1.PREDMET PREDKOLSKE PEDAGOGIJE

Predskolska pedagogija se bavi odgojem djeteta od roenja do polaska u skolu. Odgoj je predmet p.

pedagogije i proucava specificnosti odgojnog procesa, opisuje cinjenice vezane za odgoj, otkriva

zakonitosti koje vladaju u odgojnom procesu. Polazi od stanja svakog djeteta, da bi potaklo svekoliki

razvoj djeteta. Svako dijete je zasebno, originalno, i ima razlicite uvjete zivota. Dobna podjela predsk

djece u 2 etape- 0-3rano djetinjstvo , jaslice---3-6-predskolski period dj vrtic

1.a)ZNACENJE PP-

Bavi se ranim odgojem djeteta, u tom periodu se djeca formiraju. P odgoj je prvi stupanj odgojno

obrazovnog sustava, usmjeren na pomoc djetetu dok su roditelji zaposleni

2. CILJ I ZADACI PP

Cilj je poucavati teoriju ali i praksu.

Zadaci:

1. Stjecanje spoznaje o suvremenom predskolskom odgojuza jaslicku i vrticku dob,tj,

stjecanjespoznaja o organiziranju i vrednovanju p odgoja(npr. Nova prostorna

organizacija-tihi centar nasuprot mokrom bucni nauprot tihom)

2. Kriticka procjena postojecih organizacijskih i pronalazenje suvremenihij rijesenja(3-

4-mlaa,4-5-srednja,5-6-starija..pokazalo se da su bolje mjesovite grupe od ovih

cistih jer su starija djecca uzor mladoj , mlada djeca brze prolaze period adaptacije

kada uce od starije,a starija djeca uce pomagati mladoj djeci, te se uce suradnji)

3. Teorijsko upucivanje stvaralacke prakse i prenosenje najnovijih rijesenjau

praksu(npr- otvorena vrata- pokazalo se da se djeca osjecaju ugodinije kada se

mogu slobodno kretati po vrticu)

4. Znanstveno kriticko vrednovanje prakse i teorije pp

5. Razvijanjei usavrsavanje p metodologije(znanost koja se bavi nacinima istrazivanja

nekih pojava vezanih za dijete- nacini metode, tehnike)

6. Interdisciplinarno promatranje odgojnih pojava kog djece

3.PREDSKOLSKA PEDAGOGIJA U SUSTAVU PEDAGOSIH ZNANOSTI.

Pp je u sustavu ostalih 10 vrsta p znanosti- obiteljska p, povijest p, komparativna p, kolska p

relativno mlada pedagogijska disciplina, utemeljena u 20 st. 20-ih god., koristi se drugim znanostima

pedagogije: Obiteljska pedagogija- proucava odgoj djeteta u obitelji. Skolska ped-bavi se

istrazivanjem i normiranjemodgoja djece i mladih skolske dobi. Domaska ped- proucavanje djece u

prihvatilistima i domovima

4.OSNOVNI POJMOVI PP

1. OBRAZOVANJE- obrazovanjem se stjecu znanja, navike intelektualnog i

znanstvenog rada, to je ovladavanje sustavom znanstvenih cinjenica u svhu

bogacenja lisnocti. Djeca obrazovanjem razvijaju osjetilno senzorske,psihicke,

kognitivne sposobnosti. Cilj je njihovo pripremnje za skolu i cjelozivotno

obrazovanje, naglasak na usvajanju odgojnih vrednota

2. NAVIKA- nastaje visekratnim ponavljanjem odredenjih radnji uvijek n a isti nacin,

navike se stjecu ucenjem za razliku od refleksa koji su uroeni. Kod predsk djece

razvijaju se kulturne, higijenske i stvaralacke navije. Djeci je potrebno pokazivati i

ponavljati kako se odreene rednje vrse

3. ZNANJE- do znanja se dolazi zivotnim iskustvom, komunikaciji, ucenjem i zivotom

u kulturnoj i prirodnoj okolini. Znanje je logicki pregled cinjenicai generalizacija u

okolini koja okruzuje dijete koje je to usvojilo i trajno zadrzalo u svojoj svijesti

4. SPOSOBNOSTI-mogu biti opce ( g faktor) ukupne karakteristike i mogucnosti

covjeka da moze uciti raditi i pravilno komunicirati s okolinom

i specijalne(s faktor)-omogucuju vrsenje najcesce jdene aktivnosti-likovne

glazbene knjizevne

5. VJESTINA- umjetnost za brzo i lako izvodenje neke aktivnosti- nastaje vjezbanjem.

Kod male djecevjestine dolaze do izrazaja kod oblacenja, sluzenja pribora za jelo i

crtanje

5.POVIJESNI PREGLED IDEJE O P. ODGOJU

PLATON-(427-347) prvi mislilac koi se u povijesti dotakao nekih temeljnih problema pp.

