81
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE Izmjene i dopune /pročćeni tekst/ Zadar, studeni 2007.

PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

  • Upload
    zee-chi

  • View
    489

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE POSEDARJE Izmjene i dopune

/pročišćeni tekst/

Zadar, studeni 2007.

Page 2: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 1

Page 3: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 2

Sadržaj:

I. Obrazloženje ........................................................................................................................ 4

1. POLAZIŠTA............................................................................................................................. 4 1.1.Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države...................................................................................................................................... 4

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.) ............................................... 4 1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke..................................................................... 5 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova................................................................................... 9 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ................................................................... 9

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ....................................................... 14 2.1.Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja ............................................................... 14

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava..................... 14 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora................................................................. 14 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ........................................ 15

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja................................................................. 15 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................... 16 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture ........................................................................ 16 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture........................ 16 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 17

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine ............................................... 17 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ............................................................... 17 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja .......................................................... 18 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture .................................. 18

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA...................................................................................... 19 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije .................................................................................................................. 19 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ..................................... 19

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina naselja i izgrađene strukture izvan naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine .............................................................................................................................. 20

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti................................................................... 21 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ................................................................... 26

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) .................... 28

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava....................................................................................... 28 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav................................................................................. 28 3.5.2. Energetski sustav ..................................................................................................... 30 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ........................................................................................ 31

3.6. Postupanje s otpadom ................................................................................................ 36 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš..................................................................... 37

II. Odredbe za provođenje .................................................................................................. 40 Opće odredbe ........................................................................................................................ 40 1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Općine............................................ 41 2. Uvjeti za uređenje prostora ................................................................................................ 42

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju............................................................... 42 2.2. Građevinska područja naselja ................................................................................. 44 2.3. Izgrađene strukture van naselja .................................................................................. 54

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ......................................................................... 56 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ............................................................................... 61 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 63

5.1. Cestovni promet .......................................................................................................... 63

Page 4: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 3

5.2. Željeznički promet.................................................................................................... 65 5.3. Pomorski promet ..................................................................................................... 66 5.4. Telekomunikacijski promet ...................................................................................... 66 5.6. Energetski sustav .................................................................................................... 67 5.7. Vodnogospodarski sustav ........................................................................................... 68

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno – povijesnih cjelina................. 72 Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti ................................................................ 72 Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti....................................................................... 73

7. Postupanje s otpadom ....................................................................................................... 75 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš....................................................... 76

8.1. Zaštita tla ................................................................................................................. 76 8.2. Zaštita zraka ............................................................................................................ 76 8.3. Zaštita voda ............................................................................................................. 77 8.4. Zaštita od buke ........................................................................................................ 77 8.5. Zaštita od požara..................................................................................................... 77

9. Mjere provedbe plana ................................................................................................. 78 9.1. Obveza izrade prostornih planova........................................................................... 78 9.2. Primjene posebnih razvojnih i drugih mjera ............................................................ 78 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni................... 79

Prelazne i završne odredbe ................................................................................................... 80

Page 5: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 4

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (u daljnjem tekstu: Plan) temeljni je i zakonom obvezatni prostorno-planski dokument. Plan polazi od ustrojstva sustava prostornog uređenja i dokumenata prostornog uređenja utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju (N.N. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. i 100/04.), Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04.) i Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06). Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 86/06), u sastavu Općine su četiri naselja: Islam Latinski (dio Podgradina), Slivnica, Vinjerac i Posedarje, koje je ujedno i sjedište Općine. 1.1.Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države Općina Posedarje pripada sjevernom ravnokotarskom prostoru koji predstavlja prijelaz iz poljoprivrednog područja Kotara prema krševitoj podvelebitskoj zoni. Smještena je u obalnom prostoru, omeđena Podvelebitskim kanalom, Novskim ždrilom i Novigradskim morem, 20-ak km zračne udaljenosti od sjedišta Županije. Podjelom na prostorno-razvojne cjeline prema Prostornom planu Zadarske županije, područje Općine pripada prostoru Podvelebitskog kanala. S prometnog gledišta, ovim prostorom prolazi najkraći put od unutrašnjosti i cjelokupnog podvelebitskog prostora prema Zadru, ostalim dijelovima Županije i Južnoj Hrvatskoj, u čemu je ujedno i najveći značaj Općine. Novsko ždrilo premošteno je trasom autoceste i državne ceste. Administrativno, na površini od 77,60 km² živi 3513 stanovnika (Popis 2001.) u 4 naselja. Ovaj prostor okružuju općine: Ražanac, Poličnik, Benkovac, Novigrad i Jasenice.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.) TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA, STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA, TE GUSTOĆA

NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU OPĆINA

POSEDARJE POVRŠINA STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUSTOĆA NASELJEN

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. km2 %

broj % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2

Županija ukupno

3.643,33 100 214.614 100 162.045 100 84.819 100 91.932 100 59.122 100 52.359 100 44

Općina Posedarje 77,60 2,1 3995 1,8 3513 2,1 1693 2,0 1819 1,9 1162 1,9 1112 2,1 45

1. Islam Latinski 7,11 9,1 688 17,2 436 12,4 180 10,6 148 8,1 232 19,9 125 11,2 612. Podgradina 12,99 16,7 618 15,4 650 18,5 159 9,4 218 11,9 154 13,2 197 17,7 50

3. Posedarje 14,81 19,1 1355 33,9 1286 36,6 735 43,4 746 41,0 390 33,5 418 37,6 87

4. Slivnica 26,46 34,1 1061 26,5 876 24,9 359 21,2 360 19,8 289 24,8 271 24,3 33

5. Vinjerac 16,23 21,0 273 6,8 265 7,5 260 15,3 347 19,0 97 8,3 101 9,0 16Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, prosinac 2006., Državni zavod za statistiku, Državna geodetska uprava

Page 6: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 5

TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA

NASELJENOSTI (stan/km2)

POPIS 1991. POPIS 2001. POPIS 1991.

POPIS 2001.

ZADARSKA ŽUPANIJA

OPĆINA

POSEDARJE km2

udio u povr.

županije (%)

broj % broj % broj broj

Općina Posedarje 77,60 2,1 3.995 1,8 3.513 2,1 51 45

Zadarska županija 3.643,33 100 214.614 100 162.045 100 59 44 Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, prosinac 2006.

1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke Prirodna obilježja Povoljan geoprometni položaj, plodne površine Ravnih kotara, duga i razvedena krševita obala, posebnost zatvorenog Novigradskog mora, mediteranska klima i blizina Velebita su prirodne osobitosti iz kojih proizlaze razvojni potencijali ovog prostora. Geomorfološke osnove reljefa i građa terena Područje Općine pripada geološki mladom dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora. Reljefne strukture pružaju se u pravcu SZ što je tipičan primjer tzv. dalmatinskog tipa pružanja obale. Današnji izgled oblikovan je u razdoblju od gornje krede u mezozoiku, do holocena u kvartaru. Posebna geomorfološka zanimljivost ovog prostora je Novsko ždrilo – uski morski kanal strmih strana, koji je u biti nekadašnja riječna dolina kanjonskog tipa (sutjeska), nastala erozivnim radom rijeke Zrmanje prije podizanja morske razine nakon posljednjeg ledenog doba. Litološki sastav čine: vapnenci i dolomiti, odnosno kombinacija tih dviju stijena, pješčenjaci i lapori te crvenica. Od graničnog područja s općinom Poličnik teren ima obilježja karakteristična za ostatak Ravnih kotara- izmjena niskih krških bila i flišnih udolina. Blago valovite površine Ravnih kotara na prostoru Općine građene su od pješčenjaka i lapora (fliš). Presijecaju ih aluvijalni nanosi toka Baštice. Od uvale Bokulja do Svetog Duha u Novigradskom moru proteže se poluotok duboko usječen u Velebitski kanal omeđen Novskim ždrilom. Prema geomorfološkim karakteristikama bitno se razlikuje od ostatka općinskog prostora. Prostorom dominira Slivničko bilo čije visine sežu do 267 metara (Oraška ili Lergova gradina). Prema Velebitskom kanalu teren se strmo spušta, dok je pad prema Novskom ždrilu blaži. Cjelokupna jugozapadna obala Velebitskog kanala izložena je snažnim egzogenim procesima: jaki udari bure koji uzrokuju posolicu i pojačanu abraziju na lako topljivoj karbonatnoj podlozi stvaraju oblike karakteristične za ljuti krš. Hidrografska obilježja Prostor Ravnih Kotara oskudan je vodnim izvorima, pa je vodoopskrba ograničavajući faktor razvoja cijelog tog područja. Područje općine Posedarje odskače u tom smislu od ostalih dijelova Ravnih Kotara, budući da raspolaže s nekoliko manjih stalnih ili

Page 7: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 6

povremenih vodotokova, što je iskorišteno za izgradnju manjeg akumulacijskog jezera koje je služilo za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Postoje brojni izvori, povremeni tokovi i lokve. Seizmotektonika Opće geotektonske prilike ukazuju na pripadnost područja Općine širem kompleksu Dinarida. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti dio teritorija Općine smješten je u zoni od 5° MCS, a dio 6° MCS ljestvice.

Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, Seizmološka karta, kartogram br.9.

Intenzitet očitan sa karte znači maksimalno zapažen stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa. Prema tome, intenzitet prikazan na isječku Privremene seizmološke karte (za povratni period od 100 godina), označava područje maksimalno zapaženog intenziteta. Za izgradnju objekata, prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima, ukoliko nije drugačije riješeno na nivou županije, koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Radi ilustracije jačine potresa dati su učinci 5˚ i 6˚ MCS ljestvice načinjeni na osnovu ljudskog doživljavanja i učinaka na građevinama, dakle empirijski: 5°- jaki potresi koji se osjete i u zgradama i na otvorenom prostoru 6°- jaki potresi koji već oštećuju slabije zgrade i stvaraju pukotine na objektima čvršće građe. Klima i vrijeme Prema pripadnosti klimatsko-ekološkom arealu, područje ima obilježja submediteranske klime. Meteorološka motrenja se ne obavljaju, pa se o vrijednostima i pokazateljima može govoriti na osnovu općih spoznaja i podataka obližnjih postaja. Međutim, specifičnost mjesnih prilika zbog izraženog utjecaja bure ne dozvoljava potpuno poistovjećivanje klimatskih obilježja ovog područja s raspoloživim podacima. Obilježja submediteranske klime su vruća ljeta i blage zime.

Page 8: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 7

Prosječna godišnja temperatura kreće se oko 14° do 15° C, a mjesečna u siječnju oko 6° i srpanjska oko 24° C. Temperature zimi ostaju razmjerno visoke zbog blagotvornog djelovanja Velebitskog kanala, premda su utjecaji zimskih bura izraženi i utječu na spuštanje temperaturnih prosjeka. Godišnja količina padalina je znatna, ali je godišnji hod izrazito sezonski: najviše padalina ima u hladnom dijelu godine, a osobito malo ljeti. Tablica 3:Izmjerene vrijednosti padalina u Novigradu i Karinu (mm)

postaja razdoblje I II III IV V VI VII VIIII IX X XI XII ukupno godišnje

Novigrad 1955.-1984.

86 80 82 79 77 65 46 83 105 122 123 121 1069

Karin 1955.-1984.

91 84 85 82 74 64 40 76 104 119 118 119 1056

Izvor: Damir Magaš: Vinjerac, Zadar 1999.

Navedeni podaci mjernih postaja ukazuju na maksimum padalina u zadnjem kvartalu godine, a izraziti minimum u srpnju. Vremenske prilike su kontrastne. Toplo, vedro i suho vrijeme ljeti s osvježavajućim maestralom, zimi smjenjuje promjenjivo vrijeme. Tipovi tala i vegetacijskih zajednica

Izvor: Prostorni plan Zadarske županije, Pedološka karta, kartogram br.6.

Klimazonalno ovaj prostor pripada biljnoj zajednici hrasta medunca i bijelog graba, dok je u užem priobalnom pojasu na najzaštićenijim lokalitetima hrast crnika. Krška podloga, submediteranska klimatska obilježja, izloženost snažnim udarima bure, posolica, sječa, paljenje i neplanska ispaša osnovni su činitelji današnjeg izgleda i značajki biljnog pokrova. Tako je nastalo dominantno degradirano raslinje koje u najugroženijim predjelima poput onih okrenutih Velebitskom kanalu prelaze u prave kamenjarske oblike.

Rendzina na flišu

Crvenica plitka i srednje duboka

Rigolano na koluviju

Eutrično smeđe na pijesku

Aluvijalno neoglejno

Eutrično smeđe na pijesku

Page 9: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 8

Priroda i prirodne vrijednosti, tj. sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost, su od interesa za RH i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Zaštita prirodnih vrijednosti regulirana je Zakonom o zaštiti prirode (N.N. 70/05). Prema stupnju zaštite na području Općine zakonom je zaštićen Zeleni hrast u Islamu Latinskom kao spomenik parkovne arhitekture (SPA) Akvatorij Novigradskog mora svrstan je u posebne vrijednost za koje se traži pojačani stupanj zaštite. I ostale prirodne vrijednosti: područja prekrivena autohtonom vegetacijom, šume, poljoprivredne površine, more i podmorje također treba štititi. Kulturno-povijesna obilježja U cilju očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina s određenim ili predloženim stupnjem zaštite: R-*/Z-** kulturno dobro upisano u Registar PZ-*/P** Preventivno zaštićeno E Evidentirano kulturno dobro koje treba istražiti i zaštititi ZPP Zaštita ovim Planom

________________________________ * prije revizije ** nakon revizije 1.0. Povijesna naselja i dijelovi naselja 1.1. povijesna graditeljska cjelina stupanj

zaštite povijesna jezgra naselja Vinjerac smještena na poluotočiću R 1053 1.2. etnološko područje/ etnološke građevine stupanj

zaštite ostaci tradicijske gradnje, Posedarje ZPP Grgurice – Islam Latinski ZPP Trnovača s desetak bunara, Vinjerac ZPP 2.0. Povijesne građevine i sklopovi 2.1. Sakralne građevine stupanj

zaštite 1. Crkva sv. Marije – srednjovjekovna jednobrodna građevina, nastala na

mjestu ranije romaničke građevine, Posedarje Z 1201

2. Crkvica sv. Duha, jednobrodna građevina iz 12. st. – na malom otočiću, koji je uskom prevlakom spojen s kopnom, Posedarje

P-133

3. Župna crkva Gospe od Ružarija, Posedarje P-1990 4. Župna crkva sv. Nikole, Podgradina/Islam L. E 5. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana, Slivnica E 6. Župna crkva sv. Ante Padovanskog (19. st.), Vinjerac E 7. Kapelica Presvetog Srca Isusova u Dragama, (1900.) Vinjerac E 8. Kapelica Srca Marijina u Žunićima (kraj 19. st.), Vinjerac E 9. Kapelica Gospe Lurdske, Vinjerac E 10. Kapelica sv. Nikole na plaži, Vinjerac E 11. Kapelica sv. Ante Padovanskog u Ždrilu (2004.) ZPP 2.2. Civilne građevine – graditeljski sklopovi stupanj

zaštite 1. rodna kuća V. Vežića, Vinjerac E

Page 10: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 9

2. župna kuća (1900.), Vinjerac E 3. Kaštel Venier (ostaci), Vinjerac R 3.0. Arheološka baština 3.1. Kopneni arheološki lokaliteti stupanj

zaštite 1. Prizida - prapovijesna gradina nedaleko naselja, Posedarje E 2. grobni humci uokolo naselja, Posedarje E 3. Budim – prapovijesna gradina, Podgradina/Islam Latinski Z-2989 4. Gradina – između Islama Grčkog i Islama Latinskog, Islam Latinski E 5. Podgradina – prapovijesna gradina na vrhu brežuljka , Islam Latinski E 6. Vespeljevac - ostaci ranosrednjovjekovne utvrde, Islam Latinski E 7. ostaci iz rimskog doba , Islam Latinski E 8. Gradina kod zaljeva Bokulja, prema Jovićima, Slivnica E 9. Miolovića gradina, južno od Gradine kod Bokulja, opasana suhozidnim

bedemima od neobrađenog vapnenca, Slivnica R

10. Lergova gradina s ostacima suhozidnih kućica, Slivnica R 11. Oraška gradina – iznad naselja, Slivnica E

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.g.) i Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije br 2/01, 6/04, 2/05 i 17/06.) temeljni su dokumenti šireg područja, koji daju osnovne smjernice za prostorno planiranje Općine Posedarje. Do donošenja Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ) na snazi je bio Općinski prostorni plan (bivše) Općine Zadar (OPP) iz 1978. Uspostavom samostalne države Hrvatske i novog administrativno-teritorijalnog ustrojstva, uspostavljena je Zadarska županija koja u cijelosti obuhvaća nekadašnju općinu Zadar uz još pridodane bivše općine Biograd na Moru, Obrovac, Benkovac i Gračac. Zbog vremenske distance i promjena u gospodarskim prilikama, pa i u samom državnom i političkom ustrojstvu jasno je da je OPP zastario u mnogim svojim elementima. S tim u svezi izrađen je i donesen Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (Službeni glasnik Općine Posedarje, broj 3/04). Prirodne karakteristike i položaj u prostoru ove Općine osnovni su elementi koji uvjetuju pravce razvoja, i oni su u globalu slični kako u OPP-u (1978.) tako i u PPUO-u, a to je orijentacija na poljoprivredu, turizam i prateće proizvodno-poslovne djelatnosti.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Demografski pokazatelji Kretanje broja stanovnika

Analiza kretanja broja stanovnika izrađena je na temelju podataka za 5 naselja, budući da su službenim podacima Popisa stanovništva 2001. god. Podgradina i Islam Latinski prikazani kao odvojena i zasebna naselja, a ne zajedno, odnosno Podgradina kao dio naselja Islam Latinski, što je utvrđeno Zakonom o područjima županija, gradova i općina (NN 10/97). Ovim je zakonom naselje Islam Latinski podijeljeno između dvije općine: Posedarje i Poličnik, a novi nazivi naselja su Islam Latinski (dio

Page 11: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 10

Podgradina) i Islam Latinski (dio Rupalj). Stoga je nemoguće utvrditi broj stanovnika za naselje Islam Latinski (dio Podgradina), budući da ne postoje podaci o tome koliki je broj stanovnika nekadašnjeg zasebnog naselja Islam Latinski pod obuhvatom nove teritorijalne jedinice. Tablica 4: Kretanje broja stanovnika 1953. – 2001.godine

Godina popisa stanovništva Naselje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Islam Latinski 868 983 944 898 688 436 Podgradina 521 603 631 645 618 650 Posedarje 1069 1126 1290 1292 1355 1286 Slivnica 1136 1228 1193 1119 1061 876 Vinjerac 597 512 483 328 273 265 Ukupno 4191 4452 4541 4282 3995 3513

Izvor: M. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971.” i popis stanovništva 1981. i 1991. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku, Zagreb. Krivulja kretanja broja stanovnika praćena od 1953.do 2001. godine ukazuje na maksimum 1971. godine, nakon čega dolazi do kontinuiranog opadanja broja stanovnika u navedenim naseljima. U 30-godišnjem razdoblju, od 1971. do 2001. godine, stanovništvo se smanjivalo za oko 34 stanovnika godišnje. U cjelokupnom promatranom razdoblju, ukupan broj stanovnika opao je za 16%. Kretanje stanovnika po naseljima pokazuje da jedino Posedarje i Podgradina imaju pozitivna kretanja u promatranom razdoblju, dok se u ostalim naseljima stanovništvo drastično smanjilo, posebno u Vinjercu i Islamu Latinskom. Vinjerac bilježi pad od preko 55 %. Tablica 5: Dobna struktura stanovnika

Naselje 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % Islam Latinski 137 31,4 224 51,3 67 15,3 8 1,8 Podgradina 193 29,7 344 52,9 105 16,1 8 1,2 Posedarje 317 24,6 647 50,3 313 24,3 9 0,7 Slivnica 210 23,9 437 49,8 226 25,7 3 0,3 Vinjerac 43 16,2 129 48,6 88 33,2 5 1,8 Ukupno 900 25,6 1781 50,7 799 22,7 33 0,9

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003. Struktura stanovništva Općine podijeljena na tri velike dobne skupine ukazuje na dominaciju zrelog stanovništva. Mladog stanovništva ima 25,6%, a starog 22,7%. Velik udio zrelog i mladog stanovništva je pokazatelj trenutnog vitaliteta. Među naseljima Općine, najpozitivnija obilježja dobne strukture očituju se u Islamu Latinskom i Podgradini, gdje udio mladog stanovništva iznosi preko 31%, odnosno 29%, zrelo stanovništvo ima preko 50%, a staro stanovništvo ne prelazi 16,1 %. Najlošija dobna struktura je u naselju Vinjerac, s udjelom starog stanovništva preko 33%, a mladog 16,2%. Dobna struktura naselja Posedarje približno odražava dobnu strukturu Općine. Tablica 6:Struktura kućanstava

broj kućanstava prosječna veličina kućanstva Naselje

1991. 2001. 2001. Islam Latinski 232 125 3,5

Page 12: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 11

Podgradina 232 197 3,3 Posedarje 390 418 3,0 Slivnica 289 271 3,2 Vinjerac 97 101 2,6 Ukupno 1.240 1.112 3,1

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003.Osnove korištenja i zaštite korištenja općine Zadar, Zavod za urbanizam, Zadar 1993 Tijekom međupopisnog razdoblja broj kućanstava na području Općine se smanjio za 128. Najviše kućanstava, 107, izgubilo je naselje Islam Latinski. Slijede ga Podgradina, 35 i Slivnica, 18 kućanstava manje. Naselja Posedarje i Vinjerac bilježe rast broja kućanstava i to za 28, odnosno 4. Prosječna veličina kućanstava u Općini iznosi 3,1 član. Najmanja kućanstva su u naselju Vinjerac, prosječno 2,6 članova, a najveći prosjek broj članova imaju kućanstva u Islamu Latinskom, 3,5. Tablica 7: Broj i nastanjenost stanova

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno za:

UKUPNO ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

napušteni

odmor radove u poljoprivred

i

obavljanje djelatnosti

1.819 1 407 1.077 307 23 409 1 2 Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003. U Općini ima ukupno 1819 stanova. Najviše se stanova koristi za stalno stanovanje: 77%. Za odmor se koristi 22% stanova. Različite mogućnosti za razvoj predodređene su posebnostima prirodno-geografskih, demografskih i gospodarskih obilježja. Prirodni i proizvedeni resursi na kojima se razvijalo gospodarstvo, te na kojima će se zasnivati i budući razvitak su:

- more kao izvor hrane i atraktivan turistički resurs, - relativno obilje poljoprivrednog zemljišta, - prirodne ljepote i atraktivni pejzaži, - postojeća prometna i druga infrastruktura, - postojeći proizvodni, prometni, uslužni i drugi resursi - stanovništvo.

