Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
RR\1066257HR.doc PE546.885v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014 - 2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0199/2015
22.6.2015
***I IZVJEŠĆE
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih
znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja
(COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD))
Odbor za pravna pitanja
Izvjestiteljica: Constance Le Grip
PE546.885v02-00 2/113 RR\1066257HR.doc
HR
PR_COD_1consamCom
Oznake postupaka
* Postupak savjetovanja
*** Postupak suglasnosti
***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)
***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)
***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)
(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)
Izmjene nacrta akta
Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca
Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su
označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je
podebljanim kurzivom u desnom stupcu.
U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni
odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na
postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak
u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba
akta na koju se izmjena odnosi.
Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta
Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi
teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da
se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše
ili precrta.
Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe
prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.
RR\1066257HR.doc 3/113 PE546.885v02-00
HR
SADRŽAJ
Stranica
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................ 5
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU .................. 39
MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA ............... 87
POSTUPAK ........................................................................................................................... 113
PE546.885v02-00 4/113 RR\1066257HR.doc
HR
RR\1066257HR.doc 5/113 PE546.885v02-00
HR
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i
iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja
(COM(2013)0813 – C8-0431/2013 – 2013/0402(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću
(COM(2013)0813),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu
(C7-0431/2013),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 25. ožujka
2014.1,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za industriju,
istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
(A8-0199/2015),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti
svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i
nacionalnim parlamentima.
1 SL C 226, 16.6.2015., str. 48.
PE546.885v02-00 6/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 1
AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA*
na prijedlog Komisije
---------------------------------------------------------
2013/0402 (COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora1,
nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka1,
djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1) Poduzeća i nekomercijalne istraživačke institucije ulažu u stjecanje, razvoj i primjenu
znanja i iskustva te informacija, što je glavna sastavnica gospodarstva temeljenog na
* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌. 1 SL C 226, 16.7.2014., str. 48.
RR\1066257HR.doc 7/113 PE546.885v02-00
HR
znanju i konkurentna prednost. Ulaganjima u stvaranje i primjenu intelektualnog
kapitala određuje se njihova konkurentnost i inovacijska uspješnost na tržištu te
povrat ulaganja, što je temeljna motivacija za poslovna istraživanja i razvoj. Poduzeća
koriste različita sredstva za prisvajanje rezultata svojih inovacijskih aktivnosti ako
zbog otvorenosti nije moguće potpuno iskorištavanje ulaganja u istraživanje i
inovacije. Jedno od njih je uporaba ▌ prava intelektualnog vlasništva kao što su
patenti, prava na dizajn ili autorska prava. Drugi je način zaštititi pristup i koristiti
znanje koje je vrijedno subjektu, a nije opće poznato. Takvo znanje i iskustvo te
poslovne informacije, koji su neobjavljeni i koji bi trebali biti povjerljivi, smatraju se
poslovnom tajnom. Neovisno o njihovoj veličini, poduzeća smatraju da su poslovne
tajne jednako vrijedne kao i ostali oblici prava intelektualnog vlasništva te koriste
povjerljivost kao instrument poslovne konkurentnosti i upravljanja istraživačkim
inovacijama, čime je obuhvaćen raznoliki niz informacija, koje uključuju ne samo
tehnološka znanja već i komercijalne podatke kao što su informacije o klijentima i
dobavljačima, poslovnim planovima ili tržišnom istraživanju i strategijama. Poslovne
tajne osobito cijene mala i srednja poduzeća (MSP) te se na njih oslanjaju jer je
uporaba prava intelektualnog vlasništva uglavnom skupa, a MSP-ovi često nemaju
dovoljno stručnih ljudskih resursa te financijskih resursa za upravljanje pravima
intelektualnog vlasništva i za njihovu zaštitu. Poslovna tajna stvaratelju omogućuje
stjecanje dobiti od izuma i inovacija jer se njome štiti veliki opseg znanja i iskustva te
komercijalnih informacija, kao nadopuna ili alternativa pravima intelektualnog
vlasništva, te je stoga osobito važna za konkurentnost poduzeća kao i za istraživanje i
razvoj te inovacijske rezultate.
(2) Otvorene inovacije način su na koji se nove ideje kojima se zadovoljavaju potrebe
potrošača i rješavaju društveni izazovi mogu probiti na tržište. One su važan
pokretač stvaranja novog znanja te se njima podupire nastajanje novih i inovativnih
poslovnih modela koji se temelje na uporabi zajednički stvorenog znanja. ▌Zajednička
istraživanja, uključujući prekograničnu suradnju, osobito su važna za povećanje razine
poslovnog istraživanja i razvoja unutar jedinstvenog tržišta. Širenje znanja i
informacija trebalo bi se smatrati ključnim za osiguranje dinamičnih, pozitivnih i
jednakih mogućnosti poslovnog razvoja, posebno za mala i srednja poduzeća. Na
1 SL C, , str. .
PE546.885v02-00 8/113 RR\1066257HR.doc
HR
unutarnjem tržištu u okviru kojeg su ograničenja prekograničnoj suradnji svedena na
najmanju moguću mjeru i suradnja nije narušena, intelektualnim stvaralaštvom i
inovacijama trebala bi se poticati ulaganja u inovacijske procese, usluge i proizvode.
Okruženje kojim se potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije te u kojem se
mobilnost zapošljavanja ne onemogućava važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje
konkurentnosti gospodarstva Unije. Poslovne tajne imaju važnu ulogu u zaštiti
razmjene znanja među poduzećima, posebno uključujući MSP-ove, i istraživačkim
institucijama unutar i izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu istraživanja, razvoja i
inovacija. Poslovna tajna ubraja se među najčešće oblike zaštite intelektualnog
stvaralaštva i inovacijskog znanja i iskustva koje poduzeća koriste, no istodobno je
postojećim zakonodavnim okvirom Unije ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju
kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane.
(3) Inovacijska poduzeća izložena su u sve većoj mjeri i unutar i izvan Unije nepoštenim
praksama kojima je cilj neovlašteno pribavljanje poslovnih tajni, kao što su krađa,
neovlašteno umnožavanje, ekonomska špijunaža, kršenje zahtjeva o povjerljivosti.
Nedavni razvoji situacije, kao što su globalizacija, veća eksternalizacija, duži nabavni
lanci, veće korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija pridonose
povećanju rizika tih praksi. Neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem i odavanjem
poslovne tajne ugrožava se sposobnost zakonskog nositelja poslovne tajne da iskoristi
prednost prvog ponuđača korištenjem rezultata svojih inovativnih nastojanja. Bez
učinkovitih i usporedivih pravnih sredstava za zaštitu poslovne tajne u Uniji, umanjuju
se poticaji za pokretanje inovacijskih prekograničnih aktivnosti na unutarnjem tržištu
te se ne može iskoristiti potencijal poslovne tajne kao pokretača gospodarskog rasta i
zapošljavanja. Stoga se obeshrabruju inovacije i kreativnost te se smanjuju ulaganja,
što utječe na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te smanjenje njegova
potencijala za poticanje rasta.
(4) ▌ Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o
TRIPS-u) ▌među ostalim sadržava odredbe o zaštiti poslovne tajne u slučaju kada je
neovlašteno pribavljaju, rabe ili odaju treće strane, koje predstavljaju zajedničke
međunarodne standarde. Sve države članice kao i Unija obvezne su poštovati taj
RR\1066257HR.doc 9/113 PE546.885v02-00
HR
Sporazum koji je odobren Odlukom Vijeća 94/800/EZ1. U cilju zaštite poslovnih
tajni, neke države članice imaju operativno zakonodavstvo, međutim neke nisu
definirale poslovnu tajnu i nemaju obvezujuće zakonodavstvo protiv neovlaštenog
pribavljanja poslovne tajne. Takvim se stanjem stvaraju propusti i prepreke
učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Primjereno je na razini Unije
definirati situacije u kojima je pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne
ovlašteno ili neovlašteno te ograničiti razdoblje primjene pravne zaštite kako bi ova
Direktiva mogla ispunjavati svoju svrhu dosljedne zaštite poslovnih tajni u Uniji.
(5) ▌Zakonodavstva država članica znatno se razlikuju u pogledu zaštite poslovne tajne u
slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, rabe ili odaju treće osobe. Primjerice, u svim
državama članicama ne postoji nacionalno utvrđena definicija poslovne tajne i/ili
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne tako da zaštita nije
lako dostupna i razlikuje se među državama članicama. Nadalje, ne postoji
usklađenost u pogledu pravnih sredstava u okviru građanskog prava u slučaju
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne jer u svim državama
članicama nisu dostupni nalozi o zabrani i sprječavanju aktivnosti protiv trećih strana
koje nisu konkurenti zakonitom nositelju poslovne tajne. Države članice razlikuju se i
u pogledu postupanja prema trećim stranama koje su u dobroj vjeri pribavile poslovnu
tajnu, ali su tijekom korištenja saznale da su poslovnu tajnu pribavile od druge strane
koja je prethodno neovlašteno pribavila tu poslovnu tajnu.
(6) Nacionalni propisi razlikuju se i u tome mogu li zakoniti nositelji poslovne tajne
zahtijevati uništenje robe koju se proizvele treće strane koje neovlašteno koriste
poslovnu tajnu ili povrat odnosno uništenje svih dokumenata, spisa ili materijala koji
sadržavaju ili kojima se primjenjuje poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena ili
korištena. Nadalje, u mjerodavnim nacionalnim propisima o izračunu naknade štete ne
uzima se uvijek u obzir neopipljiva narav poslovne tajne, čime se otežava dokazivanje
stvarno izgubljene dobiti ili nepoštenog bogaćenja počinitelja povrede ako se ne može
utvrditi tržišna vrijednost predmetne informacije. Svega se u nekoliko država članica
omogućuje primjena apstraktnih pravila o izračunu naknade štete na temelju razumnog
1 Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na
pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora
(1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).
PE546.885v02-00 10/113 RR\1066257HR.doc
HR
tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je postojala licencija za korištenje
poslovne tajne. Nadalje, propisima u mnogim državama članicama ne jamči se
očuvanje povjerljivosti poslovne tajne ako nositelj poslovne tajne podnese prijavu u
slučaju kada treća osoba navodno neovlašteno pribavlja, koristi ili odaje poslovnu
tajnu, čime se smanjuje privlačnost postojećih mjera i pravnih sredstava te slabi
postojeća zaštita.
(7) Razlike u pravnoj zaštiti poslovne tajne koju osiguravaju države članice
podrazumijevaju da unutar Unije ne postoji istovrijedna razina zaštite, što dovodi do
rascjepkanosti unutarnjeg tržišta u tom području i slabljenja odvraćajućeg učinka
propisa. Učinak na unutarnje tržište postoji u onoj mjeri u kojoj se takvim razlikama
smanjuju poticaji poduzećima za pokretanje inovacijskih prekograničnih gospodarskih
aktivnosti, uključujući partnersku suradnju u području istraživanja ili proizvodnje,
eksternalizaciju ili ulaganja u drugim državama članicama, što bi ovisilo o korištenju
informacija koje su zaštićene kao poslovna tajna. Prekogranično istraživanje i razvoj,
kao i inovacijske aktivnosti, uključujući s njima povezanu proizvodnju i kasniju
prekograničnu trgovinu, postaju manje privlačnima i težima unutar Unije, što isto
dovodi do neučinkovitosti u području inovacija na razini Unije. Nadalje, veći poslovni
rizici javljaju se u državama članicama s usporedivo nižom razinom zaštite, u kojima
se poslovne tajne lakše kradu ili se na drugačiji način neovlašteno pribavljaju.
Posljedica toga je neučinkovita raspodjela kapitala za inovacije kojima se potiče rast
na unutarnjem tržištu zbog većih troškova zaštitnih mjera kako bi se nadoknadila
neučinkovita pravna zaštita u nekim državama članicama. Time se pogoduje i
aktivnostima nelojalnih konkurenata koji bi na temelju neovlaštenog pribavljanja
poslovne tajne mogli robu proizvedenu na taj način proširiti na unutarnjem tržištu.
Razlikama u zakonodavnim okvirima pridonosi se i uvozu robe iz trećih zemalja u
Uniju putem ulaznih točaka sa slabijom zaštitom u slučajevima kada se dizajn,
proizvodnja ili stavljanje na tržište te robe temelje na ukradenoj ili na drugačiji način
neovlašteno pribavljenoj poslovnoj tajni. Općenito se tim razlikama dovodi u pitanje
pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
RR\1066257HR.doc 11/113 PE546.885v02-00
HR
(8) Primjereno je predvidjeti propise na razini Unije kako bi se uskladili nacionalni
zakonodavni sustavi radi osiguranja dostatne i usklađene razine pravnih sredstava na
unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne. U tu svrhu važno je utvrditi homogenu definiciju poslovne tajne, a da
se pritom ne ograničava predmet koji se zaštićuje od neovlaštenog pribavljanja.
Takvom bi definicijom stoga trebale biti obuhvaćene poslovne informacije, tehnološke
informacije i znanja i iskustva ako postoji opravdani interes da se očuva povjerljivost i
opravdana očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. Takve informacije ili znanja i
iskustva trebala bi stoga imati stvarnu ili potencijalnu komercijalnu vrijednost. Na
takve bi se informacije ili znanja i iskustva trebalo gledati kao na one koje imaju
komercijalnu vrijednost, posebno ako bi njihovo neovlašteno pribavljanje, korištenje
ili odavanje moglo naštetiti interesima osobe koja njima zakonito upravlja ili ako se
time narušava njegov ili njezin znanstveni i tehnički potencijal, poslovni ili
financijski interesi, strateške pozicije ili sposobnost tržišnog natjecanja. U načelu ta
definicija ne bi trebala uključivati trivijalne informacije i ne bi se trebala odnositi na
znanja i vještine koje zaposlenici steknu tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja te koje
su opće poznate ili su lako dostupne osobama unutar krugova u okviru kojih se
predmetne informacije koriste.
(9) Važno je utvrditi i okolnosti na temelju kojih je pravna zaštita opravdana. Stoga je
potrebno utvrditi postupanje i praksu koji se smatraju neovlaštenim pribavljanjem,
korištenjem ili odavanjem poslovne tajne. ▌
PE546.885v02-00 12/113 RR\1066257HR.doc
HR
(9a) Važno je istaknuti da mjere usvojene u cilju zaštite poslovne tajne od neovlaštenog
pribavljanja, korištenja i odavanja ne bi trebale utjecati na primjenu pravila Unije i
nacionalnih pravila kojima se zahtijeva odavanje informacija, uključujući poslovne
tajne, javnosti i javnim tijelima, pravila kojima se javnim vlastima dopušta
prikupljanje informacija relevantnih za obavljanje njihovih dužnosti ili pravila
kojima se tim javnim vlastima dopušta odavanje relevantnih informacija javnosti.
Ovo se prije svega odnosi na odavanje poslovnih informacija od strane institucija i
tijela Unije ili nacionalnih javnih tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001
Europskog parlamenta i Vijeća1, Uredbom (EZ) br. 1367/2006 Europskog
parlamenta i Vijeća2, Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća3 ili
drugim pravilima o javnom pristupu dokumentima ili o obvezama transparentnosti
nacionalnih javnih tijela.
1 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu
dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.). 2 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba
Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu
pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.). 3 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu
informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 041,
14.02.2003., str. 26.).
RR\1066257HR.doc 13/113 PE546.885v02-00
HR
(9b) Pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovnih tajni, gdje god je zakonski nametnuto
ili dopušteno, treba se smatrati zakonitim u svrhu ove Direktive, ne dovodeći u
pitanje bilo koju obvezu o povjerljivosti u pogledu poslovne tajne ili bilo koje
ograničenje u pogledu njezine uporabe koji primatelju informacije mogu biti
nametnuti nacionalnim pravom ili pravom Unije. Ovom se Direktivom, međutim,
tijela javne vlasti ne izuzimaju od obveza povjerljivosti kojih se moraju pridržavati u
pogledu informacija dobivenih od nositelja poslovnih tajni, bez obzira na to jesu li te
obveze utvrđene u nacionalnom pravu ili pravu Unije. Navedeno se između ostaloga
odnosi na obveze čuvanja povjerljivosti informacija proslijeđenih javnim
naručiteljima u okviru javne nabave, a koje su navedene primjerice u Direktivi
2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća1, Direktivi 2014/24/EU Europskog
parlamenta i Vijeća2 ili Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća3.
1 Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o
koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.). 2 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o
stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.). 3 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji
djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih
usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
PE546.885v02-00 14/113 RR\1066257HR.doc
HR
(9c) U ovoj se Direktivi ne predlažu kaznene mjere protiv osoba koje neovlašteno
prikupljanju, koriste ili odaju poslovnu tajnu. Ovom se Direktivom stoga ne dovodi u
pitanje pravo država članica da građansku i poslovnu komponentu upotpune
kaznenom komponentom. Uzimajući to u obzir države članice bi prilikom donošenja
te vrste mjera trebale poštovati sve zaštitne mjere navedene u ovoj Direktivi kako bi
zajamčile odgovarajuću ravnotežu između zaštite poslovne tajne i slobode
poduzetništva, izražavanja ili informiranja.
(10) U interesu inovacija i jačanja tržišnog natjecanja, odredbama ove Direktive ne bi se
trebalo uspostaviti isključivo pravo na znanja i iskustvo ili informacije koje se štite
kao poslovna tajna. Stoga je i dalje moguće neovisno otkrivanje istog znanja i iskustva
i informacija, a konkurenti nositelja poslovne tajne imaju pravo koristiti obrnuti
inženjering za svaki zakonski stečeni proizvod. Međutim, iako je potrebno poticati
zdravo tržišno natjecanje omogućeno ovlaštenom upotrebom podataka, osobito
podataka dobivenih obrnutim inženjeringom, važno je sankcionirati njihovu
upotrebu koja nije u skladu s poštenom poslovnom praksom.
(10a) U nekim se sektorima industrije, u kojima stvaratelji i inovatori nemaju isključiva
prava i u kojima se inovacijska praksa tradicionalno oslanjala na poslovne tajne,
proizvodi po dospijeću na tržište danas mogu lako podvrgnuti obrnutom
inženjeringu. U tim slučajevima stvaratelji i inovatori mogu biti žrtve praksi poput
parazitskog kopiranja ili doslovnih imitacija kojima se ostvaruje dobit
iskorištavanjem njihove reputacije i inovacijskih napora. Neka nacionalna prava
koja se odnose na nepošteno tržišno natjecanje bave se rješavanjem tih praksi. Iako
se ovom Direktivom općenito ne cilja na reformu ili usklađivanje nepoštenih zakona
o tržišnom natjecanju, prikladno bi bilo da Zajednica pomno razmotri potrebu za
djelovanjem Unije u tom području.
(11) U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti
poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja
unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije, posebno uvođenjem odvraćajućeg
učinka od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja poslovne tajne, a da se
pritom ne ugrožavaju ili narušavaju temeljna prava i slobode ili javni interes, kao
što su javna sigurnost, zaštita potrošača, javno zdravlje i zaštita okoliša te ni na koji
RR\1066257HR.doc 15/113 PE546.885v02-00
HR
način ne dovodeći u pitanje mobilnost radnika. U tom pogledu mjerama i pravnim
sredstvima osigurava se da nadležna pravosudna tijela mogu objasniti čimbenike
poput vrijednosti poslovne tajne, težine postupanja koje dovodi do neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i učinke takvog postupanja.
Trebalo bi se osigurati i da nadležna pravosudna tijela imaju diskrecijsko pravo
procijeniti interese stranaka u sporu, kao i interese trećih strana, uključujući po potrebi
i potrošače.
(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo bi ugroženo kada bi se predviđene
mjere i pravna sredstva koristili za ostvarenje nezakonitih namjera, kao što je
stvaranje neopravdanih prepreka za unutarnje tržište ili mobilnost radne snage, koje
nisu u skladu s ciljevima ove Direktive. Stoga je važno osigurati da su pravosudna
tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i
podnesu očigledno neutemeljene tužbene zahtjeve. ▌
(12a) Predviđenim mjerama i pravnim sredstvima ne bi se trebalo ograničavati
prijavljivanje nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne tajne ne bi trebala odnositi na
slučajeve u kojima je odavanje poslovne tajne u općem interesu ako se otkrije
izravna odgovarajuća povreda ili počinjeni prijestup. Potonje se ne bi trebalo
shvatiti kao djelovanje kojim se nadležna pravosudna tijela žele onemogućiti u
dopuštanju iznimaka primjeni mjera, postupaka i pravnih sredstava u slučaju da
tuženik s punim pravom i u dobroj vjeri smatra da je postupio u skladu s
odgovarajućim kriterijima iz ove Direktive.
(12b) Nužno je da države članice poštuju slobodu tiska i medija, kako je to utvrđeno
člankom 11. stavkom 2. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kako bi se
osiguralo da se Direktivom ne ograničava novinarsko djelovanje, poglavito u
pogledu istrage, zaštite izvora i prava javnosti na informiranost.
(12c) Povećana uporaba mrežnih usluga za poslovne aktivnosti i istraživanje,
pohranjivanje povjerljivijih podataka na mjesta predviđena za virtualnu pohranu,
povećana uporaba e-trgovine i sveukupna digitalizacija razlog su za donošenje
usklađenog zakonodavstva u cijeloj Uniji kojim bi se štitilo od neovlaštene uporabe
poslovne tajne te čime bi se postiglo povjerenje i zaštita među poduzećima i
PE546.885v02-00 16/113 RR\1066257HR.doc
HR
potrošačima te promicanje stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta, što je jedan od
temelja učinkovitog i funkcionalnog unutarnjeg tržišta.
(13) Radi očuvanja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta istraživanja i
inovacija te pravne sigurnosti i uzimajući u obzir da se od zakonskih nositelja
poslovne tajne očekuje da izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja povjerljivosti
vrijednih poslovnih tajni i praćenja njihova korištenja, čini se primjerenim ograničiti
mogućnost djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na ▌razdoblje od tri godine nakon
datuma kada nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili je imao razloga postati
svjestan, da je treća strana neovlašteno pribavila, koristila ili odala njegovu poslovnu
tajnu.
(14) Mogućnost da bi se tijekom spora mogla ugroziti povjerljivost poslovne tajne često
sprječava zakonske nositelje poslovne tajne da pokrenu sudski postupak u cilju zaštite
svoje poslovne tajne, čime se ugrožava učinkovitost predviđenih mjera i pravnih
sredstava. Stoga je potrebno utvrditi, primjenjujući odgovarajuće zaštitne mjere
kojima se osigurava pravo na pošteno suđenje, posebne zahtjeve namijenjene zaštiti
povjerljivosti poslovne tajne koja je predmet spora tijekom sudskog postupka koji je
pokrenut u cilju njezine zaštite. Oni bi trebali uključivati mogućnost ograničenja
pristupa dokazima i ročištima ili objave samo nepovjerljivih dijelova sudskih odluka.
U mjeri u kojoj je glavna zadaća postupka ocijeniti kvalitetu informacija koje su
predmet spora, tim bi se ograničenjima moralo dozvoliti da barem jedna osoba iz
svake stranke u postupku i njihovi pravni zastupnici imaju potpuni pristup svim
materijalima iz sudskog spisa. Isto tako, sudac ima odgovornost osigurati da
prilikom izricanja navedenih mjera ograničenja svaka od stranaka može iskoristiti
pravo na zadovoljavajuće pravno zastupanje. Ta bi zaštita trebala biti na snazi i
nakon što završi sudski postupak ako informacije koje se smatraju poslovnom tajnom
nisu u javnoj domeni.
(15) U slučaju kada treća strana neovlašteno pribavi, iskoristi ili oda poslovnu tajnu ili se
njome koristi, to može imati razarajući učinak na zakonskog nositelja poslovne tajne
jer kad se ta tajna jednom javno otkrije, njezin nositelj se više ne može vratiti u
situaciju koja je prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je ključno predvidjeti brze i
dostupne privremene mjere kojima se bez odgode prekida neovlašteno pribavljanje,
RR\1066257HR.doc 17/113 PE546.885v02-00
HR
korištenje ili odavanje poslovne tajne. Taj bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se
pritom ne čeka odluka o merituma predmeta, istodobno poštujući pravo na obranu i
načelo proporcionalnosti te uzimajući u obzir značajke dotičnog predmeta. Mogu se
zahtijevati i jamstva dostatna za financiranje troškova i štete koja je tuženiku nanesena
neopravdanom prijavom, osobito u slučaju kada bi se odgodom nanijela nepopravljiva
šteta zakonitom nositelju poslovne tajne.