Djelo O dravi u kojem daje ideje idelne drzavei svoj pogled na p odgoj . smatra da ogoj

treba poticati prirodne sklonosti djetata. Odgoj treba sluziti u svrhu ocuvanja drzave,

zahtjeva strogocu odgoja i jednako obrazovanje muske i zenske djece 0-3 u obitelji. 3-6 u

odgojnom zavodu u kojem rade dadilje. Smatra da najvecu pozornost treba dati tjelesnom i

gimnastickom odgou. U zdravom tijelu zdrav duh. Nakon prvih godina zivota uvodi i

glazbeni odgoj i igru koja potice psihocki razvoj. Djecu se odgaja kroz price i pripovjetke,

nakon trece godine djecu treba kaznjavati ali ne pretjerano.

ARISTOTEL- (384-322) POLITZIKA- prvi daje periodizaciju djetetova razvoja od rodenja do

zrelosti i djeli na 3 etape 0-7 predskolske godine ,7- spolne zrelosti, od spolne zrelosti do 21.

Smatrea da dijete do 7 god treba ostati u obitelji. Protivi se pretkolskim ustanovama.

Zagovara roditeljski odgoj, cijeni igru i tjelesni odgoj te inzistira na panjii skladnom razvoju

tijela. Inzistira da dijete ne hoda do druge godine, da se dijete nosi i uva, izumio je titnike

mehanike naprave koje se montiraju na djetetove noge, kako se ne bi ozljedilo. Zaetnik

je ortopedije. Smatra da u funkciji moralnog razvoja trweba postaviti pedonome

slubenici koji paze da se pred djetetom govore samo pozitivne prie i pristojne rijei. Kod

gimnastikog vjebanja zahtijeva oprez i protivi se tekim vjebama, a smatra da djetetu

treba pruiti odgoj u ne pretjeranoj toplini. Da djecu ne treba pokrivati ve da se odmah

poslije poroda kupaju u hladnoj vodi u svrhu elienja i jaanja imuniteta.

MARKO FABIJE KVINTILIJAN (35-100 g.n.e) rimski pisac, napisao djelo o odgajanju

govornika. Govornici su bili smatrani dobrim voama i dravnicima. Govori o odgajanju

djece vladajue kaste, te dri vanim oratorske sposobnosti. Smatra da su sva djeca

roenjem sposobna po prirodi, stoga odgoj treba biti prirodan i treba poticati razvoj

prirodnih sposobnosti. Uenje svakog djeteta odvija se u skladu s njegovim individualnim

sposobnostima. Usvajanje znanjatreba zasnivati na svjesnom uenju ali i na mehanikom

uenju, tj. Uvjebavanju. Istie vrijednost uenja putem oponaanja. Smatra da dijete do

tree godine trebaju odgajati dadilje. Pri odabiru odghajateljica biraju se najpametnije ene,

osobe visokog morala i dobrog izgovora. Nakon 3. godine djeci dovode privatne uitelje koji

pouavaju odreenim znanjima i podrujima.

JAN AMOS KOMENSKI (1592 1670.) ceski pedagog koji se bavi pedagogijom udara temelje

pefagoji i predkolskoj pedagojiji i jedan od napoznatijih pedagoga Europe i svijeta. Zivi u

razdoblju rata izmeu protestanata i katolika u kojem su mu ubijeni zena i 6 djece te sav

svijh zivot posvecujhe pedagoskom radu.napisao je prvu didaktiku velika didaktika i prvi

udzbenik za p odgoj- informatorium materinske skole. Samtrad a se p odgoj mora odvijati u

obitelji i da je majka najvsznija za odgoj djeteta- 0-6 predskolski odgoj. Rano djetinjstvo je

korijen odgoja u zivoru covjeka i ti korijeni trebaju biti zdravi a to se dobija jedino u obitelji.

Prvi poststavlja sustav p oddgoja i smatra ga 1 stupnjem i odgojno obrazovnom sustavu. U

knjizi informatorium naveo je sve sadrzaje kojeim bi majke trebale poucavati. Daje veliku

popozornost moralnom odgoju, prvi navodi nacela moralnog odgoja. Sve sadrzaje je svrstao

po predmetima- optika, aritmetika, glazba, jezik, povijest, astronomja ekonomija politika.

JEAN JAQEES ROUSSEO(1712-1777) francfilozof i prosvjetitelj. Svojim pedagoskim idejama

stice slavu u do danas snazno utjece na odgoj. Emil ili o odgoji- poluroman, promatra

rodenje odgoj i obrazovanje djecaka emila. Rotestira protiv srednjovjekovnog strogog

odgoja i tjelesnog kaznjavanja no pretjerano liberalizra odgoj. Prirodi slobodni ogoj djeteta i

sve dopusta djeci , stihijski odgoj. Peridoizacija 0-2 tjelesni odgoj, 2-12- osjetilni odgoj, 12-

15 intelekualni odgoj, 15-18- moralno odgoj

F.FROEBEL- njemacki ucitelj koji je bio kritican prema sebi te se posvetio predkolskom

odgoju . 1837 otvara prvu predskolsku ustanovu nazvanu kinderr garten . naziv je prihvacen

u brojnim zemljama i danas. Ova godina se smatra godinom institucijalnog predskolskog

odgoja.. smatrao je da obiteljski i predskolski odgoj trebaju ciniti jednu cjelinu. Majke i

odgojitelji trebaju suradivati. U kontinenatlnoj hrv vrtici su se zvali zabaviste a u dalmaciji

djeciji vrtici. On razlikuje kod djece sljedece aktivnosti: zabavu(crtanje, modeliranje, sivanje

slaganje kruzica i geom tijela. Igru- posebno igriu u prirodi. Govorne aktivnosti- pricanje

prica i pjrsmica. Istice nacelo aktivnosti kod djeteta, potice aktivnost kod djece u vrticima.

Daje froebelove darove. Vrtici moraju biti dobro opskrbljebni igrackama, geom tijela u

raznim bojamai sl. afirmirao je predskolski odgoj u svijetu , nije vjerovao da su djeca

kreativna, bio je perfekcionist.

MARIA MONTESORI-(1882- 1952) rodena u italiji, umrla u nizozemskoj. Prva zena koja je

zavrsila medicinu i specijalizirala psigijatriju u italili. Radila je s mentalno retardiranom

djecom, nije se nikada udavala i cijeli svoj zivot je posvetila upravo djeci i radu s

retardiranom djecom. Otvorija je prvu predskolsku ustanovu u itali casa dei bambini.

Preuzela je froebelovu metodilu i dopunila je da su djeca aktivno, osjetljiva i rekla je da

djeca imaju sveupijajuci um, te da su kao spuzve. Inzistirala je na tommed a dijete treba

prihvatiti kakvo ono jest i da u njega treba imati povjerenja . smatrala je da kod djece treba

poticati saoinicuijativu i samorazvoj sto znaci da treba organizirati dobro okruzenje.

Inzisitrala je jako na uredenju prostora. Vrste materijala je svrsta la u 3 skupine- materijali

za prakticne vjeze za trogodisnjake i 4 god senzoricki materijali akademski materijali za

pocetno citanje i pisanje. Montesori dnevni boravak je prilagoen djeci, zidovi su u lijepim

bojamane je sav namjestaj u razini djecijih ociju. Cilj je unaprijediti djeciju samostalnost, da

samo uzimaju igracke. Smatra da decu ne treba izdvajati po godinama. Smatra da su

potrebne mjesovite grupe . aktivnosti kojima je poucavala djecu: pranje sue, ciscenje

prostora, pripremanje voca i povrca, zakopcavanje dugmadi, prosivanje vlakana iglomi

koncem, slaganje didaktickih materijala; kockice, stapici od 1 dm do 1 m, kompleti staklenki

s mirisima zacina, kompleti obojenih plocica, tezinskih plocica. Cijenila je ulogu roditelja i

nastojal ih je uvesti u suradnju s vrticem, promovirala je otvorena vrata da se dijete moze

slobodno kretati po vrticu.

6. RAZVOJ P ODGOJA U HRVATSKOJ sve predskolse ustanove koje su se do danas otvorile u hrv

mozremo svrstati u 3 skupine1. Socijalno-humanitarni rad2.ustanove za dnevno i danonocno

zbrinjavanje -3. Cuvalista i zabavista

SOCIJALNO HUMANITARNI ZAVODI

(a) NAHODISTA-1432 u dubrovniku se otvara prvo nahodiste za nezbrinutu djecui

prve godine je bilo 128 dje e. to su bila djeca koju su majke ostavljale odmah

nakon poroda.1452. u zadru se otvara druga takva ustanova

(b) SIROTISTA drugi tip ustanove u 18 st u dubrovniku, namjenjena djeci ciji su

roditelji umrli , bogati su pomagali sirotistima.

(c) SABIRALITA- treca vrsta namjenjena djeci od 4-14 god, roditeli su bili zivi i zdravi

ali nisu vodili racuna o djeci. Djeca su bila problematicna

USTANOVE ZA DNEVNO I DANONOCNO ZBRINJAVANJE DJECE- razvija se

industrija otvaraju se tvornicei pogoni pa ljudi sa sela dolaze u gradove

raditi u tvorivcama. Uvijeti rada su bili jako teski a place niske majke su

morale radirti kako bi prehranile djecu. Ovtaraju se PIJESTOVALISTA(

pjestovati znaci odgajati. Namjenjena djeci od 2 tj do 3 godine. Prva

pjestovalista otvaraju crkveni redovi, sestre milosrdnice i nazivaju ga

hranilistem. Prvo je otvoreno u zadru i nazivalo se djetiste. Drugi tio koji se

otvara su bili DJECIJI DOMOVI djecija slonista za djecu od 2 tj do 12 godina

UVALISTA I ZABAVISTA u rh se otvaraju po uzoru na froebela prve

odgojno oobrazovne ustanove. Mogu biti javne i privatne

a. CUVALISTA prve odgojno obrazven ustanove po uzoru na froebela.

Nize su kategorije, vise se cuva djecu manje se snjima radi, znalo je

biti po 40 djece

b. ZABAVISTA- temeljni oblik je zabava. Prvo zabaviste je otvorila

zagrepcanka Antonija Cvijic Luksic, uciteljica u osnovnoj skoli 1872.

Napustila je skolu i zaljuvbila se u predskolsi odgoj. Napisala je prvu

knjigu u rhrukovod za zabaviste. Uvela je froebelove ideje i sredstva

potrebna za rad. Juraj haulik ju je novcano potpomagao. Brzo se siri

otvaranje zabavista posebno u dalmaciji i u zd su ga zvali djetinji vrt

7.SKOLOVANJE ZABAVISNIH UVITELJICA .. trajalo je 1 godinu na razini sr skole . uvijeti za upis su

bili da imaju navrsenih 16 god, osnovna skola, tjelesno zdrave, da imaju sluh i glas, da nemaju

porocna ponasanja, da poznajju hrv jezik. Na tecaju su polagali 8 predmeta: vjeronauk,

odgojoslovlje, prakticne vjezbe, prostorucno pisanje, mehanicke radnje, pjevanje, tjelovjezba

8.PROCJENA NADARENOSTI-

I. Zapocinje i vodi pametne razgovore sa stariojom djecomiu odraslima

II. Moze prepricati djelove price pjesmice ili igre koju je vidl+jelo na tv ili culo od odgajateljja

tocno oredenim redosljedom

III. Postavlaj pitanja na koja je teko odgovoriti:o smrti , pravdi bogu

IV. Zeli samostalno uciti i za to treba vrlo malu pomoc roditelja

V. Moze se koncenrtirati ma zadatak ili aktivnost

VI. Vrlo je radoznalo i cesto pita tko sto kada

VII. Uspjesno u pantomimi i dobro oponasa ljude i zivotinje

VIII. Smislja i kreira vlastite igrw

IX. U igri ma izmisljenje prijatelje i igracke

X. Svojeglavo je i uporno u svojim namjerama

9.SOCIOMETRIJA- je mjerenje drustvenostu i potjece od lat rijeci socius drug i metrum mjera. Tvorac

je Jakob moreno. Sociometrija omogucava preciznu analizu odnosa u grupi a sluzi kao istrazivacka

tehnika za proucavanje organizacije grupe. Dijagnosticki postupak za odredivanje polozaja pojedinaca

u grupi. Psihoterapeutska tehnika. Mnogi autori isticu da se ova metoda primjenjuje kod starije jdece

od 5 godina jr se tek u toj dobi javljaku stabilan prijateljstav. Svakom djetetu se postavljaju 2 pitnja: s

kim se olis igrati i skum se ne volis igrati. Kroz sociogram dobivamo kategorije koa sto su popularni

clanovi, nepopularni clanoci, izolirani clanovi. Uvijet za sociometeriju su medusobno poznavanje

clanova grupe.

10.PROCJENA IGRE GRAENJA-

I. Djeca prenose kocke i igraju se ali ih jos ne koriste za gradnju

II. Djeca pocinju graditi i slagati redove. Redovi mogu biti vodoravni ili okomiti. Ima mongo

ponavljanja

III. Djeca uspjevaju premostiti i spojiti dva odvojena reda

IV. Djeca konstruiraju zatvoreni prostor

V. Djeca ukrasvaju graevinu dekorativnoim elemenitima simetricno

VI. Gradevina se imenuje s namjerom upotrebe

VII. Igra drametizacije je ukljucena u igru graenja

11. ANALIZA DJEJEG CRTEA

I. Izraajni elementi ili sredstva

a. Boja i nanos boje svaki crte analiziramo s obzirom na boju. Boja je odraz unutarnjeg

stanja djeteta. Vesela i vedra djeca koriste tople i svijetle boje dok tuna koriste tamne

boje. Istraivanje provedeno sa skupinom djece 3-4 godine ivota pokazalo je da ni

jedno dijete ne voli crnu boju, a bilo je ispitano 10.000 djece. Isto tako ako djeci damo

da crtaju crte na temu Moja obitelj, osobu koju ne voli ili prema njoj osjea strah

obojat e u crno ili je uope nee obojiti. Nanos boje je takoer vaan. Sve to djeca

vole, lijepo oboje, a kad neto ne vole prelazit e rubove ili nee obojiti do kraja.

b. Crta ili linija to je linija preciznija i sigurnije nactrana, to je dijete motoriki zrelije.

Isto tako to je jai pritisak, to je dijete motoriki sposobnije. Dijete uspijeva napraviti

krug s tri godine. to je dijete starije lake e crtati krug. Ako ima puno malih linija,

cik-cak i m+valovitih dijete je motoriki zrelije.

c. Ponavljanje linija, detalja, tema, perseveracija ako dijete stalno ponavlja iste teme,

detalje i likove, to moe biti pozitivno i negativno znaenje, a o kojem se stanju radi

prepoznat emo po izboru boje, nanosu i veliini nacrtanog. Perseveracija je sklonost

ponavljanja istih radnji i detalja koji nisu normalni. Dijete crta detalje koji ne

pripadaju tom predmetu ili osobi, npr. Dijete nacrta ovjeka s mnogo oiju, nogu i

ruku i to stalno ponavlja. To moe ukazivati na neki emotivni problem ili traumu. Ova

pojava je pokazatelj mentalnog zaostajanja.

d. Veliina nacrtanog i pojava hiperbolizacije ono to je djeci vano nacrtat e

krupnije, a manje vano sitnije. Pojava hiperbolizacije pojava preuveliavanja nekog

predmeta ili bia. Ova pojava moe ukazati na strah prema nekome ili neemu. To

emo doznati ako obrtimo panju na boju, odreenost i nanos boje. Ova pojava moe

ukazivati na dvije stvari: pretjerani strah ili veliku ljubav ili interes prema tom biu.

e. Smjetaj elemenata i iskoritenost papira slobodna, sigurna djeca ispunit e cijelu

povrinu papira. Poinju crtati od sredine, i sve vane likove smjetaju u centralni dio.

Likovno zrelija i inteligentnija djeca crtaju po cijeloj povrini s puno detalja i pojava.

II. Sposobnost likovnog izraavanja

a. Vizualne sposobnosti

i. Tono zapaanje realno zapaanje (crvene trenje)

ii. Osjetljivo zapaanje zapaanje neobinih detalja (mnogo boja i detalja)

b. Tehniko-izraajne sposobnosti

i. Spretnost oituje se dobrim rukovanjem slikovnim priborom, npr. Dobro

vladanje olovkom

ii. Motorno-izraajna osjetljivost uoavamo osjetljivost ruke na zahtjevnije

pokrete kao to su valovite linije

c. Intelektualne sposobnosti

i. Likovno iskustvo djeca koja od malena crtaju imaju ovo iskustvo, kod takve

djece rad je uvijek dovren i iskoriten je cijeli papir

ii. Likovno miljenje dijete ima plan crtanja

d. Emocionalne sposobnosti

i. Mata dolazi do izraaja u izmiljanju neega novog

ii. Emocionalni stav to je doivljaj djeteta

III. Faktor kreativnosti

a. Originalnost sposobnost stvaranja neeg novog to do tada nije postojalo

b. Redefinicija sposobnost da se ve poznatim predmetima ili pojavama daju nove

vrijednosti. To je sposobnost da se staro upotrijebi na novi nain, sposobnost nove

uporabe starog proizvoda. Kako prepoznati redefiniciju? Djeca nisu u stanju dati

potpuno novo, na djejem crteu redefinicija znai: staro prikazano na novi nain,

postoje li neki detalji prikazani na novi nain, postoje li detalji prikazani na

neuobiajenim mjestima, postoji li novi odnos dijelova i cjeline.

c. Fleksibilnost sposobnost mijenjanja stavova ili kuta promatranja odreenog

problema

d. Fluentnost kvantitativni aspekt kreativnosti koji se odnosi na vei broj ideja, rijei,

crtea, vei broj poloenih ispita u odreenom vremenu. Kako prepoznati fluentnost?

Veliki broj i bogatstvo elemenata na slici, ivost rjeenja, ivost na slici, variranje

jednog motiva u skladnom ritmu.

e. Elaboracija sposobnost oraganiziranja rada u cjelini, u likovnom to znai uspjenost

estetske kompozicije i organizacije. Kako prepoznati elaboraciju? Na crteu gledamo

postoji li harmonija, sklad lijeve i desne strane, jesu li svi elementi povezani u ritmiki

cjelinu, postoji li neobina kompozicija.

f. Osjetljivost na probleme sposobnost zapaanja i uoavanja neobinog u okolini.

Kreativnost opa osobina koja se odnosi na stvaralatvo, kod djeteta na

sposobnost stvaralakog izraaja. Kreativnost i stvaralatvo vrlo su sloeni pojmovi

koji nemaju odreenu definiciju. Kod nekih osoba nazoan je samo jedan faktor

kreativnosti, kod nekih vie , a kod nekih svih est.

12. sustav predkolskog odgoja u RH

Temeljni programi:

I. Temeljni primarni programi (cjelodnevni program u vrtiima)

II. Alternativni predkolski program: Waldorfski vrti i Montesori vrti

III. Predkola program pripreme za kolu

IV. Krai program igraonice za strane jezike

Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi (1997)

Prijedlog koncepcije razvoja predkolskog odgoja (1991)

Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predkolske djece

Skrb o djeci predkolske dobi dio je sustavnog odgoja i obrazovanja i obuhvaa programe odgoja,

obrazovanja, zdravstvene zatite, prehrane i socijalne skrbi. Predkolski programi u RH mogu

provoditi djeji vrtii, osnovne kole, vjerske zajednice, udruge graana, udruge etnikih i nacionalnih

zajednica i manjina, zdravstvene ustanove. Prema zakonu o predkolskom odgoju provodi se za djecu

od dobi od navrenih 6 mjeseci do polaska u kolu. Predkolski sustav treba se prilagoavati

potrebama okoline, djetetovim potrbama, te ostvarivanjem prava roditelja u sudjelovanju u odgoju

djeteta.

1) Temeljni primarni program u rh se provodi u djecijim vrticima a namjenjen je djeci zaposlenih

roditelja. U ovaj program ukljucena su djeca od navrsene prve godine zivota do polaska u

osnovnu skolu. Program se provodi najcesce cjelodnovno u dva organizacijska oblika 0-3 jaslice i

3-6 djeciji vrtic. Osnovna znacajka tog programa je cjeloviti pristup u djetetovom razvoju.

Omogucava se i pristup djeci s poteskocama u razvoju. Pojedini primarni program dodoatno se

prosiruje sadrzajima poput sporta, stranih jezika, dramskog ili likovnog sadrzaja

2) Alternativni predskolski program- razlicit od temeljnog, radi se o programima koji su prisutni u

stranim zemljama. U hrv su najprisutniji waldorfski i monetsori vrtic

3) Predskola- osmisljen jos 70 tih dog . tada je nazvan mala skola s ciljem da se svakom djetetu pruzi

minimum obrazovanja 15 h godisnje. Program ima jasno odreene ciljeve zadace i sadraj te

organizacijske uvjete za rad

4) Kraci program. Ovaj naziv se koristi za sve programe namjenjene djeci predkolske dobi koja traju

2-3 sdatadnevno ili nekoliko puta tjedno. Ostvaruju se u djecijm vrticima izvan redovitog

programa. Najcesce u posljepodnevnim satimai namjenjensu djeci koa nisu korisnici primarnog

programa. Ciljevi i zadace su usmjereni na igraonicama i provode se specijalizirani programi kao

sto su glazbena radionica, likovni, strani jezik, ples

13.NAJCESCI OBLICI PREDSKOLSKIH PROGRAMA U SVIJETU

a) TRADICIONALNE PREDSKOLSKE USTANOVE postoje u svim zemljamasvieta. Nastoje ostvariri

ravnotezu izmedu spontanih i strukturanih aktivnosti s naglaskom na razvoj kreativnostii

blizak odnos odgojiteljai djeteta. Cilj je tog programa usmjeren je nadjetetovu socijalizaciju

iprovodi se cjelodnevno. Danas su predskolski programmi orjentirani; osiguranju razvojno-

primjeranog okruzenja i metoda rada, strategija rada primjenjena je djtetetovim

individualnim potrebama, ukljucivanje roditelja i drugih lanova obitelji u dnevni ivot

ustanove, pripremanje djeteta i roditelja za prelazak iz predkole u kolu, stvaranje i primjena

strategije za osiguranje kontinuiteta.

b) Montesori program zasnovan na metodi Marije Montesori, primjenjuje se u gotovo cijelom

svijetu. Provodi se u posebno osmiljenom okruenju koje odgovara djejim potrebama i

omoguuje djeci da ue kroz vlastitu aktivnost, cjelodnevni program.

c) Head start program u SAD-u 1964. I 65. Godine jedan od najpoznatijih programa za rano

obrazovanje. Osim na obrazovni interes, program je usmjeren na socijalnoj i medicinskoj

zatiti, ukljuivanju roditelja u program, vanost obrazovne intervencije u obitelji iz koje

dijete dolazi, cjelodnevni program.

d) Regio Emilia program nastao je u Italiji, pokrenuo ga je Loris Malaguzzi s idejom da

okruenje u kojem se ui i ivi ima snaan utjecaj na uenje i uspjeh, cjelodnevni program.

Pozornost se stavlja na likovnu aktivnost.

e) Waldorfski djeji vrti osniva Steiner, temelji se na antropozofskim postavkama o prirodi i

zakonitostima djetetovog ranog razvoja, zastupljen u zapadnoj europi, cjelodnevni program.

f) Play grupe najpoznatiji program predkolskog odgoja kojeg su pokrenuli i kojeg provode

roditelji. Orijentiran je na emocionalnu komponentu djetetovog razvoja, a manje na

obrazovnu. Program provode volonteri i roditelji, a ponekad i strunjaci. Okupljaju djecu koja

imaju zajedniki interes ili posebnosti, npr. blizanci. Program se provodi prema potrebi.

g) Igraonice nastale temeljem roditeljske inicijative, a kasnije su ih prihvatili vrtii, knjinice,

bolnice. Temeljna uloga je promoviranje igre, naroito je rairena u djejim knjinicama. Dva

su osnovna tipa igraonice. vedski model namijenjen djeci s tekoama u razvoju. Javne

igraonice nastale u engleskoj, imaju javni karakter, namijenjena svoj djeci.

h) Obiteljski centri svrha je pruiti potporu i pomo obiteljima u odgoju i obrazovanju njihove

djece na razini lokalne zajednice. Sa stajalita roditelja njihova je tendencija da razvijaju

vjetine i znanja te da se roditelji ukljue u odgoj i obrazovanje djece. Podravaju roditelje u

samoobrazovanju i stjecanju samopouzdanja. Potiu koritenje drugih usluga i organizacija

koje odgovaraju na potrebe djece i roditelja. Djeluju na kreiranje klime koja pogoduje

stvaranju partnerskih odnosa obitelji i institucija u zajednicama.

14. HUMANISTIKA KONCEPCIJA

Temeljne karakteristike:

1) Usmjerenost na dijete i interakciju meu djecom

2) Poticanje samostalnosti i autonomije djece (odijevanje, pranje zubi, ienje, pospremanje)

3) Razvoj djeje kreativnosti postoje tri etape

a) Upoznavanje obiljeja materijala, npr. spuva

b) Vladanje uobiajenom upotrebom predmeta, npr. smoiti i ocijediti spuvu.

c) Izmiljanje novog naina oblikovanja predmeta, npr. napraviti televizor

4) Izbor i planiranje sadraja plan ima samoorjentacijski karakkter, nije obavezan kao u koli.

Odgajateljice same planiraju teme i projekte, a hoe li se to provesti ovisi o zainteresiranosti

djece. Pravi se mjeseni i tjedni plan.

5) Praktina kompetencija odgojitelja stariji odgojitelji su iskusniji

6) Institucijski kontekst cilj je postii da vrti bude djeija kua i toplo okruenje

7) Uloga roditelja odgojitelji i roditelji su partneri i imaju razliite, ali nadopunjujue uloge.

8) Nove uloge odgojitelja promatra djece, organizator, motivator, planer, procjenjiva.

15. PRISTUPI U TVORBI PREDKOLSKOG KURIKULUMA

Postoje dva naina:

1) Transmisijski pristup kroz predavanje, to je stari tradicionalni nain rada u djejem vrtiu.

Odgajatelj smatra da moe djetetu prenijeti gotova znanja. Na djete se gleda kao na pasivno

bie. Odbacili smo taj nain

2) Transakcijsko-transformacijski pristup na dijete se gleda kao na aktivnog imbenika razvoja.

Dijete najbolje ui kad samo istrauje, pokuava, isprobava i na taj nain dolazi do

preobraaja, da uvijek hoe vie.

