PR INI - europarl.europa.eu · RR\1164376HR.docx 5/31 PE621.006v02-00 HR G. budući da je prelazak na održiva alternativna goriva i pogonske sklopove najbolji način dekarboniziranja

$Page 1: PR INI - europarl.europa.eu · RR\1164376HR.docx 5/31 PE621.006v02-00 HR G. budući da je prelazak na održiva alternativna goriva i pogonske sklopove najbolji način dekarboniziranja$
RR\1164376HR.docx PE621.006v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0297/2018

1.10.2018

IZVJEŠĆE

o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: vrijeme je

za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: Ismail Ertug

PE621.006v02-00 2/31 RR\1164376HR.docx

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 11

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE ......... 14

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU .................. 21

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA ............... 26

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 30

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM

ODBORU ................................................................................................................................. 31

RR\1164376HR.docx 3/31 PE621.006v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: vrijeme je za

djelovanje!

(2018/2023(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. studenoga 2017. naslovljenu „Prema

najširoj uporabi alternativnih goriva – Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna

goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, uključujući procjenu

nacionalnih okvira politike u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/94/EU”

(COM(2017)0652),

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22.

listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva1,

– uzimajući u obzir Direktivu 2009/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od

23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom

prijevozu2,

– uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP

21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz

Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do

11. prosinca 2015.,

– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o

utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka

gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija

CO2 iz lakih vozila te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 (preinaka)

(COM(2017)0676),

– uzimajući u obzir Međunarodni pravilnik o sigurnosti brodova koji koriste plinove ili

goriva s niskom točkom zapaljivosti (IGF pravilnik) zajedno s predloženim izmjenama

da Pravilnik postane obvezan prema Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljudskog života

na moru (SOLAS), za suočavanje s izazovima koje predstavlja uvođenje upotrebe

alternativnih goriva na regulatornoj razini u sektoru pomorskog prijevoza i s ciljem

smanjenja rizika za brodove, njihovu posadu i okoliš na najmanju moguću mjeru u

pogledu korištenih goriva,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenja Odbora za okoliš,

javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i

Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0297/2018),

1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1. 2 SL L 120, 15.5.2009, str. 1.

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN-HR/TXT/?uri=CELEX:52017PC0676R(01)




PE621.006v02-00 4/31 RR\1164376HR.docx

HR

A. budući da je mobilnost osnovna potreba i okosnica naših društava i gospodarstava te bi

trebala biti čista, održiva, pouzdana, pristupačna cijenom i sigurna u svim aspektima,

budući da u tom kontekstu čiste tehnologije nude ogromne prilike i koristi za društvo te

imaju znatan učinak na zdravlje i okoliš, kao i na automobilsku industriju, opskrbljivače

energijom, pružatelje komunalnih usluga i operatere mreža;

B. budući da su države članice usvojile svoje nacionalne okvire politike koje je Komisija

ocijenila u svojoj nedavnoj komunikaciji COM(2017)0652, u kojoj je istaknula da se

ciljevi i uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila razlikuju od jedne do

druge države članice jer je samo osam od 25 država članica u potpunosti ispunilo

zahtjeve koji se odnose na nacionalne okvire politike utvrđene u Direktivi 2014/94/EU1

te da dvije države članice nisu podnijele svoj nacionalni okvir politike do 16. studenoga

2016., kako je predviđeno člankom 3. Direktive 2014/94/EU;

C. budući da će dekarbonizacija prometa porpaviti kvalitetu zraka i ojačati energetsku

sigurnost Europe i neovisnost o uvezenoj energiji i fosilnim gorivima te da će za to biti

potrebna brza i konkretna promjena vrste energije, goriva i pogonskih sklopova koji se

koriste, kao i povećanje energetske učinkovitosti, što će se postići uvođenjem

najučinkovitijih i naprednih tehnologija, prelaskom na multimodalni prijevoz i

promjenom ponašanja u pogledu mobilnosti;

D. budući da je promet jedini od glavnih sektora gospodarstva u Europskoj uniji u kojem

su se od 1990. povećale emisije stakleničkih plinova; budući da iz tog sektora dolazi 23

% emisija CO2 te da taj postotak i dalje raste; budući da se u cestovnom prometu

upotrebljava barem 75 % ukupne energije koja se koristi u prometu i stvara gotovo 73

% emisija stakleničkih plinova prometnog sektora; budući da se količina prometa

konstantno povećava, što se povezuje s rastom kretanja i količina robe koje se prevoze u

EU-u i porastom mobilnosti ljudi; budući da će prema projekcijama za 2030. taj porast

imati posljedice na klimatske promjene, kvalitetu zraka i potrošnju energije, kao i na

infrastrukturu; budući da će dekarbonizacija cestovnog prometa korištenjem održivih

alternativnih goriva zahtijevati fleksibilan pristup, što znači da bi za različite segmente

vozila mogla biti različita alternativna goriva;

E. budući da je udio pomorskog prijevoza u svjetskoj trgovini količinski 80 %, a u

globalnim emisijama stakleničkih plinova 3 %, čime pridonosi onečišćenju zraka blizu

obalnih područja i luka; budući da bi, uzimajući u obzir njegov značajan doprinos

svjetskom tržištu usluga prijevoza, postupno uvođenje alternativnih goriva u pomorski

prijevoz imalo značajan pozitivni učinak na okoliš;

F. budući da se najkasnije do 2050. cestovni promet mora u potpunosti dekarbonizirati uz

ostvarivanje nulte neto stope emisija kako bi se porast svjetske temperature zadržao na

razini znatno manjoj od 2°C i kako bi se pokušao postići cilj od 1,5°C preuzet u okviru

Pariškog sporazuma; budući da je za postizanje tog cilja prijelaz na alternativna goriva

smislen, ali da su u dogledno vrijeme još uvijek potrebna konvencionalna goriva sve

dok se ukupna potražnja ne bude mogla potpuno pokriti alternativnim gorivima;

1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

RR\1164376HR.docx 5/31 PE621.006v02-00

HR

G. budući da je prelazak na održiva alternativna goriva i pogonske sklopove najbolji način

dekarboniziranja postojećeg i budućeg voznog parka, uzimajući u obzir cijeli životni

ciklus vozila; budući da će ukupni učinak biti još veći kada ga se bude kombiniralo s

većom učinkovitošću vozila, korištenjem javnog prijevoza i bicikala, razvojem

zajedničke mobilnosti i poboljšanjem ukupne učinkovitosti prometnih sustava uz pomoć

sustava C-ITS te korištenjem tehnologije za automatizaciju i digitalizaciju; budući da se

urbanističkim i prostornim planiranjem mogu poduprijeti i nadopuniti tehnološki napori

te podržati uspostava infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom; budući da se

promicanjem alternativnih goriva može dati važan doprinos poboljšanju kvalitete zraka

u gradovima;

H. budući da viša cijena vozila na alternativna goriva u odnosu na obična vozila pogonjena

motorom s unutarnjim sagorijevanjem, zajedno s nedostatkom infrastrukture za

punjenje i opskrbu gorivom, potrošačima još uvijek predstavljaju jednu od glavnih

prepreka pri odlučivanju za alternativna vozila; budući da se u tom kontekstu pokazalo

da se prihvaćanje tih vozila na tržištu ubrzava zahvaljujući premijama, poreznim

olakšicama i nefiskalnim poticajima koji su se za kupce pokazali kao ubrzivači

prihvaćanja, a iznosi tih poticaja trebali bi odražavati razinu emisija stakleničkih i

emisija onečišćujućih tvari i onečišćivača koju proizvodi određeno alternativno gorivo;

I. budući da prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove predstavlja priliku i

poticaj za istraživanje konkurentnoj europskoj industriji da ponovno utvrdi svoj položaj

predvodnika u tehnologiji; budući da je taj prelazak ključan za međunarodnu

konkurentnost u pogledu znanja, tehnologije i tržišnog udjela;

J. budući da će se preinakom Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove

osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila, nadajmo se, postaviti ambiciozni

ciljevi smanjenja emisija i potaknuti kupnju vozila s niskom ili nultom razinom emisija

iz ispušne cijevi, pridržavajući se istodobno tehnološki neutralnog pristupa, čime će se

otvoriti put dekarboniziranom voznom parku u Europi, za što će biti potrebno uvođenje

adekvatne infrastrukturne mreže za alternativna goriva; budući da revizija Direktive o

promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu nadopunjuje

Direktivu o alternativnim gorivima jamčeći dobavljačima potražnju i povećavajući

prijelaz na čista vozila;

K. budući da je 94 % prometnog sektora u Europi ovisno o nafti, od čega je 90 % potrebno

uvesti, između ostalog i iz nekih politički nestabilnih zemalja;

