RR\1089906HR.doc PE577.028v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0060/2016

17.3.2016

IZVJEŠĆE

o predloţenom imenovanju Same Jereba za člana Revizorskog suda

(C8-0025/2016 – 2015/0804(NLE))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Bart Staes

PE577.028v02-00 2/26 RR\1089906HR.doc

HR

PR_NLE_MembersECA

SADRŢAJ

Stranica

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................................................ 3

PRILOG 1.: ŢIVOTOPIS SAME JEREBA ............................................................................... 4

PRILOG 2.: ODGOVORI SAME JEREBA NA UPITNIK .................................................... 13

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŢNOM ODBORU .......................... 26

RR\1089906HR.doc 3/26 PE577.028v02-00

HR

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Same Jereba za člana Revizorskog suda

(C8-0025/2016 – 2015/0804(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u

skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0025/2016),

– uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0060/2016),

A. budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloţenog kandidata,

posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije;

B. budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor od 15. oţujka 2016. odrţano

saslušanje kandidata Vijeća za člana Revizorskog suda;

1. daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Samu Jereba imenuje članom

Revizorskog suda;

2. nalaţe svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti,

Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama

drţava članica.

PE577.028v02-00 4/26 RR\1089906HR.doc

HR

PRILOG 1.: ŢIVOTOPIS SAME JEREBA

RADNO ISKUSTVO

1.12.2013. – Zamjenik predsjednika Revizorskog suda Republike Slovenije

Revizorski sud Republike Slovenije Slovenska 50, 1000 Ljubljana (Slovenija) http://www.rs-rs.si

▪ donošenje odluka u senatu Revizorskog suda Slovenije o svim revizijama

Revizorskog suda Slovenije na koje je podnesen prigovor, bez obzira na djelokrug revizije

▪ provedba zadaća koje mi je povjerio Revizorski sud Slovenije na temelju mandata

njegova predsjednika (predlaganje revizija, odobravanje iscrpnih planova revizija te nacrta i prijedloga izvješća o reviziji, sudjelovanje u programima osposobljavanja za revizore i u povjerenstvima za obranu završnih radova za ovlaštene državne revizore, predstavljanje izvješća o reviziji pred Državnim zborom Republike Slovenije i drugom zainteresiranom javnosti...). Moje područje rada takoĎer obuhvaća sve nadležnosti Revizorskog suda Slovenije i sve vrste revizija (financijske revizije, revizije pravilnosti/usklaĎenosti i revizije učinkovitosti poslovanja), ali i izravno praćenje i nadziranje polovine aktivnosti suda. Bio sam i osobno zadužen za praćenje provedbe revizije pravilnosti i učinkovitosti poslovanja uspostave i rada Društva za upravljanje potraživanjima banaka i revizije uspješnosti poslovanja u pogledu najvećeg ulaganja posljednjih godina (izgradnja 6. bloka termoelektrane Šoštanj). U toj su reviziji ispitane posljedice za dobit ili gubitak, ali i za novčani tok Holdinga Slovenske elektrarne (najveća slovenska organizacija u području energije) i Slovenskog državnog holdinga.

Poslovni ili javni sektor Javni sektor

1.12.2004. – 30.11.2013. Vrhovni državni revizor

Revizorski sud Republike Slovenije Slovenska 50, 1000 Ljubljana (Slovenija) http://www.rs-rs.si

▪ upravljanje revizijskim odjelom zaduženim za revizije javnih službi, ekološke revizije,

revizije postupaka privatizacije, revizije javnih agencija i fondova. Odjel je provodio revizije financijskih izvještaja i pravilnosti transakcija. Većina je revizija provedeno u vidu revizija uspješnosti poslovanja ministarstava (posebno Ministarstva financija, Ministarstva okoliša i prostornog planiranja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva prometa i Ministarstva gospodarstva i infrastrukture (u onom dijelu koje se odnosi na opskrbu energijom), lokalnih jedinica i javnih službi (poduzeće za autoceste u Republici Sloveniji DARS, Slovenske željeznice, operator prijenosnog sustava ELES, slovenski operator distribucijske elektroenergetske mreže SODO, poduzeće za trgovinu električnom energijom GEN, dobavljači plina, isporučitelji vodnih usluga i usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda itd.), ali i investicijskih subjekata Republike Slovenije (Slovensko društvo za odštete, Slovenski državni holding).

▪ 1.2.2013. – 1.7.2013. Osim što sam upravljao revizijskim odjelom, takoĎer sam

obnašao dužnost zamjenika vrhovnog državnog revizora koji vodi odjel zadužen za reviziju državnih i nedržavnih proračunskih korisnika, korisnika državnog proračuna koji dolaze iz pravosuĎa, ali i političkih stranaka.

Poslovni ili javni sektor Javni sektor

RR\1089906HR.doc 5/26 PE577.028v02-00

HR

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

23.9.1996 – 1.12.2004.

Neovisni revizor/savjetnik

LM Veritas d.o.o.

▪ autonomna provedba revizija godišnje računovodstvene dokumentacije poduzeća

(financijski izvještaji)

▪ sudjelovanje u revizorskim timovima koji provode revizije godišnje računovodstvene

dokumentacije (financijskih izvještaja) većih poduzeća

▪ primjena dogovorenih postupaka u skladu s meĎunarodno priznatim standardima

revizije kao važnog elementa provjere ispravne naplate i potrošnje ekoloških poreza

▪ podučavanje i savjetovanje u području računovodstva i revizija

▪ organizacija seminara i panela

1.11.1995. – 3.3.1996. Neovisni revizor/savjetnik

LM Veritas d.o.o. Dunajska 106, 1000 Ljubljana (Slovenija) http://www.lm-veritas.si

▪ neovisne revizije godišnje računovodstvene dokumentacije poduzeća (financijski

izvještaji)

▪ sudjelovanje u revizorskim timovima koji provode revizije godišnje računovodstvene

dokumentacije (financijskih izvještaja) većih poduzeća

▪ primjena dogovorenih postupaka u skladu s meĎunarodno priznatim standardima

revizije kao važnog elementa provjere ispravne naplate i potrošnje ekoloških poreza

▪ podučavanje i savjetovanje u području računovodstva i revizija

▪ organizacija seminara i panela

Poslovni ili javni sektor Računovodstvo i revizija

1.10.1991. – 9.11.1995. Dipl. ekonomist – računovodstvo i ekonomija

Ekonomski fakultet, Sveučilište u Ljubljani Kardeljeva ploščad 17, 1000 Ljubljana (Slovenija) http://www.ef.uni-lj.si/en

▪ ekonomske kategorije i odnosi meĎu kategorijama

▪ računovodstveni standardi i elementi financijskog, troškovnog i upravljačkog računovodstva

▪ revizija financijskih izvještaja

▪ statistička obrada podataka

▪ financijski instrumenti i trgovanje financijskim instrumentima

1.9.1987. – 30.6.1991. Ugostiteljsko-turistička škola, Ljubljana

Preglov trg 9, 1000 Ljubljana (Slovenija) http://www.ssgtlj.si

PE577.028v02-00 6/26 RR\1089906HR.doc

HR

Materinski jezik/jezici slovenski

Ostali jezici RAZUMIJEVANJE GOVORENJE PISANJE

Slušanje Čitanje Govorna interakcija Govorna produkcija

engleski C2 C1 B1 B1 B1

Razine: A1 i A2: temeljni korisnik – B1 i B2: samostalni korisnik – C1 i C2: iskusni korisnik Zajednički europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vještine ▪ vještine voĎenja i upravljanja

▪ komunikacijske vještine

▪ inventivnost

▪ neovisnost

▪ vještine pregovaranja i uvjeravanja

▪ profesionalnost i snažna radna etika

▪ meĎuljudske i socijalne vještine

▪ poznavanje metodologije obrazovanja odraslih (nastavničke kvalifikacije i voĎenje

nekoliko seminara i panela)

Nastavno iskustvo

▪ tečajevi računovodstva i uravnoteženja platne bilance u okviru programa za stjecanje

zvanja računovoĎe s dopusnicom u Obrazovnom centru za odrasle Ljudska univerza Trebnje i Institutu Republike Slovenije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje Cene Štupar (Ljubljana 1998. i 1999.)

▪ voĎenje seminara i internih obrazovnih programa za institute i poduzeća od 1996.

(Pravni fakultet, Sveučilište u Mariboru, Slovenski institut za reviziju, Institut za javnu upravu, LM Veritas d.o.o., Nebra d.o.o, Agencija za upravljanje, agencija za zapošljavanje „Agencija za kadre”, Udruženje ekoloških pokreta Slovenije itd.)

▪ voĎenje viših studijskih programa za stjecanje zvanja komunalnog inženjera

(predmet/program Financiranje komunalnog gospodarstva u Institutu IZRAZ 2003.)

▪ predstavljanje rada Revizorskog suda Republike Slovenije studentima

poslijediplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Ljubljani kao dijela kolegija Upravljanje neprofitnim organizacijama (2006., 2007.,2008., 2009., 2014. i 2015.) i kolegija Revizija računa (2009.)

▪ predavanja u okviru obrazovnog programa za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora

Slovenskog instituta za revizije (2009., 2010., 2012.)

▪ predavanja o troškovnom računovodstvu za izvoĎače radova na izgradnji komunalne

infrastrukture na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani (2015.)

Iskustvo u medijskim nastupima (konferencije za tisak na kojima je slovenski Revizorski sud predstavljao izvješća, nezavisna medijska priopćenja, ali i paneli, konferencije, stručni seminari itd.).

▪ bogato iskustvo u uspješnom voĎenju sastanaka s predstavnicima Vlade Republike

Slovenije, ministarstvima i drugim korisnicima javnih sredstava te pojašnjavanju nacrta izvješća o reviziji

▪ iskustvo u predstavljanju stručnih tema radnim tijelima Državnog zbora (Komisija za

nadzor javnih financija, Odbor za poljoprivredu i okoliš, Odbor za gospodarstvo itd.)

▪ iskustvo u voĎenju internih sastanaka i razgovora sa zaposlenicima. U svojstvu

voditelja revizijskog odjela obavljao sam razne zadaće koje su obuhvaćale organizaciju rada do godišnjih redovitih ocjenjivanja zaposlenika.