Odgoj i obrazovanje Matična osnovna škola nalazi se u Posedarju, a na području Općine još je 5 područnih škola: Podgradina, Islam Latinski, Slivnica Donja, Slivnica Gornja i Ždrilo. Tablica 8: Ukupan broj učenika i broj učenika upisanih u prve razrede po školskim godinama

školska godina ukupan broj učenika

broj učenika upisanih u prve razrede

1997/98. 294 361998/99 332 391999/00 348 472000/01 356 422001/02 358 44

Page 13: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 12

2002/03 362 442003/04 365 462004/05 363 382005/06 364 352006/07 345 29

Kretanje broja uèenika po školskim godinama u desetgodišnjem razdoblju

250

300

350

400

1997

/98.

1998

/99

1999

/00

2000

/01

2001

/02

2002

/03

2003

/04

2004

/05

2005

/06

2006

/07

školska godina

broj uèenika

Kretanje broja učenika upisanih u prve razrede u desetgodišnjem razdoblju

253035404550

1997

/98.

1998

/99

1999

/00

2000

/01

2001

/02

2002

/03

2003

/04

2004

/05

2005

/06

2006

/07

školska godina

broj učenika

Tablica 9: Podaci o školskim objektima: godina izgradnje, broj učionica i površine u m²

Školski objekt Godina izgradnje

Broj učionica

površina unutarnjeg

prostora (m²)

površina vanjskog

prostora (m²) OŠ Braće Radić-Posedarje

1975. 10 1800 3500

PŠ Podgradina 1996. 2 150 1900PŠ Islam Latinski 2004. 2 - 1200PŠ Slivnica Donja 1967. 1 200 880PŠ Slivnica Gornja 1981. 2 140 700PŠ Ždrilo 1978. 1 - -

Page 14: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 13

U matičnoj školi u Posedarju nastava se odvija u dvije, a u svim područnim školama u jednoj smjeni. Gospodarski pokazatelji Poljoprivreda je primarna gospodarska djelatnost na području ove općine. Mogućnosti za njen razvoj su velike, kako s obzirom na površine pogodne za njen razvoj, submediteransku klimu i položaj općine u blizini potencijalnih tržišta za plasman poljoprivrednih proizvoda. To su u prvom redu Grad Zadar kao središte Županije, zatim turistička područja na morskoj obali i otocima. Općina je pogodno smještena uz vrlo važnu prometnicu - Jadransku turističku cestu, kao i uz autocestu. Preko ovih prometnica povezuje se sa svim dijelovima Hrvatske i dalje s inozemstvom. Postoje mogućnosti za izgradnju sistema za navodnjavanje, a takav sustav je već izgrađen na poljoprivrednim dobrima Baštica 1 i Baštica 2. U tu svrhu trebalo bi napraviti studiju o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina u ovoj Općini. Na jugozapadnom rubu općine postoje akumulacije "Grabovac" i "Vlačine" - iz njih su se prije domovinskog rata navodnjavala poljoprivredna dobra "Baštica 1" i Baštica 2". Treba ispitati mogućnosti korištenja tih akumulacija i za navodnjavanje poljoprivrednih površina na širem prostoru općine Posedarje, kao i eventualno stvaranje novih akumulacija. Također treba ispitati korištenje postojećih vodotoka kao dijela sustava za navodnjavanje. Proizvodno-poslovne djelatnosti - za razvoj istih u ranijim prostornim planovima, kao npr. OPP Zadar (1978.), nije posvećena pažnja. S obzirom na interes koji postoji unutar same Općine, na povoljan smještaj u blizini grada Zadra i uz Jadransku turističku cestu, kao i uz autocestu, smatramo da postoje mnogi povoljni uvjeti za razvoj istih. Naravno, osnovni pokretač tih djelatnosti je kapital, a razvoj istih zavisi i od općeg stanja i privrednih trendova u cijeloj državi.

Page 15: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 14

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1.Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja Globalni ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja su: - unapređenje kvalitete života - očuvanje prirodnih ekosustava, spomeničke i druge baštine - ostvarenje skladnog demografskog razvoja - osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj manjih i malih razvojnih središta - maksimalno korištenje prednosti geoprometnog položaja - razvoj tehničke i komunalne infrastrukture - razvoj društvene infrastrukture i servisno-uslužnih djelatnosti - podizanje standarda javnih usluga - afirmiranje Općine kao turističke destinacije - unapređenje agrara i prerađivačkih djelatnosti - razvoj marikulture - poboljšanje režima zaštite okoliša

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Navedeni cilj moguće je ostvariti kroz:

- poticanje razvojnih gospodarskih projekata - izgradnju komunalne, prometne i socijalne infrastrukture - zadržavanje demografskog potencijala - poticanje pozitivnog demografskog trenda

Temeljni razvoj infrastrukturnih sustava prema postavkama i ciljevima PPŽ-a vezan je direktno na:

- sigurnost prometa u cjelini, - razvoj mjesnih luka za potrebe domicilnog stanovništva i posjetitelja, - osiguranje i zaštitu dovoljne količine kvalitetne pitke vode - planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda - razvoj telekomunikacijskog sustava - razvoj elektroenergetskog sustava - razvoj, tj. korištenje alternativnih izvora energije - zbrinjavanje posebnog i opasnog otpada.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Osnovni potencijali ove općine su poljoprivreda, turizam i proizvodno-poslovne djelatnosti. Gore navedeno proizlazi iz prirodnih resursa kojima raspolaže ovaj prostor, a to su u prvom redu: poljoprivredne površine, morska obala i more, kao i dosta neizgrađenih krških površina na kojima se planiraju proizvodno-poslovne djelatnosti. Ciljevi zaštite i racionalnog korištenja osobito vrijednih resursa su:

- očuvanje kakvoće rezervi podzemnih voda na čitavom prostoru Općine, te iskorištavanje raspoloživih obnovljivih količina na održiv način,

- očuvanje voda i mora od negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na biološku ravnotežu vodotoka i podmorja,

- očuvanje čitavog prostora zraka od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na stabilnost atmosfere,

- zaštita i očuvanje svih kvalitetnih poljoprivrednih površina od prenamjene - očuvanje i unapređenje krajobraza i biološke raznolikosti, uz naglasak na

zaštitu osjetljivih područja/ekosustava.

Page 16: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 15

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Ovaj Plan se temelji na održivom razvoju, odnosno zadovoljavanju ljudskih potreba na način da se ne ugrožavaju razvojne mogućnosti za buduće generacije. Održivi razvoj pretpostavlja dubok i radikalan zaokret u ljudskom ponašanju kako bi se uravnotežili dugoročni gospodarski, ekološki i društveni ciljevi. Da bi se planiralo i gradilo na održivi način potrebno je upoznati sastavne prirodne i antropogene dijelove krajobraza i njihove interakcije, te osigurati funkcioniranje prirodnih tokova biljnog i životinjskog svijeta. Stoga je u cilju održivog korištenja prostora nužno obaviti sljedeće radnje:

- vrednovanje prostora, - definirati njegove posebnosti, - usklađivati planirane preobrazbe.

Planom se nastoji ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže prirodnih i neizgrađenih zelenih površina. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu nego i uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina, te odgovarajuće fizičke veze među njima. Uspješno funkcioniranje održivog metabolizma općinskog područja zahtijeva postojanje dovoljnog udjela prirodnih i kultiviranih javnih površina unutar granica Plana. S tim ciljem prostor Općine treba planirati i uređivati na način da se: - racionalno gospodari pripadajućim prostorom kao neobnovljivim dobrom, - kod svakog zahvata u prostoru štititi okoliš i biološku raznolikost za sadašnje i

buduće generacije, - ožive obiteljska gospodarstva na osnovama suvremenih proizvodnih i potrošačkih

trendova, - smanji nenamjensko iskorištavanje poljoprivrednog i drugog vrijednog zemljišta,

usmjeravajući izgradnju na postojeća građevna zemljišta unutar naselja, - saniraju kritična mjesta ugrožavanja okoliša - infrastrukturno i komunalno uredi prostor, - racionalno upotrebljava energija, - omogući kvaliteta životnih i radnih uvjeta za cjelokupno stanovništvo. 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Temeljni ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja su:

- zadržavanje pozitivnog demografskog razvoja, - povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture, - skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Općine sukladno prirodnim resursima, - poboljšavanje svih oblika infrastrukture: komunalne, prometne i socijalne, - zaštita vrijednih krajobraza, - zaštita vrijednih prirodnih i kulturnih sadržaja - oblikovanje i razvitak novog javnog prostora - osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj društvenih djelatnosti - podizanje kvalitete stanovanja.

Page 17: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 16

2.2.1. Demografski razvoj Ciljevi demografskog razvoja su: - zadržavanje stanovnika na način da se: - izgrađuje komunalna, socijalna i prometna infrastruktura - osiguraju prostorni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta - raspored stanovništva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima - poticanje održavanja i povećanje trenda rasta broja stanovnika - podizanje nivoa obrazovanja - podizanje kvalitete življenja razvojem društvene infrastrukture.

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture Komparativne prednosti Općine Posedarje su primarno razvoj poljoprivrede i turizma, a osnov za to su postojeće poljoprivredne površine, submediteranska klima i mogućnost navodnjavanja, kao i dugačka morska obala i pripadajuće more. Pogodnosti za razvoj poljoprivrede su blizina tržišta i smještaj uz važne prometnice. Iste pogodnosti položaja u prostoru i smještaja uz navedene važne prometnice, otvaraju mogućnosti i za razvoj proizvodno-poslovnih djelatnosti. U tu svrhu su ovim planom predviđeni prostori za razvoj tih djelatnosti. Ciljevi prostornog razvoja područja Općine: - redefiniranje proizvodnih oblika poljoprivrede i poticanje intenzivnijeg poljodjelstva - razvoj turizma ulaganjem u kvalitetniji oblik turističke ponude - razvijanje gospodarstva na principima održivog razvoja: uvažavanjem prostornih,

ekoloških i morfoloških ograničenja, - održanje i rast prometa kao dijela uslužnih djelatnosti - porast udjela ostalih uslužnih djelatnosti. Utvrđivanje gospodarske strukture na području Općine ima za cilj:

- omogućiti brži rast gospodarskih djelatnosti, prvenstveno u sektoru turizma, poljodjelstva, marikulture i usluga,

- razvijati proizvodnju u skladu s propisanim ekološkim uvjetima i standardima dajući prednost manjim pogonima i modernim tehnologijama,

- neposredno i intenzivno ulagati u vodoopskrbu i odvodnju, - izgraditi prateću komunalnu infrastrukturu.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture U sustavu središnjih funkcija naselja Zadarske županije, Posedarje je važnije lokalno središte i općinsko središte. Razvoj naselja treba osigurati kroz svrhovit i učinkovit razvoj društvene, prometne i komunalne infrastrukture. Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su:

- kvalitetan razvoj predškolskog i školskog obrazovanja, športa, rekreacije, zdravstva, socijalne skrbi, te uprave i administracije,

- planiranje novih oblika djelovanja u domeni zdravstva i socijalne skrbi posebno u odnosu na generaciju starije dobi i mladež te turista,

- približavanje uprave i administracije pučanstvu i gospodarskim subjektima. Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su:

- izgradnja cestovne mreže u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje,

Page 18: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 17

- osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju, - razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža (vodoopskrbne mreže, sustavi

odvodnje i otpadnih voda, telekomunikacijske mreže, elektroenergetske mreže, sustav zbrinjavanja otpada) koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti su:

- utvrđivanje vrijednih krajobraznih cjelina i uvjeta za njihovu zaštitu, - zaštita i očuvanje autentičnih prostora kao dokaz razvoja naselja kroz razna

povijesna razdoblja, - zastupljenost zelenila kao ekološke, pejzažno–zaštitne, rekreativno i vrtno–

tehničke kategorije, - realizacija parkovnih površina u stambenim zonama zbog lakše dostupnosti i

boljeg korištenja parkova u skladu s njihovom osnovnom namjenom, Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićene prirodne vrijednosit treba propisati obvezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). Za područja predviđena za zaštitu treba propisati obvezu izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štititi odredbama za provođenje ovog plana. Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju podliježu Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03). Zakon utvrđuje obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja, te financiranje kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara, koja su u nadležnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine. Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprječavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost. 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Ciljevi prostornog uređenja naselja su:

- racionalno korištenje i zaštita prostora dokumentima prostornog uređenja, - unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture, - podizanje kulture življenja na razinu srednjoeuropskih zemalja - podizanje standarda javnih usluga i društvenih sadržaja, - poboljšavanje svih oblika infrastrukture, - oblikovanje i razvitak novog javnog prostora,

zaštita krajobraznih vrijednosti unutar naselja.

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora U cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora potrebno je:

- odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora,

- predvidjeti gašenje neprimjerenih sadržaja, a prostor sanirati i revitalizirati, - poboljšati sve aspekte postojećih, već angažiranih prostora,

Page 19: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 18

- prioritetno ispitati mogućnosti korištenja postojećih koridora pri planiranju trasa velike infrastrukture i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa, osobito poljodjelskih i šumskih.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Ciljevi utvrđivanja građevinskih područja su:

- preispitivanje važećih građevinskih područja u odnosu na izgrađenost u prostoru,

- nezaposjedanje novih prostora za izgradnju, - redefiniranje granica pojedinih naselja sukladno s novonastalom situacijom i

potrebama, kao i promjenama nastalim u politici planiranja prostora i zaštite okoliša.

Osnovni kriteriji određivanja novih granica građevinskih područja su: - racionalno i svrhovito korištenje prostora, - očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoline.

Širenje građevinskih područja potrebno je izvesti na primjerenoj udaljenosti od koridora magistralnih i regionalnih prometnica, težeći zaokruživanju postojećih grupacija, odnosno njihovom povezivanju i spajanju ne narušavajući pritom ambijent lokacije. Faktori koji utječu na proširenje građevinskih područja naselja su:

- pozitivni trendovi demografskih kretanja naselja (stvarni ili očekivani), - postojeći i planirani sustav centralnih naselja.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Uređenje naselja u direktnoj je vezi s podizanjem kvalitete življenja. To se prije svega odnosi na definiranje i uređenje javnih površina. Stoga je cilj trajno oblikovanje, oplemenjivanje i osmišljavanje javnih prostora koje tvore:

- pješačke ulice i trgovi, - šetnice i okupljališta, - plaže, parkovi i javno zelenilo, - dječja igrališta - sportski tereni, te biciklističke i druge staze.

Razvoj naselja i urbano preoblikovanje treba pratiti i zadovoljavajuća infrastrukturna opremljenost, s ciljem podizanja kvalitete življenja u naselju. Ciljevi razvitka infrastrukture su:

- izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže, - poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu, - osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni

susjednih mikrolokacija, - održavanje javnih površina, - osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj i uređenje mjesnih lučica i

privezišta, - distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način, tako da u

najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša, - razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni

gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacijski sustav),

- osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,

- poduzimanje mjera za očuvanje i zaštitu okoliša.

Page 20: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 19

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Posedarje smještena je 14 km sjeveroistočno od grada Zadra - centra Županije, na sjevernom rubu Ravnih kotara, a od podvelebitskog prostora dijeli je Masleničko ždrilo i Novigradsko more. Bogata je poljoprivrednim površinama i ima dugačku morsku obalu. Sredinom općine prolazi Jadranska autocesta, kao i Jadranska turistička cesta, koje ju povezuje sa Zadrom i dalje s jugom Dalmacije, na sjeveru s kontinentalnom Hrvatskom i dalje sa Srednjom Europom, a u smjeru zapada s Rijekom, Istrom i dalje Zapadnom Europom. U prostornom smislu ova Općina je kopča koja spaja Dalmaciju (Ravne kotare) i kontinentalni dio Hrvatske, probojem tunela kroz Velebit hrvatska izlazi na more, što se očituje u činjenici da je tu sagrađen Maslenički most. Iz navedenih prirodnih uvjeta i značajnog geoprometnog položaja Općine u prostoru Županije i same Države, a što je direktno utjecalo i na izgradnju važnih prometnice, proizlazi i gospodarska struktura Općine, U kontekstu prostorno-geografske strukture Županije preduvjeti razvitka su mogućnost iskorištavanja položaja na moru i mora kao resursa, kvalitetno poljoprivredno zemljište i povoljan geoprometni položaj što upućuje na osnovne pravce gospodarskog razvoja – turizam, poljoprivredu proizvodno-poslovne djelatnosti i promet. 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Iz navedenih prirodnih uvjeta, smještaja Općine u prostoru, kao i zbog blizine važnih prometnica, proizlazi Planom utvrđena , osnovna namjena površina (prikazana u grafičkom dijelu plana na karti br. 1 – "Korištenje i namjena površina") koja je definirana kroz sljedeće osnovne prostorne zone i pripadajuće površine; a to su. građevinsko područje: - naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama, a sastoje se

od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela). - ugostiteljsko-turistička namjena (T) u koju pripadaju : hoteli (T1) i turističko

naselje (T2), - športsko-rekreacijska namjena (R):zajedno sa igralištima za golf (R1) - proizvodno-poslovna namjena (IK) - groblja - površine infrastrukturnih sustava (IS) - ostale površine izvan građevinskog područja - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine - more Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog područja mora određeno je Zaštićeno obalno područje (u daljnjem tekstu: ZOP) koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Dio prostora Općine Posedarje koje se nalazi unutar ZOP-a ucrtano je u svim grafičkim prilozima Plana.

Page 21: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 20

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina naselja i izgrađene strukture izvan naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine Tablica 10. Red. broj Općina Posedarje

Oznaka Ukupno ha

% od površine općine

stan/ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja ukupno/

izgrađeni dio GP ukupno - obalno - otočno - kontinentalno – granično - ostalo

GP 736,57 331,33

9,49 4,26

4,76 10,60

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno

I E H K T R

102,67

60,00 122,35

1,32

0,77 1,57

34,21

58,55 28,63

1.3. Poljoprivredne površine ukupno - obradive

P P1 P2 P3

2490,70

32,09

*0,71

1.4 Šumske površine - gospodarske - zaštitne - posebne namjene

Š Š1 Š2 Š3

804,26

10,36

*0,23

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno

3434,39

44,25

*0,97

1.6. Vodne površine - vodotoci - jezera - akumulacije - retencije - ribnjaci

V

*

1.7. Ostale površine N IS G

2,24 6,82

0,02 0,08

*0,00 *0,00

Ukupno 7760 100 *0,45 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno

- nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode

NP PP

SPA 2.2. Zaštić. graditeljska baština

ukupno - arheološka područja - povijesne graditeljske cjeline

Općina ukupno 3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno

područje Otočno

-

3.2. Energija proizvodnja Potrošnja

- -

3.3. Voda vodozahvat Potrošnja

- -

3.4. Mineralne sirovine -

ne iskazuje se

Općina ukupno - - -

Page 22: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 21

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Gospodarske djelatnosti Poljoprivreda Na teritoriju općine Posedarje nalazi se relativno veliko i cjelovito poljoprivredno područje koje se pruža u pravcu sjeverozapad, jugoistok, i obuhvaća dijelove terena naselja Donje Slivnice, Grgurica, Islama Latinskog, Posedarja i Podgradine. Karakteristika tih poljoprivrednih terena su relativno velike i ravne površine pogodne za strojnu obradu kao i znatno prisustvo voda uz mogućnost navodnjavanja. Uz submediteransku klimu postoje odlični uvjeti za uzgoj mediteranskih vrsta: vinove loze, voća i povrća. Dobra prometna povezanost sa svim dijelovima Hrvatske omogućuje plasman proizvod na širem prostoru države. Na području naselja Grgurica i Islam Latinski do domovinskog rata radilo je društveno poljoprivredno dobro “Baštica I” s razvijenim sustavom navodnjavanja. Koristila se akumulacija “Grabovac” s potokom “Baštica” i mrežom kanala za navodnjavanje. Poljoprivredno dobro doživjelo je u ratu znatna razaranja, uništavanja i palež objekata i nasada, a nakon rata slijedila je obnova i ponovno stavljanje u funkciju. Ostale poljoprivredne površine sličnih prirodnih karakteristika nalaze se u privatnom vlasništvu stanovnika Grgurica, Islama Latinskog, Posedarja, Donje Slivnice i Podgradine. Izgradnju i održavanje kanala za navodnjavanje na dijelovima površina koji su za to pogodni znatno bi pridonijelo razvoju proizvodnje i povećalo učinkovitost . Pri tome bi se trebalo ugledati na slične a najbolje primjere u svijetu, i prilagoditi ih ovdašnjim prilikama. Vrlo korisno bi bilo ustanoviti zajedničke službe za iznajmljivanje mehanizacije, popravak iste, agronome savjetnike, organizaciju uzajamne ispomoći u radovima, kasu uzajamne pomoći i kreditiranja, zastupanje interesa na tržištu, uz otkup, zajednička skladištenja i prodaju robe. Drugo poljoprivredno područje specifičnih karakteristika je područje naselja Posedarja i neposredne okolice. Tu teren strmo pada prema moru, zaštićen je od bure i okrenut jugu s dobrim insolacijama. Tradicionalno su se tu uzgajale mediteranske kulture, posebno maslina. Izgradnjom prometnica: JTC i autoceste, kao i izgradnjom pretežno stambenih objekata nekad kvalitetne poljoprivredne površine najvećim dijelom su prenamijenjene. Taj teren je oduzet od poljoprivredne namjene.