L. budući da se prema Direktivi 2014/94/EU u alternativna goriva ubrajaju i goriva

fosilnog podrijetla, što je u suprotnosti s ciljem dekarbonizacije i postupnim

napuštanjem fosilnih goriva; budući da treba dati prioritet rješenjima s niskom razinom i

nultom stopom emisija iz ispušne cijevi tijekom cijeloga životnog ciklusa vozila;

međutim, budući da za teška vozila i u sektoru pomorskog prijevoza ukapljeni i stlačeni

prirodni plin kao prijelazne tehnologije mogu kratkoročno i srednjoročno pridonijeti

čistijem zraku, osobito oko luka i duž obala;

M. budući da se energetski i prometni sektor moraju bliže povezati kako bi se omogućila

temeljita dekarbonizacija u području mobilnosti; budući da nositelji energije kao što su

električna energija i vodik omogućuju mobilnost s nultom stopom emisija uz istodobno

integriranje obnovljivih izvora energije; budući da se energetski sektor sve više okreće

PE621.006v02-00 6/31 RR\1164376HR.docx

HR

isključivo obnovljivim izvorima energije, potrebno je osigurati skladištenje viška

energije u razdobljima niske potražnje; budući da električna vozila na baterijski pogon i

vozila s pogonom na gorive ćelije mogu doprinijeti ostvarenju tog cilja; budući da će

izvori energije s niskom razinom emisija biti prijelazni korak u prelasku na mobilnost s

nultom stopom emisija; budući da bi tehnološka neutralnost trebala biti početna točka za

uvođenje infrastrukture za alternativna goriva;

N. budući da se gotovo sve litij-ionske ćelije, glavna komponenta baterija u električnim

vozilima, proizvode izvan Europske unije, najviše u Aziji;

O. budući da su pametne, stabilne elektroenergetske mreže, bolje povezivanje

elektroenergetske i plinske mreže pretvaranjem električne energije u plinovito gorivo,

pristup mreži za pružatelje usluga punjenja, privatna mjesta za punjenje i izgradnja

stanica za opskrbu vodikom ključni za elektromobilnost; budući da se kod vozila na

baterijski pogon i vozila s pogonom na gorive ćelije pametnim i kontroliranim

punjenjem može pomoći u uravnoteženju mreža, ali da za to još uvijek ne postoji

regulatorni, porezni i tehnički okvir;

P. budući da se u sustavu transeuropskih prometna mreža (TEN-T) nalaze glavne prometne

mreže u Europskoj uniji; budući da bi uvođenje infrastrukture za alternativna goriva i

postizanje cilja da se osigura potpuna pokrivenost glavnih prometnih koridora

transeuropske prometne mreže mjestima za napajanje do 2025. utvrđenog u

komunikaciji trebali biti ključni prioriteti; budući da bi ovaj cilj trebalo dodatno

nadopuniti izgradnjom infrastrukture za alternativna goriva i u okviru sveobuhvatne

mreže TEN-t i u urbanim, ruralnim i rijetko naseljenim područjima, uzimajući u obzir

strukturna i gospodarska ograničenja kako bi se postigla ravnomjernija pokrivenost;

1. pozdravlja ranije navedenu komunikaciju Komisije o uvođenju infrastrukture za

alternativna goriva; ističe da je potrebno daljnje usklađivanje i suradnja na razini EU-a

kako bi se do 2050. dekarbonizirao prometni sektor i naglašava prilike za industriju,

tehnologiju i zapošljavanje do kojih će doći u postupku uvođenja alternativnih goriva i

odgovarajuće infrastrukture;

Pojačavanje napora

2. međutim, poziva Komisiju da predloži reviziju Direktive 2014/94/EU, zadržavajući

pritom trenutačnu definiciju alternativnih goriva navedenu u članku 2., i da se

usredotoči na njezinu propisnu provedbu, uzimajući u obzir da ju je dosad samo 8 od 25

država članica potpuno provelo, kako bi se ispunile praznine u infrastrukturi za

alternativna goriva diljem Europske unije; ističe potrebu za većim korištenjem

alternativnih goriva i stvaranjem stabilnog okruženja za ulaganja;

3. napominje da Komisijina ocjena nacionalnih okvirnih planova otkriva da države članice

ulažu različite razine napora, ambicije i dostupna financijska sredstva te da prelazak na

alternativna goriva neće biti sveobuhvatan i ravnomjerno raspoređen; stoga poziva

Komisiju da temeljito procijeni projekte i razinu ambicije nacionalnih okvirnih planova,

da predloži dodatne mjere gdje je to potrebno i da podrži države članice s primjerima

najboljih praksi; poziva Komisiju da za formuliranje kriterija održivosti zamijeni sustav

nacionalnih okvirnih planova učinkovitijim instrumentima, uključujući konkretne,

obvezujuće i provedive ciljeve; predlaže da Komisija uzme u obzir predviđeno i stvarno

RR\1164376HR.docx 7/31 PE621.006v02-00

HR

prihvaćanje vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak, dozvoli država

članicama fleksibilnost u određivanju načina postizanja ciljeva i radi na cilju izgradnje

transeuropske infrastrukturne mreže za sva alternativna goriva koja bi bila dostupna,

kompatibilna i interoperabilna;

4. poziva da se uzmu u obzir predviđeni porast kretanja i količine prevezene robe do 2030.

kako bi nova infrastruktura bila dostatnih dimenzija i opremljena na odgovarajući način;

ističe važnost aktualnog i budućeg tehnološkog napretka u području akumulatora,

vodika ili pohrane energije i ističe da taj napredak treba uzeti u obzir pri odabiru

strategija koje će se provoditi; ističe da nove infrastrukture treba prilagoditi promjenama

u količinama i u tehnologijama; kao primjer navodi da će masivno povećanje broja

električnih vozila povezano s autonomijom tih vozila do 400 km utjecati na

rasprostranjenost postaja za punjenje električnih vozila kao i na vrstu potrebnog

punjenja;

5. predlaže godišnju procjenu stanja provedbe u državama članicama i proširenje područja

primjene Direktive kako bi se težište premjestilo s osnovne mreže TEN-T i proširilo na

sveobuhvatnu mrežu TEN-t, urbana i regionalna čvorišta te područja koja postižu

„visoku” razinu na europskom indeksu kvalitete zraka više od 35 dana godišnje i s

gustoćom stanovništva šest puta većom od prosjeka EU-a kako bi se postigla geografski

široka pokrivenost i uključila i infrastruktura za javne vozne parkove; poziva Komisiju

da u tom pogledu proširi područje primjene Instrumenta za povezivanje Europe i poveća

sredstva za njegovo financiranje;

6. podržava razvoj elektrificiranih cesta koje omogućuju punjenje električnih vozila

tijekom vožnje; traži da ih se uvede u većem broju barem kada je riječ o cestama

osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T; smatra da bi elektrificirane ceste mogle biti

rješenje za smanjenje veličine baterija, a time i cijene novih vozila;

7. poziva Komisiju da osigura jednake tržišne uvjete za različita alternativna goriva i

osigura tehnološku neutralnost, posebice pri promicanju distribucijske infrastrukture te

da infrastruktura za vodik postane podložna zahtjevima jednakim infrastrukturi za

stlačeni prirodni plin, ali da uravnoteži te zahtjeve za uvođenje;

8. naglašava važnost održivog urbanog planiranja, prijelaza s privatnog na dijeljeno i

javno korištenje prijevozom te poziva upućenog Komisiji i državama članicama da

osobito obrate pozornost na uvođenje infrastrukture za alternativna goriva za usluge

kolektivnog i javnog prijevoza kao što su autobusi, tramvaji, vlakovi, dijeljeni

automobili, taksiji i mali kombiji te za bicikle, mopede i motocikle; potiče uvođenje

infrastrukture za alternativna goriva u gradskim i prigradskim područjima te da da

prednost područjima s lošom kvalitetom zraka;

9. potiče lokalna i regionalna tijela koja sudjeluju u Sporazumu gradonačelnika za klimu i

energiju da se potrude u svoje akcijske planove za održivu energiju uključiti konkretne

mjere posebno usmjerene na izgradnju ili dovršenje infrastrukture za punjenje

električnih vozila;

10. poziva Komisiju da nadopuni ciljeve povezane s klimom iz Direktive 2014/94/EZ

dodatnim mjerama za čisti zrak nakon provjere prikladnosti direktivâ o kvaliteti zraka u

PE621.006v02-00 8/31 RR\1164376HR.docx

HR

EU-u1;