(16) Stoga je važno predvidjeti mjere sprječavanja daljnjeg neovlaštenog korištenja ili
odavanja poslovne tajne. Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne i proporcionalne,
trajanje njihove primjene ▌trebalo bi biti dostatno da se uklone sve komercijalne
koristi koje bi treća strana mogla ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne, uključujući i u slučaju kada se takva poslovna
tajna koristi za pružanje usluga, te bi trebalo biti vremenski ograničeno kako bi se
izbjeglo stvaranje neopravdanih prepreka tržišnom natjecanju na unutarnjem
tržištu. U svakom slučaju mjere te vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su
informacije koje su izvorno bile obuhvaćene poslovnom tajnom javno dobro zbog
razloga za koje tuženik nije odgovoran.
(17) Poslovna tajna može se neovlašteno koristiti za dizajn, proizvodnju, razvoj ili
stavljanje na tržište usluga ili robe ili njihovih sastavnih dijelova, koja se može
proširiti na unutarnjem tržištu, što utječe na komercijalne interese nositelja poslovne
tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U slučajevima u kojima je dokazano
neovlašteno pribavljanje i kada dotična poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu,
vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje troška, olakšavanja ili ubrzavanja
postupaka proizvodnje ili stavljanja na tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela da
nalože odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili da
se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine, potrebno je i da te
mjere uključuju zabranu uvoza te robe u Uniju ili njezino skladištenje za potrebe
ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, korektivne
mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati uništenje robe ako su dostupne druge
održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda
ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice donacijama dobrotvornim organizacijama.
PE546.885v02-00 18/113 RR\1066257HR.doc
HR
(18) Moguće je da je osoba poslovnu tajnu izvorno pribavila u dobroj vjeri te je tek u
kasnijoj fazi, nakon što joj je izvorni nositelj poslovne tajne uručio obavijest, postala
svjesna da je njezino poznavanje dotične poslovne tajne proizašlo iz izvora koji su
neovlašteno koristili ili odali tu poslovnu tajnu. Kako bi se izbjeglo da se u
okolnostima predviđenima korektivnim mjerama ili sudskim nalozima uzrokuje
nerazmjerna šteta toj osobi, države članice trebale bi, u odgovarajućim slučajevima,
predvidjeti mogućnost novčane naknade koja se kao alternativna mjera dodjeljuje
oštećenoj strani, pod uvjetom da iznos te naknade ne premašuje iznos tantijema ili
naknada koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične
poslovne tajne, za razdoblje u kojem je izvorni nositelj poslovne tajne mogao spriječiti
korištenje poslovne tajne. Ipak, ako bi neovlašteno korištenje poslovne tajne
podrazumijevalo povredu drugih propisa osim onih predviđenih ovom Direktivom ili
ako bi se time vjerojatno uzrokovala šteta potrošačima, takvo neovlašteno korištenje
ne bi se trebalo dopustiti.
(19) Kako bi se spriječilo da osoba, koja je svjesno neovlašteno pribavila, koristila ili odala
poslovnu tajnu odnosno koja je za to razumno trebala znati, ostvari korist takvim
postupanjem te kako bi se osiguralo da, u mjeri u kojoj je to moguće, oštećeni nositelj
poslovne tajne ima isti položaj kao da se takvo postupanje nije ni dogodilo, potrebno
je osigurati odgovarajuću naknadu štete pretrpljene zbog neovlaštenog postupanja.
Prilikom izračuna iznosa naknade štete koja se dodjeljuje oštećenom nositelju
poslovne tajne trebali bi se uzeti u obzir svi odgovarajući čimbenici, kao što su gubitak
zarade koju je imao nositelj poslovne tajne ili nepoštena dobit koju je ostvario
počinitelj povrede te po potrebi moralna šteta koja je nanesena nositelju poslovne
tajne. Kao alternativa, u slučajevima kada bi zbog neopipljive naravi poslovne tajne
bilo teško utvrditi iznos stvarno pretrpljene štete, iznos odštete mogao bi se temeljiti
na elementima kao što su tantijemi ili naknade koje bi se trebale platiti da je počinitelj
povrede zatražio odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne. Cilj nije uvesti
obvezu propisivanja kaznene odštete već omogućiti naknadu štete utemeljene na
objektivnom kriteriju, istovremeno uzimajući u obzir troškove koje je imao nositelj
poslovne tajne, kao što su troškovi utvrđivanja i istraživanja.
(20) U slučajevima koji se odnose na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne, korisno je objavljivati odluke, uključujući po potrebi i istaknuto
RR\1066257HR.doc 19/113 PE546.885v02-00
HR
oglašivanje, kao dodatno sredstvo za odvraćanje budućih počinitelja povrede te radi
podizanja svijesti šire javnosti, pod uvjetom da se objavom ne otkrije poslovna tajne ni
da se nerazmjerno utječe na privatnost i ugled fizičkih osoba. Postoji potreba za
podizanjem razine svijesti, posebno u malim i srednjim poduzećima, o dostupnosti
pravne zaštite i pravnih sredstava u slučajevima neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovnih tajni.
(21) Djelotvornost mjera i pravnih sredstava dostupnih nositeljima poslovne tajne mogla bi
se ugroziti u slučajevima nepoštovanja odgovarajućih odluka koje su donijela nadležna
pravosudna tijela. Zbog toga je potrebno osigurati da ta tijela imaju primjerene ovlasti
izricanja sankcija.
(22) Kako bi se olakšala usklađena primjena mjera zaštite poslovne tajne, primjereno je
osigurati sustave suradnje i razmjene informacija među državama članicama s jedne
strane, te između država članica i Komisije s druge strane, osobito uspostavom mreže
dopisnika koje imenuju države članice. Nadalje, kako bi se preispitalo ispunjavaju li se
tim mjerama zadani ciljevi, Komisija ispituje, po potrebi uz pomoć Europskog
opservatorija za kršenje prava intelektualnog vlasništva, primjenu ove Direktive i
djelotvornost poduzetih nacionalnih mjera.
(23) Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i osobito uzimaju u obzir načela priznata
Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na poštovanje privatnog
i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na slobodu izražavanja i
informiranja, uključujući slobodu medija, sloboda odabira zanimanja i pravo na
zaposlenje, sloboda poduzetništva, pravo na vlasništvo, pravo na dobru upravu, pristup
dokumentaciji i očuvanje tajnosti poslovnih aktivnosti, pravo na učinkoviti pravni lijek
i pošteno suđenje te pravo na obranu.
(24) Važno je da se poštuju pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka svih osoba
uključenih u spor povezan s neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem
poslovne tajne te osoba čiji su osobni podatci obrađeni. Direktivom 95/46/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća1 uređuje se obrada osobnih podataka koja se provodi u
1 Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi
s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
PE546.885v02-00 20/113 RR\1066257HR.doc
HR
državama članicama u okviru ove Direktive te pod nadzorom nadležnih tijela država
članica, osobito javnih neovisnih tijela koje imenuju države članice.
(25) Budući da se cilj ove Direktive, tj. postizanje neometanog funkcioniranja unutarnjeg
tržišta uspostavom dostatne i usporedive razine pravnih sredstava na unutarnjem
tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, ne
može dostatno ostvariti na razini država članica te se zbog opsega i učinka može bolje
ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti
kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom
proporcionalnosti, kako je utvrđeno tim člankom, ova Direktiva ne prelazi okvire onog
što je potrebno za postizanje tog cilja.
(26) Cilj ove Direktive nije utvrđivanje usklađenih pravila za pravosudnu suradnju,
nadležnost, priznavanje i izvršenje odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, niti
rješavanje pitanja mjerodavnog prava. Ostali instrumenti Unije kojima se općenito
uređuju ta pitanja trebali bi se u načelu i dalje primjenjivati na područje obuhvaćeno
ovom Direktivom.
(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na primjenu pravila o tržišnom natjecanju, osobito
članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mjere predviđene ovom
Direktivom ne bi se trebale koristiti za nepropisno ograničavanje tržišnog natjecanja
na način koji se protivi Ugovoru.
(27a) Ovom Direktivom ne bi se trebalo utjecati na slobodu kretanja radnika i na slobodu
poslovnog nastana, posebno ako je utvrđeno u člancima 48. i 49. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije i članku 15. Povelje o temeljnim pravima Europske
unije. To se mora uzeti u obzir pri primjenjivanju mjera, postupaka i pravnih
sredstava predviđenih ovom Direktivom.
(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne tajne od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja ne bi smjele utjecati na primjenu ostalog odgovarajućeg zakonodavstva u
ostalim područjima uključujući zaštitu okoliša i odgovornost za okoliš, zaštitu
potrošača, zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, zaštitu zdravlja, prava intelektualnog
vlasništva, privatnost, pristup dokumentima i informacijama, te ugovorno pravo.
Međutim, u slučaju preklapanja područja primjene Direktive 2004/48/EZ Europskog
RR\1066257HR.doc 21/113 PE546.885v02-00
HR
parlamenta i Vijeća1 i područja primjene ove Direktive, ova Direktiva ima prednost
kao lex specialis.
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Poglavlje I.
Predmet i područje primjene
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja,
▌korištenja ili odavanja neobjavljenih znanja i iskustva i komercijalnih poslovnih
informacija (poslovne tajne).
2. Ova Direktiva ne utječe na:
(a) slobodu i pluralizam medija utvrđenih člankom 11. stavkom 2. Povelje o
temeljnim pravima;
(b) primjenu pravila Unije ili nacionalnih pravila u skladu s kojima nositelji
poslovne tajne radi javnog interesa moraju odati informacije, uključujući i
poslovne tajne, javnim, upravnim ili pravosudnim tijelima kako bi mogla
izvršavati svoje dužnosti;
(c) odavanje poslovnih informacija od strane institucija i tijela Unije ili
nacionalnih javnih tijela koje posjeduju u skladu s obvezama i ovlastima
utvrđenih pravom Unije ili nacionalnim pravom;
(d) korištenje informacijama, znanjem, iskustvom i vještinama koje su
zaposlenici pravično usvojili za normalnog tijeka svog prethodnog zaposlenja
ili u okviru neke druge ugovorne obveze, a koje nije obuhvaćeno definicijom
poslovne tajne utvrđenom u točki 1. članka 2.;
1 Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava
intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004., str. 45.).
PE546.885v02-00 22/113 RR\1066257HR.doc
HR
(e) autoritet socijalnih partnera i njihova prava sklapanja kolektivnih ugovora u
skladu s pravom i praksama Unije ili nacionalnim pravom i praksama;
(f) obveze država članica da zajamče učinkovitu zaštitu od nepoštena tržišnog
natjecanja u skladu s njihovim međunarodnim obvezama;
(g) pravila država članica u pogledu kaznenog prava. Međutim, države članice
ne smiju ograničiti iznimke iz članka 4. primjenom odredbi kaznenog prava
kojima se sankcionira neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odaja poslovne
tajne, kako je to definirano u točki 1. članka 2.
Ovom se Direktivom nositelju prava poslovne tajne ni na koji način ne omogućava
da odbije iznijeti informacije u slučaju da se to zahtijeva u skladu sa zakonom ili da
to traže upravna ili pravosudna tijela u svrhu izvršavanja svojih dužnosti. Tim se
odavanjem informacija ne dovodi u pitanje bilo koja dužnost daljnjeg neodavanja
informacija ili ograničavanja njihova korištenja koja primatelju dotičnih
informacija može biti nametnuta pravom Unije ili nacionalnim pravom.
3. U svrhu ove Direktive pribavljanje poslovne tajne smatra se ovlaštenim u
slučajevima kada je ona pribavljena jednim od sljedećih načina:
(a) neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom;
(b) opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili
predmeta koji je dostupan javnosti ili koji zakonski posjeduje osoba koja je
pribavila informacije koja nema nikakvu pravno valjanu obvezu da ograniči
pribavljanje poslovne tajne;
(c) ostvarivanjem prava radnika ili predstavnika radnika na informiranje i
savjetovanje u skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama Unije i država
članica;
(d) svim drugim praksama koje su u tim okolnostima u skladu s poštenim
poslovnim praksama.
RR\1066257HR.doc 23/113 PE546.885v02-00
HR
Pribavljanje, korištenje i odavanje poslovnih tajni smatra se ovlaštenim ako se takvo
pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne zahtijeva ili dopušta pravom
Unije ili nacionalnim pravom, ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu dužnost
neodavanja poslovne tajne ili ograničavanja njezina korištenja koja može biti
nametnuta pravom Unije ili nacionalnim pravom.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
(1) „poslovna tajna” znači znanja i iskustva te poslovne informacije kojima se
ispunjavaju sljedeći zahtjevi:
(a) tajne su u smislu da nisu, u cijelosti ili u određenom sastavu ili kombinaciji
svojih sastavnih dijelova, općepoznate ili lako dostupne osobama iz krugova
koji se uobičajeno bave tom vrstom informacija;
(b) imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne;
(c) na njih su se primijenili odgovarajući postupci na temelju kojih je osoba koja ih
zakonski nadzire osigurala njihovu tajnost.
Iskustva i vještine koje su zaposlenici pravično usvojili za normalnog tijeka svog
zaposlenja ne smatraju se poslovnom tajnom.
(2) „nositelj poslovne tajne” znači svaka fizička ili pravna osoba koja zakonski nadzire
poslovnu tajnu.
(3) „počinitelj povrede” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je neovlašteno
pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu.
(4) „roba kojom je počinjena povreda” znači roba za čije se stvaranje, karakteristike,
funkcioniranje, postupak proizvodnje ili stavljanje na tržište u znatnoj mjeri
iskoristila poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena, korištena ili odana.
PE546.885v02-00 24/113 RR\1066257HR.doc
HR
Poglavlje II.
Neovlašteno pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne
Članak 3.
Neovlašteno pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne
1. Države članice osiguravaju da nositelj poslovne tajne ima pravo primijeniti mjere,
postupke i pravna sredstva predviđena ovom Direktivom u cilju sprječavanja
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne odnosno ostvarenja
pravne zaštite u pogledu toga.
2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se
neovlaštenim u sljedećim slučajevima kada je to učinjeno pomoću:
(a) neovlaštenog pristupa svim dokumentima, predmetima, materijalima, tvarima
ili elektroničkim spisima, ili njihova umnožavanja, a koje zakonski nadzire
nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna
može iz njih izvesti;
(b) krađe;
(c) podmićivanja:
(d) prijevare;
(e) kršenja ili poticanja na kršenje ugovora o povjerljivosti ili bilo koje obveze o
očuvanju tajnosti;
(f) bilo kojeg drugog postupanja koje se u tim okolnostima smatra protivnim
poštenim poslovnim praksama.
3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim u slučajevima kada to
bez pristanka nositelja poslovne tajne ▌učini osoba za koju se utvrdi da ispunjava
neki od sljedećih uvjeta:
RR\1066257HR.doc 25/113 PE546.885v02-00
HR
(a) poslovnu tajnu pribavila je neovlašteno;
(b) krši zakonski obvezujući ugovor o povjerljivosti ili bilo koju obvezu o
očuvanju tajnosti;
(c) krši zakonski obvezujuću ugovornu ili bilo koju drugu obvezu kojom se
ograničava korištenje poslovne tajne.
3a. Stavkom 3. nositeljima prava poslovne tajne ne nude se osnove za ograničavanje
korištenja iskustva i vještina koje su zaposlenici pravično stekli za normalnog
tijeka svog zaposlenja ili uvođenje bilo kakvih ograničenja u vezi s kojima bi oni
trebali doći na novo radno mjesto na ona predviđena njihovim ugovorima o
zaposlenju u skladu s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom.
4. Pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne smatra se neovlaštenim i u
slučajevima ako je osoba u trenutku pribavljanja, korištenja ili odavanja znala ili je u
tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno
od druge osobe koja je neovlašteno koristila ili odala poslovnu tajnu u smislu stavka
3.
5. Neovlaštenim korištenjem poslovne tajne smatraju se i ▌proizvodnja, ponuda ili
stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili
skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe, u slučajevima u kojima je
osoba koja je sudjelovala u toj aktivnosti bila, ili je u tim okolnostima trebala biti,
svjesna činjenice da je poslovna tajna korištena neovlašteno u smislu stavka 3..
Članak 4.
Iznimke
Države članice osiguravaju da se pravo primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava
predviđenih ovom Direktivom ne primjenjuje ako je navodno pribavljanje, korištenje ili
odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim od sljedećih slučajeva:
(a) radi zakonskog ostvarenja prava na slobodu izražavanja i informiranja,
uključujući slobodu medija, kako je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske
unije o temeljnim pravima;
PE546.885v02-00 26/113 RR\1066257HR.doc
HR
(b) za ▌otkrivanje ▌povrede, prijestupa, prijevare ili nezakonite aktivnosti, pod
uvjetom da je ▌tuženik djelovao u općem interesu;
(c) poslovnu tajnu odali su radnici svojim predstavnicima u okviru zakonskog
izvršenja njihovih predstavničkih dužnosti, u skladu s pravom Unije i
nacionalnim pravom, pod uvjetom da je takvo odavanje bilo neophodno za to
izvršenje;
▌
(e) u svrhu zaštite općeg javnog interesa ili bilo kojeg drugog zakonitog interesa
koji se priznaje pravom Unije ili nacionalnim pravom te u okviru pravosudne
prakse.
Poglavlje III.
Mjere, postupci i pravna sredstva
DIO 1.
OPĆE ODREDBE
Članak 5.
Opća obveza
1. Države članice predviđaju mjere, postupke i pravna sredstva koji su potrebni radi
osiguravanja dostupnosti pravnih sredstava u okviru građanskog prava od
neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja poslovne tajne.
2. Te mjere, postupci i pravna sredstva:
(a) pošteni su i pravični;
(b) nisu nepotrebno složeni ili skupi te ne uključuju nerazumne rokove ili
neopravdana kašnjenja;
RR\1066257HR.doc 27/113 PE546.885v02-00
HR
(c) djelotvorni su i odvraćajući.
Članak 6.
Proporcionalnost i zlouporaba spora
1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mjere, postupke i pravna
sredstva u skladu s ovom Direktivom provode:
(a) na razmjeran način;
(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka zakonitoj trgovini, tržišnom natjecanju i
mobilnosti radnika;
(c) predviđanjem zaštitnih mjera protiv zlouporabe.
2. U slučajevima kada nadležna pravosudna tijela utvrde da je tužbeni zahtjev o
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne očito neutemeljen
te da je podnositelj tužbenog zahtjeva pokrenuo sudski postupak zbog zlouporabe ili
u lošoj vjeri ▌, ta nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti sljedeće mjere:
(a) izricati sankcije podnositelju tužbenog zahtjeva;
(b) naložiti širenje informacija u vezi s odlukom donesenom u skladu s člankom
14.
Mjere iz prvog podstavka ne dovode u pitanje mogućnost tuženika da zatraži
naknadu štete ▌. Države članice te mjere mogu odrediti u zasebnim postupcima.
Članak 7.
Zastara
Države članice osiguravaju da se djelovanja u pogledu primjene mjera, postupaka i pravnih
sredstava predviđenih ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od tri godine od dana kada je
podnositelj tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je imao razloga postati svjestan, posljednje
činjenice koja je dovela do djelovanja.
Države članice određuju pravila o odgodi ili obustavi zastare.
PE546.885v02-00 28/113 RR\1066257HR.doc
HR
Članak 8.
Očuvanje povjerljivosti poslovne tajne tijekom sudskog postupka
1. Države članice osiguravaju da stranke, njihovi pravni zastupnici ili odvjetnici, sudski
službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge osobe koje sudjeluju u sudskom postupku
koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili
koji imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio tog sudskog postupka, ne smiju
koristiti ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu koju su
mjerodavne pravosudne vlasti, kao odgovor na valjano obrazložen tužbeni zahtjev
zainteresirane stranke, ocijenile povjerljivom i za koju su saznale na temelju tog
sudjelovanja ili pristupa. Države članice također mogu dopustiti nadležnim
pravosudnim tijelima da poduzmu takve mjere na vlastitu inicijativu.
Obveza iz prvog podstavka ostaje na snazi nakon završetka sudskog postupka.
Međutim, takva obveza prestaje važiti u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
(a) ako se pravomoćnom sudskom odlukom utvrdi da navodna poslovna tajna ne
ispunjava zahtjeve iz članka 2. točke 1.;
(b) ako informacije tijekom vremena postanu općepoznate ili lako dostupne
osobama iz krugova koji se uobičajeno bave tom vrstom informacija.
2. Države članice osiguravaju i da nadležna pravosudna tijela mogu, na temelju
propisno obrazloženog zahtjeva koji podnese neka stranka, poduzeti posebne mjere
koje su potrebne za očuvanje povjerljivosti bilo koje poslovne tajne ili navodne
poslovne tajne koja se koristi ili na koju se upućuje tijekom sudskog postupka koji se
odnosi na neovlašteno pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovne tajne. Države
članice također mogu dopustiti nadležnim pravosudnim tijelima da poduzmu takve
mjere na vlastitu inicijativu.
Mjere iz prvog podstavka moraju barem uključivati mogućnost:
(a) ograničavanja pristupa dokumentima s poslovnom tajnom ili navodnom
poslovnom tajnom koje dostave stranke ili treće stranke, u cijelosti ili
djelomično, ograničenom broju osoba, uz uvjet da se barem jednoj osobi iz
svake stranke te, po potrebi i u skladu s potrebama sudskog postupka,
RR\1066257HR.doc 29/113 PE546.885v02-00
HR
njezinim odvjetnicima i/ili pravnim zastupnicima da puni pristup takvom
dokumentu;
(b) ograničavanja pristupa ročištima na kojima bi se mogle odati poslovne tajne ili
navodne poslovne tajne te s njima povezani zapisnici ili transkripti
ograničenom broju osoba, pod uvjetom da je uključena barem jedna osoba iz
svake stranke te, po potrebi i u skladu s potrebama sudskog postupka, njihovi
odvjetnici i/ili pravni zastupnici;
(c) osiguravanja dostupnosti trećim stranama nepovjerljive verzije svake sudske
odluke u kojima su uklonjeni ili redigirani odlomci koji sadrže informacije
definirane kao poslovne tajne.
▌
3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju mjera za očuvanje poslovne tajne i
procjene njihove proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir
nužnost jamčenja prava na djelotvorno pravno sredstvo i na pošteno suđenje,
zakonite interese stranaka i, po potrebi, trećih strana, te moguću štetu za bilo koju od
stranaka te, po potrebi, trećih strana, koja može proizaći iz prihvaćanja ili odbijanja
tih mjera.
4. Svaka obrada osobnih podataka u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. provodi se u skladu s
Direktivom 95/46/EZ.
DIO 2.
PRIVREMENE MJERE I MJERE OPREZA
Članak 9.
Privremene mjere i mjere opreza
1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev nositelja
poslovne tajne, protiv navodnog počinitelja povrede naložiti bilo koju od sljedećih
privremenih mjera i mjera opreza:
PE546.885v02-00 30/113 RR\1066257HR.doc
HR
(a) prekid ili, ovisno o slučaju, zabranu korištenja ili odavanja poslovne tajne na
privremenoj osnovi;
(b) zabranu proizvodnje, ponude ili stavljanja na tržište robe kojom je počinjena
povreda odnosno uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena
povreda u te svrhe;
(c) zapljenu ili predaju robe za koju se sumnja da je njome počinjena povreda,
uključujući uvezenu robu, kako bi se spriječio njezin ulazak na tržište ili
stavljanje u promet na tržištu.
2. Države članice osiguravaju da pravosudna tijela mogu, kao alternativu mjerama iz
stavka 1., dopustiti nastavak navodnog neovlaštenog pribavljanja i korištenja
poslovne tajne pod uvjetom da se podnesu jamstva kojima se osigurava naknada štete
nositelju poslovne tajne. Podnošenjem jamstava ne opravdava se odavanje poslovne
tajne.