RR\1089906HR.doc 7/26 PE577.028v02-00

HR

DODATNI PODACI

Organizacijske/upravljačke vještine

▪ Kao voditelj revizijskih odjela (sveukupno u trajanju 9 godina, od čega sam 5 mjeseci

tijekom 2015. bio voditelj dva odjela) i kao zamjenik predsjednika Revizorskog suda Slovenije (2 godine) dobro sam upoznao kako funkcionira radna organizacija, upravljanje projektima, osnivanje radnih skupina te vodstvo i motivacija zaposlenika da postignu zacrtane ciljeve.

▪ Godine 1996. pohaĎao sam časničku školu i postao pričuvni satnik te sam u okviru

osposobljavanja stekao vještine zapovijedanja i voĎenja vojnih jedinica.

Stručne vještine i kompetencije ▪ 1997. – 1998.: obrazovni program za stjecanje zvanja REVIZORA. MeĎu prvima

sam u svojoj generaciji završio program (certifikat br. 110 od 24. ožujka 1998.).

▪ 2000. – 2001.: obrazovni program za stjecanje zvanja OVLAŠTENOG REVIZORA

(certifikat br. 010 od 12. studenoga 2001.). Obje su titule spojene u jednu u skladu sa Zakonom o reviziji te mi je izdan novi certifikat sa stručnim nazivom REVIZORA

(certifikat br. 084 od 15. srpnja 2008.).

▪ 2000.: obrazovni program za stjecanje stručnog zvanja OVLAŠTENOG

POSLOVNOG EVALUATORA. Položio sam sve ispite ali samo odlučio ne braniti

svoj završni rad s obzirom na to da nisam mislio nastaviti tim smjerom.

▪ 2001.: Na 53. sjednici od 30. studenoga 2001. Stručno vijeće Republike Slovenije za

stručno i tehničko obrazovanje donijelo je odluku da mi se odobri zvanje SREDNJOŠKOLSKOG NASTAVNIKA za predmet/program „Financiranje

komunalnog gospodarstva”.

▪ 2003.: Stekao sam nastavničke kvalifikacije SREDNJOŠKOLSKOG NASTAVNIKA

na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani (certifikat od 12. svibnja 2003.).

▪ 2004.: Stekao sam zvanje DRŢAVNOG UNUTARNJEG REVIZORA (certifikat 120-DNR-MF od 19. ožujka 2004.). 2013. stekao sam zvanje OVLAŠTENOG DRŢAVNOG UNUTARNJEG REVIZORA (certifikat br. 77-PDNR-MF od 14. svibnja

2013.).

▪ 2007.: Stekao sam zvanje DRŢAVNOG REVIZORA (certifikat br. 88 od 26. siječnja

2007.), a 2012. zvanje OVLAŠTENOG DRŢAVNOG REVIZORA sa završnim radom

„Mjerenje financijske uspješnosti rada Revizorskog suda Republike Slovenije” (certifikat br. 49 od 27. rujna 2012.).

▪ Godine 2009. i 2012. na slovenskom Revizorskom sudu poduĉavao sam u okviru programa stjecanja zvanja drţavnog revizora na temu raĉunovodstva u javnom sektoru. TakoĎer sam sudjelovao u brojnim povjerenstvima za obranu

završnih radova za stjecanje zvanja državnog revizora i zvanja ovlaštenog državnog revizora.

▪ 2010.: Stekao sam certifikat o osnovnom osposobljavanju u podruĉju obrade i zaštite podataka te sam prošao odgovarajuću sigurnosnu provjeru za pristup

klasificiranim podacima stupnja tajnosti „Povjerljivo”.

▪ 2006.: Stekao sam certifikat o temeljnom osposobljavanju kao ĉlan nadzornog ili upravljaĉkog odbora.

Digitalne kompetencije ▪ Iskusni sam korisnik programskog paketa Microsoft Office, uključujući Word, Excel i Powerpoint.

▪ Korisnik sam alata za uredsko poslovanje Lotus Notes.

Vozačka dozvola B, G, H

PE577.028v02-00 8/26 RR\1089906HR.doc

HR

Kao vrhovni državni revizor i zamjenik predsjednika Revizorskog suda Slovenije:

▪ sastavio sam članak na engleskome jeziku i u veljači 2011. predstavio ga konferenciji

vrhovnih državnih institucija na temu javno-privatnog partnerstva – „Javno privatna partnerstva i revizija javnog sektora”;

▪ prisustvovao sam sjednici europskih vrhovnih revizijskih institucija na kojoj se

raspravljalo o donošenju europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS);

▪ kao vrhovni državni revizor nadležan za provedbu ekoloških revizija, vodio sam

nekoliko meĎunarodnih ekoloških revizija na engleskom u suradnji s meĎunarodnim državnim institucijama (meĎu ostalim o klimatskim promjenama, upravljanju zaštićenim područjima (parkovi prirode itd.), slivovima, šumama, očuvanju velikih mesojeda);

▪ sudjelovao sam na nekoliko stručnih seminara koje su organizirale druge vrhovne

revizijske institucije te kongresu EUROSAI-ja;

▪ sudjelovao sam na nekoliko bilateralnih sastanaka s predstavnicima drugih vrhovnih

revizijskih institucija i organizacija (Europska središnja banka itd.) i članovima panela za stručnu ocjenu Revizorskog suda Slovenije pod vodstvom Državnog ureda za reviziju Ujedinjene Kraljevine.

Ostale vještine U slobodno vrijeme rado se bavim vrtlarenjem i fotografijom. Suautor sam dviju knjiga koje su nastale na temelju mog vlastitog vrtlarskog iskustva.

▪ Gorza, Alenka, Jereb, Samo, Matic, Sever i Vesel, Tomaž: Trajnice za sva godišnja

doba: uspješna sadnja u slovenskim vrtovima. Ljubljana: Cankarjeva založba, 2009., 227 str.

▪ Gorza, Alenka, Jereb, Samo i Vesel, Tomaž: Dražesni vrtovi Slovenije: 26 privatnih

ukrasnih vrtova. Ljubljana: Cankarjeva založba, 2010., 236 str.

Moji su članci i fotografije objavljeni i u časopisima Delo in Dom i Delo in dom Plus.

RR\1089906HR.doc 9/26 PE577.028v02-00

HR

Publikacije Bio sam organizator, voditelj i sudionik (1998. – 2004.) redovnih godišnjih savjetovanja na temu računovodstva u javnim poduzećima koja su osmišljena za sektor komunalnih usluga na kojima sam predstavio sljedeće članke (na slovenskome jeziku) koji su potom objavljeni u zborniku radova naslovljenom „Računovodstvo javnih poduzeća”.

1) Jereb, Samo: „Financiranje razvoja i obnove infrastrukture u Sloveniji” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2010. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2010., str. 53. – 72.

2) Jereb, Samo: „Ekonomska načela (i pravne osnove) kojih se treba pridržavati pri donošenju nove regulative o komunalnim uslugama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2009. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2009., str. 13. – 34.

3) Jereb, Samo: „Dogovori o infrastrukturi izmeĎu vlasnika infrastrukture i i pružatelja komunalnih usluga” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2008.

Portorož: LM Veritas d. o. o., 2008., str. 37. – 56.

4) Jereb, Samo: „Novi ekonomski odnosi izmeĎu lokalnih jedinica i javnih poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2007. Portorož: LM Veritas d. o. o., 2007., str. 5. – 22.

5) Jereb, Samo: „Ekonomska platforma za formiranje cijena komunalnih usluga” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2006. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2006., str. 37. – 52.

6) Jereb, Samo: „Infrastruktura komunalnih usluga u koju se ulaže doprinos u naravi” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2006. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2006., str. 79. – 96.

7) Jereb, Samo: „Amortizacija infrastrukture komunalnih usluga” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2005. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2005., str. 5. – 32.

8) Jereb, Samo: „Primjena standarda SRS 35 u javnim poduzećima i pri koncesionarima – danas i u budućnosti” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2004. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2004., str. 65. – 80.

9) Jereb, Samo: „Računovodstvena i porezna pitanja u vezi s upravljanjem komunalnom uslugom gospodarenja otpadom” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2004. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2004., str. 91. – 108.

10) Jereb, Samo: „Priprema izjava o dohotku po aktivnostima i općinama, razvrstanih po komunalnim uslugama i gospodarskim djelatnostima” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2003. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 33. – 59.

11) Jereb, Samo i Loncner, Matej: „Analiza podataka godišnjih izvješća o komunalnim uslugama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2003. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 93. – 127.

12) Jereb, Samo: „Metode analize izjava o dohotku u javnim službama prema aktivnostima i općinama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2002. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 5. – 42.

13) Jereb, Samo: „Evidentiranje osnovnih sredstava u upravljanju na temelju cjenovne procjene infrastrukturnih mreža” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2002. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 57. – 76.

14) Jereb, Samo: „Jamčenje održivosti javnih poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2001. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 19. – 42.

15) Jereb, Samo: „Uspostava i korištenje dugoročnih rezervacija za sanaciju odlagališta otpada” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2001. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 79. – 98.

16) Jereb, Samo: „RasporeĎivanje troškova amortizacije po lokalnim jedinicama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2000. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2000., str. 63. – 81.

17) Jereb, Samo: „Sastavljanje podbilance sredstava i obveza u javnim poduzećima i odreĎivanje raspoloživih sredstava za investicije i infrastrukturu” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2000. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2000., str. 83. – 113.

18) Jereb, Samo: „Izmjena propisa i objašnjenja Ministarstva financija u pogledu poreza na dodanu vrijednost za komunalna poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1999. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1999., str. 37. – 54.

19) Jereb, Samo: „Raspodjela prihoda u javnim poduzećima” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1999. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1999., str. 73. – 117.

20) Jereb, Samo: „Posebnost popisivanja dugotrajne imovine u upravljanju” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1998. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1998., str. 117. – 147.

PE577.028v02-00 10/26 RR\1089906HR.doc

HR

Seminari – publikacije na slovenskom

Bio sam organizator, voditelj i sudionik raznih seminara o aktualnim temama u vezi s upravljanjem javnim uslugama i lokalnim jedinicama na kojima sam predstavio sljedeće članke:

a) Seminari o financijskim i pravnim pitanjima u javnim poduzećima

1) Jereb, Samo: „Porez na usluge odlaganja otpada (u pogledu vlasništva nad odlagalištem otpada i sastavljanje podbilance poslovne imovine)” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna pitanja u vezi s javnim poduzećima 2003. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 11. – 29.

2) Jereb, Samo: „Izmjena Zakona o trgovačkim društvima i izmjene slovenskih računovodstvenih standarda SRS 35 koje utječu na računovodstvo u javnim poduzećima” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna pitanja u vezi s javnim poduzećima, 2002. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 60. – 81.