11. skreće pozornost na važnost održive javne nabave vozila na alternativna goriva kao

pokretača potražnje za alternativnim gorivima i infrastrukturom za alternativna goriva;

12. potiče opskrbu čistom energijom u zračnim lukama (za uporabu u prizemljenim

zrakoplovima i za prijenosnu opremu u zračnim lukama) kako bi se smanjila potrošnja

kerozina, popravila kvaliteta zraka, smanjio utjecaj klimatskih promjena i onečišćenje

bukom;

Fond za čistu mobilnost: financiranje infrastrukture za alternativna goriva

13. pozdravlja napore Komisije da osigura dodatnih 800 milijuna EUR kao početno

financiranje za poticanje uvođenja infrastrukture za alternativna goriva; međutim,

sumnja da će učinak financijske poluge biti dovoljan s obzirom na predviđene potrebe

od 5,2 milijarde EUR do 2020. te dodatnih 16 – 22 milijarde ukupnih ulaganja do 2025.

godine2; poziva Komisiju da poveća iznos početnog financiranja kako bi se podržalo ne

samo uvođenje, već i upravljanje takvom infrastrukturom tijekom neprofitabilne faze

ulaska na tržište te kako bi se usredotočilo na potrebe operatera javnog prijevoza,

uključujući podršku za infrastrukturu poput radionica za održavanje; ističe da je

potrebno dodatno javno, a posebno privatno ulaganje;

14. predlaže da procijenjene ulagačke potrebe od 25 milijardi EUR do 2025. sufinanciraju

Europska unija s 10 % sredstava, a s 90 % industrija, u prvom redu proizvođači,

opskrbljivači, proizvođači energije i goriva te druge zainteresirane strane; naglašava da

bi infrastrukturni projekti za alternativna goriva trebali imati pristup bespovratnim

sredstvima i zajmovima Instrumenta za povezivanje Europe, EIB-a i Plana ulaganja za

Europu te da bi se pritom trebalo osigurati da se ne naruši tržišno natjecanje; zahtijeva

da se financijska sredstva iz fonda dodjeljuju u skladu s kriterijima održivosti,

izvedivosti, tehnološke neutralnosti, klimatskih ciljeva, europske dodane vrijednosti,

postizanja ciljeva i kohezijske politike; traži da Izvršna agencija za inovacije i mreže

(INEA), koja već nadzire Instrument za povezivanje Europe, bude za to nadležna

agencija;

15. smatra da su europski strukturni i investicijski fondovi 2 te Europski fond za regionalni

razvoj, Kohezijski fond, InvestEU i Obzor Europa prikladni instrumenti za podršku

izgradnje infrastrukture za alternativna goriva i kontinuiranom ulaganju u istraživanje i

inovacije kako bi se postiglo bolje povezivanje sektora, primjerice prometnog i

energetskog;

16. traži od Komisije da predloži reviziju Direktive 1999/94/EZ o oznakama na

automobilima. smatra da svrha te revizije treba biti znatno poboljšanje informacija koje

primaju potrošači o potrošnji goriva, emisijama CO2 i emisijama onečišćujućih tvari i

omogućiti usporedivost učinkovitosti i emisija tradicionalnih tehnologija i tehnologija

koje se služe alternativnim gorivima u stvarnim uvjetima vožnje;

17. poziva Komisiju da sastavi uredbu o javno dostupnom roamingu u okviru infrastrukture

1 2004/107/EZ i 2008/50/EZ 2 COM(2017)0652.

RR\1164376HR.docx 9/31 PE621.006v02-00

HR

za alternativna goriva, barem u mreži TEN-T;

18. napominje da oporezivanje ima velik utjecaj na cjenovnu konkurentnost alternativnih

goriva; stoga poziva države članice da revidiraju svoje okvire oporezivanja energije

kako bi olakšale i potaknule prihvaćanje alternativnih goriva s malo ili bez ugljika i

uklonile trenutačne razlike u oporezivanju električne energije za različite vrste

prijevoza, primjerice električne energije za opskrbu brodova s kopna te energije za

proizvodnju alternativnih goriva, uključujući pretvaranje električne energije u plinovito

gorivo kao način skladištenja energije iz nestalnih obnovljivih izvora;

19. poziva Komisiju da podrži dekarbonizaciju pomorskog sektora i sektora pomorskog

prijevoza s pomoću jasnog usmjerenja na inovacije, digitalizaciju te prilagodbu luka i

brodova; poziva Komisiju, države članice i njihove regije da uspostave zajednički

„projekt plavih koridora UPP-a za otoke”, posebice za najudaljenije regije; naglašava da

opskrba brodova energijom s kopna i u lukama na unutarnjim plovnim putovima i u

morskim lukama može značajno pridonijeti smanjenu buke, emisija CO2 i drugih

onečišćivača te poboljšati kvalitetu zraka;

Alternativna goriva – alternativna industrijska politika

20. žali zbog presporog napretka u pogledu uvođenja infrastrukture za alternativna goriva i

premale dostupnosti vozila na alternativni pogon, budući da se u 2017. moglo kupiti

samo 19 modela baterijskih električnih vozila i 25 modela hibridnih električnih vozila, a

417 modela vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, te poziva proizvođače da u

tom pogledu pojačaju napore prepoznaje nužnost politika kojima se potiče korištenje

vozila s niskom ili nultom razinom emisija iz ispušne cijevi i povećava ponuda lakih i

teških vozila na alternativna goriva kako bi ambiciozni standardi u pogledu emisija

mogli biti ostvareni do 2025. i 2030. za nova laka i teška vozila, uključujući snažne

poticaje za vozila s nultim i niskim emisijama; istodobno priznaje da su za to potrebna

veća javna i privatna ulaganja;

21. ističe povezanost između dostupnosti vozila na alternativna goriva, uvođenja

infrastrukture za alternativna goriva i potražnje potrošača za tim tehnologijama; u tom

pogledu ističe da bi prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove mogao pomoći

industriji da bude globalno konkurentna i zadrži visokokvalitetna radna mjesta u Europi

te nadoknaditi propuštene prilike u dekarbonizaciji automobilske industrije i nedostatak

ulaganja u održivi prijevoz; ističe da će veće korištenje vozila na alternativna goriva

sniziti troškove proizvodnje i ubrzati smanjivanje ukupnog troška vlasništva tih vozila;

22. podsjeća na važnost funkcionalnog unutarnjeg tržišta koje osigurava laku pristupačnost

postaja za opskrbu gorivom, interoperabilnost platnih usluga i tehničkih standarda,

transparentno određivanje cijena goriva i interoperabilnost između poslužitelja i formata

podataka; u tom pogledu naglašava važnost pravodobnih, lako razumljivih, točnih,

dostupnih i transparentnih informacija za potrošače i dostupnost tih informacija na

platformi otvorenih podataka; poziva na uvođenje višeenergetskih mjesta za punjenje

kako se ne bi povećavao broj različitih distribucijskih mreža za svaku vrstu napajanja;

23. napominje da će se većina punjenja električnih vozila obavljati kod kuće ili na poslu i

nadopunjavati na javnim i polujavnim mjestima kao što su supermarketi, željezničke

postaje ili zračne luke; u tom pogledu naglašava da je potreban veći naglasak na

PE621.006v02-00 10/31 RR\1164376HR.docx

HR

rješenjima za pametno punjenje i osiguravanje stabilnost mreže i omogućavanje vlastite

potrošnje; naglašava da su za elektromobilnost na velike udaljenosti duž autocesta,

glavnih cestovnih sustava i mrežnih čvorova potrebne brze i ultrabrze postaje za

punjenje; ističe da su otvoreni pristup mjestima za punjenje, interoperabilnost

tehnologija i plaćanja te slobodan izbor energije, uključujući energiju iz obnovljivih

izvora, i dobavljači ključni čimbenici za funkcioniranje sustava;

24. pozdravlja inicijativu Komisije za osnivanje održivog Europskog saveza za baterije i

snažno podržava proizvodnju europskih baterijskih ćelija proizvedenih uz pomoć

tehnologija nove generacije; poziva Komisiju da proširi inicijativu na druge pogonske

sklopove poput gorivih ćelija kako bi se održalo vodstvo Europe u području tehnologije;

25. poziva Komisiju da ocijeni izvedivost procjena životnog ciklusa za alternativna goriva,

baterije i pogonske sklopove kako bi se održivo dekarbonizirao sektor prometa i

ocijenile njegove emisije i učinak na potražnju za energijom i vodom, upotrebu

zemljišta, okoliš i zajednice;

°

° °

26. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

RR\1164376HR.docx 11/31 PE621.006v02-00

HR

OBRAZLOŽENJE

Pariški sporazum 2015. potpisalo je 195 država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih

naroda o promjeni klime. Države su se prije svega usuglasile oko cilja da se porast svjetske

temperature u ovom stoljeću zadrži na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s

predindustrijskim razinama te da će ulagati napore da se taj porast dodatno ograniči na 1,5 °C,

To predstavlja smanjenje od 80 do 95 posto emisija stakleničkih plinova u EU. U prometnom

sektoru, u kojem trenutačno nastaje četvrtina svih emisija stakleničkih plinova u EU-u,

potrebno je uložiti značajne napore kako bi se postigao taj cilj.