Članak 10.
Uvjeti za podnošenje tužbenog zahtjeva i zaštitne mjere
1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u pogledu
mjera iz članka 9., zatražiti od podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi dokaze koji
se mogu razumno smatrati dostupnima kako bi se s dovoljnom sigurnošću dokazalo
da poslovna tajna postoji, da je podnositelj tužbenog zahtjeva nositelj poslovne tajne
i da je poslovna tajna neovlašteno pribavljena, da se poslovna tajna neovlašteno
koristi ili je neovlašteno pribavljena, odnosno da je neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne neminovno.
2. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom
odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove
proporcionalnosti, uzeti u obzir posebne okolnosti slučaja. Njihovom se procjenom
po potrebi u obzir uzima vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite
poslovne tajne ili druga posebna svojstva poslovne tajne te namjerno ili
nenamjerno postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne, učinak neovlaštenog korištenja ili odavanja poslovne tajne, zakoniti
interesi stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja mjera na stranke, zakoniti
RR\1066257HR.doc 31/113 PE546.885v02-00
HR
interesi trećih strana, javni interes i zaštita temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
3. Države članice osiguravaju da se, na zahtjev tuženika, privremene mjere iz članka
9. ukidaju ili da na drugi način prestaju proizvoditi učinak ako:
(a) podnositelj zahtjeva ne pokrene pred nadležnim pravosudnim tijelima sudski
postupak za donošenje odluke o meritumu predmeta u razumnom roku koji
utvrdi pravosudno tijelo koje je naložilo mjere u slučaju kada je to dopušteno
na temelju zakonodavstva države članice, ili u slučaju nepostojanja te odluke, u
roku od najviše 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je
rok duži;
(b) dotične informacije u međuvremenu više ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 2.
točke 1. zbog razloga za koje tuženik nije odgovoran.
4. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti
privremene mjere iz članka 9. pod uvjetom da podnositelj tužbenog zahtjeva podnese
odgovarajuće osiguranje ili istovrijedno jamstvo kojim se osigurava naknada za bilo
koju štetu koju je tuženik pretrpio ili po potrebi bilo koja druga osoba na koju su
mjere imale učinak.
5. Ako se privremene mjere ukidaju na temelju stavka 3. točke (a) ili prestaju
vrijediti zbog postupanja ili propusta podnositelja tužbenog zahtjeva, odnosno ako se
naknadno utvrdi da nije bilo neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne ili prijetnje od takvog postupanja, nadležna pravosudna tijela
ovlaštena su, na zahtjev tuženika ili oštećene treće osobe, podnositelju tužbenog
zahtjeva naložiti da tuženiku ili oštećenoj trećoj strani osigura naknadu štete
uzrokovane tim mjerama.
PE546.885v02-00 32/113 RR\1066257HR.doc
HR
ODJELJAK 3.
MJERE KOJE PROIZLAZE IZ ODLUKE O MERITUMU PREDMETA
Članak 11.
Sudski nalozi i korektivne mjere
1. U slučaju da se donesenom sudskom odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne, države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv počinitelja
povrede naložiti jednu ili više sljedećih mjera:
(a) prekid ili, ovisno o slučaju, zabranu korištenja ili odavanja poslovne tajne;
(b) zabranu proizvodnje, ponude ili stavljanja na tržište robe kojom je počinjena
povreda odnosno uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena
povreda u te svrhe;
(c) donošenje odgovarajućih korektivnih mjera u odnosu na robu kojom je
počinjena povreda;
(ca) uništenje u cijelosti ili dijelova svih materijalnih ili elektroničkih medija koji
sadržavaju poslovnu tajnu ili kojima se ona provodi, ili po potrebi predaju
podnositelju zahtjeva tih materijalnih i/ili elektroničkih medija u cijelosti ili
djelomično.
2. Korektivne mjere iz stavka 1. točke (c) uključuju:
▌
(b) povlačenje s tržišta robe kojom je počinjena povreda;
(c) uklanjanje s robe svojstva kojom je počinjena povreda;
(d) uništenje robe kojom je počinjena povreda ili po potrebi njezino povlačenje s
tržišta, pod uvjetom da se takvim djelovanjem ne ugrožava zaštita dotične
poslovne tajne;
RR\1066257HR.doc 33/113 PE546.885v02-00
HR
(e) uništenje u cijelosti ili dijelova svih dokumenata, predmeta, materijala, tvari
ili elektroničkih spisa koji sadržavaju poslovnu tajnu ili kojima se ona provodi,
ili po potrebi predaju nositelju poslovne tajne tih dokumenata, predmeta,
materijala, tvari i elektroničkih spisa u cijelosti ili djelomično.
3. U slučaju naloga o povlačenju s tržišta robe kojom je počinjena povreda,
države članice osiguravaju da pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja
tužbenog zahtjeva, naložiti da se roba preda nositelju poslovne tajne ili dobrotvornoj
organizaciji pod uvjetima koje utvrđuju pravosudna tijela, a kojima je cilj osigurati
da se dotična roba ne stavi ponovno na tržište.
Prilikom razmatranja korektivnih mjera, prikladno se procjenjuju, u skladu s
načelom proporcionalnosti, ozbiljnost povrede, pravna sredstva kojima se
namjerava koristiti i interesi trećih strana.
Pravosudne vlasti određuju da se mjere iz točke (c) stavka 1. izvrše na račun
počinitelja, osim ako ne postoje posebni razlozi zbog kojih se to ne bi učinilo. Te
mjere ne bi trebale dovesti u pitanje naknadu štete koja se mora isplatiti nositelju
poslovne tajne zbog neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Članak 12.
Uvjeti za podnošenje tužbenog zahtjeva, zaštitne i alternativne mjere
1. Države članice osiguravaju da su nadležna pravosudna tijela obvezna, prilikom
odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene njegove
proporcionalnosti, uzeti u obzir posebne okolnosti predmeta. Ta procjena uključuje,
prema potrebi, vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne,
postupanje tuženika prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne,
učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja poslovne tajne, zakonite interese stranaka
i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela ograniče duljinu trajanja mjere iz
članka 11. stavka 1. točke (a) na odgovarajući način kako bi se osiguralo da je ono
PE546.885v02-00 34/113 RR\1066257HR.doc
HR
dostatno za uklanjanje svake komercijalne ili ekonomske prednosti koju bi počinitelj
povrede mogao ostvariti na temelju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne i kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih zapreka za pošteno
tržišno natjecanje, inovacije i mobilnost radne snage.
2. Države članice osiguravaju da se mjere iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b), na
zahtjev tuženika, ukidaju ili da na drugi način prestaju proizvoditi učinak ako dotične
informacije u međuvremenu više ne ispunjavaju uvjete iz članka 1. točke 2. zbog
razloga za koje tuženik nije izravno ili neizravno odgovoran.
3. Države članice osiguravaju da nadležno pravosudno tijelo može, na zahtjev jedne od
strana i u slučaju primjene mjera predviđenih člankom 11., naložiti plaćanje
novčane naknade oštećenoj stranci umjesto primjene tih mjera ako su ispunjeni svi
sljedeći uvjeti:
(a) dotična osoba u vrijeme korištenja ili odavanja nije znala niti je, u tim
okolnostima, imala razloga znati da je poslovna tajna pribavljena od druge
osobe koja je poslovnu tajnu neovlašteno koristila ili odavala;
(b) provedbom dotičnih mjera nanijela bi se nerazmjerna šteta toj osobi;
(c) novčana naknada oštećenoj stranci čini se primjerena.
Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b) naloži novčana
naknada, iznos te novčane naknade ne smije premašiti iznos tantijema ili naknada
koje bi se trebale platiti da je ta osoba dobila odobrenje za korištenje dotične
poslovne tajne, u razdoblju u kojem se korištenje poslovne tajne moglo spriječiti.
Članak 13.
Naknada štete
1. Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev oštećene
stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je trebao znati da sudjeluje u
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili odavanju poslovne tajne, naložiti da
nositelju poslovne tajne isplati naknadu koja odgovara stvarno pretrpljenoj šteti zbog
povrede do koje je došlo zbog neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne.
RR\1066257HR.doc 35/113 PE546.885v02-00
HR
1a. Države članice mogu u skladu sa svojim nacionalnim pravom i praksom ograničiti
obvezu zaposlenika prema poslodavcima da im isplaćuju odštetu za neovlašteno
pribavljanje, upotrebu ili odavanje poslovne tajne poslodavca kada djeluju bez
namjere.
2. Prilikom određivanja iznosa naknade štete, nadležna pravosudna tijela uzimaju u
obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice,
uključujući i izgubljenu dobit, koje je pretrpjela oštećena stranka, svaku nepoštenu
dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente
koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je moralna šteta koja je nositelju poslovne
tajne nanesena neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem.
Međutim, nadležna pravosudna tijela mogu, u odgovarajućim slučajevima, odrediti
naknadu štete kao jednokratni iznos na temelju elemenata kao što je najmanje iznos
tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je počinitelj povrede zatražio
odobrenje za korištenje dotične poslovne tajne.
Članak 14.
Objavljivanje sudskih odluka
1. Države članice osiguravaju da u sudskim postupcima pokrenutima zbog
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne, nadležna
pravosudna tijela mogu odrediti, na zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva i na
trošak počinitelja povrede, primjerene mjere za širenje informacija u vezi s odlukom,
uključujući i njezino objavljivanje u cijelosti ili djelomično u tiskanim i
elektroničkim medijima, uključujući službene stranice počinitelja povrede.
2. Primjenom svake mjere iz stavka 1. ovog članka čuva se povjerljivost poslovne
tajne kako je predviđeno člankom 8.
3. Prilikom odlučivanja o primjeni mjere iz stavka 1. i procjeni njezine
proporcionalnosti, nadležna pravosudna tijela u obzir uzimaju bi li informacije o
počinitelju povrede omogućile identifikaciju fizičke osobe, a ako bi, bi li objava tih
informacija bila opravdana, osobito u svjetlu sljedećih kriterija: moguća šteta koja
se tom mjerom može nanijeti privatnosti i ugledu počinitelja povrede, ▌postupanje
PE546.885v02-00 36/113 RR\1066257HR.doc
HR
počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne ▌ te
vjerojatnost da će počinitelj povrede ponovno neovlašteno koristiti ili odavati
poslovnu tajnu.
Poglavlje IV.
Sankcije, izvješćivanje i završne odredbe
Članak 15.
Sankcije za nepoštovanje obveza utvrđenih ovom Direktivom
Države članice osiguravaju da nadležna pravosudna tijela mogu izricati sankcije strankama,
njihovim pravnim zastupnicima i bilo kojim drugim osobama koje ne poštuju ili odbijaju
poštovati bilo koju mjeru donesenu u skladu s člancima 8., 9. i 11.
Ako je tako utvrđeno nacionalnim pravom, nepoštovanje mjere usvojene u skladu s člancima
9. i 11., prema potrebi, podliježe plaćanju kazne.
Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.
Članak 16.
Razmjena informacija i izvjestitelji
Radi promicanja suradnje, uključujući i razmjenu informacija među državama članicama te
između država članica i Komisije, svaka država članica imenuje jednog ili više nacionalnih
izvjestitelja za sva pitanja koja se odnose na provedbu mjera predviđenih ovom Direktivom.
Podatke o nacionalnom izvjestitelju/izvjestiteljima priopćava drugim državama članicama i
Komisiji.
Članak 17.
Izvješćivanje
1. Do XX XX 20XX [tri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Agencija
Europske unije za intelektualno vlasništvo, u okviru aktivnosti Europskog
opservatorija za kršenje prava intelektualnog vlasništva, priprema početno izvješće o
RR\1066257HR.doc 37/113 PE546.885v02-00
HR
trendovima sudskih sporova u pogledu neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne u skladu s primjenom ove Direktive.
2. Do XX XX 20XX [četiri godine nakon završetka razdoblja prenošenja] Komisija
izrađuje privremeno izvješće o primjeni ove Direktive, između ostaloga uzimajući u
obzir njezin mogući učinak na temeljna prava, mobilnost radnika, zaštitu od
nepoštena tržišnog natjecanja te daljnjih mogućih poboljšanja u pogledu suradnje i
inovacija, te ga podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. U tom se izvješću u obzir
uzima izvješće koje priprema Europski opservatorij za kršenje prava intelektualnog
vlasništva.
3. Do XX XX 20XX [osam godina nakon završetka razdoblja prenošenja] Komisija
provodi procjenu učinaka ove Direktive te podnosi izvješće Europskom parlamentu i
Vijeću.
Članak 18.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom
Direktivom najkasnije do XX XX 20XX [24 mjeseca nakon dana donošenja ove
Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene
objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države
članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava
koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 19.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana njezine objave u Službenom listu
Europske unije.
PE546.885v02-00 38/113 RR\1066257HR.doc
HR
Članak 20.
Adrese
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
RR\1066257HR.doc 39/113 PE546.885v02-00
HR
29.4.2015
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
upućeno Odboru za pravna pitanja
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva
i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
(COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD))
Izvjestiteljica za mišljenje: Michèle Rivasi
SHORT JUSTIFICATION
Protection against unlawful acquisition, disclosure and use of trade secrets is key to allow a
fair commercial environment for businesses. However, it is important to remember that the
circulation of knowledge and information is also essential to the innovation and creation
process. Enterprises are often more interested in exchanging trade secrets than in keeping
them secret. Meanwhile, transparency and access to information is also necessary for
informing important public policies such as environmental, health and consumer protection.
A proper balance needs to be found so as not to open the door to abusive claims of improper
trade secrets acquisition or circulation and to avoid that information that should be shared and
exchanged is kept secret through a too overbroad protection. To ensure this balance the
rapporteur has proposed amending the Commission proposal along four important axis.
Clarifying the definitions and making the directive more precise
The EU harmonizing of legal procedures and remedies against unlawful acquisition,
disclosure and use of trade secrets need to go together with a clear understanding of the scope
and definition of the matter at stake. This is all the more important since this directive will
lead to the introduction of a new legal concept in most EU national laws. Too vague a
definition of what can be a trade secret will create legal uncertainties and facilitate abuses of
the notion by the most powerful economic players to the detriment of the smaller one and of
society as a whole.
The rapporteur proposes to clarify the definition of what should be considered as trade
secrets. It is not only essential to allow proper implementation of the directive but also
because this new directive will serve as the only EU benchmark in the context of the
negotiation of the TTIP agreement.
Trade secrets protection, although important, is not an intellectual property right (IPR).
PE546.885v02-00 40/113 RR\1066257HR.doc
HR
Therefore its application should not lead to the creation of new exclusive rights. The use of
IPR terminology in the Commission proposal creates ambiguities and may impact legal
interpretations in cases of litigation. This is why the rapporteur proposes to change some of
the terms used to avoid language typically belonging to the IPR legal context.
Ensuring legitimate rights and access to information
The scope of the directive is to ensure, within a business-to-business environment, an
adequate level of defence against dishonest commercial practices.
However, the directive needs to establish, without any ambiguity, cases where the disclosure
of information shall not fall under the scope of this directive. This is the case of information
which disclosure is required by EU/national rules or public authorities within their mandate.
More generally protection of trade secrets shall not undermine legitimate public interest, such
as consumer protection, the protection of workers, the protection of human, animal or plant
life, the protection of the environment, the safeguard of fundamental rights, including
freedom of expression and information, the prevention of unfair competition.
Guaranteeing mobility of employees
Circulation of knowledge and skills is also what make industrial actors and research sectors
dynamic and creative, as the Silicon Valley is proving it: this goes hand in hand with the
mobility of the employees. It is important for innovation and professional development that
skilled employees are able to move from company to company. Therefore the protection
against unlawful acquisition, disclosure and use of trade secrets should not become an
impediment to employees’ mobility.
Several studies have demonstrated that regions/states enforcing strong non-compete
agreements between employers and employees are subject to « brain drain » of the most high
skilled workers, reduced investments and innovation.
This need to be taken into account when setting a limitation period to the measures,
procedures and remedies provided for in this Directive: it would not be reasonable to burden
employees with the limitation period longer than a year. Generally, there need to be a proper
balance between the employees who create new ideas and the companies who provide the
resources and the environment for the development of these ideas. The directive needs to
reflect this balance.
Ensuring fair litigation processes in particular for small businesses
As is the case for other litigations, larger business entities have the financial capacity to
access justice that small and medium-size enterprises usually do not have. It is important to
ensure that larger players do not abuse the trade secret claims to push potential competitors
out of the market.
The protection of a trade secret does not create any proprietary rights but tackle the unlawful
nature of the acquisition, disclosure and use. Therefore it is the person lawfully in control of
the undisclosed information that should bear the burden of proof of the fact that this
acquisition was indeed unlawful.
RR\1066257HR.doc 41/113 PE546.885v02-00
HR
AMANDMANI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni
odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(1) Poduzeća i nekomercijalne istraživačke
institucije ulažu u stjecanje, razvoj i
primjenu znanja i iskustva te informacija,
što je glavna sastavnica gospodarstva
temeljenog na znanju. Ulaganjima u
stvaranje i primjenu intelektualnog kapitala
određuje se njihova konkurentnost na
tržištu te povrat ulaganja, što je temeljna
motivacija za poslovna istraživanja i
razvoj. Poduzeća koriste različita sredstva
za prisvajanje rezultata svojih inovacijskih
aktivnosti ako zbog otvorenosti nije
moguće potpuno iskorištavanje ulaganja u
istraživanje i inovacije. Jedno od njih je
uporaba službenih prava intelektualnog
vlasništva kao što su patenti, prava na
dizajn ili autorska prava. Drugi je način
zaštititi pristup i koristiti znanje koje je
vrijedno subjektu, a nije opće poznato.
Takvo znanje i iskustvo te poslovne
informacije, koji su neobjavljeni i koji bi
trebali biti povjerljivi, smatraju se
poslovnom tajnom. Neovisno o njihovoj
veličini, poduzeća smatraju da su poslovne
tajne jednako vrijedne kao i ostali oblici
prava intelektualnog vlasništva te koriste
povjerljivost kao instrument poslovnog
upravljanja i upravljanja istraživačkim
inovacijama, čime je obuhvaćen raznoliki
niz informacija, koje uključuju ne samo
tehnološka znanja već i komercijalne
podatke kao što su informacije o klijentima
i dobavljačima, poslovnim planovima ili
(1) Poduzeća i nekomercijalne istraživačke
institucije ulažu u stjecanje, razvoj i
primjenu znanja i iskustva te informacija,
što je glavna sastavnica gospodarstva
temeljenog na znanju i konkurentna
prednost. Ulaganjima u stvaranje i
primjenu intelektualnog kapitala određuje
se njihova konkurentnost i inovacijska
uspješnost na tržištu te povrat ulaganja, što
je temeljna motivacija za poslovna
istraživanja i razvoj. Poduzeća koriste
različita sredstva za prisvajanje rezultata
svojih inovacijskih aktivnosti ako zbog
otvorenosti nije moguće potpuno
iskorištavanje ulaganja u istraživanje i
inovacije. Jedno od njih je uporaba prava
intelektualnog vlasništva kao što su patenti,
prava na dizajn ili autorska prava. Drugi je
način zaštititi pristup komercijalno
vrijednim informacijama i koristiti znanje
koje je vrijedno subjektu, a nije poznato ili
lako dostupno osobama u krugovima koji
se inače bave takvom vrstom informacija
ili osobama koje bi mogle imati
ekonomsku korist od njihovog odavanja
ili korištenja tim informacijama. Takvo
znanje i iskustvo te poslovne informacije,
koji su neobjavljeni i koji bi trebali biti
povjerljivi, smatraju se poslovnom tajnom.
Naročito mala i srednja poduzeća (MSP)
više cijene poslovne tajne te se na njih
oslanjaju jer je uporaba prava
intelektualnog vlasništva ponekad skupa,
PE546.885v02-00 42/113 RR\1066257HR.doc
HR
tržišnom istraživanju i strategijama.
Poslovna tajna stvaratelju omogućuje
stjecanje dobiti od izuma i inovacija jer se
njome štiti veliki opseg znanja i iskustva te
informacija, kao nadopuna ili alternativa
pravima intelektualnog vlasništva, te je
stoga osobito važna za istraživanje,
inovacije i inovacijske rezultate.
a MSP-ovi često nemaju dovoljno
stručnih ljudskih resursa te financijskih
resursa za upravljanje pravima
intelektualnog vlasništva i za njihovu
zaštitu. Neovisno o njihovoj veličini,
poduzeća smatraju da su poslovne tajne
jednako vrijedne kao i ostali oblici prava
intelektualnog vlasništva te koriste
povjerljivost kao instrument poslovnog
upravljanja i upravljanja istraživačkim
inovacijama, čime je obuhvaćen raznoliki
niz informacija, koje uključuju ne samo
tehnološka znanja već i komercijalne
podatke kao što su informacije o klijentima
i dobavljačima, poslovnim planovima ili
tržišnom istraživanju i strategijama.
Poslovna tajna stvaratelju omogućuje
stjecanje dobiti od izuma i inovacija jer se
njome štiti veliki opseg znanja i iskustva te
informacija, kao nadopuna ili alternativa
pravima intelektualnog vlasništva, te je
stoga osobito važna za istraživanje,
inovacije i inovacijske rezultate.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(2) Otvorene inovacije važan su pokretač
stvaranja novog znanja te se njima
podupire nastajanje novih i inovacijskih
poslovnih modela koji se temelje na
uporabi zajednički stvorenog znanja.
Poslovna tajna ima važnu ulogu u zaštiti
razmjene znanja među poduzećima
unutar i izvan unutarnjeg tržišta u
kontekstu istraživanja, razvoja i inovacija. Zajednička istraživanja, uključujući
prekograničnu suradnju, osobito su važna
za povećanje razine poslovnog istraživanja
i razvoja unutar jedinstvenog tržišta.
Otvorene inovacije omogućuju novim
idejama da se probiju na tržište
zadovoljavanjem potreba potrošača i
rješavanjem društvenih izazova. Na
(2) Otvorene inovacije pospješuju proboj
novih ideja na tržište, čime se
zadovoljavaju potrebe potrošača i
rješavaju društveni izazovi. One su važan
pokretač stvaranja novog znanja te se
njima podupire nastajanje novih i
inovativnih poslovnih modela koji se
temelje na uporabi zajednički stvorenog
znanja. Zajednička istraživanja, uključujući
prekograničnu suradnju, osobito su važna
za povećanje razine poslovnog istraživanja
i razvoja u okviru unutarnjeg tržišta.
Okruženje kojim se potiče intelektualno
stvaralaštvo i inovacije te u kojem je
osigurana mobilnost zapošljavanja važno
je i za rast zaposlenosti i poboljšanje
konkurentnosti gospodarstva Unije.
RR\1066257HR.doc 43/113 PE546.885v02-00
HR
unutarnjem tržištu u okviru kojeg su
ograničenja prekograničnoj suradnji
svedena na najmanju moguću mjeru i
suradnja nije narušena, intelektualnim
stvaralaštvom i inovacijama trebala bi se
poticati ulaganja u inovacijske procese,
usluge i proizvode. Okruženje kojim se
potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije
važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje
konkurentnosti gospodarstva Unije.
Poslovna tajna ubraja se među najčešće
oblike zaštite intelektualnog stvaralaštva i
inovacijskog znanja i iskustva koje
poduzeća koriste, no istodobno je
postojećim zakonodavnim okvirom Unije
ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju
kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili
odaju treće strane.
Poslovne tajne imaju ulogu u zaštiti
razmjene znanja među poduzećima i/ili
istraživačkim institucijama unutar i izvan
unutarnjeg tržišta u kontekstu
istraživanja, razvoja i inovacija. Postojeći
pravni okvir Unije za sprečavanje trećih
strana da neovlašteno pribavljaju, koriste
ili odaju poslovne tajne rascjepkan je u 28
različitih zakona, što stvara prepreke
učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg
tržišta.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(4) Na temelju međunarodnih nastojanja
poduzetih u okviru Svjetske trgovinske
organizacije u pogledu rješavanja tog
problema sklopljen je Sporazum o
trgovinskim aspektima prava
intelektualnog vlasništva (Sporazum o
TRIPS-u). On među ostalim sadržava
odredbe o zaštiti poslovne tajne u slučaju
kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili
odaju treće strane, koje predstavljaju
zajedničke međunarodne standarde. Sve
države članice kao i Unija obvezne su
poštovati taj Sporazum koji je odobren
Odlukom Vijeća 94/800/EZ55.