Page 23: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 22

Tablica 11: Obradive površine (polja) na području općine Posedarje*

Katastarska općina

(cijela ili dio)

Ukupna površina

(ha)

Obradivo polje zvano (naziv, potez, bunari, zaseok)

Obradive površine

(ha)

Primjedba (Top.karta 1:25000)

POSEDARJE 3.8091 Slasnice, Gaj, Medovići (50+85+80) 215 (cijela) Jurjevac, Mrzlac, Sinčine (30+40) 70

Polje (Baštica) 40 Staro Selo 45 Platina stan 35 Loža 30 Vlaka-Ždrilo (35+40) 75 Stubline, Oblog 130 Zeleni Hrast, Graduša, Mirača (20+55) 75 Kameno Vrilo, ekonomija 60 Matakov Gaj-Grabinovac 45 Svinkališta-Slakovac (50+60) 110 Ciprac, Gaj 70 Begovac, Podgradina 115 Brižine-Podgradina 200 Vlačine-Podgradina 100 Ukupno 1.415

SLIVNICA 2.6461 Gornja Slivnica (60+15+25+30) 130 (cijela) Donja Slivnica (40+45+75+65+120) 345

Donje polje (40+50+20+60+160) 330 Ukupno 805

M. Umac, Trnovica, Srzentić, Magaši, Zelenkovac (150+40+30+15+30)

220 VINJERAC (cijela)

7571

Ukupno 220

ISLAM LATINSKI (dio)

5491 Baštica, Grgurica, Islam. Polje (175+100+45+50+15+20)

405

Ukupno 405

7.761 ha1 UKUPNE OBRADIVE POVRŠINE 2.845 ha

Od ukupnih poljoprivrednih površina općine Posedarje (7.761 ha), na obradive površine otpada 2.845 ha. Voćarstvo i maslinarstvo Najraširenije voćne vrste su maslina, višnja – maraska, bajam i breskva. Tim voćnim vrstama treba dati prednost u daljnjem razvoju, jer postoje povoljne ekološke prilike u ovoj općini. Za to su prikladne mnoge lokacije (polja) u k.o. Islam Latinski i k.o. Posedarje.

* Izvor: "Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva" 1 Navedene površine se odnose na katastarske općine.

Page 24: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 23

Ograničavajući čimbenik većem razvoju voćarske proizvodnje na dijelu ovog područja je bura s posolicom, kao i nedostatak dopunske vode za navodnjavanje. U tom smislu korisna je mjera podizanje vjetrozaštitnih pojaseva i istražni radovi u podzemlju radi vode za navodnjavanje. Vinogradarstvo Relativno velike površine općine Posedarje mogu se koristiti za uspješnu vinogradarsku proizvodnju. U k.o. Posedarje, k.o. Islam Latinski i k.o. Slivnica ima oko 4.010 ha pravih vinogradarskih terena, a najpogodniji lokaliteti su: Podgradina – Stubline, Podgradina – Brižine, Zeleni hrast, polje Islam Latinski (Kolcezi, kameni most) i polje Slivnica Donja. Na lokaciji Baštica u površini od 120 ha može se s uspjehom uzgajati stolno grožđe, jer postoje dostatne količine vode za navodnjavanje u akumulaciji “Grabovac”. Osim stolnog grožđa tu se također može podići i lozni matičnjak, koji za visoku proizvodnju, traži velike količine vode za navodnjavanje. Vinarstvo Grožđe iz privatnih malih vinograda se prerađuje u vlastitim konobama, koje su slabo opremljene, a ponešto viškova grožđa se prodaje u druge dijelove županije. Potrebno podizanje novog znanja prerade grožđa i finalizacije vina. Povrćarstvo Proizvodnja ljetnih povrtnih kultura (rajčica, paprika, krastavac i ostale) moguća je jedino uz navodnjavanje. Za to su pogodna područja u polju Podgradina uz izvore “Mirača” i “Stubline”, te u jednom djelu polja Slivnica Donja uz potok Baštica. Na drugim poljima s uspjehom se mogu uzgajati kulture koje ne traže puno vode, a to su: lubenice, dinje, bijeli i crveni luk i drugo. Stočarstvo Površine koje ne spadaju u obradive okarakterizirane su kao kamenjarski pašnjaci na kojima je moguće organizirati ekstenzivnu ovčarsku proizvodnju, koja bi mogla nadmašiti sadašnje stanje. Također postoje mogućnosti za držanje manjeg broja muznih krava po domaćinstvima (2-4 muzne krave) kao i za podizanje 5-6 obiteljskih govedarskih farmi (do 20 muznih krava). Postoji iskazan interes i za podizanjem obiteljskih farmi mliječnih pasmina koza, što svakako treba podržati, i edukativno i financijski.* Na ovom području tradicionalan je uzgoj ovaca i koza, pogotovo na prostorima krša. Trebalo bi poticati razvoj obiteljskih farmi krava, svinja, peradi i dr. Marikultura Akvatorij Novigradskog mora pogodan je za razvoj marikulture poglavito za uzgoj školjka što je i utvrđeno Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije br. 2/01, 6/04, 2/05 i 17/06.), temeljem Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadraske županije.

* Izvor: "Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva"

Page 25: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 24

Turizam Uz tradicionalno dobro razvijenu poljoprivredu daljnji razvoj gospodarstva na području Općine temeljiti će se prije svega na turizmu za što na ovom prostoru postoji niz preduvjeta. Za sada to je stacionarni turizam u kućnoj radinosti, apartmanima, autokampovima, odmaralištima i jedan mali hotel u Vinjercu. Temeljem Uredbe o uređenju i zaštiti zaštičenog područja mora (NN 124/04), Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije br. 2/01, 6/04, 2/05 i 17/06.) utvrđene su na području Općine Posedarje sljedeće zone ugostiteljsko-turističke namjene: Zone ugostiteljsko-o turističke namjene (T1-hotel, T2-turističko naselje) lokacija namjena Površina (ha) kapacitetPosedarje (Svrdlac Ivandići) T2 20 2000Posedarje-Podgradina (ljekovito blato - Sv. Duh)

T2 10 500

Slivnica Gornja (Bokulja) T2 10 500Vinjerac (Rt Trnovica) T2 10 500Vinjerac (Debela punta) T1 10 500

Za naselja Vinjerac i Gornja Slivnica čiji tereni su izrazito goli krš i zimi izloženi jakim udarima bure, objektivno jedino mogućnost razvoja je kroz turizam i proizvodno-poslovne djelatnosti. Izrazito snažno gubljenje stanovnika može se zaustaviti i omogućiti demografsku obnovu i razvoj upravo kroz bavljenje turizmom. I to kroz individualno iznajmljivanje privatnog smještaja (sobe, apartmani), male privatne hotele, manje autokampove, ali i pored toga uz svako naselje predviđaju se zone visokoorganiziranog turizma. Zona visokokomercijalnog turizma planira se i uz Posedarje. Za sve zone visokokomercijalnog turizma postoji obveza izrade detaljnije planske dokumentacije u skladu s uvjetima Uredbe, PPŽ-a i ovoga Plana. Svaka takva zona za sebe treba imati jedinstvenu upravu za cijelu zonu. Pošumljavanje je nužan uvjet za razvoj turizma. U prioritetima prvo treba pošumiti priobalno područje Velebitskog kanala (područje Slivnice i Vinjerca) i priobalno područje Podgradine. Pošumljavanjem bi se znatno poboljšale ambijentalne, vizualne i mikroklimatske karakteristike ovih prostora (ljeti zaštita od žege, zimi od vjetra). Lovni turizam - pošumljavanjem goleti znatno bi se poboljšali uvjeti za razvoj lovnog turizma. Nautički turizam - nije dosad suživio na ovim prostorima iako za isti postoji niz prirodnih pogodnosti, vrlo uspješni primjer Skradina, kao vrlo privlačnog nautičkog centra, sa sličnim prirodnim karakteristikama, ukazuje na znatnu mogućnost razvoja i na ovom području. Smatramo da postoje dobre mogućnosti za razvoj nautičkog turizma u Novigradskom zaljevu i Karinskom moru s krajnjim ciljem putovanja rijekom Zrmanjom do Obrovca. Slično, u Skradinu, nautičari najprije ulaze u vrlo zatvoreni Šibenski zaljev, gdje se Krka miješa s morem, i zatim rijekom uzvodno plove do Skradina. Unutarnji plovni put planira se Velebitskim kanalom, Masleničkim ždrilom i Novigradskim morem s morskim lukama za javni promet – lokalnog značaja u Vinjercu i Posedarju.

Page 26: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 25

MORSKE LUČICE Naselje Lokacija Namjena Broj vezova Posedarje stara jezgra

planirana morska luka za javni promet - lokalni značaj

<300

Vinjerac stara jezgra

morska luka za javni promet - lokalni značaj

<200

Općina ukupno <500 Sportsko-rekreacijske zone Površine za sport i rekreaciju Planiraju se u blizini naselja na lokacijama prema sljedećoj tabilci:. SPORTSKO-REKREACIJSKE ZONE/ UKLJUĆIVO I GOLF Naselje Lokacija Površina (ha)

Jurjevac 15,36 Posedarje Svrdlac-Ivandići /golf 71,10 Karaula 17,74 uz naselje 3,00

Podgradina

uz zonu turizma (Sv. Duh) 4,30 uz zonu turizma (Debela punta) 2,90 uz zonu turizma (Rt Trnovica) 2,50 Ždrilo (uvala Poljice) 8,74

Vinjerac

Ždrilo 2,27 Islam Latinski uz naselje 4,44 UKUPNO 122,35 U sklopu zona sportsko rekreacijske namjene u kontaktu s obalnim pojasom mora planirane su uređene morske plaže (R3) U neposrednoj blizini najznačajnije zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Općine (zona Svrdlac-Ivandići, površine 20 ha i max. kapaciteta 2000 kreveta), a u cilju podizanja kvalitete turističko rekreativne ponude Planom je utvrđena zona golf igrališta. Proizvodno-poslovne djelatnosti Na prostoru Općine Posedarje, osim trgovine, proizvodno–poslovne djelatnosti su slabo razvijene, iako prostor Općine ima za to niz preduvjeta, a što se prije svega odnosi na dobru infrastrukturnu opremljenost prostora i značajan geoprometni položaj . Izuzetak čini tradicija sušenja pršuta u Posedarju. Za očekivati je da će se situacija popraviti, a čemu bi između ostalog trebale pridonijeti planske postavke. S tim ciljem ovim planom se predviđaju sljedeće proizvodno-poslovne zone: PROIZVODNO-POSLOVNE ZONE Naselje Lokacija Površina (ha) Posedarje jugoistočno od priključka na autocestu 9,83 Posedarje – Slivnica sjeverozapadno od priključka na autocestu 36,87 Slivnica između Gornje i Donje Slivnice 12,13 Islam Latinski čvor Zadar 1 32,92 Vinjerac Ždrilo 10,92 UKUPNO 102,67

Page 27: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 26

Ove zone planiraju se uglavnom na krševitim terenima, na rubu ili van naselja, a uz infrastrukturne koridore. Zona u Islamu Latinskom, na lokaciji spoja Jadranske turističke ceste s Jadranskom autocestom (čvor Zadar 1), je u naravi dijelom već formirana izgradnjom benzinske crpke i proizvodnih hala. U sklopu građevinskih zona naselja dozvoljava se izgradnja manjih proizvodnih, servisnih i uslužnih pogona, ako se oni urbanistički, arhitektonski i ekološki uklapaju u prostor, ako ne zagađuju okoliš i ne ometaju susjede. 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Uvjeti i način korištenja prostora Općine određeni su Planom definiranom namjenom prostora. Prikladnost prostora za određeni način korištenja, odnosno namjenu, utvrđuje se nizom kriterija koji trebaju potvrditi pogodnost određene lokacije ili prostorne cjeline za planiranu namjenu. Kriteriji pogodnosti su: - prikladnost prirodne osnove, - postojanje potrebnih resursa, - interes aktivnih sudionika, korisnika prostora, - ekonomska opravdanost, - mogući štetan utjecaj na ekološku stabilnost uže i šire lokacije, - naslijeđeno stanje u prostoru, - mogućnost zaštite prostora. Vrijednost i prikladnost pojedinog kriterija ovisi o namjeni pojedine prostorne zone, odnosno o općim i specifičnim karakteristikama prostora na koje se odnose. Sukladno tome, Planom su utvrđeni kriteriji za određivanje svake pojedine prostorne zone, te uvjeti korištenja iste.

Građevinsko područje naselja

Planom su utvrđena građevinska područja naselja na mjestima već postojećih naselja, redefiniranjem njihovih oblika i realnijim dimenzioniranjem potrebnih površina. Planom nije predviđeno formiranje novih građevinskih područja naselja. Na pojedinim lokacijama gdje su uslijed razvoja naselja pojedina građevinska područja naselja formirana kao zasebne graditeljske cjeline Planom se ne predviđa njihovo povezivanje iz razloga zaštite pojedinih vrijednih prirodnih cjelina, odnosno realne procjene potrebne veličine prostorne zone Građevinska područja naselja dimenzionirana su prema potrebama stvarnih korisnika prostora. Stvarni korisnici prostora unutar građevinskog područja naselja su: - postojeće stalno stanovništvo u naselju - buduće stanovništva planirano temeljem prirodnog prirasta - povremeno stanovništvo – građani koji posjeduju nekretnine unutar građevinskog

područja naselja i njima se povremeno koriste - buduće stanovništva planirano temeljem ekonomske migracije

Zone ugostiteljsko-turističkih namjena

Utvrđuju se slijedeći standardi i uvjeti uređenja zona ugostiteljsko-turističkih namjena: - zone ugostiteljsko-turističkih namjena u pravilu se lociraju u neposrednoj blizini

naselja kako bi se iskoristila postojeća infrastruktura, odnosno izgradnjom nove za potrebe turističkih sadržaja poboljšala postojeća

- zone ugostiteljsko-turističkih namjena locirane su na manje atraktivnim lokacijama, ali u neposrednoj blizini vrijednih naturalnih prostora čime se štite prirodni resursi, odnosno omogućava njihova dostupnost i nesmetano korištenje

Page 28: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 27

- prilikom neposrednog planiranja zona ugostiteljsko-turističkih namjena potrebno je voditi računa o urbanom mjerilu i strukturi budućeg turističkog sadržaja, odnosno prilagoditi tipologiju planiranih graditeljskih cjelina mjerilu postojećeg naselja

- izgradnju u zonama ugostiteljsko-turističkih namjena treba locirati u odnosu na obalnu crtu u unutrašnjost prostora, a obalni pojas namijeniti javnim i dostupnim sadržajima te zelenilu i rekreaciji

- postojeće poljske putove i mocire koji se nalaze unutar zona ugostiteljsko-turističkih namjena treba prilikom izgradnje i uređenja prostora respektirati kao naslijeđene tipološke elemente i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture, na način da se njihove trase ne mijenjaju nego eventualno samo korigiraju

- zone ugostiteljsko-turističkih namjena s lučicom moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline

U sklopu zona ugostiteljsko-turističkih namjene utvrđuju se slijedeći tipovi turističko-smještajnih kapaciteta: - hotel - turističko naselje - autokamp

Zone proizvodne namjene

Planom je utvrđena mogućnost formiranja zone proizvodne namjene kao samostalnih građevinskih područja izvan građevinskih područja naselja. Sukladno tome zone proizvodne namjene su građevinska područja rezervirana za izgradnju i uređene proizvodnih pretežno zanatskih sadržaja, dok je u sklopu građevinskih područja naselja moguće je organizirati samo one vrste zanatsko uslužnih djelatnosti koje ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu prostorne zone Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište zaštićeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05). Prenamjenu u druge oblike korištenja treba izbjegavati, posebno kod kvalitetnijeg obradivog zemljišta. Poljoprivredno zemljište je u nadležnosti Uprave za poljoprivredno zemljište. U okviru toga potrebno je provesti zaštitu poljoprivrednih površina, koja se u prvom redu odnosi na: - ograničavanje nenamjenske izgradnje na tim površinama u cilju zaustavljanja

devastiranja i smanjenja znatno ograničenih obradivih površina - intenziviranje primjene odgovarajućih agromelioracionih mjera (odvodnja,

navodnjavanje, uređenje vodotoka i sl.), te korištenje površina u skladu s odgovarajućim bonitetom zemljišta,

- ograničavanje i kontroliranje prekomjerne upotrebe zaštitnih kemijskih sredstava, - poduzimanje daljnjih istraživačkih aktivnosti u svrhu ispitivanja kvalitete tla njegove

upotrebe i zaštite uz neophodnu verifikaciju boniteta poljodjeljskog zemljišta.

Zaštita kulturnog nasljeđa

Sva kulturna dobra zaštićena su zakonom, bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju. Svojstvo kulturnog dobra utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem na temelju stručnog vrednovanja. Istražiti i stručno vrednovati trebalo bi sve spomenike graditeljstva i arheološke lokalitete, a posebnu pažnju posvetiti očuvanju tradicijske arhitekture.

Page 29: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 28

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) Red. broj

Zadarska županija Općina Posedarje

Oznaka Ukupno ha

% od površine Općine

stan/ha ha/stan*

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština

- nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode

NP PP SPA

*

2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka baština - povijesne graditeljske cjeline

*

Općina Posedarje * 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav Cestovni promet Općina Posedarje smještena je na prometno vrlo značajnom mjestu, gdje se križaju dva, za Hrvatsku državu vrlo važna pravca: sjever-jug i sjeverozapad-jugoistok. Prvi pravac povezuje južnu Hrvatsku, tj. Dalmaciju sa sjevernom, tj. Zagrebom, i dalje s istočnom Hrvatskom, kao i sa Srednjom Europom i preko nje s Istočnom i Zapadnom Europom. Drugi pravac koji ide uz Jadransku obalu povezuje krajnji jug Hrvatske, Dubrovnik i Dalmaciju s krajnjim sjeverozapadom Hrvatske: Rijeka, Istra i dalje sa Zapadnom Europom. Ta se dva pravca križaju upravo na teritoriju općine Posedarje tj. u neposrednoj blizini (Maslenica). Ovdje se križa postojeća dvotračna Jadranska turistička cesta (D8) s auto-cestom, u čvoru Zadar 1 tj. čvoru Maslenica. Uz čvor Zadar 1 na teritoriju općine Posedarje nalazi se i čvor Posedarje s funkcijom priključenja otoka Paga (D106) na autocestu. Na taj način općina Posedarje je vrlo dobro povezana kako sa Zadrom, tako i s cijelom Županijom, pa i s ostalim dijelovima Hrvatske. Jadranska autocesta prolazi Općinom Posedarje u dužini od cca 11 km. Jadranska auto-cesta je brzi prometni koridor koji povezuje više regija i svrstana je u ceste od državnog značaja. Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00, 98/01, 143/02), na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: državne ceste: - D8: Rijeka - Zadar – Split - D56: Islam Latinski – Smilčić – Benkovac – Skradin – Drniš - Sinj - D106: Žigljen – Novalja – Pag – Ražanac – Posedarje (D8) županijske ceste: - Ž6017: Slivnica – D106 - Ž6019: Posedarje(D8) – Novigrad – Pridraga - D502 - Ž6020: Ž6019 - Podgradina lokalne ceste: - L63028: Vinjerac – D8 - L63058: L63028 – Slivnica - L63061: Grgurice – (D8) - L63062: D56 – Islam Latinski (D56)