Promet je jedini od glavnih sektora gospodarstva u Europskoj uniji u kojem su se od 1990.

povećale emisije stakleničkih plinova. Iz tog sektora dolazi 23% emisija CO2, a taj postotak i

dalje raste. U cestovnom prometu upotrebljava se barem 75% ukupne energije koja se koristi

u prometu i stvara gotovo 73% emisija stakleničkih plinova prometnog sektora. U Europi je

94 % prometnog sektora ovisno o nafti, od čega je 90% potrebno uvesti, između ostalog i iz

nekih politički nestabilnih zemalja.

Kako bi ispunila svoje obveze borbe protiv klimatskih promjena, zaštite okoliša i jačanja

svoje energetske neovisnosti, Europa će morati povećati napore za dekarbonizaciju svojeg

gospodarstva. U prometnom sektoru mnogo je načina za postizanje tog cilja. Norme u

pogledu učinkovitosti, emisija i potrošnje goriva pokazali su se vrlo učinkovitima. Korištenje

novih tehnologija poput sustava C-ITS ili automatizirane vožnje može pomoći u poboljšanju

prometnih tokova i snižavanju potrošnje. Urbanističkim i prometnim planiranjem mogu se

stvoriti i sustavi koji podržavaju korištenje javnog i zajedničkog prijevoza, potiču na ekološke

odluke poput hodanja ili vožnje bicikla, čime se smanjuju emisije. Promicanje modalnog

prelaska s ceste na željeznicu ili unutarnje plovne putove još je jedan pristup snižavanju

emisija iz prometa. Prelazak na alternativna goriva i alternativne pogonske sklopove izravan

je način dekarbonizacije, posebice za cestovni promet. Budući da je za korištenje tih goriva

potrebna posebna infrastruktura, potrebno je donijeti zakonodavstvo kako bi se potaknulo

njihovo korištenje.

Nedostaci postojeće Direktive

Direktiva 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva donesena je 2014.

godine.. Nažalost, obvezujući ciljevi za svaku državu članicu predviđeni u izvornom

prijedlogu Europske komisije izbrisani su. Ocjena nacionalnih okvirnih planova uvedenih

Direktivom pokazala je velike razlike među ambicijama i uloženim naporima i država članica

i među nacionalnim okvirnim planovima. U svojem sadašnjem obliku nisu prikladni za

poticanje brzog uvođenja dostatne i razgranate infrastrukture za alternativna goriva.

Kao posljedica toga, stope korištenja alternativnih goriva zaostaju za izvorno predviđenim

stopama. Od zamišljenih 800 000 mjesta za punjenje u 2025. postavljeno ih je samo nešto

više od 100 000. Za stlačeni prirodni plin mora se izgraditi još dvije trećine stanica za

punjenje vozila. Za vodik, za koji u Direktivi ne postoji obveza, stanje je još gore.

Direktivu bi stoga trebalo revidirati što prije. Revidirana Direktiva trebala bi uključivati

konkretne i obvezujuće ciljeve za države članice koji bi trebali odražavati stvarne i predviđene

PE621.006v02-00 12/31 RR\1164376HR.docx

HR

stope usvajanja alternativnih goriva i pružati pristojnu mrežu infrastrukture za alternativna

goriva uz mrežu TEN-T, kao i u urbanim područjima i regionalnim čvorištima.

Alternativna goriva

U Direktivi se tri vrste goriva definiraju kao alternativna: električna energija, vodik i plin

(stlačeni i ukapljeni prirodni plin). Dok su električna energija iz obnovljivih izvora i zeleni

vodik stvarne alternative fosilnim gorivima, stlačeni i ukapljeni prirodni plin još uvijek su

većinom fosilnog podrijetla. Moguće je zamijeniti ih bioplinom ili sintetičkim gorivima.

Međutim, kako bi bili istinski održivi, bioplin bi se trebao proizvoditi lokalno, po mogućnosti

od otpada, a sintetička goriva imaju visok gubitak energije u usporedbi s izravnim korištenjem

električne energije za promet te bi se stoga trebala proizvoditi samo od viška energije čija bi

proizvodnja inače bila ograničena. Potpuni prijelaz na alternativna goriva bez fosilnog

podrijetla mora biti glavni cilj.

Budući da sada postoje različiti načini, različite vrste prometa i prometnih okruženja koji

imaju svoje specifične zahtjeve u pogledu goriva i tehnologija pogonskih sklopova, mješavina

alternativnih goriva pristup je koji na srednji rok najviše obećava. Energiju bi radi

dekarbonizacije trebalo koristiti što je učinkovitije moguće. To se dotiče vozila i učinkovitosti

motora, ali i proizvodnje goriva i generiranja energije.

Učinkovitost „od spremnika do automobilskog upravljača” alternativnih pogonskih sklopova

može varirati, ali najčešće je veća od učinkovitosti motora s unutarnjim sagorijevanjem na

benzinsko ili dizelsko gorivo. Očekuje se da će ukupni trošak vlasništva vozila na alternativni

pogon značajno pasti u bliskoj budućnosti, a neka od tih vozila već imaju prednosti u pogledu

troškova. Ipak, tri su glavne prepreke širokoj upotrebi alternativnih vozila, u usporedbi s

tradicionalnim vozilima s motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Prvo, cijene su im još uvijek

više, ali bi mogle pasti zbog tehnološkog napretka i povećanja broja proizvedenih jedinica.

Drugo, broj modela vozila još uvijek je niži. Treće, infrastrukturna mreža mjesta za punjenje

alternativnim gorivima nije toliko razgranata. Iako bi javne vlasti trebale podržavati uvođenje

dovoljne infrastrukture za alternativna goriva, i industrija mora dati svoj doprinos tako što će

nuditi atraktivnija vozila na alternativni pogon.

Povezivanje sektora

Veće korištenje goriva koja se temelje na električnoj energiji zbližit će sektor prometa s

energetskim sektorom. Međutim, važno je i ostvariti cilj dekarbonizacije proizvodnje energije

potpunim prijelazom na obnovljive izvore energije. Budući da su obnovljivi izvori energije

nestalni, opskrba energijom i potražnja za njom morat će se uravnotežiti korištenjem

mehanizama za skladištenje.

Višak energije može se koristiti u postupcima pretvaranja električne energije u plin kako bi se

proizveo zeleni vodik koji se može izravno koristiti kao gorivo za vozila s pogonom na gorive

ćelije ili ubaciti u plinske mreže. Ova tehnologija brzo se razvija, a zahvaljujući njoj će zeleni

vodik brzo stići na tržište po konkurentnim cijenama. Za tu je primjenu ključno osigurati

nediskriminirajući pristup plinskoj mreži.

Još jedna mogućnost za uravnoteženje energetskih mreža pametno je i kontrolirano punjenje.

Sa sve većim brojem vozila na baterijski pogon stvara se značajan kapacitet za skladištenje u

obliku automobilskih akumulatora. Kako bi se izbjegla visoka potražnja u određenim

RR\1164376HR.docx 13/31 PE621.006v02-00

HR

razdobljima tijekom dana, punjenje električnih vozila na baterijski pogon trebalo bi

kontrolirati daljinski kako bi se potražnja za energijom i aktivnosti punjenja raširile na dulje

razdoblje. Iako je to još uvijek jednosmjerno, rješenja takozvanog pametnog punjenja

omogućila bi dvosmjerno punjenje što bi opskrbljivačima energijom omogućilo da pune i

prazne baterije tijekom određenog razdoblja i aktivnije uravnotežuju svoje mreže. Međutim,

potrošačima je potrebno zajamčiti potpunu cjenovnu transparentnost i visoke standarde zaštite

podataka.

Slično tome, i za električnu energiju ključan je nediskriminirajući pristup mreži. To se odnosi

i na pristup potrošača mjestima za punjenje. Trebala bi vladati potpuna cjenovna

transparentnost i interoperabilnost načina plaćanja te ne bi trebala postojati obveza plaćanja

pretplate. Javna mjesta za punjenje moraju nadopunjavati privatna. Po načinu punjenja,

električna vozila s baterijskim pogonom razlikuju se od vozila s motorom s unutarnjim

sagorijevanjem za koja su potrebna središnja mjesta za punjenje u kratkom vremenskom

razdoblju. Brzo punjenje ključno je za putovanje na duge udaljenosti koristeći se električnim

pogonom i za povjerenje potrošača, no većina punjenja odvijat će se kada je vozilo parkirano,

primjerice preko noći ili na poslu, a ponašanje pri punjenju mijenjat će se s vremenom u

skladu s iskustvom potrošača.

Kako bi se postigla pokrivenost privatnim mjestima za punjenje potrebno je s jedne strane,

proširiti mreže i spojeve kako bi se omogućilo spajanje mjesta za punjenje na mrežu, a s

druge strane postupci nadležnih tijela za izdavanje dozvola moraju biti lakši i brži.

Oporezivanje i regulatorno okruženje

Oporezivanje ima velik utjecaj na cjenovnu konkurentnost alternativnih goriva. Oporezivanje

energije iz obnovljivih izvora koja se koristi u proizvodnju zelenog vodika može biti

opterećujući faktor za određivanje njegove tržišne cijene. Isto se odnosi na električno punjenje

s kopna za brodove na kojima se proizvodnja energije korištenjem prljavih motora s

unutarnjim sagorijevanjem ne oporezuje, dok se električna energija koja dolazi s kopna mora

nositi s porezima i višim troškovima isporuke zbog vrlo specifične prirode potražnje.

Cilj ovog izvješća je posebno se pozabaviti infrastrukturnim prazninama tako što se uzimaju u

obzir širi kontekst i različiti problemi i perspektive u području dekarbonizacije prometnog

sektora.

PE621.006v02-00 14/31 RR\1164376HR.docx

HR

17.8.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za promet i turizam

o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Christel Schaldemose

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao

nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva; podsjeća da je promet

jedan od europskih glavnih izvora emisija ugljičnog dioksida te da je to jedini sektor u

kojemu emisije i dalje rastu; ističe da je za osiguranje stalne europske konkurentnosti u

pogledu znanja, tehnologije i tržišnog udjela potrebna daljnja koordinacija na lokalnoj,

regionalnoj i europskoj razini u svim područjima politike povezanima s infrastrukturom

za alternativna goriva; naglašava važnost uvođenja odgovarajuće infrastrukturne mreže

za alternativna goriva s ciljem potpune dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.;

poziva Komisiju da u tom pogledu predloži plan za idućih pet godina u kojem se

opisuju zajednički politički okvir i zajednički ciljevi za sve države članice;

2. poziva države članice da dodatnim razvojem i provedbom ambicioznih i dosljednih

nacionalnih okvira politike u urbanim i u ruralnim područjima osiguraju brzo uvođenje i

dodatna sredstva za dostatnu infrastrukturu za alternativna goriva i za brza te ultrabrza

rješenja za punjenje u okviru osnovnih i sveobuhvatnih mreža TEN-T-a; naglašava da je

dostupnost i pristupačnost privatnih i javnih infrastruktura za punjenje i opskrbu

gorivom ključna za veću popularnost vozila s pogonom na alternativna goriva među

potrošačima; smatra da bi prednost trebala dobiti rješenja s najvećim potencijalom za

smanjenje emisija tijekom cijelog životnog ciklusa vozila, uzimajući u obzir načelo

tehnološke neutralnosti;

3. poziva države članice da pri izradi nacionalnih okvira politike na odgovarajući način

vode računa o načelima osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T i zajedničke prometne

politike;

RR\1164376HR.docx 15/31 PE621.006v02-00

HR

4. apelira na države članice čiji su nacionalni strateški okviri primarno usmjereni na

prirodni plin da preispitaju tu odluku, koja je u suprotnosti sa scenarijem usmjerenim na

elektromobilnost koji dobiva obrise u Europi i koja, u konačnici, u dogoročnoj

perspektivi ne doprinosi bržem smanjenju emisija u prometnom sektoru; poziva te

države članice da svoje nacionalne strateške okvire preusmjere na električnu energiju iz

obnovljivih izvora, sintetički metan dobiven iz električne energije, bioplin i biometan;

5. naglašava važnost održivog urbanog planiranja u kojemu se privatni prijevoz

zamjenjuje zajedničkim i javnim prijevozom te važnost ulaganja u uvođenje

infrastrukture za alternativna goriva u usluge javnog prijevoza, posebno u pogledu

korištenja električnih autobusa koji predstavljaju samo 10 % svih novih autobusa

kupljenih u Europi 2017.;

6. traži da se prednost da brzim i ultrabrzim rješenjima za punjenje na zaobilaznicama,

parkiralištima i glavnim cestama u gusto naseljenim gradskim područjima; smatra da bi

se u tu svrhu trebala poboljšati suradnja i koordinacija između lokalnih tijela,

distributera električne energije i privatnih ulagača;

7. podržava razvoj elektrificiranih cesta koje omogućuju punjenje električnih vozila

tijekom vožnje; traži da ih se uvede u većem broju barem kada je riječ o cestama

osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T; smatra da bi elektrificirane ceste mogle biti

rješenje za smanjenje veličine baterija, a time i cijene novih vozila;

8. sa zabrinutošću primjećuje da se razina ambicije i stupanj ispunjenja nacionalnih okvira

politike od države do države članice znatno razlikuju te da ukupni razvoj infrastruktura

za alternativna goriva, uključujući infrastrukturu za punjenje električnih vozila,

zaostaje; žali zbog činjenice da samo osam država članica u potpunosti ispunjava

zahtjeve nacionalne okvire politike iz Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i

Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva1 i da dvije

države članice nisu dostavile svoj nacionalni okvir politike u skladu s rokovima iz

članka 3. Direktive; naglašava u tom pogledu da su nacionalni okviri politike ključni za

privlačenje privatnih partnera koji bi financirali infrastrukturu za punjenje; stoga poziva

Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja obvezujućih nacionalnih ciljeva kao i

redovnog nacionalnog izvještavanja kako bi se osigurao razvoj okosnice infrastrukture

za alternativna goriva u mreži TEN-T do 2025.;

9. smatra da bi države članice trebale postaviti konkretne, obvezujuće i izvršive ciljeve za

distribucijsku mrežu za alternativna goriva, koji će odražavati i trenutačni i planirani

prodor vozila s pogonom na ta goriva na tržište;

10. žali zbog toga što se goriva fosilnog podrijetla, poput prirodnog plina i ukapljenog

naftnog plina, i dalje smatraju alternativnim gorivima u skladu s Direktivom

2014/94/EU, čime se ugrožava ostvarenje cilja Unije da se prometni sektor

dekarbonizira do sredine stoljeća;

11. poziva Komisiju da provede detaljnu analizu različitih nacionalnih okvira politike te da

u svojim preporukama drugim državama članicama uzme u obzir uspješne nacionalne i

regionalne mjere;

1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

PE621.006v02-00 16/31 RR\1164376HR.docx

HR

12. poziva Komisiju da iznese kriterije održivosti za vodik i sintetička goriva na temelju

emisija tijekom životnog ciklusa koji obuhvaćaju emisije nastale istraživanjem i

proizvodnjom nafte i plina za proizvodnju električne energije potrebne za sve

proizvodne postupke i njihov utjecaj na potražnju za vodom i uporabu zemljišta;

13. potiče države članice da u gradskim i prigradskim područjima povećaju raspoloživost

mjesta za punjenje električnih vozila dostupnih javnosti;

14. smatra da bi razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila trebalo poticati kao

prioritet u slučajevima gdje je kvaliteta zraka loša i da bi o informacijama o poduzetim

ili planiranim mjerama za poticanje elektromobilnosti trebalo izvijestiti u okviru

planova za kvalitetu zraka;

15. traži da se kontinuirano ulaže u istraživanje i inovacije kako bi se još više kombinirali

izvori obnovljive energije i održivi oblici prijevoza te kako bi se do sredine stoljeća

ostvario cilj mobilnosti s neto nultom stopom emisija;

16. primjećuje da vlasnici električnih vozila svoja vozila najčešće pune kod kuće ili na

poslu; ističe potrebu za sveobuhvatnom i interoperabilnom infrastrukturom za privatno i

zajedničko javno punjenje električnih vozila i bicikala kod kuće i na radnom mjestu,

kao i za obavezno uvođenje te infrastrukture na postajama uz duge relacije; uzima u

obzir potrebu za privatnim i javnim ulaganjima kako bi se ostvarila optimalna

pokrivenost; u tom smislu naglašava da je potrebno ugraditi dostatnu infrastrukturu za

punjenje i u nove i u postojeće zgrade; smatra da je za ostvarenje predloženih ciljeva od

ključne važnosti povećano širenje informacija i sudjelovanje privatnog sektora;

17. sa zabrinutošću primjećuje da se 2017. u Europi moglo kupiti samo 19 modela

baterijskih električnih bicikala i 25 modela hibridnih električnih vozila punjivih preko

utičnice, u usporedbi s preko 417 modela vozila s benzinskim i dizelskim motorima s

unutarnjim izgaranjem1;

18. ističe da se bez odgovarajuće distribucijske mreže ne može povećati uporaba

alternativnih goriva; ističe potrebu za uvođenjem obveza distribucije kako bi se smanjila

nesigurnost u vezi s razmjerom infrastrukture;

19. poziva Komisiju da sastavi uredbu o javno dostupnom roamingu u okviru infrastrukture

za alternativna goriva, barem u mreži TEN-T;

20. smatra da nacionalni planovi koji se podnose Komisiji u okviru provedbe Direktive

2014/94/EU pokazuju da je trenutačni broj dostupnih mjesta za punjenje u Uniji

dovoljan u odnosu na broj električnih vozila na cestama, s obzirom na preporuku

Komisije o jednom mjestu za punjenje na svakih deset električnih vozila;

21. primjećuje i da se očekuje da će nacionalni planovi za uvođenje javne infrastruktura za

punjenje u cijelom EU-u do 2020. slijediti predviđeni rast broja vozila i da će biti

dovoljno mjesta za brzo punjenje uz glavne autoceste, odnosno da će na svakih 40 km

biti postavljeno barem jedno mjesto za brzo punjenje;

1 Availability and Affordability of ZEVs Interim Report, Element Energy, listopad 2017.

RR\1164376HR.docx 17/31 PE621.006v02-00

HR

22. naglašava da će nakon 2020. biti nužna znatno veća ulaganja koja nadilaze postojeće

planove kako bi se išlo ukorak s očekivanim brojem električnih vozila na cesti i da će

financiranje EU-a za to biti važno, posebno na slabije razvijenim tržištima;

23. naglašava da je potrebno staviti veći naglasak na pametna rješenja za punjenje; dodaje

da se to može postići ako zahtjevi u okviru privatne i zajedničke javne infrastrukture za

punjenje odu korak dalje u odnosu na minimalne odredbe iz revidirane Direktive

2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj

učinkovitosti zgrada1; naglašava da je nedostatna infrastruktura za punjenje jedna od

glavnih prepreka ostvarenju održivog prijevoza u EU-u;

24. budući da svi korisnici neće moći puniti električna vozila kod kuće, ističe da je nužno

pronaći integrirana rješenja za stambene i nestambene zgrade te mjesta za punjenje

kombinirati s drugom postojećom infrastrukturom, kao što su rasvjetni stupovi;

25. smatra da će se zbog rasta tržišta električnih vozila povećati potražnja za električnom

energijom u mreži, međutim, prema podacima Europske agencije za okoliš udio

električnih vozila od 80 % u voznom parku 2050. dovest će do prosječnog povećanja u

potražnji za električnom energijom u EU-u od samo 10 %;

26. smatra da u gradskim područjima treba staviti na raspolaganje infrastrukturu za punjenje

za sve vrste vozila, uključujući vozila za zajedničko korištenje, električna dostavna

vozila, električne bicikle i motorizirane dvokotače;

27. ističe prednosti korištenja električne energije s kopna u pogledu smanjene razine emisija

CO2, manje zagađenja bukom, bolje kvalitete zraka i drugih prednosti za okoliš; traži od

Komisije i država članica da na temelju politika uvedu poticaje za razvoj opskrbe

električnom energijom s kopna u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim

putovima u cilju smanjenja emisija iz prijevoza s pogonom na fosilna goriva; u tom

pogledu potiče države članice da izrade integrirane planove za brzi razvoj potpuno

električnih trajekata; smatra da će biti potrebno donijeti dodatne propise na nacionalnoj

razini kako bi se za brodove na vezu uvela obveza korištenja dostupne čiste energije s

kopna; dodatno potiče pružanje veće financijske potpore za razvoj opskrbe električnom

energijom s kopna u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim putovima jer je

njegova ekonomska izvedivost otežana zbog visokih troškova; ističe da je s pomoću

mehanizma za povezivanje Europe moguće dodatno poduprijeti razvoj tog područja;

28. žali zbog izrazito sporog napretka u pogledu uvođenja infrastrukture za alternativna

goriva i premale dostupnosti vozila na alternativni pogon te poziva proizvođače da u

tom pogledu pojačaju napore;

29. poziva države članice da revidiraju svoje okvire oporezivanja energije kako bi se

olakšalo i potaknulo korištenje alternativnih goriva i uklonilo opterećujuće oporezivanje

električne energije koja se koristi za proizvodnju alternativnih goriva, uključujući

pretvaranje električne energije u plinovito gorivo kao način skladištenja energije iz

nestalnih obnovljivih izvora;

30. potiče opskrbu čistom energijom u zračnim lukama (za uporabu u prizemljenim

1 SL L 153, 18.6.2010., str. 13.

PE621.006v02-00 18/31 RR\1164376HR.docx

HR

zrakoplovima i za prijenosnu opremu u zračnim lukama) kako bi se smanjila potrošnja

kerozina, popravila kvaliteta zraka, smanjio utjecaj klimatskih promjena i onečišćenje

bukom;

31. skreće pozornost na činjenicu da je vrlo vjerojatno da jedan kruzer s dodatnim teretom

od 4,6 MW sagorijeva više od 700 litara goriva po satu, što premašuje brojku od 688

kamiona s upaljenim motorom;

32. potiče europske proizvođače automobila da povećaju ulaganja u razvoj vozila s

ultraniskim emisijama kao jedan od načina ubrzavanja svoje prisutnosti na tržištu Unije;

poziva Komisiju, države članice i automobilsku industriju da povećaju ponudu lakih i

teških vozila na alternativna goriva, primjerice podupiranjem ambicioznih ciljeva za

prosječno smanjenje emisija do 2025. i 2030. za nove osobne automobile, nova laka

gospodarska vozila i nova teška vozila;

33. poziva suzakonodavce da odrede vremenski okvir, pravi sustav poticaja i razinu

ambicije za udio vozila s niskom ili nultom razinom emisija u ukupnoj floti EU-a s

ciljem postizanja potpune dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.; smatra da je to

nužno kako bi se postigla sigurnost ulaganja na tržištu vozila na alternativni pogon i

ubrzalo uvođenje dostatne popratne infrastrukture; smatra da su izazovi povezani s

prijelazom na održivi promet prisutni u cijelom opskrbnom lancu;

34. potiče države članice na intenzivnije uvođenje infrastrukture za punjenje za javni

prijevoz, kao i na povećanje potražnje za autobusima na alternativna goriva i drugim

električnim vozilima za javni prijevoz, pri čemu bi se prednost trebala davati sustavima

koji su najneutralniji u pogledu emisija iz perspektive cijelog životnog ciklusa vozila;

35. potiče lokalna i regionalna tijela koja sudjeluju u Sporazumu gradonačelnika za klimu i

energiju da se potrude u svoje akcijske planove za održivu energiju uključiti konkretne

mjere posebno usmjerene na izgradnju ili dovršenje infrastrukture za punjenje

električnih vozila;

36. potiče lokalna i regionalna tijela javne vlasti da bolje iskoriste mogućnosti

sufinanciranja u cilju održive gradske mobilnosti koje su dostupne u okviru

Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) kako bi se

dovršila izgradnja infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom vozila s niskom i

nultom razinom emisija;

RR\1164376HR.docx 19/31 PE621.006v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 10.7.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

47

2

8

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó,

Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad

Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark

Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Francesc

Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn,

Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi,

Anneli Jäätteenmäki, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La

Via, Jo Leinen, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior,

Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola

Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia Reid,

Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor

Škrlec, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Guillaume Balas, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Merja Kyllönen, Alojz

Peterle, Christel Schaldemose, Keith Taylor


glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marc Joulaud, Stanisław Ożóg

PE621.006v02-00 20/31 RR\1164376HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

47 +

ALDE Catherine Bearder, Jan Huitema, Frédérique Ries

EFDD Piernicola Pedicini

GUE/NGL Stefan Eck, Anja Hazekamp, Merja Kyllönen

NI Zoltán Balczó

PPE Pilar Ayuso, Ivo Belet, Karl Heinz Florenz, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Julie

Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, György Hölvényi, Marc Joulaud,

Giovanni La Via, Peter Liese, Miroslav Mikolášik, Alojz Peterle, Annie Schreijer

Pierik, Renate Sommer, Adina Ioana Vălean

S&D Guillaume Balas, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa

Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen,

Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose,

Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Davor Škrlec, Keith Taylor

2 -

EFDD Julie Reid

ENF Sylvie Goddyn

8 0

ALDE Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis

ECR Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Urszula Krupa, Stanisław Ożóg, Bolesław G.

Piecha, John Procter

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

RR\1164376HR.docx 21/31 PE621.006v02-00

HR

10.7.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU


o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Zdzisław Krasnodębski

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za promet i turizam da kao

nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da su države članice usvojile svoje nacionalne okvire politike koje je Komisija

ocijenila u svojoj nedavnoj komunikaciji COM(2017)0652, u kojoj je istaknula da se

ciljevi i uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila razlikuju od jedne do

druge države članice jer je samo osam od 25 država članica u potpunosti ispunilo

zahtjeve koji se odnose na nacionalne okvire politike utvrđene u Direktivi 2014/94/EU1

te da dvije države članice nisu podnijele svoj nacionalni okvir politike do 16. studenoga

2016., kako je predviđeno člankom 3. Direktive 2014/94/EU;

B. budući da je prometni sektor glavni izvor emisija ugljika u Uniji i jedini sektor u kojem

emisije i dalje rastu; budući da je potrebna daljnja koordinacija na razini EU-a kako bi

se osiguralo uvođenje odgovarajuće infrastrukturne mreže za alternativna goriva u cilju

ostvarenja dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.;

C. budući da se dekarbonizacija prometa u EU-u treba voditi načelom tehnološke

neutralnosti, čime se osiguravaju ravnopravni uvjeti za različite tehnologije s niskim

emisijama u svrhu čiste mobilnosti i potiču konkurentno okruženje i daljnje inovacije u

tom području;

1. naglašava da Unija ima potencijal postati predvodnik u čistom prometu i voditi taj

globalan prijelaz; napominje da prijelaz na čistu energiju pruža mnogo mogućnosti za

rast industrije i jača energetsku sigurnost Europe; naglašava da se više od 65 %

baterijskih električnih vozila i hibridnih električnih vozila punjivih preko električne

utičnice (plug-in hibridi) proizvodi izvan Unije i da će nova mobilnost iziskivati nove

1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

PE621.006v02-00 22/31 RR\1164376HR.docx

HR

potrebne vještine, odnosno da je ključno iskoristiti trenutačni snažan razvoj tog sektora

kako bi se u Uniji potaknula industrija i otvorila nova kvalitetna radna mjesta; smatra da

je ključno povećati industriju baterija Unije stvaranjem održive proizvodnje baterijskih

ćelija u Uniji i osiguranjem punog vrijednosnog lanca sa sjedištem u EU-u koristeći

pritom potencijal recikliranja baterija i sirovina u skladu s načelom kružnog

gospodarstva;

2. pozdravlja prethodno spomenutu Komunikaciju Komisije o uvođenju infrastrukture za

alternativna goriva, međutim, ističe da nacionalnim okvirnim planovima nije u

dovoljnoj mjeri predviđeno uvođenje infrastrukture za alternativna goriva kako bi se

ostvario predviđen prijelaz na mobilnost na alternativna goriva do 2025.; stoga poziva

Komisiju da od država članica zatraži da u svoje nacionalne okvirne programe uključe

obvezne minimalne ciljeve, istodobno uzimajući u obzir predviđen i ostvaren udio

vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak, također u cilju ostvarivanja

transeuropske infrastrukturne mreže za alternativna goriva;

3. sa zabrinutošću napominje da se razina ambicioznosti država članica uvelike razlikuje;

poziva države članice da osiguraju brzo uvođenje dostatne infrastrukture za alternativna

goriva; poziva države članice da u tom cilju razviju i prilagode svoje nacionalne okvirne

planove istodobno uzimajući u obzir predviđeno i stvarno prihvaćanje vozila na

alternativna goriva i njihov tehnološki napredak; poziva države članice da povećaju

napore u pogledu provedbe s dovoljno ambicioznim ciljevima;

4. poziva države članice da ubrzaju provedbu istraživanja u području elektromobilnosti

koristeći se u potpunosti sredstvima EU-a; pozdravlja prijedlog Komisije u pogledu

pružanja dodatnih 800 milijuna EUR putem europskih sredstava; međutim, naglašava da

su potrebni dodatni instrumenti potpore na razini Unije i država članica kako bi se

pokrenulo odgovarajuće javno i privatno ulaganje;

5. napominje da je elektrifikacija potreban korak u dekarbonizaciji prometnog sektora

Unije i ostvarivanju njezinih klimatskih ciljeva; ističe važnost usredotočivanja na

kombiniranje najučinkovitijih dostupnih mjera kako bi se ostvarili klimatski ciljevi EU-

a s obzirom na činjenicu da je dostupno nekoliko opcija s niskim emisijama, kao što su

električna energija, napredna biogoriva, vodik i UPP; poziva, stoga, da se očuva

tehnološki neutralan pristup uz istodobno smanjenje emisija CO2;

6. poziva operatore prijenosnih i distribucijskih sustava da osiguraju stabilnost lokalnih

mreža, istovremeno uzimajući u obzir potrebu za boljim prekograničnim protokom, i da

ublaže buduće vrhunce potrošnje energije; ističe da će reforma strukture tržišta

električne energije postaviti regulatorni okvir kako bi se osigurala stabilnost mreže,

prihvatljive cijene i sigurnost opskrbe te kako bi se omogućila vlastita potrošnja, dao

odgovor na potražnju i poticali aktivni potrošači; stoga ističe važnost koju ulaganje u

pametne tehnologije naplate, uključujući pametne mreže, ima u doprinosu uspješnoj

energetskoj tranziciji;

7. ističe da je važno da se svim dionicima, uključujući lokalna tijela, općinska poduzeća i

aktere iz drugih država članica, osigura pravedan pristup razvoju i punjenju stanica za

punjenje te upravljanju njima kako bi se izbjegli monopoli; poziva Komisiju da promiče

otvoren pristup tržištu svim relevantnim dionicima i potiče inicijative za uvođenje

stanica za punjenje kako bi se osiguralo da potrošači imaju slobodan izbor opskrbljivača

RR\1164376HR.docx 23/31 PE621.006v02-00

HR

energijom i izvora energije; ističe da bi rješenja u pogledu infrastrukture trebala biti

tržišno utemeljena; ustraje na tome da se mreže distribucije različitih goriva i javno

dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila moraju uglavnom temeljiti na tržišnim

uvjetima, pod uvjetom da sudionici na tržištu mogu pružati usluge uz razumne troškove

i pravodobno;

8. ističe potrebu za sveobuhvatnom infrastrukturom za privatno i zajedničko punjenje

električnih vozila i bicikala kod kuće i na radnom mjestu, uzimajući u obzir potrebu za

privatnim i javnim ulaganjima kako bi se zadovoljile minimalne odredbe navedene u

reviziji Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada1;

9. naglašava da će se zahvaljujući budućem razvoju elektromobilnosti poput pametnih

mreža, e-plaćanja ili povezivosti s drugim sličnim uslugama u digitalnom sektoru

stvoriti nove mogućnosti, ali i novi izazovi povezani s pametnim punjenjem i

razmjenom podataka, poput zaštite podataka, interoperabilnosti sustava, sustava

otpornih na promjene u budućnosti ili slobodnog protoka podataka;

10. podsjeća na važnost održavanja usklađenog tržišta promicanjem interoperabilnosti

između servera i formata podataka i standardiziranih protokola za vozne parkove;

pozdravlja nedavna postignuća CEN-CENELEC-a u djelomičnom rješavanju problema

normizacije.

1 SL L 153, 18.6.2010., str. 13.

PE621.006v02-00 24/31 RR\1164376HR.docx

HR




–:

0:

53

3

1


glasovanju

Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José

Blanco López, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca,

Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler,

Fredrick Federley, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca Harms,

Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír

Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Christelle

Lechevalier, Janusz Lewandowski, Edouard Martin, Tilly Metz, Csaba

Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg

Petersen, Miroslav Poche, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas

Saudargas, Sven Schulze, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano,

Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Kathleen Van

Brempt, Henna Virkkunen, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna

Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho


glasovanju

Michał Boni, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Marisa Matias, Rupert

Matthews, Gesine Meissner, Dominique Riquet



Romeo Franz, Ulrike Rodust

RR\1164376HR.docx 25/31 PE621.006v02-00

HR


53 +

ALDE Fredrick Federley, Gesine Meissner, Morten Helveg Petersen, Dominique Riquet, Lieve

Wierinck

ECR Edward Czesak, Zdzisław Krasnodębski, Rupert Matthews, Evžen Tošenovský

EFDD Dario Tamburrano

ENF Angelo Ciocca, Barbara Kappel, Christelle Lechevalier

EPP Bendt Bendtsen, Michał Boni, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Christian Ehler,

Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler,

Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Vladimir

Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

S&D Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Jakop Dalunde, Romeo Franz, Adam Gierek,

Theresa Griffin, Rebecca Harms, Benedek Jávor, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev,

Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Tilly Metz, Csaba Molnár, Dan Nica, Miroslav

Poche, Ulrike Rodust, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Flavio Zanonato, Carlos

Zorrinho

3 -

GUE/NGL Xabier Benito Ziluaga, Marisa Matias, Neoklis Sylikiotis

1 0

GUE/NGL Jaromír Kohlíček

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

PE621.006v02-00 26/31 RR\1164376HR.docx

HR

5.6.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA


o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Matthijs van Miltenburg

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za promet i turizam da kao

nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva; podsjeća na utjecaj

prometa na klimatske promjene i napominje da, kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog

sporazuma, emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora morat će do 2050. godine

iznositi gotovo nula; stoga naglašava da održivost vozila na alternativna goriva uvelike

ovisi o upotrebi obnovljivih izvora energije te ističe da se treba usredotočiti na

ujednačene zahtjeve za sve države članice u pogledu kvalitete alternativnih goriva i

sustava ocjene sukladnosti; naglašava da se mora postići tješnja suradnja između svih

relevantnih dionika, posebno između automobilske industrije i Komisije, kako bi Unija

ostvarila svoje ciljeve dekarbonizacije;

2. ističe prednosti niskougljičnih inovacija za konkurentni položaj Unije na globalnoj

razini te njezinu energetsku sigurnost; poziva EU da postane globalni predvodnik u

dekarbonizaciji prometnog sektora; nadalje, potiče države članice, posebno one koje

zaostaju, te industriju da pokažu veću razinu ambicioznosti i ubrzaju provedbu

Akcijskog plana, među ostalim osmišljavanjem učinkovitih, potpunih i usklađenih

okvira nacionalnih politika, koje se pravovremeno provode, kako bi se osigurala

potrebna stabilnost za ulaganja i iz javnih i iz privatnih izvora;

3. naglašava da postoji veza između dostupnosti bilo privatne bilo javne infrastrukture za

punjenje i opskrbu za alternativna goriva unutar Unije odnosno pristupa toj

infrastrukturi s jedne strane i prihvaćanja novih sustava mobilnosti među potrošačima s

druge strane; ističe da je potreban usklađeniji pristup EU-a, među ostalim u pogledu

zajedničkih tehničkih standarda, kako bi se osigurala interoperabilnost platnih usluga i

mjesta za punjenje, čime bi se se korisnicima alternativnih goriva omogućilo da tijekom

putovanja u Uniji u potpunosti iskoriste dostupnu infrastrukturu; ističe da su potrebne

RR\1164376HR.docx 27/31 PE621.006v02-00

HR

transparentne informacije za potrošače te prekogranični kontinuitet; u tom kontekstu

poziva na veću suradnju između javnih i privatnih aktera; poziva Komisiju da ojača

dimenziju potrošača i osigura usklađenu strategiju informiranja potrošača o korištenju

alternativnih goriva, podacima o mjestima za punjenje u državama članicama i

metodama plaćanja;

4. naglašava važnost pravodobnih, lako razumljivih, točnih, dostupnih i transparentnih

informacija za potrošače; u tom pogledu ističe važnost usporedbe planiranih cijena

alternativnih i konvencionalnih goriva; traži da se te informacije prikupljaju i obrađuju

na platformi otvorenih podataka;

5. cijeni koordinaciju na razini Unije; potiče Komisiju da tijekom 2018. ocijeni može li se

interoperabilnost platnih usluga bolje unaprijediti zakonodavnim ili nezakonodavnim

mjerama, a da se pritom ne ometaju tržišne inovacije;

6. potiče Komisiju da iskoristi prednost sinergija između europske prometne politike,

energetske politike i politike digitalizacije, primjerice u pogledu pametnog punjenja i

inteligentnih prometnih sustava, uz poštovanje standarda zaštite podataka; poziva

države članice da dodatno surađuju, na primjer u okviru Foruma o održivom prijevozu,

u cilju osiguravanja prekograničnog kontinuiteta;

7. podupire tehnološki neutralan pristup za razvoj tržišno utemeljene infrastrukture za

alternativna goriva, s posebnom usmjerenošću na smanjenje emisija stakleničkih

plinova i pružanje većeg i boljeg izbora potrošačima; navodi da uvođenje digitalno

povezane infrastrukture za alternativna goriva treba razmatrati u odnosu na stvaran broj

vozila na alternativna goriva, stoga naglašava da treba povećati broj vozila na

alternativna goriva na tržištu, čime će se povećati njihova srednjoročna i dugoročna

vidljivost te potaknuti javna i privatna ulaganja u tom području;

8. potiče Komisiju, države članice i privatni sektor da povećaju financijsku potporu za

uvođenje infrastrukture za alternativna goriva; posebno ističe potrebu da se u sljedećem

VFO-u povećaju sredstva EU-a za infrastrukturu za alternativna goriva; traži da se vodi

računa o tome da veliku prepreku predstavljaju zemljopisne razlike u infrastrukturi za

alternativna goriva i podršci za tu infrastrukturu te visoki troškovi prijelaza u ruralnim

područjima, što bi moglo spriječiti širenje infrastrukture za alternativna goriva; poziva

države članice da prepoznaju pozitivne učinke programa bespovratnih sredstava, javno-

privatnih partnerstva i fiskalnih poticaja na komercijalizaciju vozila na alternativna

goriva.

PE621.006v02-00 28/31 RR\1164376HR.docx

HR




–:

0:

28

1

2


glasovanju

John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Carlos Coelho, Sergio Gaetano

Cofferati, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand,

Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil,

Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Jasenko

Selimovic, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo


glasovanju

Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Roberta Metsola, Marc

Tarabella, Sabine Verheyen



Asim Ademov, Clara Eugenia Aguilera García, Klaus Buchner, Peter

Liese, Emilian Pavel, Annie Schreijer-Pierik, Tomáš Zdechovský

RR\1164376HR.docx 29/31 PE621.006v02-00

HR


28 +

ALDE Jasenko Selimovic

ECR Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt

EFDD Marco Zullo

PPE Asim Ademov, Pascal Arimont, Cristian-Silviu Buşoi, Carlos Coelho, Birgit Collin-

Langen, Philippe Juvin, Peter Liese, Roberta Metsola, Jiří Pospíšil, Annie Schreijer-

Pierik, Sabine Verheyen, Tomáš Zdechovský

S&D Clara Eugenia Aguilera García, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Liisa

Jaakonsaari, Emilian Pavel, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová,

Marc Tarabella

VERTS/ALE Klaus Buchner, Pascal Durand

1 -

EFDD John Stuart Agnew

2 0

ENF Mylène Troszczynski

GUE/NGL Dennis de Jong

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

PE621.006v02-00 30/31 RR\1164376HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU



–:

0:

29

0

6


glasovanju

Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Isabella De Monte,

Andor Deli, Ismail Ertug, Dieter-Lebrecht Koch, Innocenzo Leontini,

Peter Lundgren, Gesine Meissner, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba,

Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique

Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Keith Taylor, Pavel

Telička, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Wim van de

Camp


glasovanju

Francisco Assis, Jakop Dalunde, Mark Demesmaeker, Maria Grapini,

Werner Kuhn, Ramona Nicole Mănescu, Evžen Tošenovský



Miriam Dalli, Aleksander Gabelic, John Howarth, Martina Werner

RR\1164376HR.docx 31/31 PE621.006v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

29 +

ALDE

PPE

S&D

VERTS/ALE

Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Werner Kuhn, Innocenzo Leontini, Ramona Nicole Mănescu, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Wim van de Camp

Francisco Assis, Miriam Dalli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Aleksander Gabelic, Maria Grapini, John

Howarth, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, David-Maria Sassoli, Martina Werner, Janusz Zemke

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

0 -

6 0

ECR

Mark Demesmaeker, Peter Lundgren, Tomasz Piotr Poręba, Evžen Tošenovský, Roberts Zīle, Kosma

Złotowski

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

Documents

PR INI - europarl.europa.eu · RR\1164376HR.docx 5/31 PE621.006v02-00 HR G. budući da je prelazak na održiva alternativna goriva i pogonske sklopove najbolji način dekarboniziranja