3) Jereb, Samo: „Raspodjela obveza izvora financiranja infrastrukture u pojedinačnim lokalnim jedinicama u bilanci javnog poduzeća” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna pitanja u vezi s javnim poduzećima, 2001. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 49. – 69.

b) Seminari o ekološkim porezima

1) Jereb, Samo: „Revizija ciljane upotrebe porezne imovine” u materijalima za seminar naslovljen Naknade za vodu i porez na odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 55. – 61.

2) Jereb, Samo: „Računovodstveni tretman poreza u javnim poduzećima” u materijalima za seminar naslovljen Porez na odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 33. – 42.

3) Jereb, Samo: „Računovodstveni tretman poreza i povrata u poduzećima za komunalne usluge na temelju propisa Republike Slovenije” u materijalima za seminar naslovljen Naknade za vodu i porez na odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 34. – 53.

c) Seminar o sastavljanju godišnjih izvješća javnih poduzeća

1) Jereb, Samo, Fekonja, Benjamin i Lozej, Marko (Mag.): Godišnje izvješće poduzeća za komunalne usluge. Materijali za seminar o godišnjem izvješću poduzeća za komunalne usluge. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2004., 121 str.

2) Jereb, Samo, Fekonja, Benjamin i Lozej, Marko (Mag.): Godišnje izvješće poduzeća za komunalne usluge. Materijali za seminar o godišnjem izvješću poduzeća za komunalne usluge lokalnih jedinica. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., 115 str.

d) Ostali seminari u organizaciji LM Veritasa i objavljeni ĉlanci:

1) Materijali i prezentacija brojnih seminara o računovodstvu dugotrajne imovine u poduzećima, javnim poduzećima i ustanovama od 1996. do 2004., najnoviji materijali: Jereb, Samo: „Primjeri rezerviranih transakcija povezanih s dugotrajnom imovinom” u materijalima za seminar Računovodstvo dugotrajne imovine Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2004., str. 8. – 165.

e) MeĊunarodni seminari:

Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.): „Javno privatna partnerstva i revizija javnog sektora” u materijalima za seminar Revizija javno-privatnih partnerstava (zajednički trening Kontaktnog odbora EU-a i EUROSAI-ja) Bonn: Njemački revizorski sud, 2011.

RR\1089906HR.doc 11/26 PE577.028v02-00

HR

Publikacije na slovenskom: Ĉlanci objavljeni u slovenskom Ĉasopisu za javnu upravu:

Jereb, Samo: „Jamčenje transparentnosti financijskih odnosa izmeĎu općina i sektora komunalnih usluga nakon prestanka važenja obveze objave o imovini pod upravljanjem” u Časopisu za javnu upravu, sv.44, br. 2 – 3, Ljubljana. Institut za javnu upravu pri

Pravnom fakultetu u Ljubljani, 2008., str. 57. – 84.

Ĉlanci objavljeni u slovenskom ĉasopisu za reviziju Revizor:

1) Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.): „Računovodstveno evidentiranje različitih oblika javno-privatnih partnerstava (prvi dio)” u časopisu za reviziju Revizor, br.

5/2008, sv. IX., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 2008., str. 26 – 40.

2) Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.): „Računovodstveno evidentiranje različitih oblika javno-privatnih partnerstava (drugi dio)” u časopisu za reviziju Revizor, br. 6/2008, sv. IX., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 2008., str. 23 – 40.

3) Jereb, Samo: „Stavke iz prethodnih razdoblja (ispravak ključnih pogrešaka)” u časopisu za reviziju Revizor, br. 11/1997, sv. VIII., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 1997., str. 7 – 40.

PE577.028v02-00 12/26 RR\1089906HR.doc

HR

Ostale publikacije: Ĉlanci objavljeni u zbornicima radova s konferencija o suvremenim metodama u raĉunovodstvu, financijama i revizijama te izvješća s konferencija o godišnjim financijskim izvještajima ili materijali s godišnjih konferencija evaluatora:

1) Jereb, Samo: „Cijene javnih usluga povezanih s okolišem i (ne)sukladnost pristupa bilancama” u materijalima za 18. godišnju konferenciju računovoĎa. Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2015.

2) Jereb, Samo: „Javne dužnosti i (ne)primjena načela potpunosti bilance u praksi” u materijalima za 17. godišnju konferenciju računovoĎa. Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2014.

3) Jereb, Samo: „Iskustvo slovenskog Revizorskog suda s izvješćima procjeniteljima imovine i ovlaštenim evaluatorima u pogledu ocjene vrijednosti” u materijalima za 17. godišnju konferenciju procjenitelja imovine. Rogaška Slatina: Slovenski institut za reviziju, 2014.

4) Jereb, Samo: „Učinak (ne)primjene ponovne evaluacije državne i općinske javne gospodarske infrastrukture na trošak komunalnih usluga” u materijalima za 16. godišnju konferenciju računovoĎa. Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2013.

5) Jereb, Samo: „Uklanjanje imovine pod upravljanjem u pogledu rješenja navedenih u meĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja” u zborniku radova s 42. simpozija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i reviziji. Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje računovoĎa, kreditora i revizora Slovenije, 2010., str. 49. – 88.

6) Jereb, Samo: „Računovodstvena pitanja zasebnih računa za razne aktivnosti u sektoru komunalnih usluga” u zborniku radova s 12. godišnje konferencije računovoĎa. Portorož: Slovenski institut za reviziju, 2009., str. 107 – 148.

7) Jereb, Samo: „Računovodstveno evidentiranje za različite oblike javno-privatnih partnerstva” u zborniku radova s 11. godišnje konferencije računovoĎa. Portorož: Slovenski institut za reviziju, 2008., str. 81 – 104.

8) Jereb, Samo: „Problemi u vezi s utvrĎivanjem financijskih rezultata u javnim poduzećima” u zborniku radova s 38. simpozija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i reviziji. Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje računovoĎa, kreditora i revizora Slovenije, 2006., str. 47. – 78.

9) Jereb, Samo: „Revizija u javnim poduzećima” u zborniku radova s 34. simpozija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i reviziji. Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje računovoĎa, kreditora i revizora Slovenije, 2002., str. 263. – 284.

Ĉlanci objavljeni u priruĉniku o javno-privatnim partnerstvima:

Jereb, Samo: „(Ne)održivost prijenosa vlasništva nad infrastrukturom na sektor komunalnih usluga” u priručniku Javno-privatna partnerstva: stručna uputstva i korisna rješenja za uspješno ostvarivanje projekata javno-privatnih partnerstva. Maribor: Založba Forum Media d. o. o., 2009., 16. poglavlje, 56 str.

Članci objavljeni u časopisu Gospodarski vestnik

1) Jereb, Samo: „Mali instrumenti (prvi dio)” u časopisu Gospodarski vestnik – dodatak Savjetnik, br. 7, sv. 45. Ljubljana: Časopis Gospodarski vestnik, 1996., str. 65. – 68.

2) Jereb, Samo: „Mali instrumenti (drugi dio)” u časopisu Gospodarski vestnik – dodatak Savjetnik, br. 8, sv. 45. Ljubljana: Časopis Gospodarski vestnik, 1996., str. 61. – 64.

RR\1089906HR.doc 13/26 PE577.028v02-00

HR

PRILOG 2.: ODGOVORI SAME JEREBA NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1. Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to radi li

se o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom ili o

proračunskom nadzoru ili reviziji.

Cijelu sam svoju dosadašnju dvadesetogodišnju karijeru posvetio reviziji. Odmah nakon stjecanja

diplome u studenome 1995. zaposlio sam se u privatnom revizorskom društvu i prošao sve faze

revizorske obuke i praktičnog revizorskog rada. Prvih sam devet godina radio na revizijama različitih

subjekata iz industrijskog i trgovinskog sektora, a paralelno sam se osposobljavao kako bih postao

revizor odnosno ovlašteni revizor pri Slovenskom institutu za reviziju. U skladu sa slovenskim

Zakonom o trgovačkim društvima ovlašteni revizor takoĎer moţe izdavati izvješća o temeljnim

doprinosima u naravi. Stoga sam započeo i proces školovanja kako bih postao ovlašteni poslovni

evaluator i stekao potrebno znanje o metodama ocjenjivanja. Uspješno poloţivši sve ispite, ipak sam

odlučio da neću braniti završni rad s obzirom da nisam namjeravao nastaviti tim smjerom. Znatan dio

mog rada u to je razdoblje podrazumijevao revizije pruţatelja komunalnih usluga. Stoga sam

organizirao seminare i savjetovanja za predstavnike općina i pruţatelja komunalnih usluga te sam

objavio nekoliko članaka o problemima u području komunalnih usluga i njihovim rješenjima

povezanima s računovodstvom, izvješćivanjem, pravnim i upravljačkim pitanjima pri organiziranju

komunalnih usluga, formiranju i utvrĎivanju cijena i poreza itd.

Zbog svog rada s pruţateljima komunalnih usluga pozvan sam na Revizorski sud Republike Slovenije

te sam kao vrhovni drţavni revizor vodio Odjel za revizije zaduţen za revizije javnih sluţbi, ekološke

revizije, revizije postupaka privatizacije, revizije javnih agencija i fondova (dalje u tekstu: Odjel).