(4) Sporazum o trgovinskim aspektima
prava intelektualnog vlasništva (Sporazum
o TRIPS-u) među ostalim sadržava
odredbe o zaštiti poslovne tajne u slučaju
kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili
odaju treće strane, koje predstavljaju
zajedničke međunarodne standarde. Sve
države članice kao i Unija obvezne su
poštovati taj Sporazum koji je odobren
Odlukom Vijeća 94/800/EZ5. U cilju
zaštite poslovnih tajni, neke države
članice imaju operativno zakonodavstvo,
međutim neke nisu definirale poslovnu
tajnu i nemaju obvezujuće zakonodavstvo
protiv neovlaštenog pribavljanja poslovne
tajne, čime se stvaraju propusti i prepreke
učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg
tržišta. Primjereno je na razini Unije
definirati situacije u kojima je
pribavljanje, korištenje i odavanje
poslovne tajne ovlašteno ili neovlašteno te
ograničiti razdoblje primjene pravne
zaštite kako bi ova Direktiva mogla
PE546.885v02-00 44/113 RR\1066257HR.doc
HR
ispunjavati svoju svrhu dosljedne zaštite
poslovnih tajni u Uniji.
__________________ __________________
5 Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o
sklapanju u ime Europske zajednice, s
obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti,
sporazuma postignutih u Urugvajskom
krugu multilateralnih pregovora (1986. –
1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).
5 Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o
sklapanju u ime Europske zajednice, s
obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti,
sporazuma postignutih u Urugvajskom
krugu multilateralnih pregovora (1986. –
1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(8) Primjereno je predvidjeti propise na
razini Unije kako bi se uskladili nacionalni
zakonodavni sustavi radi osiguranja
dostatne i usklađene razine pravnih
sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno
je utvrditi homogenu definiciju poslovne
tajne, a da se pritom ne ograničava
predmet koji se zaštićuje od neovlaštenog
pribavljanja. Takvom bi definicijom stoga
trebale biti obuhvaćene poslovne
informacije, tehnološke informacije i
znanja i iskustva ako postoji opravdani
interes da se očuva povjerljivost i
opravdana očekivanja o očuvanju te
povjerljivosti. U načelu ta definicija ne bi
trebala uključivati trivijalne informacije i
ne bi se trebala odnositi na znanja i vještine
koje zaposlenici steknu tijekom
uobičajenog tijeka zaposlenja te koje su
poznate ili su dostupne osobama unutar
krugova u okviru kojih se predmetne
informacije koriste.
(8) Primjereno je predvidjeti propise na
razini Unije kako bi se uskladili nacionalni
zakonodavni sustavi radi osiguranja
dostatne i usklađene razine pravnih
sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno
je utvrditi homogenu definiciju poslovne
tajne. Takvom bi definicijom stoga trebale
biti obuhvaćene poslovne informacije i
neobjavljena znanja i iskustva ako postoji
opravdani interes da se očuva povjerljivost,
komercijalna vrijednost tih informacija
zbog njihove povjerljivosti, i opravdana
očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. U
načelu ta definicija ne bi trebala uključivati
trivijalne informacije i ne bi se trebala
odnositi na znanja i vještine koje
zaposlenici steknu tijekom uobičajenog
tijeka zaposlenja te koje su poznate ili su
dostupne osobama unutar krugova u okviru
kojih se predmetne informacije koriste ili
konkurentima. Uvjetima kojima se
određuje neovlašteno korištenje ili
odavanje ne bi trebalo ograničiti primjenu
iskustva i znanja usvojenih u skladu s
poštenim praksama, npr. u okviru
ugovora o radu ili bilo kojeg drugog
ugovornog odnosa. To bi trebalo osigurati
da mobilnost radne snage ne bude
RR\1066257HR.doc 45/113 PE546.885v02-00
HR
ugrožena istovremeno pružajući
odgovarajuću zaštitu poslovnih tajni.
Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje
autonomija socijalnih partnera i njihovo
pravo zaključivanja kolektivnih ugovora u
skladu s nacionalnim pravom, tradicijama
i praksama, pri čemu se poštuju odredbe
Ugovora.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(9) Važno je utvrditi i okolnosti na temelju
kojih je pravna zaštita opravdana. Stoga je
potrebno utvrditi postupanje i praksu koji
se smatraju neovlaštenim pribavljanjem,
korištenjem ili odavanjem poslovne tajne.
Neovlaštenim odavanjem poslovne tajne ne
bi se trebalo smatrati kada institucije i
tijela Unije ili nacionalna javna tijela odaju
poslovne informacije koje posjeduju na
temelju obveza iz Uredbe (EZ) br.
1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća6
ili drugih propisa o pristupu dokumentima.
(9) Važno je utvrditi i okolnosti na temelju
kojih je pravna zaštita opravdana. Stoga je
potrebno utvrditi postupanje i praksu koji
se smatraju neovlaštenim pribavljanjem,
korištenjem ili odavanjem poslovne tajne.
Neovlaštenim odavanjem poslovne tajne ne
smatra se kada institucije i tijela Unije ili
nacionalna javna tijela odaju poslovne
informacije koje posjeduju na temelju
obveza iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001
Europskog parlamenta i Vijeća6 ili drugih
propisa o pristupu dokumentima. Slično
tomu, situacija u kojoj javno tijelo
pribavlja ili odaje poslovne tajne
ispunjavajući pritom svoja zaduženja u
skladu s nacionalnim zakonom ili
zakonom Unije ne bi trebala predstavljati
neovlašteno korištenje ili odavanje. Tako
bi trebalo biti i prilikom osiguravanja
zaštite legitimnog interesa, uključujući
zaštitu potrošača, radnika, zdravlja i
okoliša, temeljnih prava, zajedno sa
slobodom izražavanja i informiranja, te
sprečavanja nepoštenog tržišnog
natjecanja.
__________________ __________________
6 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog
parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o
javnom pristupu dokumentima Europskog
parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145,
6 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog
parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o
javnom pristupu dokumentima Europskog
parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145,
PE546.885v02-00 46/113 RR\1066257HR.doc
HR
31.5.2001., str. 43.). 31.5.2001., str. 43.).
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(10) U interesu inovacija i jačanja tržišnog
natjecanja, odredbama ove Direktive ne bi
se trebalo uspostaviti isključivo pravo na
znanja i iskustvo ili informacije koje se
štite kao poslovna tajna. Stoga je i dalje
moguće neovisno otkrivanje istog znanja i
iskustva i informacija, a konkurenti
nositelja poslovne tajne imaju pravo
koristiti obrnuti inženjering za svaki
zakonski stečeni proizvod.
(10) U interesu inovacija i jačanja tržišnog
natjecanja, odredbama ove Direktive i
njezinom provedbom ne bi se trebalo
uspostaviti isključivo pravo na znanja i
iskustvo ili informacije koje se štite kao
poslovna tajna. Odredbe za zaštitu
poslovnih tajni utvrđene ovom Direktivom
ne predstavljaju pravo intelektualnog
vlasništva te ne bi trebalo biti moguće
pozvati se na njih samo kako bi se
ograničilo tržišno natjecanje. Stoga je i
dalje moguće neovisno otkrivanje istog
znanja i iskustva i informacija, a
konkurenti nositelja poslovne tajne imaju
pravo koristiti obrnuti inženjering za svaki
zakonski stečeni proizvod, dokle god je to
u skladu s poštenim poslovnim praksama.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(10a) Sve češće i češće stavljanje u promet
mnogih proizvoda, posebno u okviru
javne nabave, ovisi o priopćavanju
povjerljivih podataka regulatornim i
upravnim nadležnim tijelima, a neki od
tih podataka dobiveni su testiranjem čija
je provedba vrlo skupa. Ako nadležna
tijela odaju neke ili sve od tih informacija
te ih treće strane pribave, to ne bi trebalo
rezultirati nepoštenim korištenjem tim
informacijama na tržištu.
RR\1066257HR.doc 47/113 PE546.885v02-00
HR
Justificatione
Lawful acquisition, use or disclosure are not systematically linked and can, in practice, be
followed by unlawful reuse or re-disclosure. If the right to information outweighs to a
disproportionate extent the need to protect trade secrets, firms will be reluctant to divulge
their confidential information to government institutions and the number of improper requests
for access will increase.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(11) U skladu s načelom proporcionalnosti,
mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti
poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni
ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja
unutarnjeg tržišta za istraživanje i
inovacije, a da se pritom ne ugrožavaju
ostali ciljevi i načela od javnog interesa. U
tom pogledu mjerama i pravnim sredstvima
osigurava se da nadležna pravosudna tijela
mogu objasniti vrijednost poslovne tajne,
težinu postupanja koje dovodi do
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne kao i učinke
takvog postupanja. Trebalo bi se osigurati
i da nadležna pravosudna tijela imaju
diskrecijsko pravo procijeniti interese
stranaka u sporu, kao i interese trećih
strana, uključujući po potrebi i potrošače.
(11) U skladu s načelom proporcionalnosti,
mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti
poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni
ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja
unutarnjeg tržišta za istraživanje i
inovacije, posebno uvođenjem
odvraćajućeg učinka od neovlaštenog
pribavljanja, korištenja i odavanja
poslovne tajne, a da se pritom ne
ugrožavaju ostali ciljevi i načela od javnog
interesa, kao što su zaštita potrošača,
zdravlja i okoliša. U tom pogledu mjerama
i pravnim sredstvima osigurava se da
nadležna pravosudna tijela mogu objasniti
sve odgovarajuće okolnosti poput
vrijednosti poslovne tajne, težine
postupanja koja dovodi do neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne kao i učinke takvog
korištenja ili odavanja. Trebalo bi se
osigurati i da nadležna pravosudna tijela
imaju diskrecijsko pravo procijeniti
interese stranaka u sporu, kao i interese
trećih strana, uključujući po potrebi i
potrošače.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.a (nova)
PE546.885v02-00 48/113 RR\1066257HR.doc
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(11a) Potrebno je uvesti i provesti
ujednačenu definiciju poslovne tajne i
ujednačena pravila za zaštitu poslovne
tajne na unutarnjem tržištu, druge mjere
kojima se izravno ili neizravno može
ograničiti razmjena i uporaba znanja te
zapošljavanje i mobilnost radne snage
trebaju poštovati načelo proporcionalnosti
u interesu inovacija i slobodnog tržišnog
natjecanja.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg
tržišta bilo bi ugroženo kada bi se
predviđene mjere i pravna sredstva koristili
za ostvarenje nezakonitih namjera koje
nisu u skladu s ciljevima ove Direktive.
Stoga je važno osigurati da su pravosudna
tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje
počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i
podnesu očigledno neutemeljene tužbene
zahtjeve. Važno je i da se predviđenim
mjerama i pravnim sredstvima ne ograniči
sloboda izražavanja i informiranja (koja
uključuje slobodu medija i pluralizam kako
je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske
unije o temeljnim pravima) ili
prijavljivanja nepravilnosti. Stoga se zaštita
poslovne tajne ne bi trebala odnositi na
slučajeve u kojima je odavanje poslovne
tajne u općem interesu ako se otkrije
odgovarajuća povreda ili počinjeni
prijestup.
(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg
tržišta bilo bi ugroženo kada bi se
predviđene mjere i pravna sredstva koristili
za ostvarenje nezakonitih namjera, kao što
je stvaranje neopravdanih prepreka za
unutarnje tržište ili mobilnost radne
snage, koje nisu u skladu s ciljevima ove
Direktive. Stoga je važno osigurati da su
pravosudna tijela ovlaštena kazniti
zlouporabe koje počine tužitelji koji
postupaju u lošoj vjeri i podnesu očigledno
neutemeljene tužbene zahtjeve. Važno je i
da se predviđenim mjerama i pravnim
sredstvima ne ograniči sloboda izražavanja
i informiranja (koja uključuje slobodu
medija i pluralizam kako je utvrđeno
člankom 11. Povelje Europske unije o
temeljnim pravima) ili prijavljivanja
nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne
tajne ne bi trebala odnositi na slučajeve u
kojima je odavanje poslovne tajne u općem
interesu ako se otkrije odgovarajuća
povreda ili počinjeni prijestup.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.a (nova)
RR\1066257HR.doc 49/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(12a) Povećana uporaba mrežnih usluga
za poslovne aktivnosti i istraživanje,
pohranjivanje povjerljivijih podataka na
mjesta predviđena za virtualnu pohranu
(„virtualna skladišta”), povećana uporaba
e-trgovine i sveukupna digitalizacija
razlog su za donošenje usklađenog
zakonodavstva u cijeloj Uniji koje bi štitilo
od neovlaštene uporabe poslovne tajne, a
čime bi se postigli povjerenje i zaštita
među poduzećima i potrošačima te
promicanje stvaranja jedinstvenog
digitalnog tržišta, što je jedan od temelja
učinkovitog i funkcionalnog unutarnjeg
tržišta.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(13) Radi pravne sigurnosti i uzimajući u
obzir da se od zakonskih nositelja poslovne
tajne očekuje da izvršavaju obvezu u
pogledu očuvanja povjerljivosti vrijednih
poslovnih tajni i praćenja njihova
korištenja, čini se primjerenim ograničiti
mogućnost djelovanja u cilju zaštite
poslovne tajne na ograničeno razdoblje
nakon datuma kada nositelj poslovne tajne
postane svjestan, ili je imao razloga postati
svjestan, da je treća strana neovlašteno
pribavila, koristila ili odala njegovu
poslovnu tajnu.
(13) Radi očuvanja neometanog
funkcioniranja unutarnjeg tržišta za
istraživanje i inovacije te pravne sigurnosti
i uzimajući u obzir da se od zakonskih
nositelja poslovne tajne očekuje da
izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja
povjerljivosti vrijednih poslovnih tajni i
praćenja njihova korištenja, čini se
primjerenim ograničiti mogućnost
djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na
ograničeno razdoblje nakon datuma kada
nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili
je imao razloga postati svjestan, da je treća
strana neovlašteno pribavila, koristila ili
odala njegovu poslovnu tajnu.
Justification
The practical impact of a limitation period of two years is limited given that businesses
usually deal with misappropriation of trade secrets quickly by seeking interim measures.
However, it is important that a strict limitation period is applied to avoid abuses that would
lead to hindering innovation and delaying access to the internal market.
PE546.885v02-00 50/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(14) Mogućnost da bi se tijekom spora
mogla ugroziti povjerljivost poslovne tajne
često sprječava zakonske nositelje
poslovne tajne da pokrenu sudski postupak
u cilju zaštite svoje poslovne tajne, čime se
ugrožava učinkovitost predviđenih mjera i
pravnih sredstava. Stoga je potrebno
utvrditi, primjenjujući odgovarajuće
zaštitne mjere kojima se osigurava pravo
na pošteno suđenje, posebne zahtjeve
namijenjene zaštiti povjerljivosti poslovne
tajne koja je predmet spora tijekom
sudskog postupka koji je pokrenut u cilju
njezine zaštite. Oni bi trebali uključivati
mogućnost ograničenja pristupa dokazima i
ročištima ili objave samo nepovjerljivih
dijelova sudskih odluka. Ta bi zaštita
trebala biti na snazi i nakon što završi
sudski postupak ako informacije koje se
smatraju poslovnom tajnom nisu u javnoj
domeni.
(14) Mogućnost da bi se tijekom spora
mogla ugroziti povjerljivost poslovne tajne
često sprječava zakonske nositelje
poslovne tajne da pokrenu sudski postupak
u cilju zaštite svoje poslovne tajne, čime se
ugrožava učinkovitost predviđenih mjera i
pravnih sredstava. Stoga je potrebno
utvrditi ravnotežu između odgovarajućih
zaštitnih mjera kojima se osigurava pravo
na pošteno suđenje i posebnih zahtjeva
namijenjenih zaštiti povjerljivosti
poslovne tajne koja je predmet spora
tijekom sudskog postupka koji je pokrenut
u cilju njezine zaštite. Oni bi trebali
uključivati mogućnost ograničenja pristupa
dokazima i ročištima za osobe koje nisu
povezane sa strankama ili objave samo
nepovjerljivih dijelova sudskih odluka.
Kako bi se osigurao dostatan pristup
informacijama u slučajevima gdje je
pristup ograničen, barem jedna osoba iz
svake stranke i njezin odvjetnik trebaju
imati pristup dokazima ili ročištima. Ta bi
zaštita trebala biti na snazi i nakon što
završi sudski postupak ako informacije
koje se smatraju poslovnom tajnom nisu u
javnoj domeni.
Justification
Makes it clear that, in order to respect the right which parties have to a fair trial, they must
be able to participate with the benefit of the necessary information and that this requirement
should be brought into balance with the need to protect the confidentiality of trade secrets to
which proceedings relate.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
RR\1066257HR.doc 51/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(15) U slučaju kada treća strana
neovlašteno pribavi poslovnu tajnu, to
može imati razarajući učinak na zakonskog
nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna
jednom javno otkrije, njezin nositelj se više
ne može vratiti u situaciju koja je
prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je
ključno predvidjeti brze i dostupne
privremene mjere kojima se bez odgode
prekida neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne. Taj
bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se
pritom ne čeka odluka o merituma
predmeta, istodobno poštujući pravo na
obranu i načelo proporcionalnosti te
uzimajući u obzir značajke dotičnog
predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva
dostatna za financiranje troškova i štete
koja je tuženiku nanesena neopravdanom
prijavom, osobito u slučaju kada bi se
odgodom nanijela nepopravljiva šteta
zakonitom nositelju poslovne tajne.
(15) U slučaju kada treća strana
neovlašteno pribavi, oda poslovnu tajnu ili
se njome koristi, to može imati razarajući
učinak na zakonskog nositelja poslovne
tajne jer kad se ta tajna jednom javno
otkrije, njezin nositelj se više ne može
vratiti u situaciju koja je prethodila gubitku
poslovne tajne. Stoga je ključno predvidjeti
brze i dostupne privremene mjere kojima
se bez odgode prekida neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne. Taj bi pravni lijek trebao
biti dostupan, a da se pritom ne čeka
odluka o merituma predmeta, istodobno
poštujući pravo na obranu i načelo
proporcionalnosti te uzimajući u obzir
značajke dotičnog predmeta. Mogu se
zahtijevati i jamstva dostatna za
financiranje troškova i štete koja je
tuženiku nanesena neopravdanom
prijavom, osobito u slučaju kada bi se
odgodom nanijela nepopravljiva šteta
zakonitom nositelju poslovne tajne.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(16) Stoga je važno predvidjeti mjere
sprječavanja daljnjeg neovlaštenog
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne, u
slučaju kada se zahtijeva vremensko
ograničenje, trajanje njihove primjene
trebalo bi biti dostatno da se uklone sve
komercijalne koristi koje bi treća strana
mogla ostvariti na temelju neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne. U svakom slučaju mjere te
vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su
informacije koje su izvorno bile
obuhvaćene poslovnom tajnom javno
dobro zbog razloga za koje tuženik nije
(16) Stoga je važno predvidjeti mjere
sprječavanja daljnjeg neovlaštenog
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne,
trajanje njihove primjene trebalo bi biti
dostatno da se uklone sve komercijalne
koristi koje bi treća strana mogla ostvariti
na temelju neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne te bi
trebalo biti vremenski ograničeno kako bi
se izbjeglo stvaranje neopravdanih
prepreka tržišnom natjecanju na
unutarnjem tržištu. U svakom slučaju
mjere te vrste ne bi se trebale primjenjivati
ako su informacije koje su izvorno bile
PE546.885v02-00 52/113 RR\1066257HR.doc
HR
odgovoran. obuhvaćene poslovnom tajnom javno
dobro zbog razloga za koje tuženik nije
odgovoran.
Justification
if the defendant no longer gains a commercial advantage from the misappropriation, the
further extension of an injunction only serves the purpose of deterrence and sanction while in
the meantime hindering competition and innovation.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(17) Poslovna tajna može se neovlašteno
koristiti za dizajn, proizvodnju ili stavljanje
na tržište robe ili njezinih sastavnih
dijelova, koja se može proširiti na
unutarnjem tržištu, što utječe na
komercijalne interese nositelja poslovne
tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U
tim slučajevima i kada dotična poslovna
tajna znatno utječe na kvalitetu, vrijednost
ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje
troška, olakšavanja ili ubrzavanja
postupaka proizvodnje ili stavljanja na
tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela
da nalože odgovarajuće mjere kako bi se
osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili
da se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir
globalni značaj trgovine, potrebno je i da te
mjere uključuju zabranu uvoza te robe u
Uniju ili njezino skladištenje za potrebe
ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u
obzir načelo proporcionalnosti, korektivne
mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati
uništenje robe ako su dostupne druge
održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s
robe svojstva kojom je počinjena povreda
ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice
donacijama dobrotvornim organizacijama.
(17) Poslovna tajna može se neovlašteno
koristiti za dizajn, proizvodnju, razvoj ili
stavljanje na tržište usluga ili robe ili
njihovih sastavnih dijelova, koja se može
proširiti na unutarnjem tržištu, što utječe na
komercijalne interese nositelja poslovne
tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U
slučajevima u kojima je dokazano
neovlašteno pribavljanje i kada dotična
poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu,
vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na
smanjenje troška, olakšavanja ili
ubrzavanja postupaka proizvodnje ili
stavljanja na tržište, važno je ovlastiti
pravosudna tijela da nalože odgovarajuće
mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne
stavi na tržište ili da se ukloni s tržišta.
Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine,
potrebno je i da te mjere uključuju zabranu
uvoza te robe u Uniju ili njezino
skladištenje za potrebe ponude ili stavljanja
na tržište. Uzimajući u obzir načelo
proporcionalnosti, korektivne mjere ne bi
nužno trebale podrazumijevati uništenje
robe ako su dostupne druge održive
mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe
svojstva kojom je počinjena povreda ili
odlaganje robe izvan tržišta, primjerice
donacijama dobrotvornim organizacijama.
RR\1066257HR.doc 53/113 PE546.885v02-00
HR
Justification
There is a need to clarify that the misappropriation of trade secrets to develop services is
covered by this Directive
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(19) Kako bi se spriječilo da osoba, koja je
svjesno neovlašteno pribavila, koristila ili
odala poslovnu tajnu odnosno koja je za to
razumno trebala znati, ostvari korist takvim
postupanjem te kako bi se osiguralo da, u
mjeri u kojoj je to moguće, oštećeni
nositelj poslovne tajne ima isti položaj kao
da se takvo postupanje nije ni dogodilo,
potrebno je osigurati odgovarajuću
naknadu štete pretrpljene zbog
neovlaštenog postupanja. Prilikom
izračuna iznosa naknade štete koja se
dodjeljuje oštećenom nositelju poslovne
tajne trebali bi se uzeti u obzir svi
odgovarajući čimbenici, kao što su gubitak
zarade koju je imao nositelj poslovne tajne
ili nepoštena dobit koju je ostvario
počinitelj povrede te po potrebi moralna
šteta koja je nanesena nositelju poslovne
tajne. Kao alternativa, u slučajevima kada
bi zbog neopipljive naravi poslovne tajne
bilo teško utvrditi iznos stvarno pretrpljene
štete, iznos odštete mogao bi se temeljiti na
elementima kao što su tantijemi ili naknade
koje bi se trebale platiti da je počinitelj
povrede zatražio odobrenje za korištenje
dotične poslovne tajne. Cilj nije uvesti
obvezu propisivanja kaznene odštete već
omogućiti naknadu štete utemeljene na
objektivnom kriteriju, istovremeno
uzimajući u obzir troškove koje je imao
nositelj poslovne tajne, kao što su troškovi
utvrđivanja i istraživanja.
(19) Kako bi se spriječilo da osoba, koja je
svjesno neovlašteno pribavila, koristila ili
odala poslovnu tajnu odnosno koja je za to
razumno trebala znati, ostvari korist takvim
postupanjem te kako bi se osiguralo da, u
mjeri u kojoj je to moguće, oštećeni
nositelj poslovne tajne ima isti položaj kao
da se takvo postupanje nije ni dogodilo,
potrebno je osigurati odgovarajuću
naknadu štete pretrpljene zbog
neovlaštenog postupanja. Prilikom
izračuna iznosa naknade štete koja se
dodjeljuje oštećenom nositelju poslovne
tajne trebali bi se uzeti u obzir svi
odgovarajući čimbenici, kao što su gubitak
zarade koju je imao nositelj poslovne tajne
ili nepoštena dobit koju je ostvario
počinitelj povrede te kada je nositelj
poslovne tajne fizička osoba, moralna šteta
koja je nanesena nositelju poslovne tajne.
Kao alternativa, u slučajevima kada bi
zbog neopipljive naravi poslovne tajne bilo
teško utvrditi iznos stvarno pretrpljene
štete, iznos odštete mogao bi se temeljiti na
elementima kao što su tantijemi ili naknade
koje bi se trebale platiti da je počinitelj
povrede zatražio odobrenje za korištenje
dotične poslovne tajne. Cilj nije uvesti
obvezu propisivanja kaznene odštete već
omogućiti naknadu štete utemeljene na
objektivnom kriteriju, istovremeno
uzimajući u obzir troškove koje je imao
nositelj poslovne tajne, kao što su troškovi
utvrđivanja i istraživanja.
PE546.885v02-00 54/113 RR\1066257HR.doc
HR
Justification
There is a need to clarify that only natural persons can claim damages for moral prejudice
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(20) U slučajevima koji se odnose na
neovlašteno pribavljanje, korištenje ili
odavanje poslovne tajne, korisno je
objavljivati odluke, uključujući po potrebi i
istaknuto oglašivanje, kao dodatno sredstvo
za odvraćanje budućih počinitelja povrede
te radi podizanja svijesti šire javnosti, pod
uvjetom da se objavom ne otkrije poslovna
tajne ni da se nerazmjerno utječe na
privatnost i ugled fizičkih osoba.
(20) U slučajevima koji se odnose na
neovlašteno pribavljanje, korištenje ili
odavanje poslovne tajne, korisno je
objavljivati odluke, uključujući po potrebi i
istaknuto oglašivanje, kao dodatno sredstvo
za odvraćanje budućih počinitelja povrede
te radi podizanja svijesti šire javnosti, pod
uvjetom da se objavom ne otkrije poslovna
tajne ni da se nerazmjerno utječe na
privatnost i ugled fizičkih osoba. Postoji
potreba za podizanjem razine svijesti,
posebno u malim i srednjim poduzećima,
o dostupnosti pravne zaštite i pravnih
sredstava u slučajevima neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovnih tajni.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(22) Kako bi se olakšala usklađena
primjena mjera zaštite poslovne tajne,
primjereno je osigurati sustave suradnje i
razmjene informacija među državama
članicama s jedne strane, te između država
članica i Komisije s druge strane, osobito
uspostavom mreže dopisnika koje imenuju
države članice. Nadalje, kako bi se
preispitalo ispunjuju li se tim mjerama
zadani ciljevi, Komisija ispituje, po potrebi
uz pomoć Europskog opservatorija za
kršenje prava intelektualnog vlasništva, primjenu ove Direktive i djelotvornost
poduzetih nacionalnih mjera.
(22) Kako bi se olakšala usklađena
primjena mjera zaštite poslovne tajne,
primjereno je upotrebljavati postojeće
sustave suradnje i razmjene informacija
među državama članicama s jedne strane,
te između država članica i Komisije s
druge strane. Nadalje, kako bi se
preispitalo ispunjuju li se tim mjerama
zadani ciljevi, Komisija ispituje primjenu
ove Direktive i djelotvornost poduzetih
nacionalnih mjera.
RR\1066257HR.doc 55/113 PE546.885v02-00
HR
Justification
As a trade secret is not considered as an Intellectual property right and is protected in a
context of unfair competition, the EOIIPR does not seem the appropriate body to assist the
Commission. In addition, Member states and the European Commission should use existing
networks of cooperation and information and not create new ones, in order to limit
administrative burden
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(23) Ovom Direktivom poštuju se temeljna
prava i osobito uzimaju u obzir načela
priznata Poveljom Europske unije o
temeljnim pravima, osobito pravo na
poštovanje privatnog i obiteljskog života,
pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo
na slobodu izražavanja i informiranja,
sloboda odabira zanimanja i pravo na
zaposlenje, sloboda poduzetništva, pravo
na vlasništvo, pravo na dobru upravu,
pristup dokumentaciji i očuvanje tajnosti
poslovnih aktivnosti, pravo na učinkoviti
pravni lijek i pošteno suđenje te pravo na
obranu.
(23) Provedbom ove Direktive trebalo bi
se osigurati njezino poštovanje temeljnih prava i osobito uzimanje u obzir načela
priznatih Poveljom Europske unije o
temeljnim pravima, osobito prava na
poštovanje privatnog i obiteljskog života,
prava na zaštitu osobnih podataka, prava
na slobodu izražavanja i informiranja,
slobode odabira zanimanja i prava na
zaposlenje, slobode poduzetništva, prava
na vlasništvo, prava na dobru upravu,
pristup dokumentaciji i očuvanje tajnosti
poslovnih aktivnosti, prava na učinkoviti
pravni lijek i pošteno suđenje te prava na
obranu. Odredbe ove Direktive stoga ne bi
trebalo primjenjivati u slučaju da je
odavanje informacija u općem javnom
interesu ili se može smatrati temeljnim
pravom.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na
primjenu pravila o tržišnom natjecanju,
osobito članaka 101. i 102. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije. Mjere
predviđene ovom Direktivom ne bi se
trebale koristiti za nepropisno
ograničavanje tržišnog natjecanja na način
(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na
primjenu pravila o tržišnom natjecanju,
osobito članaka 101. i 102. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije. Mjere
predviđene ovom Direktivom ne bi se
trebale koristiti za nepravedno
ograničavanje tržišnog natjecanja,
PE546.885v02-00 56/113 RR\1066257HR.doc
HR
koji se protivi Ugovoru. odgađanje pristupa unutarnjem tržištu ili
stvaranje prepreka mobilnosti radne
snage na način koji se protivi Ugovoru.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(27a) Ovom Direktivom ne bi se trebalo
utjecati na slobodu kretanja radnika i na
slobodu poslovnog nastana. Također ne bi
trebalo utjecati na pravo predstavnika
radnika na pribavljanje i odavanje
poslovnih tajni u kontekstu ostvarivanja
njihovih prava na informiranje,
savjetovanje i sudjelovanje u skladu sa
zakonodavstvom i praksama Unije i
država članica.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne
tajne od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati
na primjenu ostalog odgovarajućeg
zakonodavstva u ostalim područjima
uključujući prava intelektualnog vlasništva,
privatnost, pristup dokumentima i
ugovorno pravo. Međutim, u slučaju
preklapanja područja primjene Direktive
2004/48/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća8 i područja primjene ove Direktive,
ova Direktiva ima prednost kao lex
specialis.
(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne
tajne od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati
na primjenu ostalog odgovarajućeg
zakonodavstva u ostalim područjima
uključujući zaštitu okoliša i odgovornost
za okoliš, zaštitu potrošača, zdravstvene i
sigurnosne zahtjeve, zaštitu zdravlja, prava intelektualnog vlasništva, privatnost,
pristup dokumentima i informacijama, te
ugovorno pravo. Međutim, u slučaju
preklapanja područja primjene Direktive
2004/48/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća8 i područja primjene ove Direktive,
ova Direktiva ima prednost kao lex
specialis.
__________________ __________________
8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o
8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o
RR\1066257HR.doc 57/113 PE546.885v02-00
HR
provedbi prava intelektualnog vlasništva
(SL L 157, 30.4.2004., str. 45.).
provedbi prava intelektualnog vlasništva
(SL L 157, 30.4.2004., str. 45.).
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o
zaštiti od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o
zaštiti od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja neobjavljenih
znanja i iskustava i poslovnih informacija
(poslovne tajne) bez odobrenja fizičke ili
pravne osobe koja ih zakonski nadzire i
na način koji je protivan poštenim
poslovnim praksama. Države članice
mogu osigurati dalekosežnije odredbe,
pod uvjetom da je osigurana usklađenost s
člancima 4. i 5., člankom 6. stavkom 1.,
člankom 7., člankom 8. stavkom 1.
podstavkom 2., člankom 8. stavcima 3. i
4., člankom 9. stavkom 2., člancima 10. i
12. te člankom 14. stavkom 3.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Sve informacije čije odavanje zahtijevaju
propisi Unije ili nacionalni propisi ili
javna tijela u kontekstu njihova mandata
ne pripadaju području primjene ove
Direktive.
Justification
This clarification of scope is necessary in order to avoid that companies circumvent
obligations regarding disclosure of information that is established by law in the Member
States or in the Union through claim of "trade secret".
PE546.885v02-00 58/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.b (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje
autonomija socijalnih partnera i njihovo
pravo zaključivanja kolektivnih ugovora u
skladu s nacionalnim pravom, tradicijama
i praksama, pri čemu se poštuju odredbe
Ugovora.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(1) „poslovna tajna” znači informacije koje
ispunjuju sljedeće zahtjeve:
(1) „poslovna tajna” znači neobjavljena
znanja i iskustva te poslovne informacije
koje ispunjuju sljedeće zahtjeve:
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) tajne su u smislu da nisu, u cijelosti ili u
određenom sastavu ili kombinaciji svojih
sastavnih dijelova, općepoznate ili lako
dostupne osobama iz krugova koji se
uobičajeno bave tom vrstom informacija;
(a) tajne su u smislu da nisu, u cijelosti ili u
određenom sastavu ili kombinaciji svojih
sastavnih dijelova, poznate ili lako
dostupne osobama iz krugova koji se
uobičajeno bave tom vrstom informacija;
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
RR\1066257HR.doc 59/113 PE546.885v02-00
HR
(b) imaju komercijalnu vrijednost zbog
toga što su tajne;
(b) imaju znatnu stvarnu ili potencijalnu
komercijalnu vrijednost zbog toga što su
tajne i zato što bi njihovo odavanje
uzrokovalo znatnu štetu za legitimne
ekonomske interese osobe koja ih
zakonski nadzire;
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) na njih su se primijenili odgovarajući
postupci na temelju kojih je osoba koja ih
zakonski nadzire osigurala njihovu tajnost.
(c) na njih su se primijenili odgovarajući i
dokazivi postupci na temelju kojih je osoba
koja ih zakonski nadzire osigurala njihovu
tajnost mjerama (uključujući tehničke i
ugovorne mjere) koje može provjeriti
odgovarajuće nadležno sudsko tijelo.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(2) „nositelj poslovne tajne” znači svaka
fizička ili pravna osoba koja zakonski
nadzire poslovnu tajnu.
(2) „nositelj poslovne tajne” znači svaki
registrirani tržišni operater koji zakonski
ima nadzor nad poslovnom tajnom;
Justification
Control over a trade secret must have been properly established in law, so as to ensure that
there are no ‘secret’ trade secrets.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 3.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
PE546.885v02-00 60/113 RR\1066257HR.doc
HR
(3) „počinitelj povrede” znači svaka
fizička ili pravna osoba koja je neovlašteno
pribavila, koristila ili odala poslovnu tajnu.
(3) „prekršitelj”znači svaka fizička ili
pravna osoba koja je ili izravno ili preko
treće osobe neovlašteno pribavila, koristila
ili odala poslovnu tajnu na način koji je
protivan poštenim trgovinskim praksama
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(4) „roba kojom je počinjena povreda”
znači roba za čiji se dizajn, kvalitetu,
postupak proizvodnje ili stavljanje na
tržište znatno iskoristila poslovna tajna
koja je neovlašteno pribavljena, korištena
ili odana.
(4) „nezakonita roba” proizvodi ili usluge
čiji su dizajn, karakteristike, postupak
proizvodnje ili stavljanje na tržište
dokazano imali koristi od poslovne tajne koja je neovlašteno pribavljena, korištena
ili odana.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da nositelj
poslovne tajne ima pravo primijeniti mjere,
postupke i pravna sredstva predviđena
ovom Direktivom u cilju sprječavanja
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne odnosno
ostvarenja pravne zaštite u pogledu toga.
1. Države članice osiguravaju da fizička ili
pravna osoba koja zakonski nadzire poslovne tajne ima pravo primijeniti mjere,
postupke i pravna sredstva predviđena
ovom Direktivom u cilju ostvarenja
pravne zaštite u pogledu pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Justification
See previous AM on the definition of "holder". Using "holder" is misleading and unnecessary
since it leads to the notion of ownership of intellectual property rights, which is not what
trade secrets are. Using the text the terms "any natural or legal person lawfully controlling a
trade secret" is more accurate, and we propose to use these terms throughout the text.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – uvodni dio
RR\1066257HR.doc 61/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka
nositelja poslovne tajne smatra se
neovlaštenim u slučajevima kada je to
učinjeno namjerno ili krajnjom nepažnjom
pomoću:
2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka
nositelja poslovne tajne smatra se
neovlaštenim u slučajevima kada je to
učinjeno namjerno pomoću:
Justification
In the context of this proposal the term "gross negligence" does not bring clarity on how it
will be enforced in a uniform manner by the judicial competent authorities
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) neovlaštenog pristupa svim
dokumentima, predmetima, materijalima,
tvarima ili elektroničkim spisima, ili
njihova umnožavanja, a koje zakonski
nadzire nositelj poslovne tajne i koji
sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna
tajna može iz njih izvesti;
(a) neovlaštenog pristupa, umnažanja ili
pribavljanja svih poslovnih tajni, u obliku
dokumenata, predmeta, materijala, tvari
ili elektroničkih spisa, koje zakonski
nadzire nositelj poslovne tajne i koji
sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna
tajna može iz njih izvesti;
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) krađe; Briše se.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) podmićivanja: Briše se.
PE546.885v02-00 62/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – točka d
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(d) prijevare; Briše se.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – točka e
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(e) kršenja ili poticanja na kršenje ugovora
o povjerljivosti ili bilo koje obveze o
očuvanju tajnosti;
(e) kršenja ili poticanja na kršenje ugovora
radi očuvanja povjerljivosti;
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – točka f
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(f) bilo kojeg drugog postupanja koje se u
tim okolnostima smatra protivnim
poštenim poslovnim praksama.
(f) postupanja koje se smatra protivnim
poštenim poslovnim praksama
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne
smatra se neovlaštenim u slučajevima kada
to namjerno ili krajnjom nepažnjom, i bez
pristanka nositelja poslovne tajne, učini
osoba za koju se utvrdi da ispunjuje neki
od sljedećih uvjeta:
3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne
smatra se neovlaštenim u slučajevima kada
to namjerno i radi sticanja ekonomske
koristi ili prednosti ili radi izazivanja
ekonomske štete osobi koja je zakonski
nadzire ili krajnjom nepažnjom, i bez
pristanka pravne ili fizičke osobe koja
zakonski nadzire poslovnu tajnu, učini
RR\1066257HR.doc 63/113 PE546.885v02-00
HR
osoba za koju se utvrdi da ispunjuje neki
od sljedećih uvjeta:
Justification
The intention to engage in a dishonest commercial practice, as opposed to making use of a
legitimate public interest to access to information, must be inherent to the definition of when
acquisition is unlawful.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) poslovnu tajnu pribavila je neovlašteno; (a) poslovnu tajnu neovlašteno je pribavila,
odala i njome se koristila;
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) krši ugovor o povjerljivosti ili bilo koju
obvezu o očuvanju tajnosti;
(b) krši pravno valjani ugovor o
povjerljivosti u okviru nacionalnog prava
ili prava Unije ili bilo koju obvezu o
ograničenju korištenja ili odavanja
poslovne tajne;
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) krši ugovornu ili bilo koju drugu
obvezu kojom se ograničava korištenje
poslovne tajne.
(c) krši pravno valjanu ugovornu obvezu
kojom se ograničava korištenje ili
odavanje poslovne tajne.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3. – točka ca (nova)
PE546.885v02-00 64/113 RR\1066257HR.doc
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ca) ovlašteno je pribavila poslovnu tajnu,
ali njome se služi ili je objavljuje suprotno
poštenoj poslovnoj praksi i time bi mogla
nanijeti štetu poslovnim interesima osobe
koja zakonski nadzire poslovnu tajnu i/ili
neometanom funkcioniranju unutarnjeg
tržišta.
Justification
Lawful acquisition, use or disclosure are not systematically linked and can, in practice, be
followed by unlawful (re)use or (re)disclosure.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3a. Obvezama iz stavka 3. ne može se
proizvoljno ograničiti primjena iskustva
pošteno stečenoga na radnom mjestu ili u
okviru nekog drugog ugovornog odnosa.
To ne utječe na pravila koja se odnose na
kolektivne ugovore i nacionalne sustave
radnog prava.
Justification
The use of professional experience must not be arbitrarily restricted, so as not to create an
obstacle to worker mobility.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
4. Korištenje ili odavanje poslovne tajne
smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako
je osoba u trenutku korištenja ili odavanja
znala ili je u tim okolnostima trebala znati
da je poslovna tajna pribavljena od druge
4. Korištenje ili odavanje poslovne tajne
smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako
je osoba u trenutku korištenja ili odavanja
znala ili je u tim okolnostima trebala znati
da je poslovna tajna pribavljena, izravno ili
RR\1066257HR.doc 65/113 PE546.885v02-00
HR
osobe koja je neovlašteno koristila ili odala
poslovnu tajnu u smislu stavka 3.
neizravno, od druge osobe koja je
neovlašteno koristila ili odala poslovnu
tajnu u smislu stavka 3.
Justification
Holders of trade secrets must be able to take action against any person who has received
information which was unlawfully obtained.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 5.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
5. Neovlaštenim korištenjem poslovne
tajne smatraju se i svjesna i namjerna
proizvodnja, ponuda ili stavljanje na tržište
robe kojom je počinjena povreda odnosno
uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je
počinjena povreda u te svrhe.
5. Neovlaštenim korištenjem poslovne
tajne smatraju se i proizvodnja, ponuda ili
stavljanje na tržište robe kojom je
počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili
skladištenje robe kojom je počinjena
povreda u te svrhe, ako je osoba koja je
provodila te aktivnosti znala ili je u tim
okolnostima trebala znati da je poslovna
tajna pribavljena, korištena ili odana
neovlašteno u smislu stavka 3.
Justification
Prior knowledge must be the criterion which determines whether the conduct of passive
recipients of information is unlawful.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Pribavljanje poslovne tajne smatra se
ovlaštenim u slučajevima kada je ona
pribavljena jednim od sljedećih načina:
1. Ne smatraju se poslovnom tajnom
informacije pribavljene jednim od
sljedećih načina:
Justification
Intellectual property rights should be registered in another form than trade secrets, because,
as is clear from the definition, both existing and potential patents, industrial designs and
PE546.885v02-00 66/113 RR\1066257HR.doc
HR
copyright should not be subject to trade secrecy.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka -a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(-a) trgovačkim ugovorom između osobe
koja zakonski nadzire poslovnu tanju i
osobe koja pribavlja informaciju;
Justification
The most common way of acquisition of trade secret is the simple commercial, way as
confirmed by the impact assessment study: 60 % of the enterprises exchange trade secret.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom; (a) neovisnim tehnološkim otkrićima i
modelima ili neovisnom proizvodnjom
robe s jednakim ili sličnim obilježjima
robi koju su na tržište stavile osobe koje
zakonski nadziru poslovnu tajnu;
Justification
If trade secrecy is restricted solely to market- and trade-related activities and elements of
existing or potential intellectual property are excluded from the definition, no independent
discovery or innovation can be the subject of an accusation of trade secret infringement.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) opažanjem, proučavanjem,
rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili
predmeta koji je dostupan javnosti ili koji
zakonski posjeduje osoba koja je pribavila
(b) opažanjem, proučavanjem,
rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili
predmeta koji je dostupan javnosti ili koji
zakonski posjeduje fizička osoba ili tržišni
RR\1066257HR.doc 67/113 PE546.885v02-00
HR
informacije; operater koji imaju pristup neovisnim
tehnološkim otkrićima i modelima te robi
proizvedenoj na temelju njih;
Justification
The fact that one business holds a trade secret should not hinder the research and
development activities of another business where technological progress is concerned.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) ostvarivanjem prava predstavnika
radnika na informiranje i savjetovanje u
skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama
Unije i država članica;
(c) ostvarivanjem prava radnika ili
predstavnika radnika na informiranje,
savjetovanje i sudjelovanje u skladu sa
zakonodavstvom i/ili praksama Unije i
država članica;
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka ca (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ca) na zahtjev ili u skladu s odobrenjem
javne institucije tijekom izvršavanja svog
mandata u skladu s nacionalnim pravom i
pravom Unije
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka cb (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(cb) znanjem, kvalifikacijama i vještinama
koje su zaposlenici usvojili na
prethodnom radnom mjestu. Ugovorne
obveze i druge radnje kojima se može
ograničiti korištenje takvog znanja u
skladu je s načelom proporcionalnosti u
interesu inovacija i slobodnog tržišnog
natjecanja.
PE546.885v02-00 68/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka cc (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(cc) izvršavanjem zahtjeva za odgovornost
koji su nametnuti upravnim ili nadzornim
odborima.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Države članice osiguravaju da se pravo
primjene mjera, postupaka i pravnih
sredstava predviđenih ovom Direktivom
ne primjenjuje ako je navodno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne učinjeno u jednim od
sljedećih slučajeva:
2. Pribavljanje, korištenje i odavanje
poslovnih tajni smatra se zakonskim ako
je navodno pribavljanje, korištenje ili
odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim
od sljedećih slučajeva:
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) radi zakonskog ostvarenja prava na
slobodu izražavanja i informiranja; (a) radi zakonskog ostvarenja prava na
slobodu izražavanja i informiranja kako je
utvrđeno člankom 11. Povelje Europske
unije o temeljnim pravima;
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) za potrebe otkrivanja povrede, (b) za potrebe otkrivanja povrede,
RR\1066257HR.doc 69/113 PE546.885v02-00
HR
prijestupa ili nezakonite aktivnosti koju je
počinio podnositelj tužbenog zahtjeva, pod
uvjetom da je navodno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo
potrebno za to otkrivanje te da je tuženik
djelovao u općem interesu;
prijestupa ili nezakonite aktivnosti na
odgovarajući način, pod uvjetom da je
tuženik, a da nije bio nemaran, mogao
pretpostaviti da je navodno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo
potrebno za to otkrivanje;
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka ba (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ba) tijekom ispunjenja obveza iz ugovora
o radu;
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka e
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(e) za potrebe zaštite zakonitih interesa. (e) za potrebe zaštite zakonitih interesa koji
se priznaju pravom Unije ili nacionalnim
pravom.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka ea (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ea) za potrebe zaštite javnog reda,
uključujući zaštitu života ljudi, životinja i
biljaka ili njihova zdravlja ili radi
sprečavanja ozbiljnog ugrožavanja
okoliša.
Justification
In order to avoid uncertainty between primacy of law, access to information for the aim of
ensuring a high level of social and environmental protection must clearly be established as
lawful acquisition.
PE546.885v02-00 70/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka eb (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(eb) odavanje poslovne tajne članovima
upravnih ili nadzornih odbora
neuvrštenih trgovačkih društava prilikom
izvršavanja zahtjeva za odgovornost;
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – točka ec (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ec) poslovnu tajnu zatražila je i/ili odala
javna institucija u skladu s njezinim
mandatom, kao što to zahtijeva ili dopušta
nacionalno pravo ili pravo Unije.
Justification
Enterprises should not be able to oppose the claim of 'trade secret' when confronted with
requests for information that are required by law and public institutions in the fulfillment of
their mandate. Many examples of such practice exist and often public authorities or
institutions, especially at local level, do not have the capacity to respond to the refusal of
disclosure of information.
