peršina ili celera te vlasca možete zasijati u lonce. Kada izraste, višak koji ne sadite u vrtu, ostavite u loncu i držite na kuhinjskom prozoru. Kako bi sjeme proklijalo, mora imati dovoljno vode. Zato redovito i pažljivo zalijevajte, a posude s posijanim sjemenom držite dalje od direktnog izvora topline kao što je radijator.

NABAVKA SJEMENA

Tijekom siječnja ili veljače, krenite u nabavku sjemena i supstrata. Pri kupnji sjemena obratite pozornost na podatke koje možete pronaći na svakoj vrećici. To su postotak klijavosti i rok trajanja. Postotak klijavosti označava broj biljaka koji će iznići iz zasijanog sjemena. Rok trajanja je datum do kojeg vrijede ostali podaci dani za određeno sjeme poput postotka klijanja. Ukoliko je rok trajanja prošao, većinu sjemena možete posijati, samo će izniknuti manje biljaka nego što je navedeno postotkom klijanja. Broj izniklih biljaka prvenstveno ovisi o vrsti čije ste sjeme uzeli jer sve biljke ne zadržava sposobnost klijanja jednako dugo. Ako vam je ostalo nešto sjemena od prošle godine, svakako ga iskoristite. Uvijek kupujte sjeme s većim postotkom klijavosti jer to znači da ćete iz iste mase sjemena dobiti više mladih biljaka. Za uspješan uzgoj presadnica jednako je važan supstrat pa si priuštite onaj od profesionalnih proizvođača. Iako je nešto skuplji od onog lošijeg kvalitete kojeg možemo naći gotovo u svakom trgovačkom centru, sigurno je dobro steriliziran pa u njemu nema ostataka različitih aktivnih tvari, kao ni sjemena korova. Posude za uzgoj presadnica također možete nabaviti u obliku polistirenskih kontejnera ili papirnatih lončića ili jednostavno možete improvizirati plastičnim ili drvenim sandučićima za sjetvu. Za presađivanje možete koristiti plastične čaše ili posude od jogurta.

Radovi rujan - listopad

Jesenski mjeseci uglavnom su mjeseci žetve pa tada vadimo krumpire, mrkvu, ubiremo posljednje plodove rajčica, ali i presađujemo salatu i sadimo luk

PRESADITE SALATU

Ukoliko ste prošli mjesec posijali salatu, sad imate već lijepo razvijene biljčice. Izaberite one najbolje i posadite ih na odabranu parcelu pazeći pritom da ostavite razmak između biljaka oko 20 cm kako bi se biljke mogle lijepo razviti i formirati glave. Osim salate, još uvijek možete posijati endiviju i matovilac.

IZVADITE MRKVU

ako je mrkva dvogodišnja kultura, mi je vadimo u tehnološkoj zriobi, dakle nakon prve godine, dok tek u drugoj godini postiže fiziološku zrelost, tj. stvara sjeme. Nama je mrkva važna zbog zadebljalog korijena, žute do narančaste boje koji koristimo u prehrani. Pomoću vila potrebno je izvaditi korijen iz zemlje pazeći pritom da ga ne oštetimo. Nakon toga mrkvu treba ostaviti nekoliko dana na prozračnom mjestu kako bismo je lakše očistili od zemlje. Kad ju očistimo, najbolje ju je spremiti na hladno mjesto da bi što duže trajala, a da se pritom ne smežura.

POSADITE LUK

U jesenskim mjesecima mogu se posaditi i češnjak i crveni luk. Bitno je da za sadnju koristite češnjeve jesenskog češnjaka koji je krupniji od onog proljetnog. Lukovice se sade na dobro razrahljeno tlo, na dubinu od otprilike 2 cm. Rupice možete napraviti pomoću sadilice. Kod sadnji važno je lukovice okrenuti tako da je klica prema gore, a zadebljali dio prema dolje.

IZVADITE KRUMPIR

Početak rujna idealno je vrijeme za vađenje krumpira iako ponekad zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta gomolji krumpira mogu ostati i duže u tlu. Gomolji krumpira danas su neizostavan prilog gotovo svakom jelu, ali malo tko zna da su bogati vitaminom C. Kada stabljika krumpira požuti i uvene, idealno je vrijeme za vađenje gomolja. Ako imate malu površinu zasađenu krumpirom, gomolje izvadite pomoću vila, a ako su površine veće, koristite vadilicu. Nakon vađenja odvojite krupne i sitne gomolje. Sitne možete iskoristiti u životinjskoj ishrani. Prije su se sitniji gomolji koristili kao sadni materijal, ali poželjno je da svake godine nabavite novi sadni materijal. Izabrane gomolje skladištite na hladnom i mračnom mjestu, ali zaštićenom od smrzavanja.

DOZRIJEVANJE RAJČICA U ZATVORENOM

Prije prvih mrazeva plodove rajčice potrebno je ubrati kako se ne bi oštetili. Iako se plodovi mogu koristiti i zeleni, možete ih pustiti da dozore u kući. Njihov okus neće biti identičan onome koji imaju plodovi dozreli na stabljici na suncu. Stavite ih na toplo mračno mjesto, u kutiju koju ste obložili aluminijskom folijom koja omogućuje refleksiju topline i svjetlosti. Na isti način mogu dozoriti i paprike.

JESENSKA OBRADA TLA

Nakon što ste obavili berbu, ovogodišnje ljetine dobro je odstraniti ostatke biljaka, a potom i obraditi tlo. Po tlu razbacajte zreli stajski gnoj ili kompost pa sve to unesite u tlo pomoću štihače na dubinu od 25 cm. Ovim zahvatom prorahljujete tlo i omogućujete nesmetan prodor korijena u dublje slojeve tla. Ukoliko imate manji povrtnjak, ali i kvalitetnu zemlju, štihanje neće biti potrebno svake godine, već svake druge ili treće. Dovoljno će biti da samo prozračite tlo. To možete učiniti pomoću vila. Na teškim glinastim tlima prekapati treba svake godine. Prekopavanjem rahlimo teška tla, a zimske hladnoće usitnjavaju grumenje i tlo postaje kvalitetnije i lakše za obradu. S prvim danima rujna, ljeto se bliži kraju, vrt je još uvijek bujan, a biljke polako privode vegetacijski ciklus kraju. Povrtnjak je upravo ujesen pun plodova koje treba spremiti. Valja misliti i na iduću godinu kada opet bude trebalo sijati i saditi.

SKLADIŠTENJE KUPUSNJAČA TIJEKOM ZIME

U kupusnjače ubrajamo biljke iz porodice Brassicaceae. Tu spadaju crveni i bijeli kupus, cvjetača, brokula, kelj i kelj pupčar. Većina od njih dobro podnosi niske temperature i relativno se lako skladišti. Osim tradicionalnog kiselog kupusa, koji sadrži mnogo vitamina C, kupus možemo skladištiti i u hladnom podrumu i konzumirati ga u svježem stanju. Skladištiti se može tako da se objesi u mrežaste vreće u podrumu ili hladnom klijalištu. Temperatura pogodna za skladištenje kreće se oko 1-2°C. Može ga se položiti i na slamu pazeći da pritom glavice budu razmaknute kako bi između njih slobodno strujio zrak. Dobro uskladišteni kupus može se koristiti i nekoliko mjeseci nakon skladištenja. Vrste poput cvjetače, brokule i kelja pupčara mogu se konzervirati tako da se zamrznu. Glave brokule i cvjetače treba odrezati prije nego procvatu dok su još tvrde i čvrste. Kod kelja pupčara uvijek prvo uberite najdonje izboje jer gornji još rastu. Ukoliko ih odlučite zamrznuti, izboje uberite prije nego ih mraz ošteti.

SJETVA BLITVE I ŠPINATA

Ukoliko se toga niste sjetili do sada, još uvijek nije kasno da posijete blitvu i špinat. Tijekom prvih

deset dana rujna potrebno je obaviti sjetvu kako bi se biljke razvile i zakorijenile. Prije sjetve pripremite tlo tako da ga zaštihate i stavite stajskog gnoja ili komposta. Nakon toga zemlju fino usitnite i obavite sjetvu. Sijati možete u redove ili omaške. Sjetva u redove osigurat će pravilan raspored biljaka, a potrošit ćete i nešto manje sjemena. Blitva i špinat posijani u ovom periodu osigurat će vam prinos do ljeta iduće godine. Ukoliko u vrtu već imate blitvu, tijekom jeseni ju pripremite za zimnicu. Listovi se mogu čuvati tako da se zalede. Najbolje je najprije ubrati vanjske listove, a potom i unutarnje.

KAKO SKLADIŠTITI NEDOZRELO POVRĆE

Često se dogodi da prvi mrazevi zaprijete prije nego su dozrele sve paprike i rajčice. Kako ste u njih uložili puno truda, ali i novaca kroz vodu i mineralna hranjiva koji su bili potrebni za njihov rast, ne dopustite da plodovi propadnu. Pratite vremensku prognozu. U dane kada je najavljen prvi mraz, obavezno uberite biljke čak i one zelene. Pazite da biljke obavezno imaju peteljčicu. Stavite ih na prozorsku dasku izloženu suncu i dodajte poneki zreli plod kako bi ubrzali sazrijevanje. Imate li veliki prostor, biljke možete iščupati s korijenom i objesiti ih naopačke te pustiti da dozore. Ukoliko vam odjednom dozrije velika količina plodova, možete jedan dio plodova zamrznuti te koristiti tijekom zime. Ako ste vješti u kuhinji, možete ih ukuhati u domaći umak

Radovi studeni - prosinac

Povrtnjak zimi kao i većina drugih nasada miruje, no imate li vrste poput kelja, kupusa i prokule, imat ćete izvor svježeg povrća.Ovakve mogućnosti pružaju se u priobalnom području. Imajte na umu da biljke koje se čuvaju vani imaju veću hranidbenu vrijednost od onih iz skladišta. U priobalnom području mogu se uzgajati i špinat i blitva, koji se uz salatu javljaju kao prvi domaći proizvodi u proljeće.Svi koji su ove jeseni ubrali plodove povremeno moraju provjeriti u kakvome su stanju. Ovo se uglavnom odnosi na jabuke i kruške. Pojedini plodovi često počinju propadati i prije nego ih stignete potrošiti, stoga ih je potrebno češće provjeravati, kako se trulež ne bi proširila na više

DOBRI I LOŠI SUSJEDI

Možda ste i sami primijetili da neke vrste ne uspijevaju ponajbolje ili uspijevaju jako dobro ako se do njih nalaze neke druge vrste. Biljke u tlo ispuštaju kemijske spojeve koje pozitivno ili negativno utječu na rast drugih vrsta. Prilikom planiranja gredice u obzir uzmite i ovaj popis.

DOBRI SUSJEDIMrkva – luk

Mrkva – salataCeler – rajčicaCeler – lukKupus – krastavacSalata – korabicaLOŠI SUSJEDIGrah – lukKupus – lukKupus – rajčicaKrumpir – rajčicaSalata – peršinGrašak – rajčica Grašak – krumpirKrumpir – radićČešnjak – grašakGrah – grašak

JESENSKO ČIŠĆENJE VRTA

Često zbog nedostatka vremena, ili lijepih dana u listopadu, ne očistimo vrt prije studenog. Iz vrta obavezno iznesite kolce i veziva koji su služili kako potpornji pojedinim vrstama. Kolce očistite i pospremite kako bi ih koristili i iduće godine. Ako ste koristili plastična veziva, obavezno sva pokupite i iznesite iz vrta, jer se takvi materijali sporo razgrađuju i kao takvi dugo ostaju u zemlji. Stabljike koje unište mrazevi također treba izvaditi iz zemlje i usitniti te kompostirati ili zaorati. Ako takve biljke ostanu na polju, predstavljaju opasnost kao potencijalni izvor bolesti i štetnika. Tijekom studenoga ovisno o vremenu još se može naći kupusnjača koje se dobro drže te je takve potrebno čuvati dokle god je to moguće.Ako niste dosad, onda svakako iskoristite još koji lijepi dan, preorite ili preštihajte vrt, nabavite zrelog stajskog gnoja te ga zaorite kako biste tlo obogatili hranjivima za iduću godinu.

SVJEŽE KUPUSNJAČE TIJEKOM ZIMEŽ

Tijekom zime možete u vrtu imati vrste poput kupusa, kelja, prokulice. Takve vrste dobro će podnijeti i kraći period niskih temperatura. U mediteranskom području, zbog blagih zima glavice kupusa pomalo rastu, a takav kupus kvalitetniji je od onog iz skladišta, ako zima ne bude prehladna, moguće je kupus skladištiti na otvorenom i 2 do 4 mjeseca. Osim kupusa u polju se može održati i kelj, kao i kelj pupčar. Kelj se na otvorenom može držati tijekom cijele zime. Potrebno ga je pobrati u ožujku ili travnju i to u slučaju toplog vremena, jer prelaskom u generativnu fazu gubi kvalitativna

SADNJA SALATE

Priobalno područje idealno je za zimski i ranoproljetni uzgoj salate, budući da je zbog visokih temperatura ljeti to gotovo nemoguće. Sadnja salate u studenom moguća je u priobalnom području, ukoliko ste tijekom listopada uzgojili male presadnice. U drugom i trećem tjednu studenoga možete ih zasaditi na gredice. Uzgoj u ovo vrijeme omogućit će berbu i konzumaciju salate tijekom prvih proljetnih mjeseci. Imajte na umu da vam pobleme može stvarati jaka bura kaja oštećuje lišće.