Odjel je provodio revizije financijskih izvještaja i pravilnosti transakcija, koje su uglavnom voĎene

kao unakrsne revizije uspješnosti poslovanja ministarstava1, lokalnih jedinica i javnih sluţbi

2. Odjel je

takoĎer obavio revizije investicijskih subjekata Republike Slovenije (Slovensko društvo za odštete,

Slovenski drţavni holding itd.) u vezi s upravljanjem njihovom financijskom imovinom i obvezama te

procesom privatizacije. Devet sam godina uspješno obavljao te zadaće dok sam vodio Odjel koji je

činilo izmeĎu 15 do 20 revizora (preporuke: g. Igor Šoltes, bivši predsjednik Revizorskog suda

Slovenije). Obavljali smo sve moguće vrste revizija javnog sektora, kada je riječ o revizijama

pravilnosti i uspješnosti poslovanja, te smo izdavali mišljenja o ekonomičnosti, uspješnosti i

djelotvornosti. S obzirom na to da subjekti revizija nisu uvijek na odgovarajući način reagirali na

nalaze naših revizija, takoĎer smo proveli nekoliko revizija za praćenje napretka i doprinijeli vaţnim

financijskim i organizacijskim promjenama u javnom upravljanju. Budući da sam ţelio vidjeti

poboljšanja u javnom upravljanju u našim bismo se revizijama dotaknuli svakog revizorskog cilja i

izdali nekoliko preporuka, a obično i zatraţili nekoliko korektivnih mjera. Svojim sam radom pri

Revizorskom sudu Slovenije nastojao poboljšati javno upravljanje, što sam ujedno pretočio u završni

rad za stjecanje zvanja ovlaštenog drţavnog revizora pod naslovom �„Mjerenje financijske

uspješnosti rada Revizorskog suda Republike Slovenije”

Osim što sam upravljao Odjelom za revizije komunalnih usluga, 2013. takoĎer sam obnašao duţnost

zamjenika vrhovnog drţavnog revizora pri upravljanju odjelom zaduţenim za reviziju drţavnih i

nedrţavnih proračunskih korisnika, pravosudnih korisnika, ali i političkih stranaka. Tada sam vodio

reviziju drţavnog proračuna za 2012. (izjava o jamstvu o pouzdanosti izvještaja i zakonitosti i

1 Ministarstvo financija, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja, Ministarstvo poljoprivrede,

Ministarstvo prometa i Ministarstvo gospodarstva i infrastrukture. 2 Poduzeće za autoceste u Republici Sloveniji DARS, Slovenske ţeljeznice, operator prijenosnog sustava ELES, slovenski

operator distribucijske elektroenergetske mreţe SODO, poduzeće za trgovinu električnom energijom GEN, dobavljači

plina, isporučitelji vodnih usluga i usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda itd.

PE577.028v02-00 14/26 RR\1089906HR.doc

HR

pravilnosti osnovnih transakcija).

U prosincu 2013. Drţavni zbor Slovenije imenovao me drugim zamjenikom predsjednika Revizorskog

suda Slovenije U senatu Revizorskog suda Slovenije zaduţen sam za donošenje odluka o svim

revizijama Revizorskog suda Slovenije, odnosno izvješćima o reviziji na koja je podnesen prigovor,

bez obzira na djelokrug revizije. Moje trenutačne zadaće uglavnom podrazumijevaju: predlaganje

revizija, odobravanje detaljnih planova revizija te nacrta i prijedloga izvješća o revizijama,

sudjelovanje u programima osposobljavanja za revizore i u povjerenstvima za obranu završnih radova

za stjecanje zvanja ovlaštenog drţavnog revizora te predstavljanje izvješća o reviziji pred Drţavnim

zborom Republike Slovenije i drugom zainteresiranom javnošću, uključujući medije. Moje područje

rada takoĎer obuhvaća sve nadleţnosti Revizorskog suda Slovenije i sve vrste revizija (financijske

revizije, revizije pravilnosti/usklaĎenosti i revizije učinkovitosti poslovanja), ali i izravno praćenje i

nadziranje većeg dijela aktivnosti suda. Godine 2015. imao sam osobno zaduţen za praćenje provedbe

revizije pravilnosti i učinkovitosti poslovanja uspostave i rada Društva za upravljanje potraţivanjima

banaka i revizije uspješnosti poslovanja u pogledu najvećeg ulaganja posljednjih godina (izgradnja 6.

bloka termoelektrane Šoštanj). U toj su reviziji ispitane posljedice za dobit ili gubitak, ali i za novčani

tok Holdinga Slovenske elektrarne (najveća slovenska ustanova u području energije) i Slovenskog

drţavnog holdinga.

Kao vrhovni drţavni revizor nadleţan za provedbu ekoloških revizija, vodio sam nekoliko

meĎunarodnih ekoloških revizija na engleskom u suradnji s meĎunarodnim drţavnim institucijama

(meĎu ostalim o klimatskim promjenama, upravljanju zaštićenim područjima (parkovi prirode itd.),

slivovima, šumama, očuvanju velikih mesojeda). Neke od spomenutih revizija provedene su kao

zajedničke revizije s europskim vrhovnim revizijskim institucijama, a druge kao usporedne revizije s

europskim i drugim vrhovnim revizijskim institucijama, tako da imam i iskustvo meĎunarodne

suradnje s vrhovnim revizijskim institucijama. Bio sam i nadleţan za reviziju postupaka privatizacije

te sam predstavljao Revizorski sud Slovenije u radnoj skupini MeĎunarodne organizacije vrhovnih

revizijskih institucija za privatizaciju i javno-privatna partnerstva. Pripremio sam članak na

engleskome jeziku na temu javno-privatnih partnerstava pod naslovom „Javno-privatna partnerstva i

revizija javnog sektora” i predstavio ga na konferenciji koju je u Bonnu u veljači 2011. organizirao

Njemački revizorski sud za predstavnike vrhovnih revizijskih institucija. TakoĎer sam jako

zainteresiran i za projekt razvoja europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS).

Sudjelovao sam na sastanku europskih vrhovnih revizijskih institucija na kojemu se raspravljalo o

donošenju europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS), kao i na seminaru

Europskog revizorskog suda o boljim računima, boljim proračunima i boljoj potrošnji odrţanome u

siječnju 2016.

Osim što samo stekao zvanja (ovlaštenog) revizora, ovlaštenog drţavnog revizora i ovlaštenog

drţavnog unutarnjeg revizora, takoĎer me zanima prenošenje stečenog znanja drugima, pa sam tako

organizirao nekoliko seminara i edukativnih programa, ali i aktivno podučavao revizore, upravitelje,

gradonačelnike, računovoĎe, studente i druge. Kako bih mogao bolje podučavati, stekao sam i

kvalifikaciju srednjoškolskog nastavnika. TakoĎer sam stekao zvanje srednjoškolskog nastavnika za

predmet/program „Financiranje komunalnog gospodarstva”. Godine 2009. i 2012. na Revizorskom

sudu Slovenije organizirao sam i predavao predmet „Računovodstvo u javnom sektoru” kao dio

programa za stjecanje zvanja drţavnog revizora. Sudjelovao sam i u brojnim povjerenstvima za obranu

završnih radova za stjecanje zvanja drţavnog revizora i zvanja ovlaštenog drţavnog revizora.

Vjerujem da je moje bogato iskustvo u reviziji javnog sektora, iskustvo upravljanja i podučavanja te

voĎenje zajedničkih ili usporednih revizija s vrhovnim revizijskim institucijama ključna prednost za

provedbu aktivnosti Europskog revizorskog suda.

2. Koja su Vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?

RR\1089906HR.doc 15/26 PE577.028v02-00

HR

Cijeli sam svoj profesionalni ţivot proveo u reviziji te sam uvijek nastojao primijeniti svoje

iskustvo revizora kako bih poboljšao odgovornost i transparentnost, poticao stalni napredak i

trajno povjerenje dionika u odgovarajuću upotrebu javnih sredstava i imovine i uspješan rad

javne uprave. Zato sam odlučio izdvojiti tri područja iz revizije javnog sektora.

a) bolje razumijevanje pravila o državnim potporama, formiranja i utvrđivanja cijena

komunalnih usluga i poreza te zahtjeva za povrat sredstava

Većina se grešaka uočenih pri revizijama ispravlja tek kao odgovor na reviziju i nove se mjere

primjenjuju tek naknadno. Stoga sam uloţio dosta napora da predstavnike Revizorskog suda Slovenije,

Drţavnog zbora Slovenije i subjekata revizija upoznam s činjenicom da se sredstva koja su graĎani

morali platiti bez ikakve pravne osnove moraju vratiti, ali i da postoji obveza naplate naknada ili

poreza za prethodne godine koji nisu prikupljeni. Zato smo provodili revizije:

− previsokih poreza: Općina Maribor i većina drugih općina graĎanima su naplaćivali previsok

ekološki porez za odlaganje otpada na odlagalištima zato što je Ministarstvo okoliša i prostornog

planiranja propustilo provesti kontrole nad naplatom ekoloških poreza. Zatraţili smo od općine

Maribor da vrati preplaćeni porez i da se Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja pobrine da svih 8

milijuna EUR koji su u godini za koju je provedena revizija preplaćeni budu vraćeni slovenskim

poreznim obveznicima. Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja nije izvršilo zatraţene mjere tako

da smo prvi put u povijesti Revizorskog suda Slovenije sluţbeno zatraţili ostavku ministra u skladu s

odredbama Zakona o revizorskom sudu.

− naplaćivanje koncesijskih naknada: Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja trebalo bi dodijeliti

koncesije poduzećima koja koriste vodu za industrijske ili druge komercijalne svrhe u skladu sa

Zakonom o vodama koji je Drţavni zbor Republike Slovenije usvojio 2002. i za koji je definirano

prijelazno razdoblje do kraja 2004. Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja 2005. dodijelilo je

nekoliko koncesija te su ta poduzeća počela plaćati koncesijske naknade za korištenje voda. No, ona

su predstavljala tek mali dio poduzeća koja su koristila vodu. Proveli smo reviziju za 2006. te

zahtijevali da Ministarstvo odobri sve koncesije i naplatu koncesijskih naknada za sva trgovačka

društva koja koriste vodu. Kada samo proveli naknadnu reviziju za godine 2010. – 2012. otkrili smo

da Ministarstvo nije dalo dodatne koncesije tako da je većina poduzeća koristila vodu bez plaćanja

koncesijskih naknada. Od tog su propusta Ministarstva trţišnu korist imala sva poduzeća koja nisu

plaćala koncesijske naknade za korištenje voda. S obzirom na propise o trţišnom natjecanju i drţavnoj

potpori, zahtijevali smo od Ministarstva okoliša da naplati koncesijske naknade za čitavo razdoblje u

kojemu su ta poduzeća koristila vodu. Nakon što smo uloţili ogroman trud da obranimo svoj stav,

Drţavni zbor prihvatio je našu izmjenu Zakona o vodama prema kojoj se obveza plaćanja koncesijskih

naknada za cijelo razdoblje korištenja vode mora jasno navesti. Potencijalna korist za drţavni proračun

zbog naše revizije iznosila bi 25 milijuna EUR, ali Drţavni zbor smanjio je iznos koncesijske naknade

te je stvarna korist bila 9 milijuna EUR.

− formiranje i utvrĎivanje cijena komunalnih usluga: Proveli smo nekoliko revizija formiranja i

utvrĎivanja cijena komunalnih usluga. Nakon obavljene revizije distributera električne energije uspjeli

smo u namjeri da korisnici tih usluga imaju najveću moguću korist. U reviziji smo zatraţili ponovni

izračun troškova distributera, pri čemu je ispravak iznosio 17 milijuna EUR u korist korisnika.