Page 30: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 29

- L63063: Posedarje: D8 – D8 - L63066: Podgradina (Ž6020) - Paljuv - Ž6019 - L63154: Kneževići – Ž6016 - L63160: Ž6019 – Podgradina (Ž6020) Postoji potreba za asfaltiranjem više lokalnih cesta koje povezuju naselja i zaseoke, a također se planiraju nove lokalne ceste: - veza Grgurica s Kneževićima tj. lokalnih cesta L63061 i L63154 - veza D8 s Podgradinom - veza L63028 s planiranim turističkim naseljem (Rt. Trnovnica) - veza L63028 s planiranom rekreacijskom zonom (uvala Poljice). - veza Ž6017 s planiranim turističkim naseljem (uvala Bokulja) Također postoji potreba za popravkom i uređenjem poljskih putova, koji su u lošem stanju. Željeznički promet Područjem Općine prolazi potencijalni koridor brze jadranske željeznice. Za koridor, koji je načelno određen Strategijom i Programom prostornog uređenja RH, Prometnom strategijom i Prostornim planom Zadarske županije, potrebno je izraditi detaljniju prostornu dokumentaciju i analizu uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor. Pomorski promet Luka Vinjerac je razvrstana luka, otvorena za javni promet, od lokalnog je značaja, što je definirano Naredbom o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet. Formirana je unutar postojeće uvale naselja, za njezino uređenje treba izraditi detaljniju plansku dokumentaciju. Izravne lokalne, tj. unutrašnje brodske pomorske veze s Vinjercem nema. Unutar naselja Posedarje postoji lučka infrastruktura za pristajanje brodova koja je izgradnjom kopnene cestovne infrastrukture izgubila značaj i nema kategoriju razvrstane luke otvorene za javni promet. Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN 110/04), članak 6., definirano je da su sve luke koje služe javnoj uporabi, a imaju samo izgrađenu obalu za siguran privez plovila lokalne luke to se i luka Posedarje planira morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Luke su označene na grafičkom prilogu Plana (list br. 1. Korištenje i namjena površina). U prostoru luke potrebno je osigurati vezove za javni promet, domaće korisnike (komunalni vez), vez za brodove u tranzitu i ukoliko postoje prostorne mogućnosti nautički vez. Izgradnja i uređenja luka moguće je temeljem UPU-a za cjelovito područje, a u skladu sa grafičkim prilogom Plana (list br. 3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mj. 1:25000 i list br. 4 Građevinska područja mj. 1:5000) Telekomunikacijski promet Na području općine Posedarje u funkciji je 6 lokalnih komutacija (telefonskih centrala); u Posedarju, Slivnici Gornjoj, Vinjercu, Ždrilu, Islamu Latinskom u zaseoku Grgurice i Podgradini. Svih 6 lokalnih komutacija su suvremenog tipa SPC (upravljane pohranjenim programom) i digitalne. Lokalne komutacije su na nadređenu komutaciju županijske razine u Zadru povezane različitim (kabelskim ili radio-relejnim) sustavima prijenosa koji su također digitalni. U planu su još 2 lokalne komutacije u Slivnici Donjoj i na neodređenoj lokaciji uz obalu istočno od Posedarja, što će zavisiti o dinamici širenja naselja i planiranih turističkih sadržaja. Od transmisijskih pravaca, na području općine najvažniji je lokalni transmisijski pravac koji povezuje Posedarje sa Zadrom. Ovim pravcem, prateći uglavnom Jadransku turističku cestu, položeni su svjetlovodni i simetrični kabeli. Svjetlovodnim kabelom na Zadar su povezane lokalne komutacije u Posedarju i Islamu Latinskom (Grgurice).Na taj lokalni transmisijski

Page 31: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 30

pravac vezuje se lokalni svjetlovodni kabel od Posedarja, preko Podgradine, Paljuva i Novigrada do Pridrage. Drugi lokalni transmisijski pravac je svjetlovodni kabel od Posedarja, preko Slivnice Gornje i Vinjerca, i dalje planiranog podmorskog kabela preko Selina do Starigrada. Izgradnjom svjetlovodnih kabela i njihovih ogranaka, postojeće radio-relejne veze su ili će se zamijeniti vezama po svjetlovodnim kabelima. Područjem Općine prolazi magistralni svjetlovodni pravac koji je sastavni dio auto-ceste. Na području općine Posedarje postoje izgrađene mjesne mreže u Posedarju, Slivnici Gornjoj, Vinjercu, Ždrilu, Slivnici Donjoj, Islamu Latinskom i Podgradini. Mjesnu mrežu u Posedarju potrebno je rekonstruirati i proširiti. Pokrivenost sustavom pokretnih komunikacija na području općine Posedarje je dobra.

3.5.2. Energetski sustav Elektroopskrbni sustav Na području općine Posedarje od budućih elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 35 i 110 kVplanirana je izgradnja transformatorske stanice: - TS110/20(10) kV Posedarje - te dalekovoda: - DV 110 kV Poličnik - Posedarje - DV 110 kV Posedarje-Obrovac - DV/KB 110 kV Posedarje-Seline Uz izgradnju novih postrojenja i objekata, kako bi se povećala pogonska sigurnost, potrebno je temeljito rekonstruirati transformatorsku stanicu 35 kV u Selinama i u Obrovcu te TS Zadar 4. Što se tiče napajanja električnom energijom turističkih kapaciteta (4000 kreveta u naseljima Posedarje "Svrdlac-Ivandići", Podgradina, Slivnica Gornja "Pokulja" i Vinjerac "Rt Trnovica" i dr.) i zona za proizvodno-poslovne namjene (ukupno cca 100 ha) rješenje će biti na nivou 10(20) kV s priključkom na postojeću TS 35/10 kV SELINE i buduću TS 110/20(10) kV POLIČNIK. Plinofikacija Za županijsku distributivnu mrežu izrađena je Studija opskrbe prirodnim plinom Zadarske županije i Idejni projekt opskrbe prirodnim plinom Zadarske Županije kojima su određene, između ostaloga, trase plinovoda te regulacijske stanice. U prvoj fazi planirana je plinofikacija većih urbanih središta, tj. gradova Zadra, Biograda i Benkovca i ostavljena je mogućnost da se do izgradnje magistralnog plinovoda BOSILJEVO -SPLIT i mreže distributivnih visokotlačnih plinovoda opskrba ostvaruje miješanim odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv.“satelitska plinska opskrba” - za veća konzumna područja). Od MRS opskrba će se dalje omogućiti sustavom visokotlačnih plinovoda, maksimalnog radnog tlaka 6 – 16 ili 16 – 25 bar predtlaka ili srednjetlačnim plinovodima (4 bar predtlaka) za područja u okruženju MRS. Tlak visokotlačnog sustava će se u redukcijskim stanicama reducirati na vrijednost tlaka srednjetlačnih plinovoda maksimalnog radnog tlaka 4 bar predtlaka ili vrijednost tlaka niskotlačnih plinovoda maksimalnog radnog tlaka 100 mbar. Opskrba Posedarja ostvariti će se iz MRS Zadar te redukcijske stanice Posedarje. Planom su naznačene trasa za izgradnju visokotlačnog distributivnog plinovoda (6 – 16 ili 16 – 25 bar predtlaka), trase niskotlačnih plinovoda i lokacija redukcijske stanice Posedarje.

Page 32: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 31

3.5.3. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Postojeće stanje Od četiri naselja u općini, iz regionalnog vodoopskrbnog sustava vodu imaju samo Posedarje i dio Islama Latinskog. Posedarje ima razvijenu vodovodnu mrežu koja se počela graditi početkom sedamdesetih godina. Vodovodna mreža Islama Latinskog započeta je prije domovinskog rata, a nakon njega se obnavlja i postupno uvodi u sustav paralelno s obnavljanjem naselja. U Vinjercu, Podgradini i Slivnici Gornjoj su u prošlosti izgrađeni veći ili manji dijelovi vodovodnih mreža. Predviđa se temeljito ispitivanje i obnova tih mreža nakon stavljanja u funkciju glavnih građevina za dovod vode (crpnih postaja, tlačnih i gravitacijskih cjevovoda i vodospremnika). U Slivnici Donjoj, Ždrilu i Vučijaku nema vodovodne mreže. Posedarje ima vlastiti vodospremnik “Puzalo” na koti 52 m.n.m, zapremine 200 m3 star već preko 30 godina. Budući da se nalazi u blizini regionalnog vodovoda, sredinom osamdesetih godina izveden je spojni vod tako da se naselje riješilo dotadašnjih povremenih ljetnih nestašica vode iz vlastitog malog lokalnog sustava, odnosno izvora Mrzlac čija izdašnost ljeti pada na manje od 5 l/s. Osim zahvata izvora, vodospremnika, glavnih cjevovoda i mreže, u lokalnom je sustavu još crpna postaja u sklopu koje se nalaze taložnica i filteri. Postrojenje je nakon spajanja vodospremnika na regionalni vodovod isključeno iz pogona i konzervirano. Predio Krši izdvojen je iz vodovodne mreže i privremeno prespojen na regionalni vodovod putem odgovarajućeg regulatora tlaka. Gradnju novog vodospremnika treba sagledavati u funkciji širenja naselja, a prioritetno se treba posvetiti smanjenju gubitaka vode u mreži koja je izvedena od azbestcementnih, čeličnih-pocinčanih, te plastičnih (PVC i PE) cijevi profila 40-150 mm. Stanje je takvo da zahtijeva pojačano održavanje i rekonstrukcije pojedinih dijelova. Na čitavom području Općine nema značajnijeg izvora koji bi barem lokalno mogao dugoročnije zadovoljiti potrebe za vodom. Niz manjih izvora - Kasavac, Ševarkovac i Biljana na području Slivnice, Rakitovac, Dragaševo vrilo i drugi na području Islama Latinskog, nekoliko manjih na području Islama Grčkog, Posedarja i Podgradine, uključujući i bunare na području Vučijaka, toliko su raštrkani da se ni za njihovu ukupnu izdašnost (koja se mora uvažavati) danas ne pronalazi opravdanje za zahvaćanje. Iako bi se moglo govoriti i o značajnijim zalihama podzemne vode koje bi se mogle crpiti iz flišnih “promina” naslaga odnosno vapnenačkog vodonosnika na području od Islama do Slivnice, danas je, u nedostatku sredstava za istražne radove i investiranje, teško pretpostaviti da bi se vodoopskrba u dogledno vrijeme mogla oslanjati i na te resurse, pogotovo kad se zna da regionalni vodovod prolazi posred općine. Planirano stanje – podsustavi u izgradnji Kako bi se omogućio razvitak svih naselja općine koja poslije drugog svjetskog rata bilježe populacijsku stagnaciju ili nazadovanje (osim Posedarja koje se razvilo zahvaljujući svom prometnom položaju pa i vlastitom vodoopskrbnim sustavu), nužno je dovršiti izgradnju započetih vodovodnih mreža i glavnih građevina za dovod i prihvat vode, odnosno započeti gradnju novih. Naime, vodoopskrba svih naselja riješit će se putem četiri vodoopskrbna podsustava spojena na regionalni vodovod za koje je projektna dokumentacija gotovo u potpunosti pripremljena te se već odvija gradnja koja omogućuje postupno uvođenje pojedinih naselja u vodoopskrbni sustav. Ta četiri podsustava su:

Page 33: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 32

- “Posedarski podsustav” za Posedarje sa svojim turističkim i vikend naseljima i

gospodarskim zonama gdje se vodospremnici nalaze u neposrednoj blizini regionalnog vodovoda puneći se gravitacijski, s dopunskim (pričuvnim) dovodom iz izvora Mrzlac,

- “Istočni podsustav” za Islam i Podgradinu, Ovaj sustav opskrbit će i brojna druga naselja iz više općina.

- podsustav “Ždrilo-Vinjerac-Slivnica Gornja” koji je u osnovi gravitacijski, ali se dio vode procrpljuje za povišeno područje Vučijaka i visoko područje Slivnice Gornje i

- “Sjeverni ogranak” regionalnog vodovoda od značenja još i za općine Ražanac i Poličnik gdje se voda procrpljuje za Slivnicu Donju.

Posedarski podsustav Projektirana je nova vodosprema iznad predjela Krši na sjeverozapadnoj strani Posedarj te se očekuje i njena izgradnja. Za turističko naselje “Svrdlac - Ivandići“ i jaču izgradnju na istočnoj strani naselja mogla bi se izgraditi posebna vodosprema neposredno uz regionalni vodovod na koju bi se moglo priključiti i Posedarje tako da bi tada bilo osigurano i s istočne strane. Industrijska zona na nešto višim terenima uz Jadransku autocestu na zapadnoj strani ne bi se mogla opskrbljivati iz spomenutih vodosprema pa bi se prema toj zoni mogla usmjeriti voda iz izvora Mrzlac putem postojeće crpne postaje, a ukoliko bi se radilo o većim potrebama vode, nužno bi bilo da investitor izgradi posebnu vodospremu. U cilju opskrbe vodom industrijskog područja na sjeverozapadnoj strani naselja prema Slivnici investitori će morati uložiti velika sredstva jer je dosta veliko i visinski nepovoljno smješteno, a ne postoji odgovarajuća vodovodna mreža. U zonu sjeveroistočno od Podgradine, vodu je moguće dovesti iz izvora Nazret, udaljenog oko 2 km, koji se nalazi na području općine Novigrad, ili iz vodovodne mreže Podgradine, odnosno zasebno iz planiranog vodospremnika u Podgradini. Nedostatak je prvog što je voda Nazreta boćata (takvu je koristi Novigrad), a ni udaljenost nije baš mala, dok drugo rješenje nije opravdano jer se zona nalazi uz more, a voda se bespotrebno dvaput crpi na veliku visinu (prvi put na Zrmanji i drugi put u Grguricama), da bi se potom reducirao tlak jer je vodospremnik u Podgradini previsoko. Za njih treba izraditi detaljne planove uređenja, kojim će se temeljito razraditi svi mogući načini vodoopskrbe i odabrati najbolji. Istočni podsustav Građevine od značenja za vodoopskrbu Islama Latinskog i Podgradine su procrpna postaja "Grgurica", magistralni cjevovod od Grgurice do vodospreme "Zemunik Gornji" i vodosprema "Zemunik Gornji" (to su glavne građevine cjelokupnog sustava) te vodosprema na uzvisini Gradina s dovodnim cjevovodom duljine oko 2 km. Može se kazati da su u ovom trenutku izgrađeni svi osim vodospreme "Zemunik Gornji". Dovršenjem te vodospreme Islam Latinski imat će gotovo u cijelosti riješenu vodoopskrbu, dok se za naselje Podgradina tek treba obnoviti i izgraditi nova vodovodna mreže prema projektu koji je u izradi. Podsustav “Ždrilo - Vinjerac - Slivnica Gornja” Okosnicu čini gravitacijski cjevovod “Ždrilo-Vinjerac” duljine oko 6 km koji se priključuje na regionalni vodovod. Cjevovod je izgrađen do postojećeg vodospremnika (mjesne cisterne) u Vinjercu na koti oko 60 m.n.m. koji će se modernizirati prema izrađenom projektu. U budućnosti, ako bude potrebno, može se izgraditi novi vodospremnik. Za Ždrilo se u kasnijoj fazi razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava predviđa posebni vodospremnik, dok se u prvoj fazi pretpostavlja da će se spojiti izravno na gravitacijski cjevovod. Izrađen je i projekt za obnovu i proširenje vodovodne mreže Vinjerca.

Page 34: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 33

U nastavku gravitacijakog cjevovoda, u području zaseoka Magaši u Vučijaku, izgradit će se procrpna postaja te od nje tlačni cjevovod prema Vučijaku i Slivnici Gornjoj duljine oko 3400 m. Tlačni cjevovod će završiti u planiranom vodospremniku u Slivnici Gornjoj na koti oko 255 m.n.m. Projektna dokumentacija je završena, radovi na dovodnom i tlačnom cjevovodu se privode kraju, a očekuje se početak građenja procrpne postaje i vodospreme. Gotovo u potpunosti izgrađena vodovodna mreža Slivnice Gornje, morat će se temeljito ispitati, po potrebi sanirati te podijeliti u visinske zone pomoću uređeja za regulaciju tlaka. Podsustav “Sjeverni ogranak” Dio “Sjevernog ogranka” od značenja za Općinu Posedarje čine procrpna postaja u Radovinu, vodospremnik u Jovićima na koti oko 185 m.n.m. i tlačno-gravitacijski cjevovod od crpne postaje do vodospremnika duljine oko 3 km. Do procrpne postaje voda dolazi gravitacijski iz regionalnog vodovoda putem ogranka s magistralnog vodovoda “Lovinac-Radovin-Ražanac” u Marasovićima (Radovin). Već je navedeno da se na taj način rješava vodoopskrba Slivnice Donje, a osim nje ovaj podsustav će opskrbiti još Radovin i Joviće koji pripadaju općini Ražanac. Glavnina Slivnice Donje priključit će s na cjevovod koji prati prometnicu Posedaje-Pag, dok se izdvojeni zaseoci Veršići i Kneževići rješavaju putem ogranka iz Radovina Prema prihvaćenoj etapnoj izgradnji vodoopskrbnog sustava “Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije” planirana je izgradnja još jednog regionalnog cjevovoda Zrmanja-Zadar na udaljenosti oko 20 m od postojećeg. Zbog toga se mora osigurati zaštitni koridor duž cijele trase ovog cjevovoda. Planirana potrošnja određuje se približno budući da ovaj prostorni plan ne sagledava detaljnije čimbenike potrošnje od kojih su najvažniji turizam i gospodarstvo. Oslanjajući se na podatke iz projekata, može se kazati da će planska potrošnja u sezoni oko 2030. godine, za cijelu općinu iznositi oko 70 l/s. Od toga se može računati da će 10 l/s iznositi gubici, oko 20 l/s je realna potreba za domaćinstva (oko 6800 stanovnika), a 40 l/s se predviđa za turizam, gospodarstvo, razne ustanove, i komunalije. Na posedarskom podsustavu predviđa se oko 30 l/s, na istočnom oko 15 l/s, na ogranku za Ždrilo, Vinjerac i Slivnicu Gornju oko 20 l/s te na ogranku za Slivnicu Donju oko 5 l/s. Odvodnja otpadnih voda Na području općine Posedarje ne postoji organizirani sustav sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda. Otpadne vode iz domaćinstava i ostalih objekata na ovom području danas se uglavnom disponiraju u tlo ili u obalno more izravno bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Najčešće se sakupljaju u septičkim jamama koje u pravilu nisu dostatno dimenzionirane i održavane pa je pročišćavanje slabo, što naročito dolazi do izražaja u tijeku ljetne sezone kada se količina otpadnih voda višestruko povećava. Ove septičke jame nisu izgrađene kao vodonepropusni objekti pa otpadne tvari iz istih u znatnoj mjeri zagađuju podzemlje i obalno more. Za dio područja Zadarske županije uz Novigradsko more i Velebitski kanal još uvijek nije izrađeno adekvatno koncepcijsko rješenje sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda. Do sada je za potrebu planirane izgradnje turističkog naselja Svrdlac-Ivandići, a u sklopu izrade studije utjecaja na čovjekovu okolinu, definirano i prihvaćeno parcijalno lokalno rješenje biološkog pročišćavanja otpadnih voda ovog kompleksa s dispozicijom u teren preko obližnje vrtače Milnovača. Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina također se direktno procjeđuju u tlo, odnosno slijevaju najkraćim putem u obalno more.

Page 35: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 34

Novoplanirano stanje Sveukupni razvoj općine Posedarje zasniva se prvenstveno na razvoju turizma, poljoprivrede i male privrede. Zagađenja koja se unose otpadnim tvarima iz stambenih, gospodarskih i turističkih objekata izravno utječu na kvalitetu obalnog mora i podzemnih voda, što može postati ograničavajući faktor očekivanog razvoja, te se rješavanju odvodnje otpadnih voda na cjelokupnom prostoru općine Posedarje treba posvetiti naročita pažnja. Porastom broja pučanstva i planiranim razvojem turizma još više će se povećati složenost problema odvodnje i opasnost od štetnih posljedica za sve vitalne elemente prirodne okoline, naročito morski akvatorij i biološke zajednice u njemu. Na području općine Posedarje treba računati sa sljedećim kategorijama korisnika karakterističnim za definiranje ukupne količine otpadne vode i stupnja zagađenosti: stalno stanovništvo, stanovništvo nastanjeno u kućama za odmor, turisti smješteni u apartmanima, turisti smješteni u privatnom smještaju, te turisti smješteni u autokampovima. Da bi se saniralo postojeće neadekvatno stanje i ostvarila potrebna zahtijevana zaštita svih voda na području općine Posedarje moraju se sve otpadne vode prethodno pročistiti do stupnja koji neće ugroziti njihovu kvalitetu i namjenu. Odvodnja otpadnih voda rješavat će se za svako naselja odvojeno na način da se adekvatno pročišćene otpadne vode ispuštaju u teren sustavom dreniranja ili preko upojnih bunara. Prije odabira konačne lokacije ispusta u teren moraju se obvezatno provesti hidrogeološka istraživanja određene mikrolokacije kako bi se utvrdila svojstva i mogućnosti iste za adekvatan ispust. Korištenje pročišćenih otpadnih voda svodi se na korištenje istih za navodnjavanje, odnosno za potrebe uzgoja određenih poljoprivrednih kultura. Osnova sustava odvodnje određena je Studijom zaštite voda za područje Zadarske županije. Njom je određen optimalni način odvodnje, lokacija uređaja za pročišćavanje s prijedlogom tehnologije i način ispuštanja voda čime je dobivena podloga za izradu pojedinih rješenja, tj. idejnih i izvedbenih projekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pojedinih naselja. Rješenja iz Studije ucrtana su u Plan. Studijom je određeno da se morski akvatorij Novigradskog mora svrsta u vrlo osjetljivo područje obalnog mora, što znači da se u isti ne dozvoljava ispuštanje otpadnih voda iz sustava odvodnje naselja. Do izgradnje sustava odvodnje otpadne vode moraju se sakupljati u kvalitetno izgrađenim uređajima za pročišćavanje. Otpadne vode iz raznih proizvodnih i industrijskih pogona koje mogu biti onečišćene uljima i kemikalijama moraju se prije ispuštanja u okolni teren, odnosno u buduću mjesnu kanalizacijsku mrežu, prethodno pročistiti tako da se sadržaj štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti, odnosno da poprime karakteristike gradskih otpadnih voda, kako bi se iste mogle dalje pročistiti na centralnom uređaju za pročišćavanje. To zahtijeva da svaki industrijski pogon i ostali specifični zagađivači otpadnih voda imaju svoj vlastiti sustav za pročišćavanje, ovisno o karakteru pojedinog tehnološkog procesa. Da bi ovo funkcioniralo morat će se na mjestu ispusta industrijskih otpadnih voda provoditi stalna efikasna kontrola zagađenosti istih. Za sve industrijske pogone sastavni dio investicijskog elaborata mora obvezatno biti i adekvatni sustav pročišćavanja otpadnih voda s naznačenim karakteristikama svih otpadnih voda koje se susreću u tehnološkom procesu. Oborinske vode s krovova i prometnica odvodit će se najkraćim putem u more ili teren. Na površinama većih garaža, servisa, radiona, benzinskih postaja i sl., gdje je veća opasnost od izlijevanja ulja i nafte, moraju se obvezatno ugraditi separatori za sakupljanje ulja i masnoća.