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) na razmjeran način; (a) na razmjeran način ekonomskoj šteti
koju snosi nositelj poslovne tajne;
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1. – točka b
RR\1066257HR.doc 71/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka
zakonitoj trgovini na unutarnjem tržištu; (b) izbjegavanjem stvaranja prepreka
zakonitoj trgovini te ograničenja tržišnom
natjecanju i mobilnosti radnika na
unutarnjem tržištu;
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) predviđanjem zaštitnih mjera protiv
zlouporabe. (c) predviđanjem zaštitnih mjera protiv
zlouporabe kojima se osigurava naknada
tuženicima u slučaju zloupotrijebljenih ili
nepravednih optužbi.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1. – točka ca (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ca) jamčenjem da teret dokazivanja da je
poslovna tajna neovlašteno pribavljena
snosi osoba koja je zakonski nadzire i da
se ne primjenjuje niti jedna od iznimki iz
članka 4.
Justification
Protection of trade secrets does not create any proprietary rights, therefore the protection is
against the unlawful nature of the acquisition. This means that the person lawfully in control
of the undisclosed information should bear the burden of proof of the fact that this acquisition
was indeed unlawful, and no exception applies. If not, this person would de facto enjoy a
proprietary right.
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – uvodni dio
PE546.885v02-00 72/113 RR\1066257HR.doc
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
U slučajevima kada nadležna pravosudna
tijela utvrde da je tužbeni zahtjev o
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili
odavanju poslovne tajne očito neutemeljen
te da je podnositelj tužbenog zahtjeva
pokrenuo sudski postupak u lošoj vjeri
kako bi nepošteno odgodio ili ograničio
pristup tuženika tržištu odnosno kako bi
zastrašivao ili uznemiravao tuženika,
države članice osiguravaju da ta nadležna
pravosudna tijela mogu poduzeti sljedeće
mjere:
U slučajevima kada nadležna pravosudna
tijela utvrde da je tužbeni zahtjev o
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili
odavanju poslovne tajne neutemeljen te da
je podnositelj tužbenog zahtjeva pokrenuo
sudski postupak u lošoj vjeri kako bi
nepošteno odgodio ili ograničio pristup
tuženika tržištu odnosno kako bi
zastrašivao ili uznemiravao tuženika ili
sprečavao odavanje informacija od općeg
interesa, države članice osiguravaju da ta
nadležna pravosudna tijela mogu poduzeti
sljedeće mjere:
Justification
Measures to sanction unfound claim shall apply to all cases (as outlined in article 4) where
the acquisition, disclosure or use is deemed lawful.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka aa (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(aa) pobrinuti se za potpunu naknadu
ekonomske štete i gubitaka, u slučaju da
ih je bilo, kao i moguće moralne štete
nanesene subjektu koji je navodno
neovlašteno pristupio poslovnim tajnama,
pribavio ih ili se koristio njima.
Justification
Proportionate compensation must be ensured for the wrongfully accused.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 7.
RR\1066257HR.doc 73/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Države članice osiguravaju da se
djelovanja u pogledu primjene mjera,
postupaka i pravnih sredstava predviđenih
ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od
najmanje godinu dana, ali najduže dvije
godine od dana kada je podnositelj
tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je
imao razloga postati svjestan, posljednje
činjenice koja je dovela do djelovanja.
Države članice osiguravaju da se
djelovanja u pogledu primjene mjera,
postupaka i pravnih sredstava predviđenih
ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od
najduže dvije godine od dana kada je
podnositelj tužbenog zahtjeva postao
svjestan, ili je imao razloga postati
svjestan, posljednje činjenice koja je
dovela do djelovanja.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Države članice imaju pravo utvrditi
pravila kojima se određuju uvjeti u kojima
se rok zastare prekida ili obustavlja.
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da stranke,
njihovi pravni zastupnici, sudski
službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge
osobe koje sudjeluju u sudskom postupku
koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili
koji imaju pristup dokumentima koji su
sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti
ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili
navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali
na temelju tog sudjelovanja ili pristupa.
1. Države članice osiguravaju da stranke,
njihovi pravni zastupnici, sudski
službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge
osobe koje sudjeluju u sudskom postupku
koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili
koji imaju pristup dokumentima koji su
sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti
ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili
navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali
na temelju tog sudjelovanja ili pristupa i za
koju su nakon savjetovanja sa strankama
nadležna pravosudna tijela utvrdila da je
povjerljiva.
PE546.885v02-00 74/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Obveza iz prvog podstavka prestaje važiti
u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
Obveza iz prvog podstavka nastavlja se
primjenjivati do završetka sudskih
postupaka, osim u bilo kojoj od sljedećih
okolnosti:
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) ako se tijekom sudskog postupka utvrdi
da navodna poslovna tajna ne ispunjuje
zahtjeve iz članka 2. točke 1.;
(a) ako se tijekom sudskog postupka u
konačnoj i obvezujućoj odluci utvrdi da
navodna poslovna tajna ne ispunjuje
zahtjeve iz članka 2. točke 1.;
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) ograničavanja pristupa dokumentima s
poslovnom tajnom koje dostave stranke ili
treće strane, u cijelosti ili djelomično;
(a) ograničavanja pristupa dokumentima s
poslovnom tajnom koje dostave stranke ili
treće strane, u cijelosti ili djelomično, pod
uvjetom da obje uključene strane, njihovi
odvjetnici ili zastupnici u postupku i po
potrebi njihovi stručnjaci te sudski
službenici imaju imaju pun pristup takvim
dokumentima;
Amandman 78
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
RR\1066257HR.doc 75/113 PE546.885v02-00
HR
(b) ograničavanja pristupa ročištima na
kojima bi se mogla odati poslovna tajna te
s njima povezanim zapisnicima ili
transkriptima. U iznimnim okolnostima i
na temelju odgovarajućeg obrazloženja,
nadležna pravosudna tijela mogu
strankama ograničiti pristup tim ročištima
te naložiti da se ona odvijaju samo u
prisutnosti pravnih zastupnika stranaka i
ovlaštenih stručnjaka koji podliježu obvezi
povjerljivosti iz stavka 1.;
(b) ograničavanja pristupa ročištima na
kojima bi se mogla odati poslovna tajna te
s njima povezanim zapisnicima ili
transkriptima, pod uvjetom da svaka treća
strana, njihovi odvjetnici ili zastupnici u
postupku i po potrebi njihovi stručnjaci te
sudski službenici imaju pun pristup
takvim ročištima, zapisnicima ili
transkriptima; u iznimnim okolnostima i
na temelju odgovarajućeg obrazloženja,
nadležna pravosudna tijela mogu
strankama ograničiti pristup tim ročištima
te naložiti da se ona odvijaju samo u
prisutnosti jednog zastupnika svake
stranke i pravnih zastupnika stranaka te
ovlaštenih stručnjaka koji podliježu obvezi
povjerljivosti iz stavka 1.;
Amandman 79
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) osiguravanja dostupnosti nepovjerljive
verzije svake sudske odluke u kojima su
uklonjeni odlomci koji sadržavaju
poslovnu tajnu.
(c) osiguravanja javne dostupnosti
nepovjerljive verzije svake sudske odluke u
kojima su uklonjeni odlomci koji
sadržavaju poslovnu tajnu.
Amandman 80
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 3.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ako nadležno pravosudno tijelo odluči da
se dokazi koje zakonski posjeduje jedna
stranka ne smiju odati drugoj stranci zbog
potrebe da se zaštiti poslovna tajna ili
navodna poslovna tajna u skladu s
točkom (a) drugog podstavka ovog stavka
te ako su ti dokazi bitni za ishod spora,
pravosudno tijelo može unatoč tomu
dopustiti otkrivanje tih informacija
pravnim zastupnicima druge stranke te,
po potrebi, ovlaštenim stručnjacima koji
Briše se.
PE546.885v02-00 76/113 RR\1066257HR.doc
HR
podliježu obvezi povjerljivosti iz stavka 1.
Amandman 81
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva iz stavka 2. i
procjene njegove proporcionalnosti,
nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir
zakonite interese stranaka i, po potrebi,
trećih strana, te moguću štetu za bilo koju
od stranaka te, po potrebi, trećih strana,
koja može proizaći iz prihvaćanja ili
odbijanja tog zahtjeva.
3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva iz stavka 2. i
procjene njegove proporcionalnosti,
nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir
potrebu osiguravanja prava na učinkovit
pravni lijek i pravično suđenje, zakonite
interese stranaka i, po potrebi, trećih strana,
te moguću štetu za bilo koju od stranaka te,
po potrebi, trećih strana, koja može
proizaći iz prihvaćanja ili odbijanja tog
zahtjeva.
Justification
Protection of trade secrets during legal proceedings must not be at the cost of a fair trial.
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u
pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od
podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi
dokaze koji se mogu razumno smatrati
dostupnima kako bi se dokazalo da
poslovna tajna postoji, da je podnositelj
tužbenog zahtjeva zakonski nositelj
poslovne tajne i da je poslovna tajna
neovlašteno pribavljena, da se poslovna
tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno
odana, odnosno da je neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
1. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u
pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od
podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi
dokaze iz kojih je vidljivo da se predmetni
znanje i iskustvo ili poslovna informacija mogu smatrati poslovnom tajnom, da je
podnositelj tužbenog zahtjeva nositelj
poslovne tajne i da je poslovna tajna
neovlašteno pribavljena, da se poslovna
tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno
odana, odnosno da se očekuje neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
RR\1066257HR.doc 77/113 PE546.885v02-00
HR
poslovne tajne neminovno. poslovne tajne.
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela obvezna,
prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene
njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir
vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete
radi zaštite poslovne tajne, postupanje
tuženika prilikom pribavljanja, korištenja
ili odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
2. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela obvezna,
prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene
njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir
posebne okolnosti slučaja. Ta procjena
uključuje, prema potrebi, vrijednost
poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite
poslovne tajne, namjerno postupanje
tuženika prilikom pribavljanja, korištenja
ili odavanja poslovne tajne, postupanje
tuženika prilikom pribavljanja, korištenja
ili odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
Amandman 84
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 3. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) podnositelj zahtjeva ne pokrene pred
nadležnim pravosudnim tijelima sudski
postupak za donošenje odluke o meritumu
predmeta u razumnom roku koji utvrdi
pravosudno tijelo koje je naložilo mjere u
slučaju kada je to dopušteno na temelju
zakonodavstva države članice, ili u slučaju
nepostojanja te odluke, u roku od najviše
20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana,
ovisno o tome koji je rok duži;
(a) podnositelj zahtjeva ne pokrene pred
nadležnim pravosudnim tijelima sudski
postupak za donošenje odluke o meritumu
predmeta u razumnom roku koji utvrdi
pravosudno tijelo koje je naložilo mjere u
slučaju kada je to dopušteno na temelju
zakonodavstva države članice, ili u slučaju
nepostojanja te odluke, u roku od najviše
20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana,
ovisno o tome koji je rok duži, počevši od
datuma presude pravosudnog tijela;
PE546.885v02-00 78/113 RR\1066257HR.doc
HR
Justification
The period for which interim measures would apply has to be determined by reference to a
specified starting date in order to provide legal certainty.
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 5.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
5a. Kad se nadležnom pravosudnom tijelu
dokaže da poslovna tajna postoji, da je
podnositelj tužbenog zahtjeva zakonski
nositelj poslovne tajne i da je neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne neminovno, primjenjuju se
privremene mjere opreza iz članka 9. i niti
jedna druga mjera utvrđena drugim
direktivama.
Justification
Article 9 on the Interim and precautionary measures shall apply to cases involving a trade
secret. The aim of the Izmjena is to clarify that these provisions are exclusively stand-alone
and separate from the measures contemplated in the Enforcement of Intellectual Property
Rights Directive 2004/48/EC, to avoid confusion and misinterpretation, and to provide the
necessary safeguards so that no Member State or Court would apply the measures of the
Enforcement of IPRs Directive to a situation involving a trade secret once this directive is
implemented.
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. U slučaju da se donesenom sudskom
odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne,
države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv
počinitelja povrede naložiti sljedeće:
1. U slučaju da se donesenom konačnom
sudskom odlukom utvrdi neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne, države članice osiguravaju
da nadležna pravosudna tijela mogu, na
zahtjev podnositelja tužbenog zahtjeva,
protiv počinitelja povrede naložiti sljedeće:
RR\1066257HR.doc 79/113 PE546.885v02-00
HR
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – točka -a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(-a) izjavu o neovlaštenom pristupu,
odavanju ili korištenju;
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – točka ca (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ca) uništenje u cijelosti ili dijelova svih
materijalnih ili elektroničkih medija koji
sadržavaju poslovnu tajnu ili kojima se
ona provodi, ili po potrebi predaju
podnositelju zahtjeva tih materijalnih i/ili
elektroničkih medija u cijelosti ili
djelomično.
Amandman 89
Prijedlog direktive
Article 11 – paragraph 2 - point a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) izjavu o povredi; Briše se.
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) uklanjanje s robe svojstva kojom je
počinjena povreda;
(c) uklanjanje s robe kojom je počinjena
povreda svojstva koje je proizašlo iz
neovlaštenog korištenja poslovnom
tajnom;
Amandman 91
Prijedlog direktive
PE546.885v02-00 80/113 RR\1066257HR.doc
HR
Članak 11. – stavak 2. – točka d
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(d) uništenje robe kojom je počinjena
povreda ili po potrebi njezino povlačenje s
tržišta, pod uvjetom da se takvim
djelovanjem ne ugrožava zaštita dotične
poslovne tajne;
(d) povlačenje neovlaštene robe s tržišta i
njezina raspodjela dobrotvornim
organizacijama pod uvjetima koje
utvrđuju pravosudna tijela, a kojima je
cilj osigurati da se dotična roba ne stavi
ponovno na tržište, i pod uvjetom da se
takvim djelovanjem ne ugrožava zaštita
dotične poslovne tajne;
Amandman 92
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2. – točka da (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(da) kao krajnje rješenje, uništenje te
robe;
Amandman 93
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2. – točka e
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(e) uništenje u cijelosti ili dijelova svih
dokumenata, predmeta, materijala, tvari
ili elektroničkih spisa koji sadržavaju
poslovnu tajnu ili kojima se ona provodi,
ili po potrebi predaju nositelju poslovne
tajne tih dokumenata, predmeta,
materijala, tvari i elektroničkih spisa u
cijelosti ili djelomično.
Briše se.
Amandman 94
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3. U slučaju naloga o povlačenju s tržišta
robe kojom je počinjena povreda, države
članice osiguravaju da pravosudna tijela
Briše se.
RR\1066257HR.doc 81/113 PE546.885v02-00
HR
mogu, na zahtjev podnositelja tužbenog
zahtjeva, naložiti da se roba preda
nositelju poslovne tajne ili dobrotvornoj
organizaciji pod uvjetima koje utvrđuju
pravosudna tijela, a kojima je cilj
osigurati da se dotična roba ne stavi
ponovno na tržište.
Amandman 95
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Prilikom razmatranja korektivnih mjera,
procjenjuju se, u skladu s načelom
proporcionalnosti, ozbiljnost povrede,
pravna sredstva kojima se namjerava
koristiti i interese trećih strana.
Justification
It should be made clear that measures taken by judicial authorities must be based on the
proportionality principle.
Amandman 96
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela obvezna,
prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene
njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir
vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete
radi zaštite poslovne tajne, postupanje
tuženika prilikom pribavljanja, korištenja
ili odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
1. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela obvezna,
prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva iz članka 11. i
procjene njegove proporcionalnosti, uzeti u
obzir sve relevantne aspekte predmeta,
kao što su vrijednost poslovne tajne, mjere
poduzete radi zaštite poslovne tajne,
namjerno postupanje tuženika prilikom
pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne, postupanje tuženika
prilikom pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
PE546.885v02-00 82/113 RR\1066257HR.doc
HR
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
Amandman 97
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ako nadležna tijela ograniče trajanje mjere
iz članka 11. stavka 1. točke (a), to trajanje
treba biti dostatno za uklanjanje svake
komercijalne ili ekonomske prednosti koju
bi počinitelj povrede mogao ostvariti na
temelju neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Države članice osiguravaju da nadležna
tijela ograniče duljinu trajanja mjere iz
članka 11. stavka 1. točke (a) na
odgovarajući način kako bi se osiguralo
da je ono dostatno za uklanjanje svake
komercijalne ili ekonomske prednosti koju
bi počinitelj povrede mogao ostvariti na
temelju neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne i
kako bi se izbjeglo stvaranje
neopravdanih zapreka za pošteno tržišno
natjecanje, inovacije i mobilnost radne
snage.
Amandman 98
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Države članice osiguravaju da se mjere
iz članka 11. stavka 1. točke (a), na zahtjev
tuženika, ukidaju ili da na drugi način
prestaju proizvoditi učinak ako dotične
informacije u međuvremenu više ne
ispunjuju uvjete iz članka 2. točke 1. zbog
razloga za koje tuženik nije odgovoran.
2. Države članice osiguravaju da se mjere
iz članka 11. stavka 1. točaka (a) i (b), na
zahtjev tuženika, ukidaju ili da na drugi
način prestaju proizvoditi učinak ako
dotične informacije u međuvremenu više
ne ispunjuju uvjete iz članka 2. točke 1.
zbog razloga za koje tuženik nije
odgovoran.
Amandman 99
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 3. – točka a
RR\1066257HR.doc 83/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) dotična osoba izvorno je stekla znanje
o poslovnoj tajni u dobroj vjeri te
ispunjava uvjete iz članka 3. stavka 4.;
(a) dotična osoba u vrijeme korištenja ili
odavanja nije znala niti je, u tim
okolnostima, imala razloga znati da je
poslovna tajna pribavljena od druge osobe
koja je poslovnu tajnu neovlašteno
koristila ili odavala;
Amandman 100
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 3. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka
1. točke (a) naloži novčana naknada, iznos
te novčane naknade ne smije premašiti
iznos tantijema ili naknada koje bi se
trebale platiti da je ta osoba dobila
odobrenje za korištenje dotične poslovne
tajne, u razdoblju u kojem se korištenje
poslovne tajne moglo spriječiti.
Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka
1. točaka (a) i (b) naloži novčana naknada,
iznos te novčane naknade ne smije
premašiti iznos tantijema ili naknada koje
bi se trebale platiti da je ta osoba dobila
odobrenje za korištenje dotične poslovne
tajne, u razdoblju u kojem se korištenje
poslovne tajne moglo spriječiti.
Amandman 101
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
oštećene stranke, počinitelju povrede koji
je znao ili je trebao znati da sudjeluje u
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili
odavanju poslovne tajne naložiti da
nositelju poslovne tajne isplati naknadu
stvarno pretrpljene štete.
1. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
oštećene stranke, počinitelju povrede koji
je znao ili je trebao znati da sudjeluje u
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili
odavanju poslovne tajne naložiti da
nositelju poslovne tajne isplati naknadu
stvarno pretrpljene štete zbog povrede do
koje je došlo zbog neovlaštenog pristupa
poslovnoj tajni, odavanja poslovne tajne
ili korištenja njome.
PE546.885v02-00 84/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 102
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Države članice, u skladu sa svojim
nacionalnim pravom i
praksom,ograničavaju odgovornost
zaposlenika prema poslodavcima za štetu
zbog neovlaštenog pribavljanja ili
odavanja poslovne tajne poslodavca kada
zaposlenici djeluju bez namjere. Tako se
postupa i kada se neovlašteno
pribavljanje, korištenje i odavanje
poslovne tajne dogodi nakon što je radni
odnos zaposlenika završio.
Amandman 103
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Prilikom određivanja iznosa naknade
štete, nadležna pravosudna tijela uzimaju u
obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što
su negativne gospodarske posljedice,
uključujući i izgubljenu dobit, koje je
pretrpjela oštećena stranka, svaku
nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj
povrede i, u odgovarajućim slučajevima,
elemente koji nisu gospodarski čimbenici,
kao što je moralna šteta koja je nositelju
poslovne tajne nanesena neovlaštenim
pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem.
2. Prilikom određivanja iznosa naknade
štete, nadležna pravosudna tijela uzimaju u
obzir sve relevantne čimbenike, kao što su
negativne gospodarske posljedice,
uključujući i izgubljenu dobit, koje je
pretrpjela oštećena stranka, svaku
nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj
povrede i, u odgovarajućim slučajevima,
elemente koji nisu gospodarski čimbenici,
kao što je moralna šteta koja je nositelju
poslovne tajne nanesena neovlaštenim
pribavljanjem, korištenjem ili odavanjem.
Amandman 104
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Do XX XX 20XX [tri godine nakon
završetka razdoblja prenošenja] Agencija
Europske unije za žigove i dizajne, u
1. Do XX XX 20XX [tri godine nakon
završetka razdoblja prenošenja] Europska
komisija priprema početno izvješće o
RR\1066257HR.doc 85/113 PE546.885v02-00
HR
okviru aktivnosti Europskog opservatorija
za kršenje prava intelektualnog vlasništva, priprema početno izvješće o trendovima
sudskih sporova u pogledu neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne u skladu s primjenom ove
Direktive.
trendovima sudskih sporova u pogledu
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne u skladu s
primjenom ove Direktive.
Justification
As a trade secret is not considered as an Intellectual property right and is protected in a
context of unfair competition, the EOIIPR does not seem the appropriate body to assist the
Commission
Amandman 105
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Do XX XX 20XX [četiri godine nakon
završetka razdoblja prenošenja] Komisija
izrađuje privremeno izvješće o primjeni
ove Direktive ta ga podnosi Europskom
parlamentu i Vijeću. U tom se izvješću u
obzir uzima izvješće koje priprema
Europski opservatorij za kršenje prava
intelektualnog vlasništva.
2. Do XX XX 20XX [četiri godine nakon
završetka razdoblja prenošenja] Komisija
izrađuje privremeno izvješće o primjeni
ove Direktive, koje obuhvaća i njezine
moguće štetne učinke na temeljna prava i
mobilnost radnika te moguća dodatna
poboljšanja u vezi sa suradnjom u svrhu
inovacija, pridajuću posebnu pažnju
učincima na MSP-ove, ta ga podnosi
Europskom parlamentu i Vijeću. U tom se
izvješću u obzir uzima izvješće o
trendovima sudskih sporova i procjenjuje
se učinak ove Direktive, osobito u vezi s
razinom otvorenih inovacija, zajedničkih
istraživanja i mobilnosti radne snage.
Justification
As a trade secret is not considered as an Intellectual property right and is protected in a
context of unfair competition, the EOIIPR does not seem the appropriate body to assist the
Commission
PE546.885v02-00 86/113 RR\1066257HR.doc
HR
POSTUPAK
Naslov Zaštita neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija
(poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
Referentni dokumenti COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD)
Nadležni odbor
Datum objave na plenarnoj sjednici
JURI
9.12.2013
Odbori koji su dali mišljenje
Datum objave na plenarnoj sjednici
ITRE
9.12.2013
Izvjestitelj(ica) za mišljenje
Datum imenovanja
Michèle Rivasi
22.7.2014
Razmatranje u odboru 25.9.2014 22.1.2015
Datum usvajanja 14.4.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
46
5
4
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Soledad Cabezón Ruiz, Philippe De
Backer, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Peter Eriksson, Adam
Gierek, Theresa Griffin, András Gyürk, Roger Helmer, Hans-Olaf
Henkel, Dawid Bohdan Jackiewicz, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Seán
Kelly, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski,
Ernest Maragall, Edouard Martin, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan
Nica, Aldo Patriciello, Miloslav Ransdorf, Michel Reimon, Herbert
Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Dario Tamburrano, Patrizia
Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Miguel Urbán Crespo,
Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Kathleen Van Brempt, Henna
Virkkunen, Martina Werner, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio
Zanonato
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Pascal Arimont, Simona Bonafè, Lefteris Christoforou, Cornelia Ernst,
João Ferreira, Eugen Freund, Michèle Rivasi, Maria Spyraki, Pavel
Telička, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Daniela Aiuto, Stanisław Ożóg
RR\1066257HR.doc 87/113 PE546.885v02-00
HR
30.3.2015
MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA
upućeno Odboru za pravna pitanja
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva
i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
(COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD))
Izvjestiteljica za mišljenje: Lara Comi
MOTIVAZIONE
Questa proposta è particolarmente importante perché ha come obiettivo principale quello di
individuare delle norme che vadano a migliorare la competitività delle nostre imprese europee
attraverso l'innovazione, per rafforzare il ruolo da leader dell'Europa sul mercato globale
nell'ambito industriale.