TakoĎer samo zatraţili od Ustavnog suda Republike Slovenije da preispita je li Zakon o energiji u

skladu s Ustavom. Trenutačno ulaţem velik trud da Ministarstvo okoliša i općinske pruţatelje

komunalnih usluga uvjerim da se pridrţavaju novih propisa o drţavnoj potpori za usluge od općeg

gospodarskog interesa koje je usvojila Europska komisija.

Drţim dragocjenim svoj doprinos boljem razumijevanju pravne i učinkovite naplate poreza, naknada i

cijena u korist graĎana.

PE577.028v02-00 16/26 RR\1089906HR.doc

HR

b) javni dug

Jedno od najvaţnijih pitanja kojima se proteklih godina bavio Revizorski sud Slovenije bilo je pitanje

javnog duga. Iako je Slovenija prije krize imala nisku stopu javnog duga (33 % BDP-a krajem 2007.),

revizije su pokazale da su se neka poduzeća u drţavnom i općinskom vlasništvu nepravilno koristila

kako se dug od javnih ulaganja ne bi prikazao u proračunu. Na temelju tih revizija Revizorski sud

Slovenije odlučio se više usredotočiti na pitanje javnog duga, pa smo stoga i prije i za vrijeme krize

veliku pozornost posvetili praćenju i reviziji javnog duga u svim njegovim vidovima. Naţalost, s

obzirom na to da politički akteri na naša upozorenja nisu odgovorili ozbiljnim reformama u javnom

sektoru, javni dug Slovenije porastao je na više od 80 % BDP-a.

Pod mojim vodstvom, odjel je izvršio reviziju Slovenskog društva za odštete (koja je u meĎuvremenu

restrukturirana i preimenovana u Slovenski drţavni holding) koja je bila zaduţena za postupak

privatizacije 1991. godine, isplate naknade za imovinu izgubljenu u Drugom svjetskom ratu i poraću,

privatizaciju telekomunikacijskog operatera, itd. Izvršili smo i reviziju infrastrukturnih poduzeća koja

su izgradila vodnu infrastrukturu (infrastruktura za reguliranje vodostaja, riječni slivovi itd.),

Slovenskih autocesta, pruţatelja usluga kontrole zračne plovidbe i javno-privatnih partnerstva (u

daljnjem tekstu: JPP) za izgradnju infrastrukture i komunalne usluge.

Kao drugi zamjenik predsjednika bio sam zaduţen prilikom revizija pomno pratiti pravilnost i

učinkovitost uspostave i djelovanja Društva za upravljanje potraţivanjima banaka, instrumenta kojim

se trebala jamčiti stabilnost bankarskog sektora, ali koji je, uz dokapitalizaciju banaka, prouzročio

povećanje javnog duga za dodatnih 5 milijardi eura, odnosno 13 % BDP-a.

Naše preporuke i zahtjevi da se izvrše korektivne mjere rezultirali su boljim izračunom javnog duga,

izdavanjem smjernica za voĎenje računovodstva u JPP-u i podizanjem svijesti u javnosti o negativnom

učinku visokog javnog duga. Još uvijek nam ne uspijeva uvjeriti Ministarstvo financija da se uvede

računovodstvo koje se vodi na temelju načela nastanka poslovnih dogaĎaja, a kojim bi se dobili

pouzdaniji podaci o visini javnog duga, osobito u pogledu JPP-a koji još uvijek u odreĎenim

slučajevima nisu navedeni u bilancama stanja (tzv. off-off poloţaj).

Vjerujem da su moji uloţeni napori doprinijeli boljoj proračunskoj vidljivosti visine javnog duga te

podizanju svijesti o opasnostima visine javnog duga koji prelazi okvire zadane kriterijima iz

Maastrichta. Ipak, još je dosta posla ostalo za napraviti u tom području, posebno u pogledu

računovodstva koje se vodi na temelju načela nastanka poslovnih dogaĎaja, objave podataka o JPP-

ima i, ponajprije, provoĎenja reformi u javnom sektoru i reformi mirovinskih sustava.

c) razvoj ekološke revizije

Revizorski sud Slovenije pokušao je u nekoliko navrata i prije 2004. provoditi ekološke revizije, s

obzirom na to da su revizori prepoznali vaţnost te tematike i mogućnosti koje se njome pruţaju.

Tijekom mog devetogodišnjeg mandata vrhovnog drţavnog revizora izvršili smo reviziju u pogledu

većine pitanja povezanih s okolišem (ublaţavanje klimatskih promjena, gospodarenje komunalnim

otpadom i recikliranje ambalaţnog otpada, ilegalno odlaganje otpada, prekogranično odlaganje otpada,

izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, recikliranje starih vozila, itd.). Mnoge su od tih

revizija provedene kao meĎusektorske revizije i u njima je ocjenjivana uspješnost Ministarstva okoliša

i prostornog planiranja, općina i pruţatelja komunalnih usluga ili drugih korisnika javnih sredstava.

Takav pristup reviziji omogućio je revizorima da detaljno ispitaju sve aspekte i probleme u pogledu

organizacije, upravljanja i financiranja u odreĎenim područjima povezanim s okolišem te da izdaju

utemeljene preporuke koje se stoga cijene. Tim je pristupom Revizorski sud Slovenije stekao ugled

meĎu svim dionicima, od Ministarstva okoliša do nevladinih organizacija, a time je Sudu omogućeno

da o sudjeluje u radnim skupinama INTOSAI-ja i EUROSAI-ja za pitanja revizije povezane s

okolišem.

RR\1089906HR.doc 17/26 PE577.028v02-00

HR

3. Koje je Vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim

organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan Vaše domovine?

Slovenija je bila dio bivše Jugoslavije i svakodnevno smo bili u kontaktu s osobama različitih

nacionalnosti, vjera i jezika iz svih republika bivše Jugoslavije. Iako su naši jezici srodni

(juţnoslavenska skupina jezika), postoje suptilne kulturne razlike koje, unatoč našoj „zajedničkoj”

prošlosti, treba imati na umu pri suradnji s organizacijama i institucijama iz drugih republika bivše

Jugoslavije. Rad u nekoj kulturno raznolikoj sredini pretpostavlja svladavanje interpersonalnih

vještina, što, izmeĎu ostalog, podrazumijeva i sposobnost saslušati druge te pritom pokazati

poštovanje, strpljivost i razumijevanje.

Osim toga, u svojstvu vrhovnog drţavnog revizora vodio sam nekoliko meĎunarodnih ekoloških

revizija u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama iz drugih zemalja, pri čemu je radni jezik bio

engleski. Neke od spomenutih revizija provedene su kao zajedničke revizije s europskim vrhovnim

revizijskim institucijama, a druge kao usporedne revizije s europskim i drugim vrhovnim revizijskim

institucijama, tako da imam i iskustvo meĎunarodne suradnje s vrhovnim revizijskim institucijama.

Izvan tog okruţenja, imam i odreĎena profesionalna iskustva suradnje s višejezičnim i višekulturnim

institucijama. Radujem se radu u Europskom revizorskom sudu zato što smatram da mi se time pruţa

prilika za stjecanje iskustva u širem europskom okruţenju.

Smatram da sam kao osoba otvoren različitim idejama i nimalo ne dvojim u pogledu rada s ljudima

drugih nacionalnosti, vjera, seksualnog opredjeljenja, itd. Vjerujem da nam rad i zajedničko

iznalaţenje rješenja s drugima omogućuje da pronaĎemo i prihvatimo pravo rješenje za širu zajednicu.

Stoga sam uvjeren da bi mi rad u ovoj organizaciji pomogao unaprijediti vještine, ali i saznanja o

drugim svjetonazorima i pristupima rješavanju profesionalnih problema, s obzirom na to da se osobni

rast i obrazovanje mogu steći samo ţivotnim iskustvom.

4. Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako

se takav postupak primjenjuje?

Takav se postupak ne primjenjuje u Sloveniji.

Ipak, najsličnije iskustvo dobivanju razrješnice za moje upravljačke duţnosti bilo bi (a) postupak

imenovanja na poloţaj drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije koji je uključivao

nominaciju od strane predsjednika Republike Slovenije i potvrdu u Drţavnom zboru Slovenije te (b)

nominaciju za člana Europskog revizorskoj suda koju su, na temelju mog rada u svojstvu vrhovnog

drţavnog revizora i zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije, podnijeli, bez prigovora,

Vlada i Drţavni zbor.

5. Na koje ste profesionalne položaje došli političkim imenovanjem?

Moj trenutačni poloţaj (drugi zamjenik predsjednika Revizorskog suda Slovenije), kandidatura za

imenovanje za člana Europskog revizorskog suda, poloţaji su koji pretpostavljaju političko

imenovanje.

Za moje trenutačni poloţaj predsjednik Republike Slovenije izdao je javni natječaj 2013. godine.

Izabrao me meĎu devetero kandidata i predloţio me (nominirao) Drţavnom zboru Slovenije u kojem

sam tajnim glasovanjem izabran za drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije.

Kandidatura za nominaciju za člana Europskog revizorskog suda takoĎer je rezultat javnog natječaja,

koji je ovoga puta pokrenuo ministar financija. Izabran sam meĎu sedmero kandidata i predloţen

Vladi kao kandidat. Vlada je potvrdila moju kandidatura za nominaciju, a Odbor za europske poslove

Drţavnog zbora glasovao je za moju kandidaturu i dao pozitivno mišljenje na odluku Vlade.

PE577.028v02-00 18/26 RR\1089906HR.doc

HR

6. Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju

sudjelovali.

S obzirom na to da se moje najvaţnije odluke podudaraju s najvaţnijim postignućima koja su

navedena u odgovoru na pitanje broj dva, ovdje ću ih saţeto ponoviti:

- odluke u pogledu pravilne naplate poreza, naknada i potrošnje za protekla razdoblja (povrat

preplaćenih poreza graĎanima, naplata koncesije za cijelo razdoblje korištenja voda, ponovni

izračun cijene električne energije operatera, itd.),

- ograničavanje nepravilne prakse izbjegavanja javnog duga preko poduzeća u

drţavnom i općinskom vlasništvu,

- razvoj ekoloških revizija.

Neovisnost

7. Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni”

u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju

svojih budućih dužnosti?