Page 36: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 35

Uređenje vodotoka i voda Na području Općine Posedarje postoji veći broj uglavnom povremenih, bujičnih, vodotoka od kojih je zbog svoje dužine, veličine sliva i količina protoka, najznačajniji vodotok Baštica. Baštica se formira u polju Vlačine i protječe sjeveroistočno od mjesta Poličnik, u pravcu jug-sjever, a zatim kanjonskim tokom prema istoku i ulijeva se u Novigradsko more kod Posedarja. U gornjem dijelu sliva postoji više stalnih i periodičnih izvora koji prihranjuju tok Baštice, a osim njih Baštica se prihranjuje iz svojih pritoka bujičnog karaktera od kojih su najznačajniji desni pritoci Stubline i Rakitovac, te lijevi pritok Kasavac. Sliv Baštice izgrađuju uglavnom fliš i kvartarni nanos, a brdski masivi koji se uzdižu iznad dolina Baštice, krškog su karaktera izgrađeni od stijena vapnenca. Ukupna površina sliva je oko 70 km2. Na području zapadnog sliva Novigradskog mora, osim Baštice postoji još nekoliko vodotoka koji su zbog strmog pada i povremenog toka izrazito bujičnog karaktera. Najznačajniji od njih su Slapača (Mirača) i Škrile (Grabinovac), te potok Jarača koji se nalazi na granici katastarskih općina Posedarje i Novigrad. Na području između Vinjerca i Novigradskog ždrila postoji još nekoliko bujičnih vodotoka tzv. Četiri drage, čiji se tok uspostavlja samo u vrijeme najjačih kiša. Kategorizacija vodotoka nije izvršena, ali kako su to vodotoci u krškom području trebali bi biti prve kategorije. Izgradnja i uređenje zemljišta uz te vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima. Obrana od poplave provodi se temeljem Plana obrane od poplava za slivno područje ″Zrmanja-zadarsko primorje″ na prostoru Zadarske županije s operativnim planom obrane od poplava područja županije. Ceste, putove i prijelaze preko korita vodotoka treba održavati tako da se na njima ne skuplja, odnosno ne zadržava voda koja može smanjiti njihovu otpornost funkcionalnu sposobnost. Za sve vodotoke treba provoditi redovno tehničko održavanja i po potrebi graditi nove vodne građevine. Melioracijska odvodnja i korištenje voda za navodnjavanje Na području srednjeg toka potoka Baštica između mjesta Poličnik i Islam Latinski izgrađena je akumulacija Grabovac, preko koje, prolazi Jadranska magistrala. Svrha akumulacija je navodnjavanje polja Donja Baštica, ali ona služi i smanjenju vodnog vala na nizvodnom dijelu Baštice. Ukupni volumen akumulacije je 150.000 m3. Brana koja tvori akumulaciju je nasuta zemljana, dužine 155 metara. Nepropusnost brane osigurana je homogenim glinenim nasipom. Evakuacija voda se vrši slobodnim bočnim preljevom i temeljnim ispustom u tijelu brane. U sklopu preljeva izgrađen je i odvodni kanal (brzotok) od preljeva do potoka Baštice. Sustav melioracijske odvodnje izgrađen je za polje Donja Baštica koje je smješteno uz desnu obalu vodotoka Baštica u dužini od oko 2 km, ispod ceste Zadar – Posedarje. Duboko poljoprivredno zemljište je pogodno za uzgoj kultura vinove loze i voćnjaka, čija zastupljenost na tom području je velika (80% vinogradi, 20% voćnjaci). Ukupna površina melioriranog područja je 150 hektara. Melioracijski sustav odvodnje je u potpunosti izgrađen, sa svim objektima osnovne i detaljne kanalske mreže a vodotok Baštica je reguliran u duljini kojom prolazi kroz polje. Postojeći melioracijski sustav polja Donja Baštica treba redovno održavati te u slučaju poplave provoditi Plan obrane od poplava. na državnoj i lokalnoj razini. Sve zahvate tj. gradnju i održavanje zaštitnih vodnih građevina treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja.

Izrađen je Plan navodnjavanja koji je analizom postojećih vodnih potencijala, postojećih akumulacija, korištenja poljoprivrednog zemljišta odredio mogućnosti razvoja poljoprivrede.

Page 37: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 36

3.6. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva te otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Prema Zakona o otpadu (NN. br. 178/04,153/05,111/06) Općina, odnosno grad ili više jedinica lokalne samouprave sporazumno osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Kako Općina nije u mogućnosti sama organizirati zbrinjavanje otpada, ona je to povjerila komunalnom poduzeću “Čistoća”, koje odvozi i odlaže komunalni otpad na odlagalište komunalnog otpada Grada Zadra. No, na području Općine Posedarje postoje “divlja” odlagališta, gdje se otpad (građevinski, tehnički i dr.) odlaže bez ikakve kontrole i čiji broj nije utvrđen. Ta odlagališta zdravstveno, ekološki i estetski opterećuju okoliš. Dva najveća "divlja" odlagališta su sanirana i time je smanjeno opterećenje okoliša. Predložena je lokacija za reciklažno dvorište za krupni otpad na predjelu Njivice . Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Općine je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom na osnovu izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”, kojem su glavni prioriteti: Izbjegavanje nastanka otpada • Edukacija stanovništva • Djelovanje na ponašanje kupaca • Potpora i unapređenje burze otpada • Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže • Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada • Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada • Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) • Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada • Sanacija postojećih neuređenih odlagališta • Odvoz otpada s otoka • Izgradnja transfer postaja • Donošenje konačne odluke, na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje

Zadarske županije, prema propisima EU • Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizičkoj, kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Građevinski otpad predstavlja veći problem zbog količine i selekcioniranja, budući da se odlaže neorganizirano na mnogim mjestima, a problem je tim veći što taj otpad zbog svojeg volumena i fizikalnih svojstava trajno mijenja prostor na koji je odložen. Vrlo malo ili gotovo nikakvo je njegovo iskorištavanje u smislu izgradnje podloga za putove, raznih objekata ili ostale infrastrukture. Planom se predlaže njegovo korištenje u navedene svrhe.

Page 38: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 37

Otpad iz poljoprivrednih djelatnosti uglavnom završava na poljima gdje se biološki razgradi kao ostatak žetve ili stajsko gnojivo. Veći problem bi se stvorio otpadom od mogućih farmi i klaonica koji bi se trebao organizirano odvoziti, i ako postoje primjeri u drugim općinama gdje se takav otpad odlaže ili zakopava u zemlju. Ovdje nije riječ o opasnom otpadu sve dok nema zaraznih bolesti i infekcija. Rješavanje ovog problema je u nadležnosti lokalne samouprave i komunalnih redara. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN br. 178/04,153/05,111/06) , i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN. 97/05) županije osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. Postupanje s opasnim otpadom Opasan otpad je utvrđen dodacima I, II, i III Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN Međunarodni ugovori, br. 3/94). Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni i/ili tehnološki otpad svrstava se u opasan otpad ako sadrži tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. Na području Zadarske županije, komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada sakuplja se i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. Stoga je potrebno, na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada. Na području Općine nije predviđeno uspostavljanje građevine za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. Proizvođač opasnog otpada je dužan skladištiti opasni tehnološki otpad na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Tlo Zagađenje tla i nepovoljan utjecaj na njegovu strukturu, odnosno njegova degradacija, može nastati na različite načine i različitim intenzitetom. Uzroci mogu biti mehanički, biološki i kemijski, a često je vrlo teško odrediti precizne granice završetka jednog utjecaja od početka drugog jer često djeluju sinergistički. Kao primjeri mogu poslužiti otpadne vode (komunalne, poljoprivredne, stočne farme), erozija tla, oštećenja tla teškom mehanizacijom i plodored (izmjena kultura) kao biološki uzrok. Otpadne vode iz poljoprivrede, a posebno one iz stočnih farmi i staja sadrže organske materije poput dušika, fosfora, sumpora, kalija, kalcija, željeza i drugih elemenata. Osobito veliku ulogu u onečišćenju tla imaju divlja i neuređena odlagališta otpada. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu također uzrokuje velika onečišćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Racionalnim korištenjem građevinskog prostora uz ograničenja u korištenju neizgrađenih površina Općine, a posebno uređenjem javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se tlo, a time i biološka raznolikost, krajobrazne vrijednosti, te ukupna kvaliteta okoliša. Neodgovarajućim korištenjem šuma, njihovom sječom i uništavanjem (požari), dolazi do štetnih pojava kao što su erozija i klizanja tla.

Page 39: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 38

Ozbiljan problem je nepostojanje sustavnoga nadzora tla, kako bi se dobile informacije o stanju tala na području Općine i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo, te informacije o mogućim procesima oštećenja i onečišćenja tala. Vode i more S obzirom da se najveća aglomeracija stanovništva i gospodarskih čimbenika nalazi neposredno uz obalu (s tendencijom rasta u neposrednoj budućnosti), more je glavni prijemnik kućnih i gospodarskih otpadnih voda. Dio otpadnih voda dopire i do podzemnih voda putem “crnih jama”. Podzemne vode treba štiti jer su rezerve i izvor pitke vode. Potencijalni izvori onečišćenja vode i mora su: - otpadne vode iz parcijalno riješenih i neriješenih podmorskih kanalizacijskih

ispusta, - brodski balast, otpadna ulja i druge kemikalije u mjesnim lukama i lučicama, - brojni manji onečišćivači (poljoprivredne djelatnosti, farme, servisi, divlja

odlagališta otpada, septičke jame s propusnim dnom - “crne jame”, izljevi fekalija, kotlovnice itd.),

- otpad koji se baca u more, te na morskom dnu izaziva nepopravljive posljedice po životinjski i biljni svijet,

- otpad koji se baca po šumskim i poljoprivrednim površinama, - nekontrolirano odlaganje uglavnom građevinskog otpada na divljem

odlagalištu. Devastirane i zapuštene bunare je potrebno urediti, odnosno očistiti i područje oko njih na propisan način osigurati. Kako bi se spriječila veća onečišćenja bit će potrebno: - izgraditi sustav za skupljanje i obradu otpadnih i fekalnih voda, - organizirati nadzor i atest septičkih jama, - organizirati prihvat i obradu sakupljenog otpada, - postupno smanjivati i izbaciti upotrebu štetnih agrotehničkih sredstava, s obzirom

da je utjecaj takvih onečišćenja dugotrajan radi sporog prijenosa i disperzije onečišćenja u vodonosniku,

- organizirati službu, odnosno poduzeće za čišćenje mora i sakupljanje otpada s brodova,

- povećati broj uređaja na kopnu za prihvat i obradu sakupljenog otpada s mora, - sanirati postojeće divlje odlagalište građevinskog otpada, - obnoviti i staviti u funkciju sve bunare na čitavom području Općine - utvrditi nulto stanje voda na području Općine i donijeti mjere zaštite u sklopu

Županijskog plana za zaštitu voda. Zrak Stanje zraka nekog područja određeno je katastrom emisije, koje obuhvaća spisak svih izvora zagađivanja s podacima o geografskom položaju, vrsti izvora, vrsti i obliku nečistoća, njihovoj količini i koncentraciji, te načinu, trajanju i učestalosti emisije. Donošenjem Programa zaštite zraka za Zadarsku županiju trebalo bi proširiti mrežu kontinuiranog praćenja kakvoće zraka na čitavu Županiju, a time i na područje općine Posedarje. Cestovni promet bi mogao uzrokovati najveću prijetnju kvaliteti zraka, posebno za dijelove naselja koji se nalaze neposredno uz glavne prometnice. Oblikovanjem sustava prometa, djelomičnom orijentacijom na javni prijevoz (putem čestih i kvalitetnih autobusnih linija) i bezolovna goriva, te zaštita zaštitnih pojasa oko prometnica, smanjit će se štetni utjecaji na čistoću zraka. Zaštita zraka može se osigurati i sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica.

Page 40: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 39

Značajni zagađivači na ovom području su pesticidi. Prskanjem pesticidima se stvaraju aerosoli, što kod ljudi izaziva trovanje dišnih organa, pa bi njihovu upotrebu trebalo izbjegavati. Buka Svaki neželjeni zvuk nazivamo bukom. Sa komunalno-higijenskog i zdravstvenog gledišta, buka utječe negativno na normalan život i rad ljudi, također negativno djeluje i na zdravlje čovjeka. Buka i vibracije imaju nepovoljan premda često teško primjetljiv ili prikriven utjecaj na okoliš. U vezi s time, bučne djelatnosti bi trebalo locirati na mjesta gdje neće nepovoljno utjecati na postojeće i planirane sadržaje osjetljive na buku. Cestovni, željeznički i zračni promet, te područja za iskorištavanje mineralnih sirovina proizvode najznačajniju buku. Naseljena područja treba usmjeravati podalje od glavnih prometnica kako prometnice ne bi negativno utjecale na stambene i prateće sadržaje, te kako ovi sadržaji ne bi ugrozili protočnost i sigurnost prometovanja cestama. Željeznica će se izmjestiti izvan područja naselja s čime će se smanjiti negativni utjecaji (uključujući buku) koje sada stvara. U slučaju da buka dosegne problematične razine, potrebno je primijeniti mehanizme koji će smanjiti njezin utjecaj, i to na način da se stvaraju barijere između izvorišta buke i stambenog ili javno društvenog sadržaja. Barijere mogu tvoriti puni zidovi, panoi i drugi kruti materijali kao i gusto zasađeni zeleni pojas. Kombinacije tvrdih ploha i zelenih pojasa su najučinkovitija i estetski najprihvatljivija rješenja. Postoje i načini izgradnje te različiti građevinski materijali koji znatno mogu smanjiti utjecaj buke (izo stakla, organizacija i unutarnjih prostora građevine te orijentacija na parceli i sl.). Poslovno-proizvodne zone su smještene dovoljno daleko od stambenog područja s čime se izbjegava eventualni nepovoljan utjecaj buke. Mjere posebne zaštite Posebne mjere zaštite za sklanjanje ljudi, te za zaštitu od rušenja, požara, potresa i rata su definirane relevantnim zakonima, pravilnicima i odredbama PPZŽ-a, koje Plan podrazumijeva. Zbog specifičnosti određenih sadržaja (zrakoplovna baza Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, civilna zračna luka), ishođene su posebne mjere zaštite od mjerodavnih ustanova. Tako su, na primjer, utvrđeni zaštitni i sigurnosni pojasevi oko zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uzletno-sletnih pista vojne i civilne zračne luke. Većina mjera za zaštitu je ugrađena u standardnim postupcima ishođenja građevinskih dozvola, pa je na primjer, potrebno ishoditi suglasnost od MORH-a i Ministarstva pomorstva, prometa i veza prije bilo kakve gradnje u zaštićenim i sigurnosnim zonama.

Page 41: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 40

II. Odredbe za provođenje Opće odredbe Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se za razdoblje do 2020. god., temeljem odluke Vijeća Općine Posedarje. Članak 2. Općina Posedarje pripada, sukladno prostornoj organizaciji Zadarske županije u prostor Podvelebitskog kanala, kao šire fizionomske cjeline. Članak 3. Ovim Planom obuhvaćen je prostor Općine, unutar Zakonom utvrđenih granica, koji se sastoji od naselja: Posedarje (općinsko središte), Vinjerac, Slivnica, Podgradina i Islam Latinski. Članak 4. Ovaj Plan je zakonom utvrđena osnova za izradu i donošenje svih razvojnih programa, urbanističkih i detaljnih planova uređenja prostora na području Općine Posedarje. Ovaj Plan sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora u skladu s odredbama Prostornog plana uređenja Zadarske županije (PPŽ-a) i razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima. Članak 5. Prostorni plan uređenja Općine Posedarje donosi se u svrhu uređenja općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u Općini Posedarje. Članak 6. Prostorni plan uređenja Općine Posedarje sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređenje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine. Članak 7. Prostorni plan uređenja općine Posedarje sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio se sastoji od: I. Obrazloženja II. Odredbi za provođenje Grafički dio sastoji se od sljedećih grafičkih listova: 1. Korištenje i namjena površina mj. 1:25 000 2.a. Pošta i telekomunikacije Energetika mj. 1:25 000 2.b. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda mj. 1:25 000 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mj. 1:25 000 4. Građevinska područja naselja mj. 1:5 000

Page 42: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 41

1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Općine Članak 8. Prostornim planom uređenja Općine određene su sljedeće namjene površina: − građevinska područja naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim

funkcijama. Sastoje se od izgrađenog i neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). − građevinska područja proizvodno poslovne namjene (IK) − građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene: hotel (T1), turističko naselje

(T2) − športsko-rekreacijska namjena: golf (R1), šport i rekreacija (R2), kopnena površina

kupališne zone (R3), − poljoprivredne površine (P) − šume i šumsko zemljište (Š) − površine infrastrukturnih sustava − groblja Članak 9. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina, koji su određeni sljedećim karakteristikama: − Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što,

pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a.

− U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode, poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora), potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore.

− Korištenje, dosad neizgrađenih prostora, za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu.

− U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih, postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. Pri tome se razlikuju izgrađena područja (zone guste izgradnje postojeće/stare jezgre naselja, zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja), te neizgrađena područja u dijelovima za razvoj GP-a.

− Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi, kao što su stalni i povremeni stanovnici, osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura, odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti.

− Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena.

Članak 10. Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, NN 128/04. (u daljnjem tekstu: Uredbom), utvrđeno je Zaštićeno obalno područje (u daljnjem tekstu: ZOP) koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, a ucrtano je na grafičkom prilogu Plana. U ZOP-u se temeljem Uredbe ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: - istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli - iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju - skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena, - vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i

Page 43: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 42

sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte).

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju Građevine od važnosti za Državu Članak 11. Ovim planom, Uredbom, Strategijom i Programom prostornog uređenja RH, te PPŽ-om (odredbe čl 4.–7.) određene su sljedeće građevine od važnosti za Državu: Prometne građevine: Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - Jadranska autocesta s priključkom: Zadar1 i Posedarje - uvjeti određeni

izrađenom dokumentacijom - državna cesta D8, dionica Zadar-Zadar 1 –potrebno izvršiti promjenu kategorije u

brzu cestu i izraditi dokumentaciju - D56: Islam Latinski – Smilčić – Benkovac – Skradin – Drniš – Sinj - D106: Žigljen – Novalja – Pag – Ražanac – Posedarje (D8) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima: - mogući pravci i alternativna rješenja Jadranske željeznice -potencijalni koridor za

istraživanje Energetske građevine - transformatorska stanica TS110/20(10) kV Posedarje - dalekovodi: DV 110 kV Poličnik - Posedarje DV 110 kV Posedarje-Obrovac DV/KB 110 kV Posedarje-Seline Vodne građevine Građevine za korištenje voda: - vodoopskrbni sustav - Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije (postojeći i

planirani) Sportske građevine Igrališta za golf s pratećim sadržajima površine 40 ha i više: – Svrdlac Ivandići – Posedarje (planirano) Ugostiteljske-turističke građevine Ugostiteljsko-turističke cjeline za više od 1000 gostiju lokacija površina (ha) kapacitet Posedarje - Svrdlac Ivandići 20 2000 Članak 12. Koridori, tj. trase tih građevina određeni su na kartografskom prilogu broj 1, 2.b, 3 i 4. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja

Page 44: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 43

trase terenskim uvjetima. Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se na temelju stručne podloge za gradnju novih ili rekonstrukcije postojećih građevina. U koridoru se izgradnja određuje temeljem posebnih uvjeta. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Članak 13. Za dionicu državne ceste D8 tj. JTC od Zadra do čvora Zadar 1 treba provesti postupak prekategorizacije u brzu prometnicu te izraditi potrebnu dokumentaciju, kojom će se odrediti točan položaj trase. U Planu je uz postojeću dvotračnu planiran prostor za proširenje prometnice na četverotračnu, u širini od 25 m sa svake strane ceste, od sadašnjeg ruba ceste, unutar građevinskog područja, te 50 m izvan građevinskog područja. Objekti izgrađeni u ovom prostoru prije usvajanja ovog Plana, zadržavaju se do izgradnje četverotračne brze prometnice Građevine od važnosti za Županiju Članak 14. Građevine od važnosti za Županiju na području obuhvata Plana su: Prometne građevine Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima:

županijske ceste: Ž6017: Slivnica – D106 Ž6019: Posedarje(D8) – Novigrad – Pridraga - D502

Ž6020: Ž6019 - Podgradina lokalne ceste:

L63028: Vinjerac – D8 L63058: L63028 – Slivnica L63061: Grgurice – (D8) L63062: D56 – Islam Latinski (D56) L63063: Posedarje: D8 – D8 L63066: Podgradina (Ž6020) - Paljuv - Ž6019 L63154: Kneževići – Ž6016 L63160: Ž6019 – Podgradina (Ž6020)

Pomorske građevine morska luka lokalnog značaja- Vinjerac i Posedarje Vodne građevine Građevine za zaštitu voda:

sustav za odvodnju otpadnih voda naselja Posedarje Građevine za melioracijsku odvodnju

sustav za melioracijsku odvodnju Baštica Regulacijske i zaštitne vodne građevine

akumulacija Grabovac Ugostiteljske-turističke građevine Ugostiteljsko-turističke cjeline površine 5 ha i više: lokacija Površina (ha) kapacitet Posedarje-Podgradina (ljekovito blato-Sv. Duh) 10 500 Slivnica Gornja (Bokulja) 10 500 Vinjerac (Rt Trnovica) 10 500 Vinjerac (Debela punta) 10 500

Page 45: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 44

2.2. Građevinska područja naselja Opći uvjeti Članak 15. Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena, a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: - Izgrađeni dio naselja su izgrađene građevne čestice i druge površine privedene

različitoj namjeni, a sastoji se od stare jezgre naselja, gusto izgrađenih zona i rijetko izgrađenih zona (područja nižeg stupnja izgrađenosti) Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja - jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice - predstavlja prostor za razvoj naselja na kojem se može graditi isključivo izradom Urbanističkih planova uređenja .