16. IMPLICITNA PEDAGOGIJA ODGAJATELJA

Odgajateljeva slika o djetetu koju on otkriva svojim radom i ponaanjem. To je shvaanje odgoja koje

se kod pojedinca formira pod utjecajem svog osobnog iskustva, sustava vrijednosti i stavova u koje

duboko vjeruje. Npr. odgajatelj treba imati povjerenja u djecu (u teoriji) dok u praksi ini suprotno.

Eksplicitna je ona koja je propisana u teoriji.

17. AKCIJSKA ISTRAIVANJA U DJEJEM VRTIU

Kako bi se unaprijedio rad s djecom snima se video kamerom rad odgajateljica. Cilj je dobro upoznati

sebe te promatrati i analizirati djelovanje odgajatelja u radu s djecom. Promatraju se djeje reakcije

na odgajatelja i njegovo ponaanje. Pokuava se osposobiti odgajatelja da se stavi u ulogu djeteta.

18. NAJEE POGREKE ODGAJATELJA

Iskljuivo frontalan nain rada, rad s cijelom skupinom u isto vrijeme, ne smije biti temeljni nain

rada. U isto vrijeme sva se djeca bave istom aktivnou ili igraju istu igru. Mi radimo po centrima

aktivnosti. To je ispravno jer se djeca opredjeljuju po svom interesu. Postavljanje prevelikog broja

nepotrebnih pitanja. Odgajatelj vjeruje u svemo svojih pitanja. Ne moemo pitanjima potaknuti

intelektualnu sposobnost. Zanemarivanje interakcije meu vrnjacima vie je usmjeren na interakciju

odgajatelj dijete.

19. KONTEKST USTANOVE ZA RANI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Postoje tri dimenzije ustanove:

1) Sociopedagoka dimenzija prvo socijalno okruenje je obitelj. Drugo je jaslice ili vrti.

Centralni zadatak ranog djetinjstva je uspostavljanje odnosa s drugima, tj. s novom okolinom,

odnosno s drugom djecom i odgajateljima. vano je da odgajatelj ne inzistira na brzom

stvaranju bliskosti s djecom. Prvo treba prepoznati djetetovu potrebu, a zatim je zadovoljiti.

Treba biti topao, njean, promatrati, biti vie posrednik, a ne uitelj. Sretat e druge odrasle

osobe, servirke, osoblje, treba se upoznati. Treba znati promatrati djecu, to znaju, to ne

znaju, kako istrauju, koji su im interesi. Sposobnost aktivnog sluanja djece treba imati

jako puno strpljenja. Osigurati jako puno materijala. Nain komunikacije, govor, ak i

odijevanje previe nakita nije dobro. Prostor djeluje na djecu.

INTERAKCIJA SAME DJECE djeca najbolje ue i igraju se u drutvu s drugom djecom.

Socijalni ide uz ruku s intelektualnim razvojem. Potiemo zajedniko druenje, dijalog,

igranje, istraivanje. Tako to e jedno dijete sluiti kao poticaj drugom i stvaranju

prijateljstva.

NAINI GRUPIRANJA DJECE najbolje su mjeovite grupe koje potiu socijalni razvoj. Mlaa

djeca uz stariju bre napreduju, a starija postaju osjetljivija, tolerantnija i suosjeajnija s

drugima.

2) Fiziko okruenje odnosi se na raspored prostora koji je vaan. Treba izbjegavati duge

hodnike, prostor ne treba biti napadan, odabir opreme i namjetaja treba biti primjeren visini

djece. Bitan je odabir materijala i igraaka. Prostor se organizira po centrima (suhi, mokri,

tihi, buni). Prostor djeluje na djecu, on je trei odgajatelj djece. Trebalo bi zadovoljiti tri

uvjeta: mjesto gdje svi borave, mjesto za rad s grupama, prostor za odmor.

3) Vremenska dimenzija vaan je fleksibilan raspored aktivnosti.

Raspored: dolazak djece, igra, hranjenje, mijenjanje pelena, igra, voe, boravak na

otvorenom, ruak, spavanje, igra. Dijete ima pravo odbiti hranu i spavanje.

20. PARTNERSTVO S RODITELJIMA

Oblici suradnje:

1) Roditeljski sastanci

a. klasini (zajedniki)

b. odgojiteljski (tip radionice, roditelji su aktivni, to je najbolji tip)

c. ogledni pred roditeljima demonstrirati kako priati priu

d. individualni

e. predavaki (doktor koji predaje)

2) kuti za roditelje obina ploa s obavijestima, prijedlozima, literaturom, jelovnik, fotografije

(uvijek skupina, ne pojedinac)

3) posjete roditeljima

4) kole za roditelje