Neovisnost je jedna od najvaţnijih odredbi Limske deklaracije o načelima revidiranja INTOSAI-ja i

dodatnih načela navedenih u Meksičkoj deklaraciji, a navedena je i u članku 286. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: Ugovor). Ugovorom se pruţaju temeljne smjernice

u pogledu neovisnosti članova Revizorskog suda, koji „se biraju iz redova osoba koje u svojim

državama pripadaju ili su pripadale tijelima za vanjsku reviziju ili koje su posebno kvalificirane za tu

dužnost.

Njihova neovisnost mora biti neupitna.

U obavljanju tih dužnosti članovi Revizorskog suda ne smiju tražiti ni primati naputke od bilo koje

vlade ili bilo kojeg drugog tijela. Članovi Revizorskog suda suzdržavaju se od svakog djelovanja koje

je nespojivo s njihovim dužnostima.

Za trajanja mandata članovi Revizorskog suda ne smiju se baviti ni jednim drugim zanimanjem ni

plaćenim ni neplaćenim. Pri preuzimanju dužnosti svečano prisežu da će za trajanja i nakon

isteka mandata poštovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju dužnost časnog i

suzdržanog ponašanja pri prihvaćanju odreĎenih imenovanja ili povlastica nakon što

prestanu obavljati tu dužnost.”

Nadalje, u članku 1. Kodeksa ponašanja za članove Revizorskog suda navodi se da svi članovi Suda

djeluju u skladu s odredbama Ugovora i zakonodavstvom koje se temelji na tim odredbama. Njihovi

odnosi s vlastima i interesnim skupinama moraju biti u skladu s načelom čuvanja neovisnosti.

S obzirom na to da je Revizorski sud neovisna institucija, neovisnost članova Suda ključna je

pretpostavka za samo djelovanje Suda. U obavljanju svojih budućih duţnosti člana Revizorskog suda,

nastavit ću se pridrţavati istih etičkih standarda kojih se sada moram pridrţavati u Revizorskom sudu

Slovenije. Iz tih razloga nikada nisam bio član neke političke stranke ili ikoje druge, politički ili

upravljački, povezane skupine. Moje dosadašnje djelovanje u svojstvu predavača bilo je dosljedno

otvorenog tipa i u okviru tih predavanja nikada nisam djelovao kao savjetnik neke strane u

konkretnom postupku.

Pri izvršavanju mandata u svojstvu člana Europskog revizorskog suda, izbjegavao bih sve situacije

koje bi potencijalno mogle dovesti do sukoba interesa i djelovao bih neovisno od drugih institucija ili

RR\1089906HR.doc 19/26 PE577.028v02-00

HR

tijela. To znači da ne bih primao upute od vlada ili drugih tijela. Tijekom izvršavanja duţnosti drţao

bih se nepristrano neovisno o zemlji u kojoj bi se provodila revizija (što uključuje i moju matičnu

zemlju). U svome djelovanju i revizorskim mišljenjima vodio bih se samo činjenicama,

odgovarajućim, dovoljnim i pouzdanim dokazima, revizorskim standardima i profesionalnim znanjem

i iskustvom. Suzdrţao bih se, takoĎer, svih drugih profesionalnih ili čak političkih aktivnosti. Prestao

bih predavati i ograničio bih se isključivo na predstavljanje rezultata izvješća o reviziji Europskog

revizorskog suda Europskom parlamentu i Drţavnom zboru Slovenije, Vladi Slovenije, Revizorskom

sudu Slovenije i drugim zainteresiranim stranama (sveučilištima, itd.), ako i kada bi to bilo u skladu s

pravilima Europskog revizorskog suda i uz prethodno odobrenje sadrţaja koji bi bio predstavljen.

8. Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i

djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas

mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

Ni ja ni moja bliţa rodbina nemamo poslovne ili financijske udjele ili bilo kakve obveze koje

bi me mogle dovesti u sukob s mojim budućim duţnostima.

9. Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku

Suda i javno ih obznaniti?

Spreman sam bez oklijevanja otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze

predsjedniku Suda i javno ih obznaniti. U posljednjih jedanaest godina moja pravna obveza

bila je izvješćivati Komisiju za sprječavanje korupcije u Sloveniji o mojim financijskim

interesima i obvezama i ta obveza ostaje na snazi i tijekom vršenja duţnosti člana Europskog

revizorskog suda.

10. Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako jeste, navedite

pojedinosti.

Ne sudjelujem u sudskom postupku.

11. Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u izvršnoj vlasti? Ako imate, na

kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako

jeste, navedite pojedinosti.

Nemam nikakav izvršni poloţaj u politici.

Nikada nisam bio član neke političke stranke, niti sam bio na političkom poloţaju ili u političkoj

izvršnoj vlasti.

12. Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije

povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Ne obnašam duţnost na koju se stupa izborima niti imam odgovornu ulogu u nekoj političkoj stranci.

Nisam član nijedne političke stranke niti sam to ikad bio.

Nakon imenovanja za člana Europskog revizorskog suda odstupit ću s poloţaja drugog zamjenika

predsjednika Revizorskog suda Slovenije, na koji sam 2013. godine izabran u Drţavnom zboru

Slovenije na prijedlog predsjednika Republike Slovenije.

13. Kako biste postupali u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak prijevare ili korupcije u

koju su upletene osobe iz Vaše matične države članice?

PE577.028v02-00 20/26 RR\1089906HR.doc

HR

Obavljajući duţnosti vrhovnog drţavnog revizora (9 godina) i drugog zamjenika predsjednika

Revizorskog suda Slovenije (posljednje dvije godine), često sam nailazio na nepravilnosti velikih

razmjera, a nekoliko puta i na slučajeve koji su ukazivali na prijevare i/ili korupciju. U svim tim

slučajevima, nisam nikada oklijevao prijaviti ih bilo interno bilo tijelima kaznenog progona (u

slučajevima kada je to bilo potrebno, suraĎivao sam u postupcima koje su vodili policija i drţavno

odvjetništvo) ili drugim tijelima (poput Komisije za sprječavanje korupcije, Ureda za sprječavanje

pranja novca, itd.). Imajući u vidu mogućnosti koje pruţa Zakon o Revizorskom sudu, u sedam sam

slučajeva predloţio predsjedniku Suda da pokrene postupak razrješenja odgovorne osobe. Nadam se

da je na temelju tih primjera jasan moj stav da je duţnost revizora u javnom sektoru brinuti se za javne

financije, a ne za odgovorne osobe, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje, nacionalnost, spol,

vjeru ili bilo koju drugu značajku. Snaţno se zalaţem za primjenu načela nulte tolerancije prema

prijevarama i korupciji.

Namjeravam jednako postupati i kao član Europskog revizorskog suda pri reviziji proračuna EU-a

(izdavanje izjave o jamstvu), provjeri njegove pravilnosti (usklaĎenosti) i revizije uspješnosti trošenja

europskih proračunskih sredstava. Ako bih se suočio s nepravilnošću velikih razmjera, slučajem

prijevare i/ili korupcije, prijavio bih takve slučajeve, u skladu s pravilima postupanja Europskog

revizorskog suda, i interno i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF). Postupio bih na taj

način neovisno o kojem je pojedincu ili drţavi članici riječ. Ako mi bude dodijeljen zadatak u okviru

kojeg bih trebao suraĎivati s OLAF-om u njegovim istragama povezanima s borbom protiv prijevara,

korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti na štetu financijskih interesa Unije, pruţit ću punu potporu

istrazi.

Izvršavanje dužnosti

14. Koje bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u

svakoj javnoj službi? Kako bi Revizorski sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?

Kultura dobrog financijskog upravljanja u bilo kojoj javnoj sluţbi trebala bi se temeljiti na saznanju da

su vlade i druge institucije u javnom sektoru odgovorne za ekonomično, djelotvorno i učinkovito

korištenje javnih sredstava prikupljenih od poreza ili iz drugih izvora za pruţanje kvalitetnih usluga

graĎanima i drugim korisnicima usluga. Glavni cilj bilo koje javne sluţbe trebalo bi biti zadovoljstvo

korisnika (javnosti).

Kako bi se postigao taj cilj, svaka organizacija mora razviti i „mekane”i „tvrde” elemente kulture

dobrog financijskog upravljanja. „Mekani” elementi tiču se općenito političke i administrativne

kulture i podrazumijevaju demokratski način promišljanja i djelovanja kojim se pak postiţe

transparentno i predvidljivo postupanje i izvješćivanje, promiču etičke vrijednosti i omogućuje

provoĎenje nadzora. „Čvrsti” elementi odnose se na jasna operativne ciljeve i strategije, jasno

razgraničena ovlaštenja i odgovornosti, informiranje i usavršavanje zaposlenika, učinkovito

upravljanje informacijama i sustav izvješćivanja kojim se omogućuje transparentno

izvješćivanje o postignutim rezultatima i njihovo objavljivanje te na unutarnje i vanjske

sustave kontrola. Svaka bi organizacija trebala biti usmjerena na zakonitost i ekonomičnost

potrošnje, kao i na postizanje dobrog omjera izmeĎu uloţenih sredstava i dobivene

vrijednosti.

Mandatom Europskog revizorskog suda u pogledu revizija uspješnosti zahtijeva se da revizori (u

odnosu na izabrane ciljeve) posebnu pozornost posvete „tvrdim” elementima kulture dobrog

financijskog upravljanja. U svojim revizorskim izvješćima, Europski revizorski sud navodi loše strane

poslovnih procesa subjekta obuhvaćenog revizijom i predlaţe kako poboljšati te dijelove poslovnog

procesa; to je ključni preduvjet za poboljšanje dobrog financijskog upravljanja. Izvješćivanje se mora

provoditi na način da čitatelj revizorskog izvješća moţe jasno razumjeti u kojim je područjima

potrebno poboljšati uspješnost subjekta revizije i na koji način je to moguće napraviti. Temeljem

RR\1089906HR.doc 21/26 PE577.028v02-00

HR

revizorskog izvješća, Europski revizorski sud bi mogao, po predstavljanju izvješća dionicima

(Europski parlament i, posebno, njegov odbor CONT, nacionalni parlamenti i nacionalna vrhovna

revizijska tijela, mediji...), dobiti odgovarajuću podršku za provoĎenje izdanih preporuka, čak i ako ih

subjekt obuhvaćen revizijom ne uzme u obzir. Ako čak ni to ne urodi plodom, Europski revizorski

sud moţe ponovno upozoriti Parlament drugim vrstama izvješća (kumulativnim izvješćima,

preglednim izvješćima, itd.) ili ponovno izvršiti reviziju i još jednom istaknuti što bi trebalo ispraviti.