Članak 16. Veličina GP-a naselja utvrđena je temeljem Programa prostornog uređenja RH i Prostornog plana Zadarske županije, uz poštivanje dodatnih kriterija: • specifičnosti razvojnih potencijala i procesa u pojedinom naselju • izgrađenost naselja izražena kroz ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica

unutar pojedinog naselja i temeljem toga projiciran broj korisnika prostora.

Tabelarni prikaz GP-a po naseljima naselje

GP naselja

izgrađeni dio

naselja

neizgrađeni dio

naselja

ukupno građevinsko područje

naselja 1 100,93 75,18 175,78 2 3,14 2,49 5,63 3 7,60 6,98 14,58 4 1,04 0,81 1,85Posedarje ukupno 110,65 87,35 198,00 1 29,50 78,17 107,67 2 8,95 9,14 18,09 3 27,56 69,97 97,53 4 4,68 23,11 27,79 5 1,28 1,27 2,55 6 5,18 2,20 7,38 7 1,05 3,17 4,22Slivnica ukupno 78,20 187,03 265,23 1 27,56 21,03 48,59 2 3,25 2,24 5,49 3 8,73 1,64 10,37 4 1,95 4,17 6,12 5 10,66 4,21 14,87Vinjerac ukupno 52,15 33,29 85,44Podgradina ukupno 53,37 51,82 105,19Islam Latinski ukupno 36,96 45,75 82,71

Sva navedena građevinska područja naselja prikazana su u grafičkom prilogu Plana / 4. Građevinska područja naselja / u mjerilu. 1: 5000.

Page 46: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 45

Članak 17. Planom utvrđeni odnos stanova za stalno stanovanje, koje koriste osobe sa stalnim prebivalištem na području Općine Posedarje i stanova za povremeno stanovanje (izvor: Državni zavod za statistiku RH, Popis 2001.) je slijedeći: naselje

stanovi za stalno stanovanje

%

stanovi za povremeno stanovanje

% Islam Latinski 93 7 Podgradina 94 6 Posedarje 60 40 Slivnica 81 19 Vinjerac 93 7

Članak 18. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i: − javni objekti (škola, crkva, vrtić, zdravstvena ustanova, tržnica...), − gospodarski objekti, koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi,

zanatske radionice...), − turistički objekti (hoteli, apartmani, pansioni...), − sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane, bazen, igrališta), − infrastrukturni koridori. Članak 19. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama. Članak 20. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. U starim jezgrama i gusto izgrađenim dijelovima naselja pješački pristup do parcele može biti i uži, ali ne uži od 1,5 m uz uvjet da mu je dužina max. 50 m. Članak 21. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njome. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5 m, ako nije Zakonom o cestama, DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. Članak 22. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja i u starim jezgrama, u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu, što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem.

Page 47: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 46

Članak 23. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). Članak 24. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. Članak 25. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: − za samostojeću kuću 14 m, − za dvojnu kuću 10 m, − za kuće u nizu 6 m. Članak 26. Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. Članak 27. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). Izgradnja garaža može biti i izvan objekta, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. Članak 28. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Članak 29. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 30. Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i ucrtane u grafičkom prilogu (list broj 4, Građevinska područja naselja, mj, 1:5000). U starim jezgrama naselja dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina ili interpolacija novih na neizgrađenim građevinskim parcelama. Članak 31. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka, dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnopg tijela, bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica, udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim Planom.

Page 48: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 47

Članak 32. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja, u iznimnim slučajevima, ukoliko postoje neizgrađene površine, kako je prikazano u sljedećoj tablici:

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

max. koeficijent izgrađenosti

max. koeficijent

iskoristivosti samostojeća građevina 300 0,40 1,0 dvojna građevina 250 0,45 1,0 građevina u nizu 200 0,50 1,0

Članak 33. Planom je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija gospodarskih građevina u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka. Namjena može, osim stambene biti poslovna (trgovine, ugostiteljske i uslužne djelatnosti, tihi obrt itd.), koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina Članak 34. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene građevine. Članak 35. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih građevina:

− obiteljska kuća − višeobiteljska kuća.

Članak 36. Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (N.N. br. 175/03 i 100/04), može imati najviše tri stana. Dozvoljena katnost je Po+P+2. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 260. Članak 37. Višeobiteljska kuća može imati više najviše četiri stana. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Članak 38. Na građevnoj čestici uz stambenu građevinu, mogu se graditi pomoćne građevine: garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radne prostorije i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini, - u gabaritu osnovne građevine - izuzetno, na međi kao dvojna građevina, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici

izveden od vatrootpornog materijala i bez otvora prema susjedu. Pomoćne građevine mogu imati visinu: podrum, prizemlje i krov, odnosno najviše 4,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu izgrađenosti građevne čestice.

Page 49: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 48

- unutar gusto izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Članak 39. Za gradnju obiteljske kuće unutar gusto izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

koeficijent izgrađenosti

koeficijent iskoristivosti

samostojeća građevina 350 0,50 1,1

dvojna građevina 300 0,55 1,3 građevina u nizu 250 0,65 1,5

Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno 1,0 m, uz uvjet da se time ne ugrožava sigurnost prometa, kvaliteta života susjeda, te da su ispunjeni uvjeti iz posebnih propisa Članak 40. Površina građevinske parcele za gradnju obiteljske kuće može biti i manja od 300 m2 za samostojeću građevinu ondje gdje je takvo naslijeđeno stanje parcelacije građevinskih čestica. Ovaj članak se odnosi na građevinske parcele za koje je parcelaciju i prodaju izvršila Općina Posedarje, odnosno njen pravni prethodnik, gdje je ugovorna obveza pri prodaji parcela bila da se može planirati gradnja sukladno tada važećem prostornom planu. Članak 41. Za gradnju višeobiteljske kuće unutar gusto izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

koeficijent izgrađenosti

koeficijent iskoristivosti*

samostojeća građevina 500 0,50 1,0

dvojna građevina 400 0,55 1,1 • max. katnost je Po+P+2 +Pk. • max. visina krovnog vijenca je 10,0 m. • min. udaljenost od susjedne je 1,0 m, uz uvjet da se time ne ugrožava sigurnost prometa, kvaliteta života susjeda, te da su ispunjeni uvjeti iz posebnih propisa - unutar rijetko izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Članak 42. Za gradnju obiteljske kuće unutar rijetko izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :

Page 50: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 49

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

koeficijent izgrađenosti

koeficijent iskoristivosti*

samostojeća građevina 400 0,35 0,7

dvojna građevina 300 0,35 0,7 Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m, pri čemu je h visina građevine mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do ruba vijenca građevine . Članak 43. Za gradnju višeobiteljske kuće unutar rijetko izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

koeficijent izgrađenosti

koeficijent iskoristivosti*

samostojeća građevina 600 0,35 0,7

• max. katnost je Po+P+2 . • max. visina krovnog vijenca je 9,0 m. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m, . - unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Članak 44. Za gradnju obiteljske kuće u neizgrađenom dijelu GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

koeficijent izgrađenosti

koeficijent iskoristivosti*

samostojeća građevina 500 0,30 0,6

dvojna građevina 400 0,30 0,6 Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m, pri čemu je h visina građevine mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do ruba vijenca građevine. Članak 45. Za gradnju višeobiteljske kuće u neizgrađenom dijelu GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

koeficijent izgrađenosti

koeficijent iskoristivosti*

samostojeća građevina 800 0,30 0,6

Page 51: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 50

• max. katnost je Po+P+2 . • max. visina krovnog vijenca je 9,0 m. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Oblikovanje građevina Članak 46. Kod oblikovanja građevina treba voditi računa o uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. Za stambene građevine krov mora biti kosi, ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. Pokrov od crijepa, a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 260. Pokrov objekata društvenog standarda, gospodarskih objekata, sakralnih objekata i dr., može biti od različitih materijala, izuzev salonita. Članak 47. Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom, koje su u donjem dijelu masivne, visine 1,00 m od terena, dok se veća visina može izvesti 2,00 m od rešetke, mreže ili živice, a iznimno masivnim punim zidom visine do 2,00 m u starim jezgrama naselja. Visina ograde ne smije biti veća od 2,00 m. Članak 48. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. Članak 49. Male parcele, koje su do sada ostale neizgrađene, čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća, ili koje nemaju direktan pristup s javne površine, mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama. Uvjeti za izgradnju javnih, poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja Članak 50. Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim uvjetima: − min. veličina parcele 500 m2 − max. visina objekta – Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk − max. visina vijenca – 9 m

Page 52: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 51

− krov može biti ravni, kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa

− udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m, osim ako UPU-om nije drukčije određeno

− max. koeficijent izgrađenosti 0,40 − max. koeficijent iskoristivosti 1 − max. visina vijenca 9 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata. Članak 51. Unutar GP naselja, osim stambenih objekata, mogu se graditi: − objekti društvenog standarda − objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja − poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne

zagađuju okoliš mirisima, bukom, vizualno i otpadnim materijalima. Članak 52. Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i boravak, te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i sadržaja za sport, zabavu i rekreaciju, uz sljedeće uvjete: − min. površina građevinske parcele je 600 m2 − max. izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% − koeficijent iskoristivosti 1 − visina objekta – Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk − visina vijenca – 9 m. − udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m − udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min. 10 m. − krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa,

pokrov crijep, a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 260.

− smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min. 50 m2) s tim da je max. kapacitet 80 kreveta

Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min. 3000 m2, po kriteriju 1 jedinica/80 m2. Članak 53. Za ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju javnih, poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja potrebno je izraditi: − opis planiranog zahvata, − smještaj građevina na parceli, − uređenje parcele (okoliš), − arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata, − popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za

otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), − zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli, − rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje, − način zbrinjavanja otpada, − dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni

sustav,

Page 53: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 52

Uvjeti izgradnje i uređenja obalnog područja unutar građevinskih područja naselja Članak 54. Planom je dozvoljeno obalno područje unutar granica GP naselja namijeniti za

• luku otvorenu za javni promet • uređenu morsku plaža • prirodnu obalu

Članak 55. Izgradnja i uređenje obalnog područja unutar granica GP naselja treba se temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:

• očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika, • planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih

vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, • osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju,

osobitog pomorskog dobra, • očuvati prirodne plaže i autohtonu vegetaciju,

Članak 56. U sklopu građevinskog područja naselja smještene su morske luke koje služe javnoj uporabi i u kojim se odvija javni, komunalni, tranzitni, nautički i sportski promet te promet ribarskih i turističkih brodova. Sukladno tome Planom se utvrđuju moguće namjene unutar područja morske luke, i to:

− javni promet - pristan brodske linije za javni prijevoz i tranzitni promet (ribarski brodovi, turistički brodovi i dr.).

− komunalni vez - vez za brodice lokalnog stanovništva − nautičkog veza u tranzitu

Članak 57. Detaljno zoniranje i namjena površina unutar luke otvorena za javni promet utvrditi će se UPU-om u skladu s Planom utvrđenim uvjetima i stvarnim maritivnim mogućnostima prostora. Prilikom utvrđivanja kapaciteta prioritet treba dati komunalnom vezu na način da se osigura dovoljan broj vezova za potrebe domicilnog stanovništva. Članak 58. Unutar područja luke otvorene za javni promet dozvoljena je izgradnja i uređenje sljedećih sadržaja:

• izgradnja i rekonstrukcija građevina maritimne zaštite • izgradnja pratećih ugostiteljsko uslužnih sadržaja • izgradnja i uređenje pješačke šetnice • uređenje zaštitnog zelenog pojasa

Planom dozvoljena izgrađenost zone je 10 % kopnene površine zone uz uvjet da visina vijenca pratećih ugostiteljsko uslužnih sadržaja ne prelazi 4.0 m

Članak 59. Planom je dozvoljava izgradnja i uređenje plaža uz obavezno poštivanje sljedećih uvjeta:

• obavezno treba osigurati prohodnost javnog dužobalnog pojasa

Page 54: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 53

• urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje

• predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno važećim standardima i pravilniku za Javne plaže

• planirati postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da izgrađenost prostora ne bude veća od 5% i max.visina objekta 4,0m

• urediti neprekinutu šetnicu (lungo mare) širine min. 3,0 m • respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu

organizaciju prostora • osmisliti zaštitno zelenilo na rubovima zona i uz šetnicu • osigurati min. 20 % površine plaže za zelene površine

Članak 60. U zoni prirodne obale Planom je definirano očuvanje prostora u zatečenom prirodnom obliku bez mogućnosti intervencije u postojeću prirodnu osnovu osim uređenja šetnice, trim i biciklističke staze. Članak 61. Za izgradnju, nasipavane ili uređenje područja morske obale unutar građevinskih područja naselja, potrebno je prethodno izraditi UPU u skladu s granicama obuhvata utvrđenih ovim planom, list br. 4 (Građevinska područja naselja, mj. 1:5000). Nije dozvoljeno nasipavanje akvatorija, kao i bilo kakve intervencije unutar obalnog pojasa, ukoliko nije predviđeno UPU-om iz prethodnog stavka. Članak 62. Duž obalnog područja u sklopu građevinskog područja naselja potrebno je osigurati javni prostor /slobodan prolaz/ od morske obale do ruba građevinskog područja, min. širine

• 30,0 m / za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja • 15,0 m / za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja

U sklopu javnog prostora iz prethodnog stavka moguće je planirati šetnicu i zaštitni tampon zelenila Uvjeti za izradu Urbanističkih planova uređenja i Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja Članak 63. Izgradnja i uređenja neizgrađenih dijelova građevinskog područja naselja moguća je temeljem UPU izrađenog za cjelovite zone, a u skladu sa grafičkim prilogom Plana (list br. 4: Građevinska područja naselja, mj. 1:5000). Pored zajedničkih općih uvjeta za izgradnju i uređenje stambenih, poslovnih i javnih sadržaja unutar građevinskog područja naselja prilikom izrade UPU-a potrebno je poštivati sljedeće uvjete:

• riješiti prohodnost i prometnu pristupačnost zone • osigurati min. 20% površine zone obuhvata plana za javne površine • osigurati prohodnost i pristupačnost dožobalnog pojasa • osigurati prostor za izgradnju objekata društvenog standarda

( vrtić, škola, sportska dvorana i sl.)

Page 55: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 54

2.3. Izgrađene strukture van naselja Članak 64. Izvan građevinskih područja i izvan ZOP-a može se osim Objekata infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) i objekata za obranu planirati izgradnja: − Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom

osnovom i prostornim planom − Staklenika i plastenika

Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu, osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga, visine do 3 m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca.

− Farma i peradarnika Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici) – mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi, uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%, a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja, prikazanim u sljedećoj tablici:

Stoka krupnog

zuba (komada)

Udaljenost(m)

Stoka sitnog zuba

(komada)

Udaljenost

(m)

Perad (komada)

Udaljenost

(m) do 150 200 do 200 100 do 1000 50

150-350 300 200-750 100 1000-5000 50

preko 350 500 preko 750 200 preko 5000 100 Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik, na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine niti na vodozaštitnim područjima. Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: - veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima - način i režim korištenja objekata - prilaz parceli - rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, te odlaganje krupnog otpada - sanitarno-zaštitnu zonu, sadnju drveća i zelenila - mjere zaštita čovjekova okoliša i sl. a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (N.N. br. 59/00.).

− Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli minimalne veličine 2.000 m2. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica, najviše 25 m2 brutto razvijene površine. Visina vijenca ne smije biti veća od 3,00 m od terena. Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova, opečnih blokova, odnosno betona, ali obloženi kamenom izvana. Svojim gabaritom, izgledom i materijalom, ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom. Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Posedarje i da se bavi poljoprivredom, također na teritoriju Općine Posedarje. Mora biti vlasnik minimalno 10.000 m2 zemljišta na teritoriju ove Općine. Namjena ovih objekata može biti za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, za čuvanje voćnjaka i vinograda i za sklanjanje stoke. Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom. Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1,5 m, te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu.

Page 56: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 55

− Lovačkih domova, maksimalne brutto razvijene površine 200 m2, dozvoljene visine P+1, maksimalno 6,5 m do vijenca.

− Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. Mogu se graditi kao individualna, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, u zonama poljoprivrednog zemljišta, II. i nižih bonitetnih klasa. Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 10 ha. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500 m2. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca – 6 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 260. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m.

Članak 65. U starim aglomeracijama (dvorovima, stanovima i štalama) koje ovim Planom nisu u građevinskim područjima naselja, dozvoljava se adaptacija i dogradnja u svrhu seoskog turizma. - Dozvoljena maksimalna katnost P+1 - Maksimalna visina vijenca 7 m - Maksimalna izgrađenost parcele 35% - Maksimalna iskoristivost parcele 70% - Izgrađenost može biti i veća ako je to zatečeno stanje

Zgrade trebaju biti izgrađene od kamena ili obložene kamenom. Krov kosi dvostrešni, maksimalni nagib od 18º - 30º (u skladu s tradicijom ovog kraja). Pokrov crijep: kupa kanalica i sl. ili kamene ploče. Objekti se trebaju oblikom i materijalom skladno i nenametljivo uklopiti u okoliš. Članak 66. Na šumskom zemljištu moguće je urediti: trim-staze, šetališta, te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u skladu sa Zakonom o šumama. Članak 67. Postojeće pojedinačne legalne građevine koje su izgrađene izvan građevinskih područja mogu se rekonstruirati, dograđivati i nadograđivati te se mogu graditi i pomoćni odnosno gospodarski objekti u funkciji seoskog gospodarstva.

Page 57: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 56

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 68. Zone gospodarske namjene su područja za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, turističkih, športsko-rekreacijskih, te ostalih sličnih djelatnosti. Uvjeti za izgradnju i uređenje zona proizvodno–poslovne djelatnosti (IK) Članak 69. Planom su utvrđene sljedeće zone proizvodno-poslovne namjene na području Općine Posedarje: Naselje Lokacija Površina (ha) Posedarje jugoistočno od priključka na Jadransku autocestu 9,83 Posedarje – Slivnica sjeverozapadno od priključka na Jadransku

autocestu

36,87 Slivnica između Gornje i Donje Slivnice 12,13 Islam Latinski čvor Zadar 1 32,92 Vinjerac Ždrilo 10,92 UKUPNO 102,67

Izgradnja i uređenje navedenih zona proizvodno-poslovne namjene moguća je prema sljedećim uvjetima: – max. izgrađenost parcele je 45%. – max. visina vijenca je 8 m. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, visina može biti i

veća. – minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta, ali ne

manje od 3 m. – maksimalna iskoristivost parcele je 1. – osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne zelene površine – krov može biti kosi, ravni ili kombinirani. Ostali uvjeti kao u točki 2.2. Članak 70. Građevine proizvodno-poslovne namjene mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 5,0 m. Članak 71. Posebni uvjeti za proizvodno-poslovnu zonu u Islamu Latinskom (uz čvor Zadar1). Svi objekti izgrađeni prije donošenja ovog Plana, koji imaju građevinsku dozvolu, a nalaze se u planiranom zaštitnom koridoru državne ceste D8, ovim se Planom zadržavaju. Članak 72. Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a. Članak 73. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje, mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: trgovine, zanati, servisi, uredi, poslovni prostori, skladišta, kao i manji, čisti proizvodni pogoni i radione.

Page 58: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 57

Članak 74. Unutar granica ZOP-a ne dozvoljava se planiranje novih proizvodno-poslovnih zona. Uvjeti za izgradnju i uređenje zona turističke djelatnosti (T) Članak 75. Ovim Planom utvrđen je položaj, veličina, te vrsta i kapacitet planiranih turističkih zona u ZOP-u i to:

- hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te slične namjene (T1)

- turističko naselje (T2) - kamp – autokamp (T3)

PLANIRANE TURISTIČKE ZONE U ZOP-U SU: lokacija namjena Površina (ha) kapacitetPosedarje (Svrdlac Ivandići) T2 20 2000Posedarje-Podgradina (ljekovito blato-Sv. Duh) T2 10 500Slivnica Gornja (Bokulja) T2 10 500Vinjerac (Rt Trnovica) T2 10 500Vinjerac (Debela punta) T1 10 500 Članak 76. Za sve zone iz prethodnog članka, obvezna je izrada UPU-a, koji moraju obuhvaćati cjelovite zone s pripadajućom obalom. Članak 77. Za sve planirane turističke zone određuje se pojas od 100 m od obalne crte u kojemu se ne smiju planirati objekti za smještaj gostiju. Za planiranje, izgradnju i uređenje izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene određuju se slijedeći uvjeti:

- Na području turističkih zona, osim stacionarnih programa turističke namjene mogu se locirati: ugostiteljski, trgovački, zabavni, sportsko-rekreacijski sadržaji, sve u sklopu istoga građevinskog područja.

- U turističkim zonama mogu se graditi slijedeći objekti: - hoteli - hotelska naselja - turistička naselja - auto-kampovi - nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih

područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,

- smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira

Page 59: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 58

se izvan postojećih javnih površina uz obalu, - smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-

turističke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

- ukupna površina područja određena za ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja,

- jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) ugostiteljsko turističke namjene ne može biti veća od 15 ha.

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale,

- gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti 50-120 kreveta/ha,

- izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8, - najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke

namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, - prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući

pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,

- Prilikom projektantskog osmišljavanja turističkih programa treba respektirati postojeće poljske putove i mocire kao naslijeđe pučkog graditeljstva. Dopuštene su samo neophodne manje korekcije radi odvijanja prometa. Preporuča se prirodne i stvorene vrijednosti koristiti kao oblikovni i fizički parametar nove strukture.

- U turističkim zonama mogu se formirati i manje luke nautičkog turizma s jasno definiranim javnim prostorom. Kapacitet ovih luka mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. Izgrađenost javnog prostora luke može biti najviše 10%. U luci se mogu smjestiti slijedeći sadržaji: ugostiteljstvo, trgovine, usluge, sportski i parkovno-rekreacijski sadržaji, te kupališni uređaji.

- broj vezova jednog ili više priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene može biti najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta te cjeline, ali ne više od 400 vezova,

- Turistička zona s lukom mora se tretirati kao jedinstvena urbana cjelina. - Područja auto-kampova moraju ispuniti elemente i mjerila za kategorizaciju

kampa I ili II kategorije - odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem. - U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu

namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) max kapaciteta:

o na obalnom pojasu do 80 kreveta - Kamp (auto-kamp) planira se u izdvojenom građevinskom području (izvan

naselja) i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene veličine do 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.

- U kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte.

- Smještajne jedinice u kampovima ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

Page 60: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 59

Članak 78. Pri izradi UPU-a moraju se poštivati slijedeći kriteriji: - max. dozvoljena katnost objekata u turističkim zonama (T2) je VP+1+Pk,

s izuzetkom hotela za koji je max. dozvoljena katnost P+3. - izgrađenost javnog prostora obalnog pojasa – max. 10% - osigurati min. 30% od ukupna površine za zajedničke javne potrebe (prometnice,

parkirališta, igrališta, zelene površine ...) - respektirati postojeće zelenilo

Članak 79. Dodatni uvjeti za turističku zonu Svrdlac-Ivandići u Posedarju: - smještajni kapacitet - max. 1 ležaj/100 m2 - max. katnost za hotele Po+S+P+4+Pk - max. katnost ostalih objekata - Po+S+P+2+Pk - minimalna dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalište i rekreaciju – 50 m Članak 80. Dodatni uvjeti za turističku zonu zdravstvenog turizma (ljekovito blato) na lokaciji Sv. Duh u Posedarju i Podgradini Uvjeti za kopneni dio – jugozapadno od postojeće ceste Posedarje - Novigrad: - smještajni kapacitet - max. 1 ležaj/50 m2 - max. katnost za hotele i sve ostale objekte - P+1 - građevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama najbližih

naselja Posedarje i Podgradina Uvjeti za područje ljekovitog blata i kupališta, između ceste Posedarje – Novigrad i morske obale: - Dozvoljava se izgradnja objekata paviljonskog tipa u funkciji zdravstvenog turizma

i kupališta i to jugoistočno uz cestu Posedarje – Novigrad. Objekti se mogu smjestiti u pojasu udaljenom 10 m od navedene ceste prema kupalištu. Širina pojasa je 15 m.

- maksimalna dozvoljena visina vijenca je 3,5 m - potpuna zaštita obalnog peloidnog pojasa - postojeći montažni objekt se zadržava, i u roku dvije godine mora se estetski

urediti. Ukoliko detaljni plan to odredi, ovaj objekt se može zadržati ili premjestiti u gore navedeni prostor uz cestu.

Članak 81. Dodatni uvjeti za turističku zonu Bokulja u Slivnici Gornjoj: - max. katnost objekata - VP+1 - izgrađenost parcele maksimalno 10% - iskoristivost parcele maksimalno 0,5 - minimalna dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalište i rekreaciju – 50 m Članak 82. Dodatni uvjeti za turističke zone Rt Trnovica i Debela punta u Vinjercu: - smještajni kapacitet - max. 1 ležaj/50 m2 - građevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama najbližeg

naselja Vinjerac - max. katnost hotela - VP+2+Pk - max. katnost ostalih objekata VP+1 - min. dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalište i rekreaciju – 50 m Članak 83.

Page 61: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 60

Turistički objekti mogu se graditi i u okviru građevinskih područja naselja, a u skladu sa uvjetima Plana Članak 84. Ostali uvjeti kao u točki 2.2. "Građevinska područja naselja", za poglavlja "Opći uvjeti", "Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri)", "Oblikovanje građevina", "Uvjeti za izgradnju javnih, poslovnih i turističkih objekata unutar građevinskih područja naselja", "Uvjeti za izradu detaljnih planova uređenja i urbanističkih planova uređenja unutar građevinskih područja". Uvjeti za izgradnju zona športsko-rekreacijske namjene Članak 85. Planom su utvrđene sljedeće zone športsko-rekreacijske namjene (R2

Naselje Lokacija Površina (ha) Posedarje Jurjevac 15,36

Karaula 17,74 uz naselje 3,00

Podgradina

uz zonu turizma (Sv. Duh) 4,30 uz zonu turizma (Debela punta) 2,90 uz zonu turizma (Rt Trnovica) 2,50 Ždrilo (uvala Poljice) 8,74

Vinjerac

Ždrilo 2,27 Islam Latinski uz naselje 4,44 UKUPNO 51,25 Članak 86. U športsko-rekreacijskim zonama dozvoljena je izgradnja i uređenje športskih igrališta (terena), terena i uređaja za rekreaciju, trim staza i sl, kao i prizemnih objekata u funkciji športa i rekreacije (športski objekti, svlačionice sa sanitarnim čvorom, ugostiteljstvo, trgovine i dr.). Članak 87. Za sve športsko-rekreacijske zone unutar ZOP-a potrebno je izraditi UPU. Članak 88. Za izgradnju i uređenje športsko-rekreacijske zone uz naselje Islam latinski obvezna je izrada DPU-a. Članak 89. U sklopu zona sportsko rekreacijske namjene u kontaktu sa obalnim pojasom mora Planom je utvrđena izgradnja i uređenje uređenih morskih plaža (R3). Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Planom je dozvoljava izgradnja i uređenje plaža uz obavezno poštivanje sljedećih uvjeta:

• obavezno treba osigurati prohodnost javnog dužobalnog pojasa

Page 62: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 61

• urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje

• predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno važećim standardima i pravilniku za Javne plaže

• planirati postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da izgrađenost prostora ne bude veća od 5% i max.visina objekta 4,0m

• urediti neprekinutu šetnicu (lungo mare) širine min. 3,0 m • respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu

organizaciju prostora • osmisliti zaštitno zelenilo na rubovima zona i uz šetnicu • osigurati min. 20 % površine plaže za zelene površine

Članak 90. Planom je utvrđena zona golf igrališta na lokaciji Svrdlac-Ivandići u blizini zone ugostiteljsko turističke namjene Izgradnju i uređenje zone igrališta za golf (bez smještajnih kapaciteta) moguća je temeljem idejnog rješenja koji će se izraditi za cjelovitu zonu uz poštivanje uvjeta iz PPZŽ-a (Odredbe za provođenje Službeni glasnik Zadarske županije br:.02/01, 06/04,02/05 i 17/06) za izgradnju i uređenje igrališta za golf Uvjeti za smještaj morskih luka-priveza u turističkim zonama Članak 91. Planom se omogućuje izgradnja morske luke - priveza u turističkim zonama, a broj vezova može iznositi naviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta te zone, ali ne više od 400 vezova. Članak 92. Turistička zona s privezom mora se tretirati kao jedinstvena urbana cjelina. 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 93. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet, da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. Članak 94. Sukladno prethodnom članku, zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. Članak 95. Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: − uprava i administracija: organi općinske uprave, mjesni odbori, te turističke

zajednice s ispostavama − obrazovanje: predškolske ustanove, osnovne i srednja škola − kultura: knjižnica, čitaonica, društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni

sadržaji za koje postoji interes − sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim

aktivnostima, sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju

Page 63: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 62

− zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama − socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne, stacionari za cjelogodišnji boravak

kao dopuna turističke ponude, te drugi sadržaji socijalne skrbi − vjerske ustanove Članak 96. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 97. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14,0 m. Max. koeficijent izgrađenosti - 40%. Max. koeficijent iskoristivosti - 0,8. Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2. Visina vijenca – 9 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 260. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Članak 98. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo u pogledu max. dozvoljene visine vijenca za vjerske objekte, sportske hale i bazene. Članak 99. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka, dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte, ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. Članak 100. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. Članak 101. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. Članak 102. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području, stara jezgra ili gusto izgrađeni dio naselja dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine, koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele, s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena, okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima.

Page 64: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 63

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opće odredbe Članak 103. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina, te shematski određuje njihov položaj u prostoru. Sukladno tome, temeljem ovoga Plana nije moguće direktno ishoditi lokacijsku dozvolu za građevine infrastrukture, već je u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru sukladno postavkama i uvjetima ovoga Plana. Članak 104. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

5.1. Cestovni promet Članak 105. Planom se utvrđuju postojeće javne i nerazvrstane ceste čije trase i profili zadovoljavaju situaciju u prostoru, odnosno ceste (postojeće, planirane i potencijalne) za koje je potrebno osigurati zaštitne koridore radi potrebnih korekcija trase, proširenja postojećeg profila ili projektiranja i izgradnje novih. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (NN 100/96, 76/98 i 27/01, 143/02, 180/04 i 138/06), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00 i 98/01 i 143/02) – popis dan u točki 2. ovih odredbi, a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Korištenje i namjena površina, mj. 1:25 000). . Članak 106. Planom utvrđene min. širine zaštitnih koridora koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće Planom obuhvaćene cestovne mreže su: područje kroz koje prolazi

postojeća cesta

planirana cesta

planirana brza cesta

unutar GP naselja 10 m 12 m 50 m izvan GP naselja 15 m 50 m 100 m

Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Iznimno širina koridora može biti i manja, kada je to neophodno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja. Članak 107. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina).

Page 65: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 64

Nakon ishođenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s ovim Odredbama, dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. Članak 108. Ovim planom određuje se sljedeća nerazvrstana cestovna mreža: - veza Grgurica s Kneževićima tj. lokalnih cesta L 63061 s L63154 - veza D8 s Podgradinom - veza L63028 s planiranim turističkim naseljem (Rt. Trnovnica) - veza L63028 s planiranom rekreacijskom zonom (uvala Poljice). - veza Ž6017 s planiranim turističkim naseljem (uvala Bokulja) Ostala nerazvrstana cestovna mreža odrediti će se UPU-ovima ili DPU-ima. Članak 109. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva cesta, i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste sa svake strane: vrsta ceste izvan GP unutar GP brza cesta 40 m 25 m državna 25 m 10 m županijska 15 m 7 m lokalna 10 m 5 m nerazvrstana 10 m 5 m

U slučaju rekonstrukcije već postojeće prometnice unutar izgrađenog djela udaljenost može biti i manja. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. Članak 110. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi samo građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, predviđene projektom ceste i to: benzinske postaje, parkirališta, autobusna stajališta i odmorišta. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste. Članak 111. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja, uz obvezatno poštivanje Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN 73/98). Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Članak 112. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.

Page 66: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 65

Članak 113. Sustavom javnog prijevoza obvezno je povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima (N.N. 48/97). Članak 114. Promet u mirovanju rješava se privatnim garažama ili parkiralištima. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevnoj čestici. Članak 115. Planom se utvrđuje sljedeći broj potrebnih garaža/parkirališnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni građevina: Namjena broj parkirališnih mjesta PM / garaža Stambene zgrade 1 garaža po stanu +1 PM na svaka dva

stana ili 1,5 PM po stanu Industrijske građevine 1 PM na 2 zaposlena u većoj radnoj smjeni Zanatske, uslužne servisne i sl. građevine

na 1m2 bruto izgrađene površine 1m2 parkinga

Hoteli 1 PM na dvije sobe Apartmani 1 PM za svaku apartmansku jedinicu Pansioni, moteli 1 PM po sobi Ugostiteljski objekti, restorani i sl. 1 PM na 4 sjedala Trgovine 1 PM na 10 m2 bruto izgrađene površine Sportske dvorane i igrališta 1 PM na 10 sjedala Vjerske građevine 1 PM na 5 sjedala Škole i dječje ustanove 2 PM na svaku učionicu ili grupu djece +

2 PM za iskrcaj djece Ambulante 1 PM na 4 zaposlena u smjeni+

2 PM po ambulanti za pacijente ostali prateći sadržaji 1 PM na 3 zaposlena

5.2. Željeznički promet Članak 116. Planom je rezerviran potencijalni koridor brze jadranske željezničke pruge, određen Strategijom i Programom prostornog uređenja RH i Prometnom strategijom RH, za koji treba prije pokretanja postupka lokacijske dozvole izraditi stručnu podlogu. Širina potencijalnog koridora određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge, a iznosi 200 m.

Page 67: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 66

5.3. Pomorski promet Članak 117. Luke na području Općine su: - luka Vinjerac je luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja, vršnog

kapaciteta 200 vezova - luka Posedarje je planirana luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja,

vršnog kapaciteta 300 vezova Planom se utvrđuju moguće namjene unutar područja luka i to: - javni promet - pristan brodske linije za javni prijevoz i tranzitni promet (ribarski

brodovi, turistički brodovi i dr.). - komunalni vez - vez za brodice lokalnog stanovništva - nautički vez - vez ribarskih i turističkih Vršni kapacitet odnosi se kumulativno (komunalni vez, nautički vez, vez u tranzitu, sportski vez i dr.) za cijelu luku, a UPU-om i SUO-om za cjelovito lučko područje treba odrediti optimalni broj vezova ovisno o prostornim i maritivnim uvjetima morske luke. U postojećim lučkim područjima moguće je u skladu s prostornim mogućnostima odrediti zone korištenja – javni promet, komunalni vez, nautički vez - bez izrade UPU-a ukoliko se koristi postojeća lučka infrastruktura, odnosno nema graditeljskih zahvata u moru.

5.4. Telekomunikacijski promet Članak 118. Prostorni plan određuje položaj objekata područnih centrala te glavnu javnu telekomunikacijsku mrežu. Izgradnja mreže i građevina telekomunikacijskog sustava određuje se lokacijskom dozvolom na temelju Plana, tj. UPU-a, u skladu s važećim zakonskim propisima (zakon i pravilnik) koji reguliraju izgradnju TK objekata i mreže. Članak 119. Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, odnosno izvođenje drugih instalacija. Ukoliko nema ekonomske opravdanosti za izgradnju podzemne TK mreže, TK mreža, odnosno priključci na TK mrežu, mogu se izvoditi i zračno. Članak 120. Zgrade za smještaj telefonskih centrala i drugih telekomunikacijskih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Zgrade za smještaj RR uređaja, odnosno RR postaje se, kao i zgrade za smještaj baznih postaja pokretnih komunikacija, mogu graditi i izvan područja naselja.

Članak 121. Razvoj postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se kroz poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija za što je potrebna izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja.

Page 68: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 67

Lokacije za njihovu gradnju određuju se planovima nižeg reda ili odgovarajućom stručnom dokumentacijom, uz poštivanje općih uvjeta: − izvan užeg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji; − na udaljenosti od postojećih građevina u skladu s propisima i normativima; − izvan zona zaštite prirode i spomenika kulture − da ne remete vrijedne vizure. Plan uvjetuje da više korisnika koristi zajedničku antenu pokretne komunikacije, radi zaštite okoliša 5.5. Poštanski promet Članak 122. Planom se omogućava, uz postojeće jedinice poštanske mreže – Posedarje i Vinjerac, izgradnja i uređenje novih, ovisno o razvojnim potrebama i mogućnostima svakog pojedinog naselja.

5.6. Energetski sustav Elektroopskrba Članak 123. Plan određuje mrežu i način opskrbe električnom energijom svih naselja te zona gospodarske i turističke namjene. Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina kao i kabliranje pojedinih dijelova trase određuje se lokacijskom dozvolom prema rješenjima Plana, tj. UPU-a, uključivo utvrđene uvjete HEP-a. Članak 124. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup i da su uklopljene u okoliš. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne međe najmanje 1,0 m. Članak 125. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: - DV VN 110 kV - 40 m - DV 10 (20) kV i niže - 16 m U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguća rekonstrukcija i gradnja građevina sukladno uvjetima nadležnog tijela elektroprivrede. Članak 126. Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: - 110/35 (20) kV - 6000 m2 - 10/04 kV - 40 m2 Članak 127. Za svaku postojeću i novo planiranu građevinu mora biti osiguran priključak na elektromrežu. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice građevinskih parcela.

Page 69: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 68

Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama, odnosno realizacija planiranih građevina. Članak 128. Instalacije javne rasvjete izvode se postojećim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Uvjeti uređenja za javnu rasvjetu utvrđuju se lokacijskom dozvolom tj. temeljem DPU-a .

Plinoopskrba

Članak 129. Opskrba prirodnim plinom određena je spajanjem na mrežu iz MRS ZADAR. Planom je naznačena planirana trasa regionalnog plinovoda, načelna lokacija mjerno redukcijske stanice, redukcijska stanica Posedarje te distributivni plinovodi temeljem osnovnih postavki "Studije opskrbe prirodnim plinom Zadarske Županije " i "Idejnog projekta opskrbe prirodnim plinom Zadarske Županije " i njihovih nadopuna, te odgovarajuće stručne dokumentacije. Potencijalni i lokalni izvori energije Članak 130. Obnovljivi energetski izvori za budućnost su voda, sunce i vjetar, koje prema nacionalnim energetskim programima treba primijeniti. Ovi prirodni izvori energije, za koje naše područje ima preduvjete, uz racionalnu potrošnju, mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora, a riješit će se studijama i stručnim podlogama, kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog.

5.7. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 131. Planom se određuje priključenje svih naselja na regionalni vodovod, putem četiri zasebna sustava: - “Posedarskog podsustava” za Posedarje sa svojim turističkim i vikend naseljima

gdje se vodospremnici nalaze u neposrednoj blizini regionalnog vodovoda puneći se gravitacijski, s dopunskim (pričuvnim) dovodom iz izvora Mrzlac,

- Istočnog podsustava” za Islam i Podgradinu koji je od značenja i za općine Škabrnja, Zemunik, Novigrad, Poličnik, Galovac, Smilčić i Sukošan

- podsustava “Ždrilo-Vinjerac-Slivnica Gornja” koji je u osnovi gravitacijski, ali se dio vode procrpljuje za povišeno područje Vučijaka i visoko područje Slivnice Gornje i

- “Sjevernog ogranka” regionalnog vodovoda od značenja još i za općine Ražanac i Poličnik gdje se voda procrpljuje za Slivnicu Donju.

Članak 132. Duž trase postojećeg regionalnog cjevovoda mora se na području Općine osigurati zaštitni infrastrukturni koridor za izgradnju još jednog magistralnog cjevovoda, s njegove sjeverne strane u širini od 20 m.

Page 70: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 69

Članak 133. Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih nadzemnih vodoopskrbnih građevina treba osigurati kolni pristup do parcele građevine te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Najmanja udaljenost nadzemne vodne građevine do ruba parcele iznosi 3,0 m. Vodovodne cijevi postaviti u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine i uskladiti s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Članak 134. Svakoj postojećoj i novoplaniranoj građevini mora se osigurati priključenje na vodoopskrbni sustav. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu, prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Sve građevine vodoopskrbnog sustava projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi, te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. Članak 135. Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe, što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode, svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. Građevine za zaštitu voda Članak 136. Ovaj plan određuje da se koncepcija razvoja odvodnih sustava sagledava za svako naselje odvojeno, a prema rješenjima iz Studije zaštite voda za područje Zadarske županije i idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda koja su u izradi. Članak 137. Kanalizacija se u pravilu izvodi u koridoru prometnice. Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvede se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina (Zakon o vodama, N.N. 107/95 i 150/05). Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim građevinama. Članak 138. U izgrađenim dijelovima GP, gdje nema izgrađenih kanalizacijskih sustava, do izgradnje istih, Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte sa više od 10 ES. Iznimno, za stambene objekte sa manje od 10 ES, u izgrađenim djelovnima GP, moguće je do izgradnje kanalizacijskih sustava odvodnju otpadnih voda riješiti izgradnjom vlastitih septičkih jama, tj. primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način:

• da je uređaj izveden nepropusan za okolni teren • da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice • da od susjedne građevinske čestice bude udaljen minimalno 3,0 m

Page 71: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 70

• da je omogućen kolni pristup radi čišćenja Otpadne vode iz uređaja, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi. Članak 139. Turistička naselja, proizvodni pogoni, obrtničke i uslužne radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Članak 140. Industrijski pogoni obvezni su za svoje tehnološke otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje, a prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Članak 141. Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu. Članak 142. Zaštitu voda na prostoru Općine provoditi prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda (N.N. 8/99) i županijskog plana za zaštitu voda - Studije zaštite voda za područje Zadarske županije. Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja i korištenje voda za navodnjavanje Članak 143. Vodotoke Baštica, Slapača (Mirača), Škrile (Grabinovac), Jarača (nalazi se na granici katastarskih općina Posedarje i Novigrad) i Četiri drage treba kategorizirati, zaštititi od mogućih zagađenja te ispitati mogućnosti korištenja za navodnjavanje. Članak 144. Obranu od poplave treba provoditi temeljem Plana obrane od poplava za slivno područje ″Zrmanja-zadarsko primorje″ na prostoru Zadarske županije s operativnim planom obrane od poplava područja županije.