Durante il processo di ricerca e creazione di nuove idee, prodotti o servizi, vi sono molte
informazioni che sono fondamentali per la competitività dell'idea o dell'impresa e che
fuoriescono dall'ambito di protezione dei diritti di proprietà intellettuale.
Pertanto, i segreti commerciali si pongono come uno strumento di tutela complementare, ed è
importante e necessario regolamentarne, a livello europeo, la loro acquisizione, utilizzo e
divulgazione.
La commissione IMCO ha valutato gli aspetti connessi al mercato interno e alla protezione
dei consumatori e ha adottato, a larghissima maggioranza, un testo che ha individuato
soluzioni molto equilibrate sui punti più controversi e tenuto in considerazione tutti gli
interessi coinvolti.
Sono stati introdotti, nei considerando, alcuni chiarimenti che agevolano l'interpretazione del
testo normativo. In particolare, si è specificato che la direttiva non pregiudica i diritti
fondamentali, gli interessi pubblici, la mobilità dei lavoratori e il diritto di negoziazione ai
sindacati, come riconosciuto in taluni Stati membri.
Inoltre, si è ritenuto importante specificare che questa normativa si applica ai segreti
commerciali connessi non solo ai prodotti, ma anche ai servizi.
La definizione di segreto commerciale è stata allineata a quella indicata nel titolo della
PE546.885v02-00 88/113 RR\1066257HR.doc
HR
proposta di direttiva, precisando altresì che il suo valore commerciale debba essere attuale o
potenziale assicurando, in tal modo, la giusta estensione dell'ambito di applicazione.
L'acquisizione, l'utilizzo o la divulgazione del segreto commerciale sono da considerarsi
legittime qualora il diritto nazionale e dell'Unione europea lo richiedano e quando siano
autorizzati dalle norme che proteggono i diritti del detentore del segreto commerciale. La
presente direttiva, infatti, persegue il fine di aumentare la competitività delle imprese
attraverso la tutela del segreto commerciale nel processo di ricerca e creazione di nuove idee.
Per rafforzare questo obiettivo, diversamente dalla Commissione che ha proposto
l'attribuzione della responsabilità in base al principio di colpevolezza, ovvero attraverso la
valutazione dell'intenzionalità (dolo) o della negligenza (colpa), la commissione IMCO si è
espressa in favore della responsabilità oggettiva, per offrire una tutela maggiore al segreto
commerciale e alle imprese, soprattutto delle PMI.
Per quanto attiene il termine di prescrizione, uno dei maggiori punti controversi, si è deciso di
adottare un termine unico a differenza dello scema proposto dalla Commissione di un minimo
e un massimo, e si è individuato in 3 anni il lasso di tempo più adeguato entro il quale avviare
una eventuale azione a tutela del segreto commerciale.
Il termine unico consente di armonizzare questo aspetto importante in tutti gli ordinamenti
nazionali, cosicché gli operatori godranno ovunque nell'Unione di un medesimo diritto. La
durata dei 3 anni è sembrata quella che ragionevolmente potesse tutelare, in maniera
equilibrata, tutti gli interessi in gioco.
Per quanto attiene la protezione del lavoratore e della sua mobilità, si è convenuto di
salvaguardare il suo diritto di utilizzare le informazioni e le conoscenze ottenute da precedenti
attività professionali, ma nei limiti di ciò che non è ritenuto illegittimo ai sensi dell'articolo 3.
Allo stesso modo si è ritenuto di non pregiudicare l'utilizzo delle informazioni e dei segreti
commerciali da parte delle autorità pubbliche nello svolgimento delle loro funzioni previste
dalla legge nazionale o europea.
Infine, ma non da ultimo, si è ritenuto di rafforzare la riservatezza dei segreti commerciali nel
corso di azioni giudiziarie, limitando il numero di coloro che possono venire a conoscenza del
segreto commerciale.
Le proposte di emendamento della Commissione IMCO, qualora accolte dalla Commissione
JURI, competente nel merito, consentiranno di rendere questo nuovo strumento più efficace
per quelli che sono le finalità che si intendevano perseguire, con particolare riguardo a quelli
del rafforzamento della competitività delle nostre imprese europee, e quindi del mercato
interno, come pure della protezione del consumatore.
AMANDMANI
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni
odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
RR\1066257HR.doc 89/113 PE546.885v02-00
HR
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(2) Otvorene inovacije važan su pokretač
stvaranja novog znanja te se njima
podupire nastajanje novih i inovacijskih
poslovnih modela koji se temelje na
uporabi zajednički stvorenog znanja.
Poslovna tajna ima važnu ulogu u zaštiti
razmjene znanja među poduzećima unutar i
izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu
istraživanja, razvoja i inovacija. Zajednička
istraživanja, uključujući prekograničnu
suradnju, osobito su važna za povećanje
razine poslovnog istraživanja i razvoja
unutar jedinstvenog tržišta. Otvorene
inovacije omogućuju novim idejama da se
probiju na tržište zadovoljavanjem potreba
potrošača i rješavanjem društvenih izazova.
Na unutarnjem tržištu u okviru kojeg su
ograničenja prekograničnoj suradnji
svedena na najmanju moguću mjeru i
suradnja nije narušena, intelektualnim
stvaralaštvom i inovacijama trebala bi se
poticati ulaganja u inovacijske procese,
usluge i proizvode. Okruženje kojim se
potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije
važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje
konkurentnosti gospodarstva Unije.
Poslovna tajna ubraja se među najčešće
oblike zaštite intelektualnog stvaralaštva i
inovacijskog znanja i iskustva koje
poduzeća koriste, no istodobno je
postojećim zakonodavnim okvirom Unije
ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju
kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili
odaju treće strane.
(2) Otvorene inovacije važan su pokretač
stvaranja novog znanja te se njima
podupire nastajanje novih i inovacijskih
poslovnih modela koji se temelje na
uporabi zajednički stvorenog znanja.
Poslovna tajna ima važnu ulogu u zaštiti
razmjene znanja među poduzećima unutar i
izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu
istraživanja, razvoja i inovacija. Zajednička
istraživanja, uključujući prekograničnu
suradnju, osobito su važna za povećanje
razine poslovnog istraživanja i razvoja
unutar jedinstvenog tržišta. Otvorene
inovacije omogućuju novim idejama da se
probiju na tržište zadovoljavanjem potreba
potrošača i rješavanjem društvenih izazova.
Na unutarnjem tržištu u okviru kojeg su
ograničenja prekograničnoj suradnji
svedena na najmanju moguću mjeru i
suradnja nije narušena, intelektualnim
stvaralaštvom i inovacijama trebala bi se
poticati ulaganja u inovacijske procese,
usluge i proizvode. Okruženje kojim se
potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije
važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje
konkurentnosti gospodarstva Unije.
Poslovna tajna ubraja se među najčešće
oblike zaštite intelektualnog stvaralaštva i
inovacijskog znanja i iskustva koje
poduzeća koriste, no istodobno je
postojećim zakonodavnim okvirom Unije
ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju
kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili
odaju treće strane. Širenje znanja i
informacija trebalo bi se smatrati
ključnim za osiguranje dinamičnih,
pozitivnih i jednakih mogućnosti
poslovnog razvoja, posebno za mala i
srednja poduzeća.
PE546.885v02-00 90/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(8) Primjereno je predvidjeti propise na
razini Unije kako bi se uskladili nacionalni
zakonodavni sustavi radi osiguranja
dostatne i usklađene razine pravnih
sredstava na unutarnjem tržištu u slučaju
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne. U tu svrhu važno
je utvrditi homogenu definiciju poslovne
tajne, a da se pritom ne ograničava predmet
koji se zaštićuje od neovlaštenog
pribavljanja. Takvom bi definicijom stoga
trebale biti obuhvaćene poslovne
informacije, tehnološke informacije i
znanja i iskustva ako postoji opravdani
interes da se očuva povjerljivost i
opravdana očekivanja o očuvanju te
povjerljivosti. U načelu ta definicija ne bi
trebala uključivati trivijalne informacije i
ne bi se trebala odnositi na znanja i vještine
koje zaposlenici steknu tijekom
uobičajenog tijeka zaposlenja te koje su
poznate ili su dostupne osobama unutar
krugova u okviru kojih se predmetne
informacije koriste.
(8) Primjereno je predvidjeti propise na
razini Unije kako bi se uskladili nacionalni
zakonodavni sustavi radi osiguranja
dostatne i usklađene razine građanskih
pravnih sredstava na unutarnjem tržištu u
slučaju neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne. U tu
svrhu važno je utvrditi homogenu
definiciju poslovne tajne, a da se pritom ne
ograničava predmet koji se zaštićuje od
neovlaštenog pribavljanja. Takvom bi
definicijom stoga trebale biti obuhvaćene
poslovne informacije, tehnološke
informacije i znanja i iskustva ako postoji
opravdani interes da se očuva povjerljivost
i opravdana očekivanja o očuvanju te
povjerljivosti. Takve informacije odnosno
znanja i iskustva bi osim toga trebali imati
stvarnu ili potencijalnu komercijalnu
vrijednost, a njihovo bi odavanje lako
moglo naštetiti zakonitim ekonomskim
interesima osobe koja ih zakonski nadzire.
U načelu ta definicija ne bi trebala
uključivati trivijalne informacije i ne bi se
trebala odnositi na znanja i vještine koje
zaposlenici steknu tijekom uobičajenog
tijeka zaposlenja te koje su poznate ili su
dostupne osobama unutar krugova u okviru
kojih se predmetne informacije koriste.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(10a) Ova Direktiva ne bi smjela utjecati
na pravo na pregovore o kolektivnim
ugovorima, njihovo sklapanje i provedbu
RR\1066257HR.doc 91/113 PE546.885v02-00
HR
te na industrijsku akciju u skladu s
nacionalnim pravom i praksama,
usklađenim s pravom Unije.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.b (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(10b) Slučaj u kojemu javno tijelo pribavi
ili oda poslovnu tajnu, bilo da ga zakon
na to obvezuje ili mu to dopušta, ne bi
trebalo predstavljati neovlašteno
korištenje ili odavanje. Takvo pribavljanje
ili odavanje trebalo bi, međutim, biti jasno
u okviru mandata nadležnog javnog tijela,
a prekoračenje tog mandata trebalo bi
predstavljati nezakonito djelo.
Obrazloženje
Postoji potreba da se pojasni da pribavljanje ili odavanje poslovne tajne nije neovlašteno
kada su zahtjevi za dostavljanje podataka upućeni javnim tijelima predviđeni zakonom.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(11) U skladu s načelom proporcionalnosti,
mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti
poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni
ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja
unutarnjeg tržišta za istraživanje i
inovacije, a da se pritom ne ugrožavaju
ostali ciljevi i načela od javnog interesa. U
tom pogledu mjerama i pravnim sredstvima
osigurava se da nadležna pravosudna tijela
mogu objasniti vrijednost poslovne tajne,
težinu postupanja koje dovodi do
(11) U skladu s načelom proporcionalnosti,
mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti
poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni
ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja
unutarnjeg tržišta za istraživanje i
inovacije, posebno uvođenjem
odvraćajućeg učinka od neovlaštenog
pribavljanja, korištenja i odavanja
poslovne tajne, a da se pritom ne
ugrožavaju temeljna prava i slobode ili
javni interes, kao što su javna sigurnost,
PE546.885v02-00 92/113 RR\1066257HR.doc
HR
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne kao i učinke
takvog postupanja. Trebalo bi se osigurati i
da nadležna pravosudna tijela imaju
diskrecijsko pravo procijeniti interese
stranaka u sporu, kao i interese trećih
strana, uključujući po potrebi i potrošače.
zaštita potrošača, javno zdravlje i zaštita
okoliša te ni na koji način ne dovodeći u
pitanje mobilnost radnika. U tom pogledu
mjerama i pravnim sredstvima osigurava se
da nadležna pravosudna tijela mogu
objasniti čimbenike poput vrijednosti
poslovne tajne, težine postupanja koje
dovodi do neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i
učinke takvog postupanja. Trebalo bi se
osigurati i da nadležna pravosudna tijela
imaju diskrecijsko pravo procijeniti
interese stranaka u sporu, kao i interese
trećih strana, uključujući po potrebi i
potrošače.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg
tržišta bilo bi ugroženo kada bi se
predviđene mjere i pravna sredstva koristili
za ostvarenje nezakonitih namjera koje
nisu u skladu s ciljevima ove Direktive.
Stoga je važno osigurati da su pravosudna
tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje
počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i
podnesu očigledno neutemeljene tužbene
zahtjeve. Važno je i da se predviđenim
mjerama i pravnim sredstvima ne ograniči
sloboda izražavanja i informiranja (koja
uključuje slobodu medija i pluralizam kako
je utvrđeno člankom 11. Povelje Europske
unije o temeljnim pravima) ili
prijavljivanja nepravilnosti. Stoga se zaštita
poslovne tajne ne bi trebala odnositi na
slučajeve u kojima je odavanje poslovne
tajne u općem interesu ako se otkrije
odgovarajuća povreda ili počinjeni
prijestup.
(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg
tržišta bilo bi ugroženo kada bi se
predviđene mjere i pravna sredstva koristili
za ostvarenje nezakonitih namjera, kao što
je stvaranje neopravdanih prepreka za
unutarnje tržište ili mobilnost radne
snage, koje nisu u skladu s ciljevima ove
Direktive. Stoga je važno osigurati da su
pravosudna tijela ovlaštena kazniti
zlouporabe koje počine tužitelji koji
postupaju u lošoj vjeri i podnesu očigledno
neutemeljene tužbene zahtjeve. Važno je i
da se predviđenim mjerama i pravnim
sredstvima ne ograniči sloboda izražavanja
i informiranja (koja uključuje slobodu
medija i pluralizam kako je utvrđeno
člankom 11. Povelje Europske unije o
temeljnim pravima) ili prijavljivanja
nepravilnosti. Stoga se zaštita poslovne
tajne ne bi trebala odnositi na slučajeve u
kojima je odavanje poslovne tajne u općem
interesu ako se otkrije odgovarajuća
povreda ili počinjeni prijestup.
RR\1066257HR.doc 93/113 PE546.885v02-00
HR
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(13) Radi pravne sigurnosti i uzimajući u
obzir da se od zakonskih nositelja poslovne
tajne očekuje da izvršavaju obvezu u
pogledu očuvanja povjerljivosti vrijednih
poslovnih tajni i praćenja njihova
korištenja, čini se primjerenim ograničiti
mogućnost djelovanja u cilju zaštite
poslovne tajne na ograničeno razdoblje
nakon datuma kada nositelj poslovne tajne
postane svjestan, ili je imao razloga postati
svjestan, da je treća strana neovlašteno
pribavila, koristila ili odala njegovu
poslovnu tajnu.
(13) Radi očuvanja neometanog
funkcioniranja unutarnjeg tržišta
istraživanja i inovacija te pravne sigurnosti
i uzimajući u obzir da se od zakonskih
nositelja poslovne tajne očekuje da
izvršavaju obvezu u pogledu očuvanja
povjerljivosti vrijednih poslovnih tajni i
praćenja njihova korištenja, čini se
primjerenim ograničiti mogućnost
djelovanja u cilju zaštite poslovne tajne na
razdoblje od tri godine nakon datuma kada
nositelj poslovne tajne postane svjestan, ili
je imao razloga postati svjestan, da je treća
strana neovlašteno pribavila, koristila ili
odala njegovu poslovnu tajnu.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(15) U slučaju kada treća strana
neovlašteno pribavi poslovnu tajnu, to
može imati razarajući učinak na zakonskog
nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna
jednom javno otkrije, njezin nositelj se više
ne može vratiti u situaciju koja je
prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je
ključno predvidjeti brze i dostupne
privremene mjere kojima se bez odgode
prekida neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne. Taj
bi pravni lijek trebao biti dostupan, a da se
pritom ne čeka odluka o merituma
predmeta, istodobno poštujući pravo na
obranu i načelo proporcionalnosti te
uzimajući u obzir značajke dotičnog
(15) U slučaju kada treća strana
neovlašteno pribavi poslovnu tajnu, to
može imati razarajući učinak na zakonskog
nositelja poslovne tajne jer kad se ta tajna
jednom javno otkrije, njezin nositelj se više
ne može vratiti u situaciju koja je
prethodila gubitku poslovne tajne. Stoga je
ključno predvidjeti brze i dostupne
privremene mjere kojima se bez odgode
prekida neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne,
uključujući u slučajevima kada se takva
poslovna tajna koristi za pružanje usluga.
Taj bi pravni lijek trebao biti dostupan, a
da se pritom ne čeka odluka o merituma
predmeta, istodobno poštujući pravo na
PE546.885v02-00 94/113 RR\1066257HR.doc
HR
predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva
dostatna za financiranje troškova i štete
koja je tuženiku nanesena neopravdanom
prijavom, osobito u slučaju kada bi se
odgodom nanijela nepopravljiva šteta
zakonitom nositelju poslovne tajne.
obranu i načelo proporcionalnosti te
uzimajući u obzir značajke dotičnog
predmeta. Mogu se zahtijevati i jamstva
dostatna za financiranje troškova i štete
koja je tuženiku nanesena neopravdanom
prijavom, osobito u slučaju kada bi se
odgodom nanijela nepopravljiva šteta
zakonitom nositelju poslovne tajne.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(16) Stoga je važno predvidjeti mjere
sprječavanja daljnjeg neovlaštenog
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne, u
slučaju kada se zahtijeva vremensko
ograničenje, trajanje njihove primjene
trebalo bi biti dostatno da se uklone sve
komercijalne koristi koje bi treća strana
mogla ostvariti na temelju neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne. U svakom slučaju mjere te
vrste ne bi se trebale primjenjivati ako su
informacije koje su izvorno bile
obuhvaćene poslovnom tajnom javno
dobro zbog razloga za koje tuženik nije
odgovoran.
(16) Stoga je važno predvidjeti mjere
sprječavanja daljnjeg neovlaštenog
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Kako bi mjere zabrane bile djelotvorne i
proporcionalne, trajanje njihove primjene
trebalo bi biti dostatno da se uklone sve
komercijalne koristi koje bi treća strana
mogla ostvariti na temelju neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne, uključujući i u slučaju
kada se takva poslovna tajna koristi za
pružanje usluga, te bi trebalo biti
vremenski ograničeno kako bi se izbjeglo
stvaranje neopravdanih prepreka tržišnom
natjecanju na unutarnjem tržištu. U
svakom slučaju mjere te vrste ne bi se
trebale primjenjivati ako su informacije
koje su izvorno bile obuhvaćene
poslovnom tajnom javno dobro zbog
razloga za koje tuženik nije odgovoran.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(17) Poslovna tajna može se neovlašteno
koristiti za dizajn, proizvodnju ili stavljanje
(17) Poslovna tajna može se neovlašteno
koristiti za dizajn, proizvodnju ili stavljanje
RR\1066257HR.doc 95/113 PE546.885v02-00
HR
na tržište robe ili njezinih sastavnih
dijelova, koja se može proširiti na
unutarnjem tržištu, što utječe na
komercijalne interese nositelja poslovne
tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U
tim slučajevima i kada dotična poslovna
tajna znatno utječe na kvalitetu, vrijednost
ili cijenu predmetne robe ili na smanjenje
troška, olakšavanja ili ubrzavanja
postupaka proizvodnje ili stavljanja na
tržište, važno je ovlastiti pravosudna tijela
da nalože odgovarajuće mjere kako bi se
osiguralo da se ta roba ne stavi na tržište ili
da se ukloni s tržišta. Uzimajući u obzir
globalni značaj trgovine, potrebno je i da te
mjere uključuju zabranu uvoza te robe u
Uniju ili njezino skladištenje za potrebe
ponude ili stavljanja na tržište. Uzimajući u
obzir načelo proporcionalnosti, korektivne
mjere ne bi nužno trebale podrazumijevati
uništenje robe ako su dostupne druge
održive mogućnosti, kao što je uklanjanje s
robe svojstva kojom je počinjena povreda
ili odlaganje robe izvan tržišta, primjerice
donacijama dobrotvornim organizacijama.
na tržište robe ili njezinih sastavnih
dijelova, koja se može proširiti na
unutarnjem tržištu, što utječe na
komercijalne interese nositelja poslovne
tajne i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U
slučajevima u kojima je dokazano
neovlašteno pribavljanje i kada dotična
poslovna tajna znatno utječe na kvalitetu,
vrijednost ili cijenu predmetne robe ili na
smanjenje troška, olakšavanja ili
ubrzavanja postupaka proizvodnje ili
stavljanja na tržište, važno je ovlastiti
pravosudna tijela da nalože odgovarajuće
mjere kako bi se osiguralo da se ta roba ne
stavi na tržište ili da se ukloni s tržišta.
Uzimajući u obzir globalni značaj trgovine,
potrebno je i da te mjere uključuju zabranu
uvoza te robe u Uniju ili njezino
skladištenje za potrebe ponude ili stavljanja
na tržište. Uzimajući u obzir načelo
proporcionalnosti, korektivne mjere ne bi
nužno trebale podrazumijevati uništenje
robe ako su dostupne druge održive
mogućnosti, kao što je uklanjanje s robe
svojstva kojom je počinjena povreda ili
odlaganje robe izvan tržišta, primjerice
donacijama dobrotvornim organizacijama.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na
primjenu pravila o tržišnom natjecanju,
osobito članaka 101. i 102. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije. Mjere
predviđene ovom Direktivom ne bi se
trebale koristiti za nepropisno
ograničavanje tržišnog natjecanja na način
koji se protivi Ugovoru.
(27) Ova Direktiva ne smije utjecati na
primjenu pravila o tržišnom natjecanju,
osobito članaka 101. i 102. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije. Mjere
predviđene ovom Direktivom ne bi se
trebale koristiti za nepravedno
ograničavanje tržišnog natjecanja,
odgađanje pristupa unutarnjem tržištu
i/ili stvaranje prepreka mobilnosti radne
snage na način koji se protivi Ugovoru.
PE546.885v02-00 96/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne
tajne od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati
na primjenu ostalog odgovarajućeg
zakonodavstva u ostalim područjima
uključujući prava intelektualnog vlasništva,
privatnost, pristup dokumentima i
ugovorno pravo. Međutim, u slučaju
preklapanja područja primjene Direktive
2004/48/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća8 i područja primjene ove Direktive,
ova Direktiva ima prednost kao lex
specialis.
(28) Mjere donesene radi zaštite poslovne
tajne od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja ne bi smjele utjecati
na primjenu ostalog odgovarajućeg
zakonodavstva u ostalim područjima
uključujući zaštitu okoliša i odgovornost
za okoliš, zaštitu potrošača, zdravstvene i
sigurnosne zahtjeve, zaštitu zdravlja, prava intelektualnog vlasništva, privatnost,
pristup dokumentima i informacijama, te
ugovorno pravo. Međutim, u slučaju
preklapanja područja primjene Direktive
2004/48/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća8 i područja primjene ove Direktive,
ova Direktiva ima prednost kao lex
specialis.
__________________ __________________
8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o
provedbi prava intelektualnog vlasništva,
SL L 157, 30.4.2004., str. 45.
8 Direktiva 2004/48/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o
provedbi prava intelektualnog vlasništva,
SL L 157, 30.4.2004., str. 45.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Članak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o
zaštiti od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o
zaštiti od neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja neobjavljenih
znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne).
RR\1066257HR.doc 97/113 PE546.885v02-00
HR
Amandman 14
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(1) „poslovna tajna” znači informacije koje
ispunjuju sljedeće zahtjeve:
(1) „poslovna tajna” znači znanja i
iskustva te poslovne informacije koje
ispunjuju sljedeće zahtjeve:
Amandman 15
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) imaju komercijalnu vrijednost zbog
toga što su tajne;
(b) imaju stvarnu ili potencijalnu
komercijalnu vrijednost zbog toga što su
tajne;
Amandman 16
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) na njih su se primijenili odgovarajući
postupci na temelju kojih je osoba koja ih
zakonski nadzire osigurala njihovu tajnost.
(c) na njih su se primijenili odgovarajući
postupci na temelju kojih je nositelj
poslovne tajne osigurao njihovu tajnost.