15. U skladu s Ugovorom Revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u izvršavanju

ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Na koji biste način dodatno

unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito

njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općim

troškovima i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Mandat Revizorskog suda, odreĎen Ugovorom, Revizorskom sudu pruţa okvir za ispunjavanje

njegove uloge neovisnog vanjskog revizora proračuna EU-a. S druge strane, mandat Europskog

revizorskog suda pruţa znatnu fleksibilnost u pogledu izvršavanja te uloge i maksimiziranja učinka.

Vaţan cilj Europskog revizorskog suda jest pruţati Europskom parlamentu revizorska izvješća koja se

dotiču tema koje su vaţne za Parlament, koja su pravovremena i relevantna te koja sadrţe preporuke

koje mogu pomoći u ostvarenju dodane vrijednosti rashoda proračuna EU-a.

Suradnja izmeĎu Revizorskog suda i Parlamenta, a posebno njegova Odbora za proračunski nadzor, (u

daljnjem tekstu: odbor CONT) ne svodi se samo na izvješćivanje, nego započinje samim izborom

područja revizije. Odbor CONT trebao bi imati mogućnost davanja prijedloga o područjima revizije

koja su bitna iz perspektive nadzora nad proračunom (iako ti prijedlozi nisu obvezujući, vrhovne

revizijske institucije ih najčešće uzimaju u obzir). Europski revizorski sud mogao bi u tom smislu

pruţiti potporu odboru CONT tijekom obavijesnog sastanka koji bi prethodio raspravi o revizorskom

izvješću na javnom zasjedanju odbora CONT. Europski revizorski sud mogao bi, na temelju nalaza

svojih revizija, pripremiti popis pitanja za subjekte revizije, čime bi članovi odbora CONT manje

vremena morali trošiti pripremajući se za zasjedanje. Članovi odbora CONT mogli bi pak pomoći

Europskom revizorskom sudu odobravanjem preporuka iznesenih u revizorskim izvješćima, posebice

kada one povlače za sobom izmjene zakonodavstva. Kako bi se odobrila provedba preporuka

Revizorskog suda, najčešće je potrebno naknadno odrţati dodatne sjednice odbora CONT u vezi sa

subjektima revizije. Subjekti revizije obvezni su izvijestiti koje su radnje poduzete u pogledu

dobivenih preporuka bilo Europski revizorski sud bilo izravno odbor CONT. Ta obveza dobar je

poticaj za te subjekte da ozbiljno rasprave dobivene preporuke i, još vaţnije, da ih provedu. To bi se

moglo postići i dodatnim, naknadnim revizijama na temelju kojih bi Europski revizorski sud

izvješćivao odbor CONT o promjenama koje su izvršene u skladu s prethodnom revizijom

Revizorskog suda i zaključcima odbora CONT u pogledu preporuka Revizorskog suda. Na taj bi se

način saznalo poštuju li subjekti pod nadzorom zaključke Revizorskog izvješća ili su potrebne stroţe

mjeri i koraci, poput rasprave na plenarnoj sjednici ili izmjene zakonodavstva.

Kao vrhovni drţavni revizor i drugi zamjenik predsjednika sudjelovao sam u svim gore navedenim

aktivnostima izmeĎu Revizorskog suda Slovenije i Odbora za proračunski nadzor te drugih dijela

Drţavnog zbora Slovenije i u potpunosti bih podrţao takvu vrstu suradnje izmeĎu Europskog

revizorskog suda i odbora CONT.

16. Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti

poslovanja i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Revizija uspješnosti neovisan je, objektivan i pouzdan pregled kojim se utvrĎuje djeluju li vlada ili

poduzeća, sustavi, operacije, programi ili aktivnosti EU-a u skladu s načelima ekonomičnosti,

učinkovitosti i djelotvornosti (3E) i ima li prostora za napredak. Korisnost ili dodana vrijednost

revizije uspješnosti ostvaruje se kroz preporuke kojima se subjektima pod revizijom savjetuje kako da

PE577.028v02-00 22/26 RR\1089906HR.doc

HR

poboljšaju svoje poslovne procese. U tu svrhu, revizor mora iscrpno preispitati konkretne poslovne

procese, izabrati usporedive najbolje prakse za te procese i/ili utvrditi što bi se moglo bolje napraviti.

Na temelju preporuka iz revizorskih izvješća, vrhovna revizijska institucija savjetuje subjekte pod

revizijom ne samo kako da poboljšaju svoje poslovne procese kako bi izbjegli neke moguće rizike

(nefinancijska korist), nego i kako se mogu ostvariti moguće uštede (ili postići bolji rezultati) za

subjekte pod revizijom (financijska korist). Moguće uštede koje ostvare subjekti revizije mogu se

smatrati financijskom dodanom vrijednošću revizije. Jedna od prvih metodologija za mjerenje

financijske dodatne vrijednosti revizija koje vrše vrhovne revizijske institucije bila je ona koju je

razvio Drţavni ured za reviziju Velike Britanije, no kasnije se, zbog uočenih slabosti, prestalo s

takvim mjerenjima ili s izvješćivanjem o rezultatima tih mjerenja. Unatoč tomu, moj završni rad za

zvanje ovlaštenog drţavnog revizora bio je naslovljen: „Mjerenje financijske uspješnosti rada

Revizorskog suda Republike Slovenije” i u njemu je predloţena metodologija za procjenu financijskog

učinka revizija kojom je nadograĎena britanska metodologija i koja je prilagoĎena slovenskom

Zakonu o revizorskom sudu. Vjerujem da je vaţno da vrhovna revizijska institucija pokaţe poreznim

obveznicima da postupci koje subjekti pod revizijom primjenjuju na temelju rezultata revizije mogu

rezultirati mogućim uštedama koje su – u najmanju ruku – veće od troškova aktivnosti same vrhovne

revizijske institucije. MeĎutim, s obzirom na ograničene ovlasti vrhovnih revizijskih institucija u

pogledu provedbe preporuka, nuţno je razumjeti da odgovornost za provedbu tih preporuka i stvarne

uštede leţi na subjektima pod revizijom. Stoga se kao dodana vrijednost vrhovnih revizijskih

institucija mogu smatrati tek moguće uštede javnih sredstava ili ostvarivanje boljih rezultata (prihoda i

rezultata).

U reviziji u javnom sektoru, 3E definira se kako slijedi:

▪ Načelo ekonomičnosti pretpostavlja minimiziranje troškova resursa (materijala, usluga, troškova

rada i amortizacije...), uz duţnu paţnju u pogledu kvalitete. Korišteni resursi moraju biti dostupni

na vrijeme i po najboljoj cijeni, u odgovarajućoj količini te biti odgovarajuće kvalitete.

▪ Načelo učinkovitosti znači maksimalno iskorištavanje dostupnih sredstava te se odnosi na

vezu izmeĎu upotrijebljenih sredstava i rezultata u smislu količine, kvalitete i pravovremenosti.

▪ Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje postavljenih ciljeva i ţeljenih rezultata.

Revizija ekonomičnosti u javnom sektoru snaţno je povezana s pravilima u postupku javne nabave i s

pravilima o zapošljavanju i plaćama. S obzirom na to da se regulativa u području javne nabave temelji

na (meĎu ostalim načelima) načelu ekonomičnosti, pitanje ekonomičnosti obično je pokriveno

revizijama pravilnosti (usklaĎenosti).

Revizija učinkovitosti, s druge strane, izuzetno je obuhvatan cilj u sklopu revizije uspješnosti, s

obzirom na to da uključuje ispitivanje odnosa ulaznih i izlaznih pokazatelja (rezultata) i time uključuje

i nalaze u pogledu ekonomičnosti i nalaze u pogledu ispunjenja zadanih ciljeva. U svrhu utvrĎivanja

(ne)zadovoljavajućeg omjera, revizor mora ispitati cjelokupan proces djelovanja subjekta pod

revizijom kako bi saznao skrivene uzroke loših rezultata. Iako ta vrsta revizije zahtijeva više vremena,

ona omogućuje revizoru da predloţi bitna poboljšanja u procesima pod revizijom koja se odnose ili na

eliminiranje rizika, poboljšanja u postupku nabave uz racionalizaciju bilo količine bilo cijene

korištenih resursa ili na poboljšanja u samom procesu kojima bi se mogli postići bolji ili čak drugačiji

ishodi time poboljšati konačan rezultat cijelog procesa.

Revizija djelotvornosti podrazumijeva mjerenje zadanih ciljeva kao ishoda nekog procesa. U svrhu

mjerenja kvalitete zadanih ciljeva, Sir John Whitmore uveo je niz lako pamtljivih akronima kao što su

to SMART (konkretan, mjerljiv, ostvarljiv, relevantan, vremenski definiran), PURE (pozitivno

odreĎen, razumljiv, relevantan, etičan) i CLEAR (izazovan, legalan, ekološki prihvatljiv,

odgovarajući, zabiljeţen). Europski revizorski sud i Revizorski sud Republike Slovenije najčešće

RR\1089906HR.doc 23/26 PE577.028v02-00

HR

koriste kriterije SMART kako bi utvrdili jesu li zadani ciljevi odgovarajući, a kriterije RACER

(relevantan, prihvaćen, vjerodostojan, jednostavan, robustan) za procjenu kvalitete pokazatelja. Pri

mjerenju ciljeva rezultati se smatraju vaţnijima od izlaznih pokazatelja, s obzirom na to da i Europski

revizorski sud i Revizorski sud Republike Slovenije zaključili da se često dogaĎa da, iako su zadani

ishodi ostvareni (ponekad čak i nepravilno utvrĎeni), očekivani rezultati nisu postignuti. Jedan takav

tipičan zaključak pokazuje nam, primjerice, da su u Sloveniji potrošena sva raspoloţiva sredstva iz

proračuna EU-a za poljoprivredu, da su pritom ciljevi u pogledu „broja novih traktora” (ishod)

ostvareni, ali da je dodana vrijednost na poljoprivrednim gospodarstvima koja su primila potpore

(rezultat) bila manja nego prije njihove nabave. Usmjerenost na rezultate umjesto na ishode razlog je

(uz činjenicu da je razdoblje od 2007. do 2013. s pripadajućim pravilom n+2 završilo) da se program

revizija Europskog revizorskog suda za 2016. uglavnom sastoji od revizija koje za cilj imaju

ispitivanje djelotvornosti programa EU-a, ponajprije onih iz Kohezijskog fonda.