Korištenje postojećih vodnih potencijala, mogućnosti korištenja poljoprivrednog zemljišta, postojeće i planirane akumulacije za navodnjavanje i dr. određeno je Planom navodnjavanja, te će se temeljem istog provoditi.

Članak 145. Građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina provodi se prema programu koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za vodno gospodarstvo. Tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te osnovnih građevina melioracijske odvodnje, provodi se prema programu uređenja vodotoka i drugih voda, koji se donosi u okviru Plana upravljanja vodama. Građenje vodnih građevina za korištenje voda i/ili vodnih građevina za zaštitu voda provodi se prema programu koji se donosi sukladno propisima o komunalnom gospodarstvu.

Page 72: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 71

Članak 146. Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale, nasipe i objekte obrane od poplava i dr.) u svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 5,0 m od gornjeg ruba korita. Ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka, širina inundacijskog pojasa, odnosno udaljenost izgradnje novih objekata od gornjeg ruba korita, odnosno čestice javnog vodnog dobra može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m, što će se utvrditi vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Članak 147. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Vanjsku granicu uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa na vodama I. I II. reda određuje ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo na prijedlog „Hrvatskih voda“. Članak 148. Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je: - na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i

odlagati zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilom izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigusrnost ili stabilnost tih građevina

- u uređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditit i sjeći drveće i grmlje - u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske nožice

nasipa, odnosno do 6 m od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla

- u neuređenom inundacijskom pojasu obavljati radnje iz prethodne alineje - na melioracijskim kanalima za odvodnjavanje kojima upravljaju „Hrvatske

vode“ i do udaljenosti od 5 m od tih kanala potrebnoj za njihovo redovno održavanje, orati i kopati zemlju, te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje

- u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava

- graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi)

Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe „Hrvatske vode“ mogu odobriti odstupanje od odredaba definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama. Članak 149. Pravna osoba koja upravlja šumama u vlasništvu države može u inundacijskom pojasu obavljati uzgoj i sječu drveća, ako je u skladu sa šumskogospodarskom osnovom na čije je odredbe, u dijelu koji se odnosi na inundacijski pojas, pribavljena suglasnost „Hrvatskih voda“.

Page 73: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 72

Članak 150. Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina postojećeg melioracijskog sustava Baštica i akumulacije Grabovac kao i sprječavanje pogoršanja vodnog režima mora se vršiti u skladu sa Zakonom o vodama. 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno – povijesnih cjelina

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti Članak 151. Poljoprivredno je zemljište zaštićeno Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N.N. br. 66/01, 7/02, 48/05 i 90/05) i u načelu njegovu prenamjenu u druge oblike korištenja treba izbjegavati, posebice kod kvalitetnog obradivog zemljišta. O poljoprivrednom zemljištu skrbi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za poljoprivredno zemljište. Neobrađene poljoprivredne površine treba dovesti u njihovu proizvodnu funkciju. Treba onemogućiti nenamjensku izgradnju na poljoprivrednim površinama a u skladu sa zakonom. Članak 152. Pravovremeno treba sprječavati bespravnu izgradnju kao i one zahvate u prostoru koji nisu u skladu s ovim Planom. Kaznenim mjerama koje su u skladu s važećim zakonima i propisima čuvati tlo, more, vode i zrak. Članak 153. Pejzažno prihvatljivo urediti krajobraz koji je oštećen izgradnjom autoceste. Članak 154. Površine koje su minirane u tijeku ratnih djelovanja, a koji još nisu razminiranie potrebno je očistiti od zaostalih mina. Članak 155. Zeleni hrast u Islamu Latinskom je zaštićen kao pojedinačno stablo u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, te nisu dopušteni nikakvi zahvati koji bi promijenili ili narušili njegove vrijednosti. Zakonom o zaštiti prirode o njemu skrbi Zadarska županija, tj. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Članak 155a. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićene prirodne vrijednosit treba propisati obvezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). Za područja predviđena za zaštitu treba propisati obvezu izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štititi odredbama za provođenje ovog plana. Članak 156. Obalni prostor od zapadne granice Općine pa istočno do Masleničkog ždrila, kao i samo Masleničko ždrilo do rta Ždrilo, ovim Planom tretira se kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz. Iz ovoga su izuzeti prostori naselja Vinjerac, kao i planiranih turističkih, športskih, rekreacijskih i kupališnih zona, te infrastrukturnih

Page 74: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 73

objekata i koridora (prikazano u grafičkom prilogu br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora").

Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 157. Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (N.N. 69/99, 151/03, 157/03) sva kulturna dobra su u nadležnosti Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD) koji propisuje smjernice za uređenje, mjere zaštite i način prezentacije. Članak 158. U cilju očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa utvrđen je popis kulturnih dobara s određenim ili predloženim stupnjem zaštite: R-*/Z-** kulturno dobro upisano u Registar PZ-*/P** Preventivno zaštićeno kulturno dobro E Evidentirano kulturno dobro koje treba istražiti i zaštititi ZPP Zaštita ovim Planom ________________________________ * prije revizije ** nakon revizije 1.0. Povijesna naselja i dijelovi naselja 1.1. povijesna graditeljska cjelina stupanj

zaštite povijesna jezgra naselja Vinjerac smještena na poluotočiću R 1053 1.2. etnološko područje/ etnološke građevine stupanj

zaštite ostaci tradicijske gradnje, Posedarje ZPP Grgurice – Islam Latinski ZPP Trnovača s desetak bunara, Vinjerac 2.0. Povijesne građevine i sklopovi 2.1. Sakralne građevine stupanj

zaštite 1. Crkva sv. Marije – srednjovjekovna jednobrodna građevina, nastala

na mjestu ranije romaničke građevine, Posedarje Z 1201

2. Crkvica sv. Duha, jednobrodna građevina iz 12. st. – na malom otočiću, koji je uskom prevlakom spojen s kopnom, Posedarje

P-133

3. Župna crkva Gospe od Ružarija, Posedarje P-1990 4. Župna crkva sv. Nikole, Podgradina/Islam L. E 5. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana, Slivnica E 6. Župna crkva sv. Ante Padovanskog (19. st.), Vinjerac E 7. Kapelica Presvetog Srca Isusova u Dragama, (1900.) Vinjerac E 8. Kapelica Srca Marijina u Žunićima (kraj 19. st.), Vinjerac E 9. Kapelica Gospe Lurdske, Vinjerac E

Page 75: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 74

10. Kapelica sv. Nikole na plaži, Vinjerac E 11. Kapelica sv. Ante Padovanskog u Ždrilu (2004.) ZPP 2.2. Civilne građevine – graditeljski sklopovi stupanj

zaštite 1. rodna kuća V. Vežića, Vinjerac E 2. župna kuća (1900.), Vinjerac E 3. Kaštel Venier (ostaci), Vinjerac R 3.0. Arheološka baština 3.1. Kopneni arheološki lokaliteti stupanj

zaštite 1. Prizida - prapovijesna gradina nedaleko naselja, Posedarje E 2. grobni humci uokolo naselja, Posedarje E 3. Budim – prapovijesna gradina, Podgradina/Islam Latinski Z-2989 4. Gradina – između Islama Grčkog i Islama Latinskog, Islam Latinski E 5. Podgradina – prapovijesna gradina na vrhu brežuljka , Islam Latinski E 6. Vespeljevac - ostaci ranosrednjovjekovne utvrde, Islam Latinski E 7. ostaci iz rimskog doba , Islam Latinski E 8. Gradina kod zaljeva Bokulja, prema Jovićima, Slivnica E 9. Miolovića gradina, južno od Gradine kod Bokulja, opasana

suhozidnim bedemima od neobrađenog vapnenca, Slivnica R

10. Lergova gradina s ostacima suhozidnih kućica, Slivnica R 11. Oraška gradina – iznad naselja, Slivnica E Članak 159. Prije početka radova na elementima kulturne baštine (popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja, rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar zaštićenih predjela, prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima) potrebno je od Konzervatorskog odjela zatražiti posebne uvjete potrebne za izradu projekta obnove, temeljem kojeg Konzervatorski odjel izdaje rješenje o prethodnom odobrenju za izvođenje radova. Članak 160. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kakvih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, radovi se moraju prekinutu i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. Članak 161. Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje daje nadležno tijelo. Zaštitu arheoloških lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina važnih za povijesni i kulturni identitet prostora. Članak 162. Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti i nadzor nadležne službe.

Page 76: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 75

Članak 163. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značaja – tradicijskoj arhitekturi, a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. 7. Postupanje s otpadom Članak 164. Ovim planom se utvrđuje izgradnja cjelovitog sustava za postupanje s otpadom (na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije), sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje, okoliš i klimu, uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom. Članak 165. Određuje se, do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom, privremeno odlaganje otpada na postojećem odlagalištu Grada Zadra. Članak 166. − propisati mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, − propisati mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada s ciljem smanjenja

onečišćenja okoliša otpadom s odlagališta. Ovdje je ključno uspostaviti jasnu i izravnu vezu između otpada, načina njegova izdvajanja i sakupljanja, te njegova iskorištavanja. Ključan je i socijalni aspekt tih postupaka jer kada se uspije obrazovati široko pučanstvo da aktivno u tome sudjeluju, ostalo je samo tehnika.

− izvršiti sanaciju postojećih smetlišta, osobito onih smještenih na kraškim terenima kod kojih postoji opasnost od prodiranja procijednih voda u podzemne vodotoke,

− uspostaviti program odvojenog sakupljanja opasnog otpada iz kućanstava, koji se sastoji od sljedećih tvari:

− kemijskih sredstava za čišćenje, − kemijskih sredstava za čišćenje drvenih površina, − boja i lakova, − starih lijekova, − istrošenih akumulatora i baterija, − istrošenih motornih ulja itd.

− odrediti mjere saniranja odlagališta otpada i otpadom onečišćenog tla − propisati mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, − odrediti izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera, − odrediti rokove za izvršenje utvrđenih mjera. − uspostaviti jedno do dva reciklažna dvorišta u svrhu edukacije stanovništva na

polju gospodarenja otpadom. Reciklažno dvorište trebalo bi sadržavati sljedeće kontejnere za: PET ambalažu, limenke, staklo, papir, stare lijekove, akumulatore, otpadna motorna ulja, otpadna jestiva ulja.

− uspostaviti Program obiteljskog kompostiranja, također s ciljem smanjenja ukupne količine otpada koja se odlaže na odlagalištima, jer je poznato je da biootpad predstavlja oko 30 % ukupne količine komunalnog otpada,

− građevinski otpad koristiti za sanaciju postojećih smetlišta te odrediti lokaciju za njegovo trajno zbrinjavanje na osnovu prostorno planske dokumentacije,

− postojeća nekontrolirana odlagališta i ostala smetlišta, u skladu s propisima sanirati.

Page 77: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 76

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 167. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i specifičnostima Općine Posedarje treba štititi okoliš, tj. vode, more i tlo, zrak, biljne i životinjske zajednice. To podrazumijeva također i zaštitu od buke i neugodnih mirisa. − Odgovor na pitanje koji stupanj pročišćavanja i kako upuštati već pročišćene vode

treba da daju ekološke studije za pojedine lokacije. − More, vode, vodotoke i izvore vode treba zaštititi od zagađenja i po potrebi očistiti

od postojećih zagađenja. Zabranjuje se ispuštanje u teren otpadnih tekućina i materija koji bi mogli zagaditi te vode. Zabranjuje se izgradnja onih objekata i infrastrukture na mjestima i na način koji zagađuje okoliš.

− Preporučuje se sađenje šaša uz vodotoke jer on pročišćuje vode. − Poljoprivredna tla treba zaštititi od nestručne i pretjerane upotrebe pesticida i

umjetnih gnojiva. U sva tla treba zabraniti ulijevanje nepročišćeni otpadnih voda. − Uz autocestu treba nastojati saditi tampon zelenilo zbog zaštite od ispušnih plinova

i buke. − Zabranjuju se sve divlje deponije i zahtjeva kontinuirano čišćenje cijelog područja

Općine od divljih deponija. − Poticati sadnju masline kao tradicionalne vrste u Posedarju. − Sačuvati od uništenja autohtone životinjske vrste (kornjače i dr.) − Ozelenjavanje goleti na način da se ne ugrozi tradicionalno stočarstvo (uzgoj ovaca

i koza). Članak 168. Postupak procjene utjecaja na okoliš provodi se prema Zakonu o zaštiti okoliša i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš. U slučaju da se na relativno malom prostoru planira niz istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine ili kapaciteti ispod propisanih granica, ali ukupni kapaciteti iznad granica propisanih, obvezatna je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš prema Zakonu i Pravilniku.

8.1. Zaštita tla Članak 169. U cilju zaštite tla potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: − osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe

površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari,

− usmjeriti razvoj naselja na postojeće dijelove naselja, − provoditi mjere zaštitom tla u skladu s njegovim ekološkim korištenjem, − rekultivirati površine (odlagališta otpada, klizišta i sl.), − obnoviti površine oštećene erozijom i klizanjem, − poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo, − poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice.

8.2. Zaštita zraka Članak 170. U cilju poboljšanja kakvoće zraka potrebne su sljedeće mjere: − upotreba niskosumpornog loživog ulja sa sadržajem sumpora do 1%, odnosno

nekog drugog energenta u svim kotlovnicama koja koriste loživo ulje − zabrana korištenja ugljena u kućnim kotlovnicama i zabrana prodaje ugljena na

malo sa sadržajem sumpora većim od 0.55 g/MJ.

Page 78: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 77

Članak 171. Prilikom novih zahvata ne smije se dozvoliti znatnije povećanje opterećenja zraka, a prema Uredbi o preporučenim vrijednostima kakvoće zraka

8.3. Zaštita voda Članak 172. Zaštitu podzemnih te izvorišnih voda za crpilišta treba provoditi temeljem zaštitnih mjera određenih za svaku pojedinu zonu sanitarne zaštite (Odluka o određivanju zona sanitarne zaštite izvora voda za piće, Sl. glasnik Zadarske županije 6/98). Članak 173. Akvatorij Novigradskog mora prema ugroženosti svrstano je u «vrlo osjetljivo područje mora», u koje je zabranjeno ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj čišćenja, opterećenja područja i izgrađenosti javne odvodnje. Članak 174. Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko pročišćivača otpadnih voda. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje, ili do njihovog uključivanja u sustav, obvezna je izgradnja nepropusnih septičkih jama, tj. suvremenih uređaja za pročišćavanje. Potrebno je intenzivirati gradnju središnjeg uređaja (biološko pročišćavanje) za pročišćavanje otpadnih voda. Članak 175. Treba uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. Provoditi zaštitu svih vodocrpilišta prema postojećoj odluci.

8.4. Zaštita od buke Članak 176. Potrebno je izraditi kartu buke za područje Općine, s dopuštenom razinom buke za pojedine zone: stambene, poslovne, turističke i prometne.

8.5. Zaštita od požara Članak 177. Potrebno je provesti sljedeće mjere: − donijeti plan gašenja − donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima, − predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže, − provesti nadzor dimnjačarske službe, − zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti, − provoditi osmatranje cjelokupnog teritorija

Page 79: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 78

9. Mjere provedbe plana Članak 178. Provođenje i razrada Plana odvijat će se kao kontinuirani proces u skladu s ovim Odredbama i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi temeljem ovog Plana te Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, koji se prema zakonu donosi za razdoblje od četiri godine.

9.1. Obveza izrade prostornih planova Članak 179. Planom je određena obveza donošenja planova nižega reda (UPU-i i DPU-i), u skladu sa grafičkim prilozima (list br. 3: Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, i list br, 4: Građevinska područja). Izrada UPU-a obvezna je za izgradnju i uređenje: − GP-a naselja − zona ugostiteljsko-turističke namjene − zona proizvodno-poslovne namjene − sportsko-rekreacijskih zona unutar ZOP-a Izrada DPU-a obvezna je za izgradnju i uređenje: – sportsko-rekreacijske zone uz naselje Islam Latinski – sportsko-rekreacijske zone uz GP Ždrilo (Vinjerac) − za izgradnju novih groblja

9.2. Primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 180. Za poticanje demografskog rasta i zadržavanje sposobno radnog stanovništva, kao i poboljšanje općih životnih uvjeta, potrebno je: − ostvarivati razvojne programe malog poduzetništva i uslužnih djelatnosti,

poljoprivrede, stočarstva i turističke djelatnosti - primjerene vrijednostima prostora, − poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva, − poboljšavati infrastrukturnu opremljenost Članak 181. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera, a koje se temelje na Programu mjera za unapređenja stanja u prostoru, utvrđuje Općinsko vijeće za razdoblje od četri godine, odnosi se na: − Politiku gospodarskog razvitka općinskog prostora korištenjem stimulativnih mjera

od strane Županije i države u oblasti poljoprivrede i pratećih djelatnosti . − Poboljšanje postojećih i izgradnju novih infrastrukturnih sustava na čitavom

području Općine, a posebice tamo gdje postoje konkretni razvojni programi. − Učinkovito osiguranje svih potrebnih preduvjeta za ubrzanje postupaka u sustavu

zemljišne politike i to otkupa i komasacije zemljišta, što je od vrlo velikog značenja u poljodjelstvu.

− Stvaranje svih pozitivnih preduvjeta za poboljšanje ukupnog standarda življenja na prostoru Općine Posedarje, kroz planiranje posebnih programa u oblasti zdravstva i socijalne skrbi, te kulturnih i športskih aktivnosti.

Članak 182. − Kontinuirano pratiti stanje u prostoru i čuvati prostor u skladu s odrednicama ovog

plana. Posebno čuvati od uzurpacija: sve proizvodno-poslovne zone, turističke

Page 80: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 79

zone, prostore infrastrukturnih koridora, koridora za proširenje Jadranske turističke ceste s dvotračne na četverotračnu, čuvati izvore pitke vode u skladu s Odlukom županijske Skupštine o zonama sanitarne zaštite.

− Pravovremeno treba sprječavati bespravnu izgradnju kao i one zahvate u prostoru koji nisu u skladu s ovim planom. Kaznenim mjerama, koje su u skladu s važećim zakonima i propisima, čuvati tlo, vodu i zrak.

− Održavati stalne i povremene vodotoke − Pejzažno prihvatljivo urediti krajobraz koji će biti oštećen izgradnjom Jadranske

autoceste. − Prostore koji su minirani u tijeku ratnih djelovanja, a koji još nisu deminirani,

potrebno je očistiti od zaostalih mina. − Organizirati izobrazbu privatnih poljoprivrednika s naglaskom na nove aspekte

koje donosi tržišna ekonomija. − Urediti naselja s naglaskom na podizanje urbanog nivoa. − Podignuti spomen ploče poginulim u domovinskom ratu. − Uređenje muzeja Općine.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 183. Planom se omogućava rekonstrukcija stambenih građevina čija je namjena suprotna planiranoj namjeni, u cilju poboljšanja uvjeta stanovanja. Članak 184. Pod rekonsturkcijom stambenih građevina čija je namjena suprotna planiranoj namjeni smatra se:

• izmjena ili sanacija krovišta, bez promjene vanjskog oblika. • izmjena ili sanacija drugih konstruktivnih dijelova građevine, bez promjene

vanjskog oblika građevine,

Članak 185. Pod postojećim građevinama u smislu ovog Plana, koje je moguće rekonstruirati u skladu s odredbama za gradnju stambenih građevina uz uvažavanje propisanih režima zaštite, a nisu uvršteni u granice građevinskog područja utvrđene ovim Planom, smatraju se:

• građevine sagrađene do 15.02.1968 kao i čestice postojećih zgrada (ruševina) označene u katastarskim podlogama

• građevine podignute na temelju pravomoćne građevne dozvole

Page 81: PPUO Posedarje Procisceni Tekst Listopad BV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 80

Prelazne i završne odredbe Članak 186. Praćenje provedbe ovoga Plana obavljati će se kroz Izviješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od četri godine. Članak 187. Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Posedarje kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Posedarje potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća čuva se u pismohrani Općine. Članak 188. Do donošenja urbanističkih planova uređenja za dijelove naselja za koje je, sukladno grafičkom prilogu Plana (list br. 4: Građevinska područja naselja mj, 1:5000), utvrđena obveza izrade istog moguće je ishoditi lokacijsku odnosno građevinsku dozvolu za gradnju stambene građevine unutar izgrađenog dijela GP naselja ukoliko je osiguran pristupni put do građevinske parcele u skladu s uvjetima Plana. Članak 189. Datumom stupanja na snagu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Posedarje prestaje važiti Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (“Službeni glasnik Općine Posedarje" br. 3/04 ) u dijelu na koji se ove Izmjene i dopune odnose: Članak 190. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom Glasniku Općine Posedarje".