Obrazloženje
Zamjena radi osiguranja dosljednosti s terminologijom upotrijebljenom u članku 2. stavku 2.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ca (nova)
PE546.885v02-00 98/113 RR\1066257HR.doc
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ca) odnose se na testiranja ili druge tajne
podatke čija razrada zahtijeva znatan
napor i čija je objava potrebna za
odobrenje stavljanja na tržište kemijskih,
farmaceutskih ili poljoprivrednih
proizvoda koji podrazumijevaju upotrebu
novih kemijskih tvari.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(4) „roba kojom je počinjena povreda”
znači roba za čiji se dizajn, kvalitetu,
postupak proizvodnje ili stavljanje na
tržište znatno iskoristila poslovna tajna
koja je neovlašteno pribavljena, korištena
ili odana.
(4) „roba kojom je počinjena povreda”
znači roba za čiji se dizajn, kvalitetu,
značajke, funkcioniranje, postupak
proizvodnje ili stavljanje na tržište
iskoristila poslovna tajna koja je
neovlašteno pribavljena, korištena ili
odana.
Obrazloženje
Ne samo kvaliteta, nego i drugi aspekti robe uključuju se dodavanjem pojmova „značajke” i
„funkcioniranje”. Roba bi se trebala smatrati robom kojom je počinjena povreda ako na bilo
koji način ima koristi od neovlašteno pribavljene poslovne tajne, bez obzira na to koliko je
„znatna” ta korist.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka
nositelja poslovne tajne smatra se
neovlaštenim u slučajevima kada je to
učinjeno namjerno ili krajnjom
nepažnjom pomoću:
2. Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka
nositelja poslovne tajne smatra se
neovlaštenim u slučajevima kada je to
učinjeno pomoću:
RR\1066257HR.doc 99/113 PE546.885v02-00
HR
Amandman 20
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 2. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) neovlaštenog pristupa svim
dokumentima, predmetima, materijalima,
tvarima ili elektroničkim spisima, ili
njihova umnožavanja, a koje zakonski
nadzire nositelj poslovne tajne i koji
sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna
tajna može iz njih izvesti;
(a) neovlaštenog pristupa svim
dokumentima, predmetima, materijalima,
tvarima ili elektroničkim spisima, ili
njihova umnožavanja, a koje zakonski
nadzire nositelj poslovne tajne i koji
sadržavaju poslovnu tajnu;
Obrazloženje
Potrebno je pojasniti da nositelj poslovne tajne nije zaštićen od obrnutog inženjeringa koji je
zakonit, već samo od neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne
smatra se neovlaštenim u slučajevima kada
to namjerno ili krajnjom nepažnjom, i bez
pristanka nositelja poslovne tajne, učini
osoba za koju se utvrdi da ispunjuje neki
od sljedećih uvjeta:
3. Korištenje ili odavanje poslovne tajne
smatra se neovlaštenim u slučajevima kada
to bez pristanka nositelja poslovne tajne
učini osoba za koju se utvrdi da ispunjuje
neki od sljedećih uvjeta:
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
4. Korištenje ili odavanje poslovne tajne
smatra se neovlaštenim i u slučajevima ako
je osoba u trenutku korištenja ili odavanja
4. Pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne smatra se neovlaštenim i u
slučajevima ako je osoba u trenutku
PE546.885v02-00 100/113 RR\1066257HR.doc
HR
znala ili je u tim okolnostima trebala znati
da je poslovna tajna pribavljena od druge
osobe koja je neovlašteno koristila ili odala
poslovnu tajnu u smislu stavka 3.
pribavljanja, korištenja ili odavanja znala
ili je u tim okolnostima trebala znati da je
poslovna tajna pribavljena izravno ili
neizravno od druge osobe koja je
neovlašteno koristila ili odala poslovnu
tajnu u smislu stavka 3.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 5.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
5. Neovlaštenim korištenjem poslovne
tajne smatraju se i svjesna i namjerna
proizvodnja, ponuda ili stavljanje na tržište
robe kojom je počinjena povreda odnosno
uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je
počinjena povreda u te svrhe.
5. Neovlaštenim korištenjem poslovne
tajne smatraju se i proizvodnja, ponuda ili
stavljanje na tržište robe kojom je
počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili
skladištenje robe kojom je počinjena
povreda u te svrhe, ako je osoba koja je
provodila te aktivnosti znala ili je u tim
okolnostima trebala znati da je poslovna
tajna korištena neovlašteno u smislu
stavka 3.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Pribavljanje poslovne tajne smatra se
ovlaštenim u slučajevima kada je ona
pribavljena jednim od sljedećih načina:
1. Pribavljanje poslovne tajne smatra se
ovlaštenim u slučajevima kada je ona
pribavljena jednim od sljedećih načina:
(a) neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom; (a) neovisnim otkrićem ili stvaralaštvom;
(b) opažanjem, proučavanjem,
rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili
predmeta koji je dostupan javnosti ili koji
zakonski posjeduje osoba koja je pribavila
informacije;
(b) opažanjem, proučavanjem,
rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili
predmeta koji je dostupan javnosti ili koji
zakonski posjeduje osoba koja je pribavila
informacije koja nema nikakvu pravno
valjanu obvezu da ograniči pribavljanje
poslovne tajne;
(c) ostvarivanjem prava predstavnika (c) ostvarivanjem prava predstavnika
RR\1066257HR.doc 101/113 PE546.885v02-00
HR
radnika na informiranje i savjetovanje u
skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama
Unije i država članica;
radnika na informiranje i savjetovanje u
skladu sa zakonodavstvom i/ili praksama
Unije i država članica;
(c) svim drugim praksama koje su u tim
okolnostima u skladu s poštenim
poslovnim praksama.
(d) svim drugim praksama koje su u tim
okolnostima u skladu s poštenim
poslovnim praksama.
Pribavljanje, korištenje i odavanje
poslovne tajne smatra se ovlaštenim ako
takvo pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne zahtijeva ili dopušta pravo
Unije ili nacionalno pravo, štiteći pravo
nositelja poslovne tajne.
2. Države članice osiguravaju da se pravo
primjene mjera, postupaka i pravnih
sredstava predviđenih ovom Direktivom
ne primjenjuje ako je navodno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne učinjeno u jednim od
sljedećih slučajeva:
2. Pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovnih tajni smatra se ovlaštenim ako
je navodno pribavljanje, korištenje ili
odavanje poslovne tajne učinjeno u jednim
od sljedećih slučajeva:
(a) radi zakonskog ostvarenja prava na
slobodu izražavanja i informiranja;
(a) radi zakonskog ostvarenja prava na
slobodu izražavanja i informiranja;
(b) za potrebe otkrivanja povrede,
prijestupa ili nezakonite aktivnosti koju je
počinio podnositelj tužbenog zahtjeva, pod
uvjetom da je navodno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo
potrebno za to otkrivanje te da je tuženik
djelovao u općem interesu;
(b) za potrebe otkrivanja povrede,
prijestupa ili nezakonite aktivnosti, pod
uvjetom da je navodno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne bilo
potrebno za to otkrivanje te da je tuženik
djelovao u općem interesu;
(c) poslovnu tajnu odali su radnici svojim
predstavnicima u okviru zakonskog
izvršenja njihovih predstavničkih dužnosti;
(c) poslovnu tajnu odali su radnici svojim
predstavnicima u okviru zakonskog
izvršenja njihovih predstavničkih dužnosti
u skladu s pravom i praksama Unije i
nacionalnim pravom i praksama.
(d) za potrebe ispunjenja neugovorne
obveze;
(e) za potrebe zaštite zakonitih interesa. (e) za potrebe zaštite zakonitih interesa koji
se priznaju pravom Unije ili nacionalnim
pravom.
2a. Ova Direktiva ne utječe na:
(a) primjenu pravila Unije ili nacionalnih
pravila u skladu s kojima nositelji
poslovne tajne radi javnog interesa
moraju odati informacije, uključujući i
poslovne tajne, javnim tijelima kako bi
PE546.885v02-00 102/113 RR\1066257HR.doc
HR
mogla izvršavati svoje dužnosti;
(b) korištenje informacija, znanja,
kvalifikacija i vještina koje su zaposlenici
usvojili na prethodnom radnom mjestu,
ako nije obuhvaćeno člankom 3.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka
zakonitoj trgovini na unutarnjem tržištu;
(b) izbjegavanjem stvaranja prepreka
zakonitoj trgovini, tržišnom natjecanju i
mobilnosti radnika na unutarnjem tržištu;
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 7.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Države članice osiguravaju da se
djelovanja u pogledu primjene mjera,
postupaka i pravnih sredstava predviđenih
ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od
najmanje godinu dana, ali najduže dvije
godine od dana kada je podnositelj
tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je
imao razloga postati svjestan, posljednje
činjenice koja je dovela do djelovanja.
Države članice osiguravaju da se
djelovanja u pogledu primjene mjera,
postupaka i pravnih sredstava predviđenih
ovom Direktivom mogu poduzeti u roku od
tri godine od dana kada je podnositelj
tužbenog zahtjeva postao svjestan, ili je
imao razloga postati svjestan, posljednje
činjenice koja je dovela do djelovanja.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1.
RR\1066257HR.doc 103/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Države članice osiguravaju da stranke,
njihovi pravni zastupnici, sudski
službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge
osobe koje sudjeluju u sudskom postupku
koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili
koji imaju pristup dokumentima koji su
sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti
ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili
navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali
na temelju tog sudjelovanja ili pristupa.
Države članice osiguravaju da stranke,
njihovi pravni zastupnici, sudski
službenici, svjedoci, stručnjaci i sve druge
osobe koje sudjeluju u sudskom postupku
koji se odnosi na neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne, ili
koji imaju pristup dokumentima koji su
sastavni dio tog postupka, ne smiju koristiti
ili odati bilo koju poslovnu tajnu ili
navodnu poslovnu tajnu za koju su saznali
na temelju tog sudjelovanja ili pristupa.
Države članice također mogu dopustiti
nadležnim pravosudnim tijelima da
poduzmu takve mjere na vlastitu
inicijativu.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Obveza iz prvog podstavka prestaje važiti
u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
Obveza iz prvog podstavka ostaje na snazi
do završetka sudskog postupka. Međutim,
ta obveza prestaje važiti u bilo kojoj od
sljedećih okolnosti:
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2. − točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) ako se tijekom sudskog postupka utvrdi
da navodna poslovna tajna ne ispunjuje
zahtjeve iz članka 2. točke 1.;
(a) ako se konačnom odlukom utvrdi da
navodna poslovna tajna ne ispunjuje
zahtjeve iz članka 2. točke 1.;
PE546.885v02-00 104/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Države članice osiguravaju i da nadležna
pravosudna tijela mogu, na temelju
propisno obrazloženog zahtjeva koji
podnese neka stranka, poduzeti posebne
mjere koje su potrebne za očuvanje
povjerljivosti bilo koje poslovne tajne ili
navodne poslovne tajne koja se koristi ili
na koju se upućuje tijekom sudskog
postupka koji se odnosi na neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne.
Države članice osiguravaju i da nadležna
pravosudna tijela mogu, na temelju
obrazloženog zahtjeva koji podnese neka
stranka, poduzeti posebne mjere koje su
potrebne za očuvanje povjerljivosti bilo
koje poslovne tajne ili navodne poslovne
tajne koja se koristi ili na koju se upućuje
tijekom sudskog postupka koji se odnosi na
neovlašteno pribavljanje, korištenje ili
odavanje poslovne tajne. Države članice
mogu također dati odobrenje nadležnim
pravosudnim tijelima da poduzmu
službene mjere.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. − točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) ograničavanja pristupa dokumentima s
poslovnom tajnom koje dostave stranke ili
treće strane, u cijelosti ili djelomično;
(a) ograničavanja pristupa dokumentima s
poslovnom tajnom koje dostave stranke ili
treće strane, u cijelosti ili djelomično, pod
uvjetom da obje uključene strane ili
njihovi predstavnici imaju pristup tim
dokumentima;
Obrazloženje
Osiguravanje da obje strane imaju pristup informacijama koje su presudne za donošenje
odluke o sadržaju predmeta
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. – točka b
RR\1066257HR.doc 105/113 PE546.885v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) ograničavanja pristupa ročištima na
kojima bi se mogla odati poslovna tajna te
s njima povezanim zapisnicima ili
transkriptima. U iznimnim okolnostima i
na temelju odgovarajućeg obrazloženja,
nadležna pravosudna tijela mogu
strankama ograničiti pristup tim ročištima
te naložiti da se ona odvijaju samo u
prisutnosti pravnih zastupnika stranaka i
ovlaštenih stručnjaka koji podliježu obvezi
povjerljivosti iz stavka 1.;
(b) ograničavanja pristupa ročištima na
kojima bi se mogla odati poslovna tajna ili
navodna poslovna tajna te s njima
povezanim zapisnicima ili transkriptima na
ograničeni broj osoba, pod uvjetom da
barem jedna osoba sa svake strane, njezin
odvjetnik ili zastupnik u postupku i sudski
službenici imaju pun pristup takvim
ročištima, zapisnicima ili transkriptima;
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva iz stavka 2. i
procjene njegove proporcionalnosti,
nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir
zakonite interese stranaka i, po potrebi,
trećih strana, te moguću štetu za bilo koju
od stranaka te, po potrebi, trećih strana,
koja može proizaći iz prihvaćanja ili
odbijanja tog zahtjeva.
3. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju mjera za očuvanje poslovne
tajne i procjene njihove proporcionalnosti,
nadležna pravosudna tijela uzimaju u obzir
nužnost jamčenja prava na djelotvorno
pravno sredstvo i na pošteno suđenje, zakonite interese stranaka i, po potrebi,
trećih strana, te moguću štetu za bilo koju
od stranaka te, po potrebi, trećih strana,
koja može proizaći iz prihvaćanja ili
odbijanja tog zahtjeva.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
nositelja poslovne tajne, protiv navodnog
počinitelja povrede naložiti bilo koju od
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
PE546.885v02-00 106/113 RR\1066257HR.doc
HR
sljedećih privremenih mjera i mjera opreza:
Obrazloženje
(Does not affect the English version)
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu dopustiti nastavak
navodnog neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne pod
uvjetom da se podnesu jamstva kojima se
osigurava naknada štete nositelju poslovne
tajne.
2. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, kao alternativu
mjerama iz stavka 1., dopustiti nastavak
navodnog neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne pod
uvjetom da se podnesu jamstva kojima se
osigurava naknada štete nositelju poslovne
tajne.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u
pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od
podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi
dokaze koji se mogu razumno smatrati
dostupnima kako bi se dokazalo da
poslovna tajna postoji, da je podnositelj
tužbenog zahtjeva zakonski nositelj
poslovne tajne i da je poslovna tajna
neovlašteno pribavljena, da se poslovna
tajna neovlašteno koristi ili je neovlašteno
odana, odnosno da je neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne neminovno.
1. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela ovlaštena, u
pogledu mjera iz članka 9., zatražiti od
podnositelja tužbenog zahtjeva da dostavi
dokaze koji se mogu razumno smatrati
dostupnima kako bi se dokazalo da se
predmetno pitanje može smatrati
poslovnom tajnom, da je podnositelj
tužbenog zahtjeva nositelj poslovne tajne i
da je poslovna tajna neovlašteno
pribavljena, da se poslovna tajna
neovlašteno koristi ili je neovlašteno
odana, odnosno da je neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne neminovno.
RR\1066257HR.doc 107/113 PE546.885v02-00
HR
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela obvezna,
prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene
njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir
vrijednost poslovne tajne, mjere poduzete
radi zaštite poslovne tajne, postupanje
tuženika prilikom pribavljanja, korištenja
ili odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
2. Države članice osiguravaju da su
nadležna pravosudna tijela obvezna,
prilikom odlučivanja o prihvaćanju ili
odbijanju tužbenog zahtjeva i procjene
njegove proporcionalnosti, uzeti u obzir
sve relevantne aspekte predmeta, kao što
su vrijednost poslovne tajne, mjere
poduzete radi zaštite poslovne tajne,
postupanje tuženika prilikom pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne,
učinak neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
4. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu poduzeti
privremene mjere iz članka 9. pod uvjetom
da podnositelj tužbenog zahtjeva podnese
odgovarajuće osiguranje ili istovrijedno
jamstvo kojim se osigurava naknada za
bilo koju štetu koju je tuženik pretrpio ili
po potrebi bilo koja druga osoba na koju su
mjere imale učinak.
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Obrazloženje
(Does not affect the English version)
PE546.885v02-00 108/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. U slučaju da se donesenom sudskom
odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne,
države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv
počinitelja povrede naložiti sljedeće:
1. U slučaju da se donesenom sudskom
odlukom utvrdi neovlašteno pribavljanje,
korištenje ili odavanje poslovne tajne,
države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
podnositelja tužbenog zahtjeva, protiv
počinitelja povrede naložiti jednu ili više
sljedećih mjera:
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) izjavu o povredi; Briše se.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Države članice osiguravaju da su nadležna
pravosudna tijela obvezna, prilikom
odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju
tužbenog zahtjeva i procjene njegove
proporcionalnosti, uzeti u obzir vrijednost
poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite
poslovne tajne, postupanje tuženika
prilikom pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
Države članice osiguravaju da su nadležna
pravosudna tijela obvezna, prilikom
odlučivanja o prihvaćanju ili odbijanju
tužbenog zahtjeva i procjene njegove
proporcionalnosti, uzeti u obzir posebne
okolnosti predmeta. Ta procjena
uključuje, prema potrebi, vrijednost
poslovne tajne, mjere poduzete radi zaštite
poslovne tajne, postupanje tuženika
prilikom pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, zakonite interese stranaka i
mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja
tužbenog zahtjeva na stranke, zakonite
interese trećih strana, javni interes i zaštitu
RR\1066257HR.doc 109/113 PE546.885v02-00
HR
temeljnih prava, uključujući slobodu
izražavanja i informiranja.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ako nadležna tijela ograniče trajanje mjere
iz članka 11. stavka 1. točke (a), to trajanje
treba biti dostatno za uklanjanje svake
komercijalne ili ekonomske prednosti koju
bi počinitelj povrede mogao ostvariti na
temelju neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Države članice osiguravaju da nadležna
tijela primjereno ograniče trajanje mjere iz
članka 11. stavka 1. točke (a), kako bi ono
bilo dostatno za uklanjanje svake
komercijalne ili ekonomske prednosti koju
bi počinitelj povrede mogao ostvariti na
temelju neovlaštenog pribavljanja,
korištenja ili odavanja poslovne tajne.
Obrazloženje
Ako tuženik više ne može ostvariti bilo kakvu komercijalnu prednost od nezakonitog
prisvajanja, daljnje produljenje sudske mjere samo služi svrsi odvraćanja i kažnjavanja dok
istodobno sprečava tržišno natjecanje i inovacije.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 3. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Ako se umjesto naloga iz članka 11.
stavka 1. točke (a) naloži novčana
naknada, iznos te novčane naknade ne
smije premašiti iznos tantijema ili naknada
koje bi se trebale platiti da je ta osoba
dobila odobrenje za korištenje dotične
poslovne tajne, u razdoblju u kojem se
korištenje poslovne tajne moglo spriječiti.
Ako se umjesto naloga iz članka 11. stavka
1. točaka (a) i (b) naloži novčana naknada,
iznos te novčane naknade ne smije
premašiti iznos tantijema ili naknada koje
bi se trebale platiti da je ta osoba dobila
odobrenje za korištenje dotične poslovne
tajne, u razdoblju u kojem se korištenje
poslovne tajne moglo spriječiti.
PE546.885v02-00 110/113 RR\1066257HR.doc
HR
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
oštećene stranke, počinitelju povrede koji
je znao ili je trebao znati da sudjeluje u
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili
odavanju poslovne tajne naložiti da
nositelju poslovne tajne isplati naknadu
stvarno pretrpljene štete.
1. Države članice osiguravaju da nadležna
pravosudna tijela mogu, na zahtjev
oštećene stranke, počinitelju povrede koji
je znao ili je trebao znati da sudjeluje u
neovlaštenom pribavljanju, korištenju ili
odavanju poslovne tajne naložiti da
nositelju poslovne tajne isplati naknadu
koja odgovara stvarno pretrpljenoj šteti
nastaloj zbog takve povrede.
Države članice mogu, skladu sa svojim
nacionalnim pravom i praksom, ograničiti
odgovornost zaposlenika prema
poslodavcima za štetu za neovlašteno
pribavljanje, korištenje ili odavanje
poslovne tajne poslodavca kada djeluju
bez namjere.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 14. – stavak 3.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3. Prilikom odlučivanja o primjeni mjere
objave i procjeni njezine proporcionalnosti,
nadležna pravosudna tijela u obzir uzimaju
moguću štetu koja se tom mjerom može
nanijeti privatnosti i ugledu počinitelja
povrede, u slučaju kada je počinitelj
povrede fizička osoba, kao i vrijednost
poslovne tajne, postupanje počinitelja
povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne, učinak
neovlaštenog odavanja ili korištenja
poslovne tajne, te vjerojatnost da će
počinitelj povrede ponovno neovlašteno
koristiti ili odavati poslovnu tajnu.
3. Prilikom odlučivanja o primjeni mjere iz
stavka 1. i procjeni njezine
proporcionalnosti, nadležna pravosudna
tijela u obzir uzimaju bi li informacije o
počinitelju povrede omogućile
identifikaciju fizičke osobe, a ako bi, bi li
objava tih informacija bila opravdana,
osobito u svjetlu sljedećih kriterija: moguća šteta koja se tom mjerom može
nanijeti privatnosti i ugledu počinitelja
povrede, postupanje počinitelja povrede
prilikom pribavljanja, korištenja ili
odavanja poslovne tajne, te vjerojatnost da
će počinitelj povrede ponovno neovlašteno
koristiti ili odavati poslovnu tajnu.
RR\1066257HR.doc 111/113 PE546.885v02-00
HR
PE546.885v02-00 112/113 RR\1066257HR.doc
HR
POSTUPAK
Naslov Zaštita neobjavljenog znanja i iskustava te poslovnih informacija
(poslovnih tajni) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
Referentni dokumenti COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD)
Nadležni odbor
Datum objave na plenarnoj sjednici
JURI
9.12.2013
Odbori koji su dali mišljenje
Datum objave na plenarnoj sjednici
IMCO
9.12.2013
Izvjestitelj(ica) za mišljenje
Datum imenovanja
Lara Comi
7.10.2014
Razmatranje u odboru 18.3.2014 5.11.2014 17.11.2014 3.12.2014
21.1.2015 23.2.2015 16.3.2015
Datum usvajanja 24.3.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
27
4
7
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi,
Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-
Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Antanas Guoga, Sergio
Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Jiří Maštálka, Marlene Mizzi, Jiří
Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab,
Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża
Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van
Bossuyt, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Roberta Metsola, Franz Obermayr, Adam Szejnfeld, Ulrike Trebesius,
Sabine Verheyen, Inês Cristina Zuber
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Jonathan Arnott, Philippe De Backer, Ashley Fox, Andrey Novakov
RR\1066257HR.doc 113/113 PE546.885v02-00
HR
POSTUPAK
Naslov Zaštita neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija
(poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
Referentni dokumenti COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD)
Datum podnošenja EP-u 27.11.2013
Nadležni odbor
Datum objave na plenarnoj sjednici
JURI
9.12.2013
Odbori čije se mišljenje traži
Datum objave na plenarnoj sjednici
EMPL
23.10.2014
ITRE
9.12.2013
IMCO
9.12.2013
Odbori koji nisu dali mišljenje
Datum odluke
EMPL
23.10.2014
Izvjestitelji
Datum imenovanja
Constance Le
Grip
22.9.2014
Razmatranje u odboru 13.10.2014 11.11.2014 23.3.2015 16.4.2015
Datum usvajanja 16.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
19
2
3
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-
Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady
Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Enrico Gasbarra, Lidia
Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Dietmar Köster,
Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner,
Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Sergio Gaetano Cofferati, Angel Dzhambazki, Jytte Guteland,
Constance Le Grip, Cecilia Wikström
Datum podnošenja 22.6.2015