Upoznat sam i s načelom 6E, u koje su, uz gospodarske kriterije, uključeni i društveni i ekološki

kriteriji (jednakost, ekologija i etika). Ciljevi revizije najčešće su definirani pojmovima ekonomičnost,

učinkovitost i djelotvornost, s obzirom na to da oni odraţavaju model poslovnih procesa koji se temelji

na ulaznim i izlaznim pokazateljima. Jednakost, ekologija i etika mogu se tijekom revizije

implementirati:

- kao dio ciljeva koje zadaje subjekt pod revizijom; u tom je slučaju moguće provesti reviziju

djelotvornosti, primjerice, postizanja rodne ravnopravnosti meĎu zaposlenicima na rukovodećim

poloţajima. Isti se pristup moţe primijeniti i na reviziju djelotvornosti u pogledu ekologije i

etike;

- pri reviziji učinkovitosti nekog poslovnog procesa (upravljanje projektom); pri reviziji,

primjerice, izgradnje novog autoputa, vrhovna revizijska institucija moţe ispitati je li subjekt pod

revizijom uzeo u obzir migracijske putove ţivotinja, zaštitu ugroţenih vrsta, potrebu za čišćenjem

otpadnih voda s ceste, opasnosti od poplava, smanjenje emisija stakleničkih plinova, itd.;

- pri reviziji ekonomičnosti i/ili učinkovitosti javne nabave; primjerice, ispitivanjem tijekom

revizije jesu li pri javno nabavi uzete u obzir ekološke i etičke komponente poput regulative o

„zelenoj” javnoj nabavi, nabave od lokalnih dobavljača ili nabave fair trade proizvoda, itd.

17. Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih

revizorskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri

reviziji proračuna EU-a?

U članku 287. stavku 3. Ugovora navedeno je da, kada se revizija provodi u drţavama članicama,

Revizorski sud i nacionalna revizijska tijela suraĎuju u duhu povjerenja, no zadrţavajući svoju

neovisnost. Europski revizorski sud jedini ima mandat za pruţanje neovisnog mišljenja u pogledu

financijskih izvještaja EU-a te za izvješćivanje o pitanjima dobrog financijskog upravljanja te

zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom i njene

pouzdanosti. S druge strane, vrhovne revizijske institucije djeluju u skladu sa svojim mandatima u

okviru nacionalnih zakonodavstava i odgovorne su nacionalnim parlamentima te u potpunosti

neovisne od institucija EU-a. S obzirom na to da se 80 % proračuna EU-a troši u sklopu sustava

podijeljenog upravljanja Komisije i drţava članica, suradnja Europskog revizorskog suda i nacionalnih

revizijskih tijela od ključne je vaţnosti, no nacionalna tijela i Europski revizorski sud ne dijele

odgovornost za reviziju proračuna EU-a. Ta je asimetričnost dodatno pojačana raznolikošću

nacionalnih revizijskih tijela u pogledu njihova pristupa reviziji i uloga u nacionalnim sustavima

odgovornosti. Moje je mišljenje da Kontaktni odbor europskih vrhovnih revizijskih institucija pruţa

dobru platformu za takvu vrstu suradnje. U Kontaktnom odboru raspravlja se zajedničkom pristupu

reviziji, primjerice trenutačno o suradnji u pitanjima revizije u kontekstu strategije Europa 2020.

Glavni cilj te suradnje jest uskladiti djelovanje europskih institucija i vrhovnih revizijskih institucija

PE577.028v02-00 24/26 RR\1089906HR.doc

HR

pri reviziji potrošnje sredstava EU-a. MeĎutim, još uvijek traju rasprave o pitanjima poput programa

jedinstvene revizije ili nacionalnih izvješća o kojima još nisu donesene odluke. Vjerujem da je za

bolju suradnju potrebno da nacionalni parlamenti, vlade i vrhovna revizijska tijela razumiju da

djelotvornija uporaba sredstava EU-a i nadzor nad njima odraţavaju njihove vlastite teţnje i interese.

Potrebno je, takoĎer, da europske institucije razumiju nacionalne interese i bitna pitanja za pojedine

drţave članice. OdreĎena razina suradnje izmeĎu Europskog revizorskog suda i vrhovnih revizijskih

institucija već postoji, u smislu da Sud nacionalnim institucijama šalje svoj program rada i pruţa

mogućnost da njihovi predstavnici sudjeluju u reviziji, čime se potiče dijeljenje znanja i najboljih

praksi i otvara mogućnost za bolje meĎusobno razumijevanje. Nacionalna revizijska tijela uključena

su u odreĎenoj mjeri i reviziju sredstava EU-a preko sredstava koja ulaze u nacionalne proračune, no

pristupi reviziji još uvijek nisu dovoljno usklaĎeni. Ipak, ta suradnja omogućuje Europskom

revizorskom sudu da koristi relevantne zaključke revizija koje provode vrhovne revizijske institucije

za pripremu programa revizija, tematska izvješća te za odreĎene aspekte izjava o jamstvu.

Prostora za napredak, meĎutim, još uvijek ima. Europa se kreće prema jedinstvenim europskim

računovodstvenim standardima za javni sektor (EPSAS), a Europska komisija preko europskog

semestra naglasak stavlja na usklaĎivanje proračunskih postupaka i izvješćivanja meĎu drţavama

članicama. Europski revizorski sud i nacionalna revizijska tijela mogli bi pojačati suradnju u pogledu

dijeljenja znanja, provedbe usporednih proračunskih revizija, pripreme zajedničkih uzoraka za

proračunske revizije sredstava EU-a te dijeljenja iskustava i rezultata dobivenih revizijama. Učenje na

temelju tuĎih iskustava od izuzetne je vaţnosti zato što se na taj način svim nacionalnim revizijskim

institucijama moţe dati uvid u najbolje prakse, a dionicima pruţiti pravovremene, relevantne i

usporedive informacije.

18. Kako biste dodatno poboljšali izvješća Suda kako bi Europski parlament dobivao

sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj

komisiji?

To je, vjerojatno, jedno od najvaţnijih pitanja koje je, meĎutim, povezano s pitanjem uloge koju će u

budućnosti imati Europska komisija i Europski revizorski sud u odnosima s drţavama članicama i

nacionalnim revizijskim tijelima i na koje Europski revizorski sud ne moţe sam pruţiti odgovor. Kao

što je već navedeno u prethodnom odgovoru, vrhovne revizijske institucije su neovisne i Europski

revizorski sud ne moţe odreĎivati kako će one izvršavati svoj posao. Suradnja na dobrovoljnoj osnovi

je moguća, no nije izgledno da će se njome postići koordinirana revizija od strane svih vrhovnih

revizijskih institucija. OdreĎeni koraci u tom smjeru ostvareni su, meĎutim, kroz suradnju u

Kontaktnom odboru.

Neovisno o naporima koje je uloţio Kontaktni odbor i raspravama o pitanjima poput uvoĎenja

jedinstvenog pristupa revizijama koje su još uvijek u tijeku, očito je da će biti potrebna bolja suradnja

izmeĎu Europskog revizorskog suda i vrhovnih revizijskih institucija. Razvijanje kapaciteta

Europskog revizorskog suda da provode, usporedno s nacionalnim revizorskim tijelima, revizije

izvješća drţava članica nije u duhu dobrog financijskog upravljanja te stoga, po mom mišljenju, ne

predstavlja istinsko rješenje.

Moje je mišljenje, posebno u svjetlu činjenice da Europska komisija, a ne Europski revizorski sud, ima

obvezu traţiti i primati točne podatke od drţava članica, da je na Europskoj komisiji predloţiti

Europskom parlamentu da donese regulativu prema kojoj bi sve drţave članice trebale godišnje

izvješćivati o točnosti podataka koje njihove vrhovne revizijske institucije šalju Europskoj komisiji.

Moţda nije potrebno izvješćivati o svim podacima koji se svake godine šalju Europskoj komisiji

(uzimajući u obzir ograničene kapacitete nacionalnih revizijskih institucija), nego samo o izvješćima

za koja bi se uputio zahtjev drţavama članicama, a koja bi bila odabrana u skladu procjenom rizika

Europske komisije, radnim programom Europskog revizorskog suda i prijedlozima Europskog

parlamenta.

RR\1089906HR.doc 25/26 PE577.028v02-00

HR

Europski revizorski sud bio bi zaduţen za usklaĎivanje pristupa reviziji nacionalnih tijela kako bi se

mogla pripremiti zatraţena izvješća, a to bi se moglo organizirati unutar okvira Kontaktnog odbora.

Prvenstva uloga Europskog revizorskog suda bila bi, meĎutim, revizija kapaciteta Europske komisije

da prima točne podatke od drţava članica i vrši unutarnju kontrolu točnosti zaprimljenih podataka u

skladu s postupcima Komisije. Europski revizorski sud izabirao bi uzorke iz podataka koje šalju

drţave članice i kontrolirao, ex post, točnost tih podataka, no time bi se samo potvrĎivalo djeluju li

kontrole ex ante koje vrši Europska komisija ispravno ili ne, odnosno one ne bi bile zamjena za

kontrole Komisije.

Ostala pitanja

19. Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o Vašem imenovanju

za člana Revizorskog suda bude negativno?

Da, povukao bih svoju kandidaturu. Vjerujem da je meĎusobno povjerenje i poštovanje izmeĎu

članova Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta (a posebno odbora CONT) ključan

preduvjet za dobru suradnju pri ispunjavanju naših zajedničkih zadataka.

Ipak, vjerujem da će moja dosadašnja karijere (koja odrţava moju predanost neovisnoj i

profesionalnoj reviziji u javnom sektoru), jednoglasno dobivena potpora Vlade i Drţavnog

zbora Republike Slovenije, moji ovdje pruţeni pismeni odgovori kao i moje saslušanje pred

Odborom uvjeriti Europski parlament da izda pozitivno mišljenje o mojoj kandidaturi i podrţi

moje imenovanje za člana Europskog revizorskog suda.

PE577.028v02-00 26/26 RR\1089906HR.doc

HR

REZULTAT KONAĈNOG GLASOVANJA U NADLEŢNOM ODBORU

Datum usvajanja 15.3.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

17

3

6

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard

Czarnecki, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Jens Geier, Ingeborg

Gräßle, Bogusław Liberadzki, Monica Macovei, Georgi Pirinski, Petri

Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Marco Valli, Derek

Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský, Joachim

Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Richard Ashworth, Karin Kadenbach, Andrey Novakov, Julia Pitera,

Miroslav Poche

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga