praktikum_2012_2013.pdf

1

Od političke ekonomije do ekonomike

Antoine de Montchretien:

Traktat o političkoj ekonomiji

1615. god.

James Steuart :

Istraživanje načela političke

ekonomije

1767. god

Alfred Marshall :

Načela ekonomike

1890. god

- izdvaja ekonomsku teoriju iz okvira filozofske ireligiozne etike

Merkantilizam (16. - 18. stoljeće)

- utjelovljenje bogatstva jest punovrijedni, zlatni isrebrni novac

- izvor bogatstva, osim rudnika plemenitih metala,jest vanjska trgovina (aktivna, pozitivna trgovačkabilanca)

- intervencionističko učenje

- najpoznatiji predstavnici:

- Jean Baptiste Colbert - kolbertizam

- Jean Bodin – kvantitativna teorija novca

- Thomas Mun – pojedinačna i opća trgovinskabilanca

- Thomas Gresham – Greshamov zakon

2

Benedikt Kotruljević :

O trgovini i savršenom

trgovcu

1573. (1458.)

- Matija Vlačić – 16. stoljeće

- Juraj Križanić – 17. stoljeće

- pokazatelj su bogatstva materijalna dobra

Fiziokratizam (1748. – 1780.)

- izvor bogatstva jest poljoprivredna proizvodnja

- poljoprivredna proizvodnja stvara “produit net” (čistiproizvod)

- ljudskim društvom upravlja prirodni poredak

- prirodni je poredak izraz Božje volje, a ostvaruje seposredstvom privatnog vlasništva i ekonomskihsloboda

- teološki liberalizam – “laissez faire, laissez passer”(pustite neka ljudi rade što hoće)

- utemeljitelj fiziokratske škole je Francois Quesnay

- Jacques Turgot – zakon opadajućih prinosa

- Pierre Samuel Du Pont de Nemours - Adam Smith (1723. - 1790.)

Klasična škola političke ekonomije

- teorijski otac kapitalizma

3

Adam Smith

Istraživanje prirode i uzroka

bogatstva naroda

1776. god

“Bogatstvo naroda predstavljaju sve one vrijednostikoje su stjecajem rada i prirode proizvedene u tokujedne godine”

- izvor bogatstva jest proizvodnja uopće

- doktrina nenamjernih posljedica – čovjekovasebičnost, želja za isticanjem i stjecanjem jeposredstvom tzv. nevidljive ruke (tržišta) stavljena uslužbu cjeline, javnog interesa

- ekonomski liberalizam – svakom čovjeku trebadopustiti da na svoj način slijedi privatni interes naliberalnim osnovama jednakosti, slobode i pravde

- teorija troškova proizvodnje – trojstvo čimbenika

Prometna vrijednost = Plaća + Profit + Renta

- uloga države komplementarna i supsidijarna

David Ricardo, Načela političke ekonomije ioporezivanja, 1817.

John Stuart Mill, Načela političke ekonomije, 1848.

- Karl Marx (1818. - 1883.)

Marksistička politička ekonomija

- Kapital I, 1867.

- radikalna kritika kapitalističkog načina proizvodnjetemeljena na Ricardovoj teoriji radne vrijednosti

- javlja se 1871. kao teorijska reakcija na pojavuMarxovog “Kapitala”

Neoklasična (marginalistička škola)

- Alfred Marshall (1842. - 1924.)

Načela ekonomike, 1890.

- uvodi novo ime ekonomske teorije

4

“Ekonomika je proučavanje ljudskog roda uobičnom toku života, ona istražuje onaj diodjelatnosti pojedinca i društva koja je najužepovezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnihstvari potrebnih za blagostanje.”

- ekonomika je znanost čista i primijenjena, kloni sepolitičkih problema koje praktični čovjek ne možeizbjeći i zato se bolje opisuje širokim izrazom“ekonomika” nego užim izrazom “političkaekonomija”

- Marshallova sinteza - miri klasičnu teoriju troškovaproizvodnje i teoriju granične korisnosti

- sir John Maynard Keynes (1883. - 1946.)

Ekonomika potražnje (demand side economics)

- otac makroekonomike

- akcentira one makroekonomske politike koje utječuna agregatnu potražnju

John Maynard Keynes

Opća teorija zaposlenosti,

kamate i novca

1936.

- Keynesova fiskalna i monetarna politika nastoji“popraviti” dva najveća grijeha kapitalizma –nezaposlenost i nejednaku raspodjelu

Monetarizam

- svoju pozornost fokusira na problem inflacije

- deficitarno trošenje keynesijanske države izlažeekonomiju inflaciji

- monetarna politika mora biti obuzdana(Friedmanovim) monetarnim pravilom, a fiskalnapolitika ima biti vođena načelom uravnoteženogproračuna

- Milton Friedman

5

- vjera u tržište kao ponajboljeg braniteljaekonomskih, a onda i političkih sloboda

- James Buchanan

Teorija javnog izbora (theory of public choice)

- državna intervencija ne mora uvijek i nužno bitidruštveno korisna

- država (vlada) nije apriori dobronamjerni agentkojemu su na umu isključivo interesi javnosti

- nesposobnost državne politike da ostvari društvenodobro (goverment failure) jest posljedica činjeniceda vladu čine racionalni ljudi koji vode računa osvojim interesima

- Arthur Laffer – savjetnik Ronalda Regana

Ekonomika ponude (supply side economics)

- akcentira one makroekonomske politike kojeutječu, prije svega, na agregatnu ponudu

- visoke granične porezne stope na dohodak od radai kapitala smanjuju motivaciju za rad i štednju

- smanjenje graničnih poreznih stopa ima povećatiangažman proizvodnih čimbenika i povećatiukupnu proizvodnju – agregatnu ponudu

- Robert Lucas

Nova klasična škola – škola racionalnih očekivanja

- racionalni ekonomski agenti u stanju su predvidjetimjere makroekonomske politike

- predvidivi potezi makroekonomskog autoritetanemaju nikakvog učinka na proizvodnju izaposlenost

Što je ekonomika?

Ekonomika proučava kako ljudi koristećiograničene resurse pokušavaju zadovoljitisvoje neograničene potrebe i želje.

6

1. Krivulja proizvodnih mogućnosti

- granica između dostupne (moguće) i nedostupne(nemoguće) proizvodnje

Dobro A Dobro B

a) 0 25

b) 4 20

c) 7 15

d) 9 9

e) 10 0

- sve kombinacije dvaju dobara koje neka ekonomijamože proizvesti pod uvjetom da su svi njeni resursiu potpunosti iskorišteni

- efikasna proizvodnja

- društvo nije u stanju povećati proizvodnju nekogdobra bez istovremenog smanjenja proizvodnjedrugog dobra

7

- oportunitetni trošak – najbolja alternativa koju smopropustili realizirati

- javlja se zbog ograničenosti resursa

4

5

Oportunitetni trošak jedinice dobra A jejedinice dobra B

x1

54

=

5 x 4 =⋅

45 x =

45

3

5

4

5

Oportunitetni trošak jedinice dobra A jejedinice dobra B

x1

53

=

5 x 3 =⋅

35 x =

35

- s rastom proizvodnje nekog dobra nužno raste injegov oportunitetni trošak

- zakon rastućih oportunitetnih troškova

- upravlja oblikom krivulje proizvodnih mogućnosti

8

- ekonomski rast - osvajanje novih područjaproizvodnje

- udaljavanje krivulje proizvodnih mogućnosti odishodišta

- ekonomski rast omogućuju:

- akumulacija kapitala

- tehnološki napredak

9

2. Potražnja i ponudaZakon potražnje:

Potražnja

- nižoj cijeni nekog dobra, uz ostaleneizmijenjene uvjete, odgovarat će većapotraživana količina istog dobra

- vrijedi i obrnuto

- odnos između cijene i potraživane količine

Cijena dobra Potraživana količina

a) 5 2b) 4 4

c) 3 6d) 2 8

e) 1 10

- individualna potražnja

- tržišna potražnja

10

- necjenovne odrednice potražnje:

- cijene drugih dobara- dohodak potrošača- stanovništvo- ukusi potrošača- očekivanja potrošača

Zakon ponude:

Ponuda

- višoj cijeni nekog dobra, uz ostaleneizmijenjene uvjete, odgovarat će većaponuđena količina istog dobra

- vrijedi i obrnuto

- odnos između cijene i ponuđene količine Cijena dobra Ponuđena količina

a) 5 10b) 4 8

c) 3 6d) 2 4

e) 1 2

11

Necjenovne odrednice ponude:

- cijene drugih dobara- broj ponuđača- cijene čimbenika proizvodnje- tehnološki razvitak- očekivanja proizvođača

Tržišna ravnoteža

Promjene ponude i potražnje

12

13

3. Elastičnost ponude i potražnje

Elastičnost potražnje

- istražuje reakcije potraživane količine nekogdobra na promjene cijene istog dobra

Cjenovna elastičnost potražnje

- koeficijent cjenovne elastičnosti

A dobra cijene promjena PostotnaA dobra kolicine epotrazivan promjena PostotnaEc =

a) Ec > 1 - elastična potražnja

- svako smanjenje cijene nekog dobra izazivatakvo povećanje potraživane količine istogdobra koje znači povećanje ukupnogprihoda

- vrijedi i obrnuto

- ukupni prihod - zbroj svih primanja nekogpoduzeća koje ono realizira prodajom svojihdobara ili usluga

KCUP ⋅=C K UP

14

b) Ec = 1 - jedinična ili stabilna elastičnostpotražnje

- svako smanjenje cijene nekog dobra izazivatakvo povećanje potraživane količine istogdobra koje znači neizmijenjen ukupni prihod

- vrijedi i obrnuto

C UPK

c) 0 < Ec < 1 - neelastična potražnja

- svako smanjenje cijene nekog dobraizaziva takvo povećanje potraživanekoličine istog dobra koje znači padukupnog prihoda

- vrijedi i obrnuto

KC UP

d) Ec = 0 - savršeno neelastična potražnja e) Ec = ∞ - savršeno elastična potražnja

15

Ec - uvijek pozitivan broj


100C

ΔC

100K

ΔK

⋅

⋅=

100

2)C(C

ΔC

100

2)K(K

ΔK

E

10

10

c

⋅+

⋅+

=

Početna cijena C0 = 9.5

Nova cijena C1 = 10.5

Cijena

Početna količina K0 = 41

Nova količina K1 = 39

Količina

Početna cijena C0 = 9.5

Nova cijena C1 = 10.5

Promjena cijene C = C1 - C0 = 1

Prosječna cijena

Postotna promjena cijene

Cijena

∆

10 2

)C(C C 10 =+

=

10% 100 101 100

CΔC

=⋅=⋅

Početna količina K0 = 41

Nova količina K1 = 39

Promjena količine K = K1 - K0 = 2

Prosječna količina

Postotna promjena količine

Količina

∆

40 2

)K (K K 10 =+

=

5% 100 402 100

KΔK

=⋅=⋅


%10%5

= 5.0=

- neelastična potražnja

5.389415.9UP1 =⋅=

5.409395.10UP2 =⋅=

Dohodna elastičnost potražnje

- registrira promjene potražnje nekog dobrakoje izaziva promjena dohotka potrošača

- koeficijent dohodne elastičnosti

16

dohotka promjena Postotna Adobra kolicine epotrazivan promjena PostotnaEd ±

±=

100

2)D(D

ΔD

100

2)K(K

ΔK

E

10

10

d

⋅+

±

⋅+

±

=

- negativne predznake uzimamo u obzir

a) Ed > 1 - dohodna elastičnost

- normalna dobra

b) 0 < Ed < 1 - dohodna neelastičnost

- normalna dobra

c) Ed < 0 – negativna dohodna elastičnost

- inferiorna dobra

Križna elastičnost potražnje

- koeficijent križne elastičnosti

- registrira promjene potražnje dobra A kojeizaziva promjena cijene dobra B

B dobra cijene promjena Postotna Adobra kolicine epotrazivan promjena PostotnaEk ±

±=

100

2)C(C

ΔC

100

2)K(K

ΔK

E

1B0B

B

1A0A

A

k

⋅+

±

⋅+

±

=

- negativne predznake uzimamo u obzir

a) Ek > 0 - pozitivna križna elastičnost- supstituti

b) Ek = 0 – savršena križna neelastičnost- nezavisna dobra

c) Ek < 0 – negativna križna elastičnost- komplementi ili komplementarna dobra

Elastičnost ponude

- istražuje reakcije ponuđene količine nekog dobrana promjene cijene istog dobra.

( )A dobra cijene promjena Postotna

A dobra kolicine ponudjene promjena PostotnaE ponude tielasticnost Koeficijen p =

- pozitivan broj

17

a) Ep > 1 - elastična ponuda- postotna promjena ponuđene količine veća

od postotne promjene cijene

b) Ep = 1 - stabilno elastična ponuda- postotna promjena ponuđene količine

jednaka postotnoj promjeni cijene

c) 0 < Ep < 1 - neelastična ponuda- postotna promjena ponuđene količine manja

od postotne promjene cijene

d) Ep = 0 - savršeno neelastična ponuda

e) Ep = ∞ - savršeno elastična ponuda

18

4. Potrošačev izbor

Teorija granične korisnosti

- marginalistička škola

- H.H. Gossen, C. Menger, S. Jevons, E.Böhm- Bawerk, F. Wieser, A. Marshall idrugi

- koncept kardinalne (mjerljive) korisnosti

- korisnost

- granična korisnost

- temeljne kategorije:

- korisnost ili ukupna korisnost

- subjektivni fenomen

- zadovoljstvo kojeg potrošaču pružapotrošnja nekog dobra ili usluge

- korisnost izvedena iz potrošnje dodatnejedinice nekog dobra ili usluge

- korisnost koju donosi potrošnja dodatnejedinice nekog dobra ili usluge

- granična (marginalna, dodatna) korisnost:

Kolicina korisnost Ukupna korisnost Granicna

∆∆

=

Količina dobra Ukupna korisnost

Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

19


∆∆

=


Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

korisnost Ukupna∆


∆∆

=

korisnost Ukupna∆ 0 - 50 = 50 =


Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

korisnost Ukupna∆Kolicina ∆


∆∆

=

korisnost Ukupna∆ 0 - 50 = 50 =

Kolicina ∆ 0 - 1 = 1 =

50 150 korisnost Granicna ==


Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

50

20


Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

50korisnost Ukupna∆

38 50 - 88 korisnost Ukupna ==∆


Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

50korisnost Ukupna∆Kolicina ∆

38 50 - 88 korisnost Ukupna ==∆

1 1 - 2 Kolicina ==∆

38 138 korisnost Granicna ==


Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

5038


Granična korisnost

0 01 502 883 1214 1505 1756 1967 2148 2299 241

10 250

5038332925211815129

21

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupnakorisnost

200

Koli inač1 2 3 4 5 76 8 9 10

250

100

150

50

Ukupna korisnost

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Količina1 2 3 4 5 76 8 9 100.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

Grani nakorisnost

č

- s rastom potrošnje nekog dobra nužnoopada njegova granična korisnost

- I. Gossenov zakon

- situacija u kojoj potrošač uspijeva alociratisvoj dohodak na način koji maksimaliziranjegovu ukupnu korisnost

Potrošačeva ravnoteža

- Carl Menger

- cijene dobara iznose jednu novčanu jedinicu

Različita dobra i usluge

I II III IV V VI VII VIII IX X

Granična korisnost

10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

9 8 7 6 5 4 3 2 1 08 7 6 5 4 3 2 1 07 6 5 4 3 2 1 06 5 4 3 2 1 05 4 3 2 1 04 3 2 1 03 2 1 02 1 01 0

22

X dobrakorisnost Granicna

. . .II dobra

korisnost GranicnaI dobra

korisnost Granicna===

- potrošačeva ravnotežaDobro A Dobro B

Količina Ukupna korisnost Količina Ukupna korisnost

0 0 0 01 50 1 302 88 2 573 121 3 814 150 4 1025 175 5 1226 196 6 1417 214 7 1598 229 8 1769 241 9 192

10 250 10 207

Dohodak = 30

Cijena dobra A = 6

Cijena dobra B = 3

a) Troškovi

Dobro A Ukupni Dobro B

Količina Trošak trošak Trošak Količina

0 0 30 30 101 6 30 24 82 12 30 18 63 18 30 12 44 24 30 6 25 30 30 0 0

b) Korisnost

Dobro A Ukupni Dobro B

Količina Korisnost korisnost Korisnost Količina

0 0 207 207 101 50 226 176 82 88 229 141 63 121 223 102 44 150 207 57 25 175 175 0 0

Potrošačeva ravnoteža:

- dvije jedinice dobra A- šest jedinica dobra B

23

- granična korisnost po novčanoj jedinici:

korisnost Granicnajedinici novcanoj po dobra togCijena

dobra nekogkorisnost Granicna=

- potrošačeva ravnoteža postoji kada jeizjednačena granična korisnost po novčanojjedinici različitih dobara i usluga

B dobra CijenaB dobrakorisnost Granicna

A dobra CijenaA dobrakorisnost Granicna

=

- pravilo potrošačeve ravnoteže prema teorijigranične korisnosti

- II. Gossenov zakon

Dobro A Dobro B

Količina Granična korisnost

Granična korisnost po

novčanoj jedinici

Količina Granična korisnost

Granična korisnost po

novčanoj jedinici

0 - 10 51 8.33 8 5.672 6.33 6 6.333 5.5 4 74 4.83 2 95 4.16 0 0

50

38

33

29

25

15

17

19

21

27

Potrošačeva ravnoteža:- dvije jedinice dobra A- šest jedinica dobra B

Potrošačev probitak

- vrijednost dobra odnosno usluge

- cijena nekog dobra ili usluge

- potrošačev probitak - razlika između viševrijednosti i niže cijene nekog dobra iliusluge

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

Individualnapotražnja

24

Vrijednost = 7 + 6 + 5 + 4 + 3 = 25

Cijena = 15

Potrošačev probitak = 10

1234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

Individualnapotražnja1

234

6

Koli inač

Cijena

5

7

1 2 3 4 5 6

Cijena

Individualnapotražnja

Potro a evprobitak

š č

Teorija krivulje indiferencije

- geometrijski prikaz potrošačeve ravnoteže

- koncept ordinalne (usporedive) korisnosti

- crta proračuna

- povezuje sve kombinacije potrošnje dvajudobara koje u cijelosti iscrpljuju potrošačevdohodak

Kombinacija potrošnje Dobro A Dobro B

a) 0 10b) 1 8c) 2 6d) 3 4e) 4 2

Cijena dobra A = 12

Cijena dobra B = 6

Dohodak potrošača = 60

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Crta prora unač

Dobro B

Dobro A

Crta prora unač

Dobro B

Dobro A

Crta prora unač

Dobro B

Dobro A

Crta prora unač

Dobro B

Dobro A

Crta prora unač

Dobro B

Dobro A

25

Jednadžba proračuna

- pokazuje kako se, pri danim cijenamadobara i dohotku potrošača, mijenjapotrošnja jednog dobra (dobro B – zavisnavarijabla) ukoliko raste ili pada potrošnjadrugog dobra (dobro A – nezavisnavarijabla)

Cijena dobra A CaCijena dobra B CbKoličina dobra A Ka

Količina dobra B Kb

Dohodak potrošača Y

bC: /

bab

a

b

KKCC

CY

+⋅=

KC KC Y bbaa +=

ab

a

bb K

CC

CYK ⋅−=

Cijena dobra A Ca = 12Cijena dobra B Cb = 6Količina dobra A Ka


Dohodak potrošača Y = 60

ab

a

bb K

CC

CYK −=

ab K6

126

60K −=

ab K210K −=

100210Kb =⋅−=

81210Kb =⋅−=

62210Kb =⋅−=

43210Kb =⋅−=

24210Kb =⋅−=

05210Kb =⋅−=

0 Ka =

1 Ka =

2 Ka =

3 Ka =

4 Ka =

5 Ka = 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

123456789

10

Dobro B

Dobro A

D

E

F 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

123456789

10

Dobro B

Dobro A

C

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

123456789

10

Dobro B

Dobro A

B

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

123456789

10

Dobro B

Dobro A1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

123456789

10

Dobro B

Dobro A

Crta prora unač

A

26

ab

a

bb K

CC

CYK ⋅−=

- realni dohodak

- pokazuje koliko jedinica nekog dobramožemo kupiti za iznos vlastitog nominalnogdohotka

- ukoliko su cijene dobara fiksna veličina,rast realnog dohotka povećava područjedostupne potrošnje, odnosno udaljava crtuproračuna od ishodišta koordinatnogsustava

- vrijedi i obrnuto



Dohodak potrošača y = 72

ab

a

bb K

CC

CYK −=

ab K6

126

72K −=

ab K212K −=

0 K a = 120212Kb =⋅−=1 K a = 101212Kb =⋅−=2 K a = 82212Kb =⋅−=3 K a = 63212Kb =⋅−=4 K a = 44212Kb =⋅−=5 K a = 25212Kb =⋅−=6 K a = 06212Kb =⋅−=

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

27

ab

a

bb K

CC

CYK ⋅−=

- relativna cijena dvaju dobara

- oportunitetni trošak

- veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna


Količina dobra B KbDohodak potrošača y = 60

ab

a

bb K

CC

CYK −=

ab K1212

1260K −=

ab K15K −=

0 Ka = 5015Kb =⋅−=1 Ka = 4115Kb =⋅−=

2 Ka = 3215Kb =⋅−=

3 Ka = 2315Kb =⋅−=

4 Ka = 1415Kb =⋅−=

5 Ka = 0515Kb =⋅−=

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

- većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna

- vrijedi i obrnuto

28

Krivulja indiferencije

Krivulja indiferencije

Dobro B

Dobro A

- krivulja koja povezuje sve one kombinacijepotrošnje dobra A i dobra B koje potrošačaostavljaju ravnodušnim

- ista ukupna korisnost

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Ukupna korisnost = 0

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

- granica između potrošnje koju potrošačpreferira i potrošnje kojoj potrošač nije sklon

Dobro B

Dobro A

Nepreferirana, inferiorna,nepoželjna potrošnja

Dobro B

Dobro A

Preferirana, superiorna,poželjna potrošnja

Nepreferirana, inferiorna,nepoželjna potrošnja

Dobro B

Dobro A

29

- karta preferencija:

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

Dobro B

Dobro A

- dobro A i dobro B savršeni supstituti:

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Dobro A

Dobro B

- dobro A i dobro B savršeni komplementi:

1 2 3

1

2

3

Dobro A

Dobro B

Granična stopa supstitucije dvaju dobara

- pokazuje koliko je jedinica nekog dobra(dobra B) potrošač spreman žrtvovati kakobi za jedinicu povećao potrošnju drugogdobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan

- određuje kut krivulje indiferencije u svakojnjezinoj točki

dobaradvaju jesupstituci stopa Granicna

A dobra kolicine PovecanjeB dobra kolicine Smanjenje =


a

b

KK

∆∆

=

- pozitivan broj

a

b

KK GSS

∆∆

=

25

10 GSS ==

B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

KA

B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

KA

KB

B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

30

a

b

KK GSS

∆∆

=

21

105 GSS ==

B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

KA

B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

KA

KB B

A

123456789

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dobro A

Dobro B

- većoj graničnoj stopi supstitucije odgovaraveći kut krivulje indiferencije

- granična stopa supstitucije krećemo li seniz krivulju indiferecije opada

- vrijedi i obrnuto

Potrošačeva ravnoteža

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112123456789

101112

Dobro A

Dobro B

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112123456789

101112

Dobro A

Dobro B

A

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112123456789

101112

Dobro A

Dobro B

A

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112123456789

101112

Dobro A

Dobro B

A

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112123456789

101112

Dobro A

Dobro B

- potrošačeva ravnoteža određena je točkomtangiranja krivulje indiferencije i crteproračuna

- izjednačeni kutovi crte proračuna i krivuljeindiferencije

- propozicija potrošačeve ravnoteže premateoriji krivulje indiferencije


=

∆∆

KK

a

b CC

b

a

dobaradvaju

cijena Relativna

31

Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije - usporedba

B dobra CijenaB dobrakorisnost Granicna

A dobra CijenaA dobrakorisnost Granicna

=

- propozicija potrošačeve ravnoteže premateoriji granične korisnosti:

- propozicija potrošačeve ravnoteže premateoriji krivulje indiferencije:


=

∆∆

KK

a

b CC

b

a

dobaradvaju

cijena Relativna

- isti rezultat

- teorije su srodne budući da se iza pojmaravnodušnosti krije pojam ukupne korisnosti

32

5. Proizvođačev izbor“Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvodedobra i usluge na vlastitu pogibaopoduzetnika” (Blaž Lorković, 1889.)

“Poduzeće je ustanova koja kupuje iliunajmljuje čimbenike proizvodnje i organiziranavedene resurse kako bi proizvela i prodaladobra i usluge” (Parkin, 1990.)

Poduzeće i njegovi oblici

- cilj poduzeća - maksimaliziranje profita

- tržišna i tehnološka ograničenja

- tržišna ograničenja - uvjeti pod kojimapoduzeće kupuje inpute i prodaje outpute

- tehnološka i ekonomska efikasnost

- tehnološka efikasnost - poduzeće nije ustanju povećati output bez istovremenogpovećanja inputa

- ekonomska efikasnost - ukupni trošakproizvodnje nekog outputa sveden naminimum

- ekonomska efikasnost uvijek znači itehnološku efikasnost ali ne vrijedi i obrnuto

Oblici poduzeća

a) Jednovlasničko ili inokosno poduzeće

- vlasnik za obveze poduzeća odgovaraneograničeno (cjelokupnom svojomimovinom)

- vlasništvo jedne osobe

33

- cjelokupni profit pripada vlasnikupoduzeća, ali on snosi i sav rizikposlovanja

- poduzeće je fleksibilno – sve odlukedonosi vlasnik poduzeća

- profit se smatra dohodkom vlasnikapoduzeća

b) Partnersko poduzeće

- partnerskim sporazumom rješava sepitanje upravljanja nad poduzećem ipitanje raspodjele profita

- vlasništvo dviju ili više osoba

- profit se smatra dohotkom suvlasnikapoduzeća

- partneri snose zajedničku neograničenuodgovornost za sve obveze poduzeća

c) Dioničko društvo

- vlasnik poduzeća je država

d) Državno poduzeće

- posluje na načelu izjednačavanjaukupnog prihoda i ukupnog troška

d) Neprofitno poduzeće

- najčešće komunalna poduzeća

- u Republici Hrvatskoj:

- javno trgovačko društvo

a) društva osoba

b) društva kapitala

- komanditno društvo

- dioničko društvo- društvo s ograničenom odgovornošću

Dioničko društvo

“Korporacija ili dioničko društvo je genijalninačin realizacije individualnog profita bezindividualne odgovornosti.” (Wonnacott, 1990)

34

- dionički kapital nastaje prodajomvrijednosnih papira - dionica

- dionica predstavlja pravnu potvrdusuvlasništva u dioničkom društvu

- vlasnici poduzeća (dioničari) odgovaraju zaobveze poduzeća ograničeno

- dioničko društvo može se osnovati na dvanačina:

a) simultano – osnivači preuzimaju svedionice društva

b) sukcesivno – dionice se nude javnostiputem javnog poziva za upis dionica

- vrste dionica:

a) redovne ili obične dionice

- daju pravo glasa na glavnoj skupštini

- pravo na isplatu dividende

- pravo na isplatu dijela likvidacijske,odnosno stečajne mase

b) povlaštene ili preferencijalne dionice

- prioritet prilikom isplate dividende

- prioritet pri isplati likvidacijske, odnosnostečajne mase

- daju pravo na unaprijed poznatudividendu

- ne daju pravo glasa

- isprava o dionici:

a) plašt

b) kuponski arak

c) talon

Cijena ili tečaj dionice

Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

- svaki se dohodak koji je relativno stalan isiguran može kapitalizirati

- kapitalizirati dohodak - podijeliti ga spostojećom kamatnom stopom i pomnožitisa sto

35

100stopa kamatna

dividenda dionice Cijena ⋅=

100k

dividenda dionice Cijena ⋅′

=

dionice Cijena =

Dividenda = 100

0002 dionice Cijena =

Tržišna kamatna stopa = 5%

1005

100⋅

- dividendna stopa - postotak dividende kojise odnosi na 100 novčanih jedinicanominalne vrijednosti dionice

100dionicet vrijednosnominalna

dividenda )d( stopa Dividendna ⋅=′

100d dionicet vrijednosnominalna Dividenda

′⋅=

kd dionicet vrijednosnominalna dionice Cijena

′′⋅

=

Nominalna vrijednost dionice = 1000

= dionice Cijena

Dividendna stopa = 10%

Kamatna stopa = 5%

2000 =5

10 1000 ⋅

- ažio (agio) - u postotku predstavljen iznoskoji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnogpapira premašuje njegovu nominalnuvrijednost.

- ukoliko su cijena dionice i njezina nominalnavrijednost jednake kažemo da su one al pari

- disažio (disagio) – u postotku predstavljeniznos koji se javlja kada je cijena ili tečajvrijednosnog papira manja od njegovenominalne vrijednosti

36

Cijena dionice kao eskontirana dividenda

- eskontiranje - svođenje nekog budućegiznosa na njegovu sadašnju vrijednost iliveličinu

- sadašnja ili eskontirana vrijednost nekebuduće svote novca jest iznos koji uložen uzodgovarajuću kamatnu stopu raste doveličine budućeg iznosa

Sadašnji iznos = 100

iznos Buduci =

110=

Kamatna stopa = 10%

Budući iznos (nakon godine dana) = ?

100kr je gdje

′= r),(1 iznos sadasnji +⋅

1.1100⋅=)10010(1 100 +⋅ iznos Buduci =

( )r1iznos buduci iznos Sadasnji

+=

( )nr1godina n""nakon iznos buduci iznos Sadasnji

+=

- cijena dionice – eskontirana, na sadašnjuvrijednost svedena, očekivana dividenda

100 =

Dividenda nakon godinu dana = 110

- nakon toga nema više dividendi

1,1110 =( )

( ) r1

iznos buduci dividenda +

dionice Cijena =

k’ = 10%

- očekuje se isplata određene dividende svakegodine

Dividenda = 10

( ) ( ) ( ) ( )

1,110

1,110...........

1,110

1,110

1,110 CD 132 nn +++++= − 1,1:/

( ) ( ) ( ) ( )

1,110

1,110...........

1,110

1,110

1,1CD

132 +++++= nn

- drugu jednadžbu oduzmemo od prve

Kamatna stopa = 10%

1,1

10 1,1CD - CD = 1,1/⋅

01 CD - CD1,1 =⋅

01 CD0,1 =⋅

100 0,1

01 CD ==

r

dividenda CD =

100k

dividenda ′= 100 k

dividenda ⋅′

=

37

Proizvodnja u kratkom vremenskom razdoblju

- kratko vremensko razdoblje - proizvođač ustanju varirati veličinu tek nekih inputa (npr.rad) dok su veličine ostalih inputa fiksnog ilinepromjenljivog karaktera

- dugo vremensko razdoblje – svi su čimbeniciproizvodnje (rad, kapital, zemlja)promjenljivog karaktera

Ukupni proizvod

- ukupno proizvedena količina nekog dobra

Rad Ukupni proizvod

0 0

1 4

2 10

3 13

4 15

5 16

- krivulja ukupnog proizvoda

- pokazuje maksimalni output podpretpostavkom da se veličina kapitala izemlje ne mijenja, a raste veličina rada

1 2 3 4 5

246810

1412

161820

6

22

Rad

Ukupniproizvod

1 2 3 4 5

246810

1412

161820

6

22

Rad

Ukupniproizvod

Ukupniproizvod

1 2 3 4 5

246810

1412

161820

6

22

Rad

Ukupniproizvod

Ukupniproizvod

1 2 3 4 5

246810

1412

161820

6

22

Rad

Ukupniproizvod

Ukupniproizvod

1 2 3 4 5

246810

1412

161820

6

22

Rad

Ukupniproizvod

Mogućaproizvodnja

Ukupniproizvod

1 2 3 4 5

246810

1412

161820

6

22

Rad

Ukupniproizvod

Mogućaproizvodnja

Ukupniproizvod

1 2 3 4 5

246810

1412

161820

6

22

Rad

Ukupniproizvod

Mogućaproizvodnja

Nemogućaproizvodnja

- veličine outputa koje se nalaze na krivuljiukupnog proizvoda znače tehnološkuefikasnost

38

Granični proizvod

- granični (dodatni, marginalni) proizvodnekog promjenjivog čimbenika proizvodnje -proizvod dodatno angažirane jedinice togvarijabilnog čimbenika

- promjena, odnosno povećanje, ukupnogproizvoda uslijed jediničnog povećanjapromjenljivog inputa

- granični proizvod rada:

- granični proizvod zemlje:

Rad proizvod Ukupni rada proizvod Granicni

∆∆

=

- granični proizvod kapitala:

Kapital proizvod Ukupni kapitala proizvod Granicni

∆∆

=

Zemljaproizvod Ukupni zemlje proizvod Granicni

∆∆

=

Rad Ukupni proizvod

Granični proizvod rada

0 01 42 103 134 155 16

46321

Prosječni proizvod

- prosječni proizvod nekog čimbenikaproizvodnje jest ukupni proizvod po jediniciistog čimbenika proizvodnje

Radproizvod Ukupni rada proizvod Prosjecni =

Kapitalproizvod Ukupni kapitala proizvod Prosjecni =

Zemljaproizvod Ukupni zemlje proizvod Prosjecni =

Rad Ukupni proizvod

Granični proizvod

rada

Prosječni proizvod

rada

0 0 -

1 4 4

2 10 5

3 13 4.33

4 15 3.75

5 16 3.2

4

6

3

2

1

39

4.53.532.5Rad

0.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.51 2 3 4 5 6Rad

5 6Rad

5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

Granicni iprosjecniproizvod

rada


rada

1

2


rada

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6

Grani ni iprosje niproizvod

rada

čč

7

4.33

3.75

3.2

4.53.532.5Rad

0.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.51 2 3 4 5 6Rad

5 6Rad

5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad


rada


rada

1

2


rada

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

čč

7

4.33

3.75

3.2

Grani niproizvod

rada

č

4.53.532.5Rad

0.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.51 2 3 4 5 6Rad

5 6Rad

5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad


rada


rada

1

2


rada

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

čč

7

4.33

3.75

3.2

Grani niproizvod

rada

č

4.53.532.5Rad

0.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.51 2 3 4 5 6Rad

5 6Rad

5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad


rada


rada

1

2


rada

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

čč

7

4.33

3.75

3.2

Grani niproizvod

rada

č

4.53.532.5Rad

0.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.51 2 3 4 5 6Rad

5 6Rad

5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad

1 2 3 4 5 6Rad


rada


rada

1

2


rada

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

7

1

2

3

4

5

6


rada

čč

7

4.33

3.75

3.2

Prosje niproizvod

rada

č

- kada je granični proizvod veći odprosječnog, prosječni proizvod raste

- u presjecištu krivulja graničnog i prosječnogproizvoda, prosječni proizvod bilježi svojmaksimum

- kada je granični proizvod manji odprosječnog, prosječni proizvod pada

Zakon opadajućih prinosa

1. rastući granični prinosi

- postoje kada je granični proizvod dodatnoangažirane jedinice promjenjivog čimbenikaproizvodnje veći od graničnog proizvodaprethodne jedinice istog čimbenika

- dvije važne ekonomske pojave

2. opadajući granični prinosi

- postoje kad je granični proizvod dodatnoangažirane jedinice promjenjivog čimbenikaproizvodnje manji od graničnog proizvodaprethodne jedinice istog čimbenika

- ova pojava dominira kratkim vremenskimrazdobljem

- zakon opadajućih prinosa

TROŠKOVI

Ukupni trošak

- trošak svih upotrebljenih inputa proizvodnje

- varijabilni trošak

- ukupni trošak:

- fiksni trošak

- trošak čija veličina ne ovisi o veličiniukupnog proizvoda

- fiksni trošak:

- postoji i kada je ukupni proizvod jednak nuli

- trošak svih fiksnih inputa

- potpuno je neosjetljiv na promjeneukupnog proizvoda

40

- varijabilni trošak:

- kada je ukupni proizvod jednak nulivarijabilni trošak je također jednak nuli

- trošak svih varijabilnih inputa proizvodnje

- trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnogproizvoda

- degresivni

- progresivni

- proporcionalni

Rad Ukupni proizvod

Fiksni trošak

Varijabilni trošak

Ukupni trošak

0 0 25 0 25

1 4 25 25 50

2 10 25 50 75

3 13 25 75 100

4 15 25 100 125

5 16 25 125 150

Granični trošak

- trošak proizvodnje dodatne jedinice nekogdobra

proizvod Ukupni trosak Ukupni trosak Granicni

∆∆

=

- promjena ili povećanje ukupnog troška kaoposljedica jediničnog povećanja ukupnogproizvoda

Ukupni proizvod Ukupni trošak Granični trošak

0 25

4 50

10 75

13 100

15 125

16 150

6.25

4.17

8.33

12.5

25

41

Prosječni trošak

- trošak po jedinici ukupnog proizvoda

proizvod Ukupni trosakFiksni trosak fiksni Prosjecni =

- prosječni fiksni trošak:proizvod Ukupni

trosakiVarijabiln trosak ni varijabilProsjecni =

- prosječni varijabilni trošak:

proizvod Ukupni trosakUkupni trosak ukupni Prosjecni =

- prosječni ukupni trošak:

trosaklni varijabiProsjecni trosak fiksni Prosjecni trosak ukupni Prosjecni +=

Ukupni proizvod

Fiksni trošak

Varijabilni trošak

Ukupni trošak

Prosječni fiksni trošak

Prosječni varijabilni

trošak

Prosječni ukupni trošak

0 25 0 25 - - -

4 25 25 50 6.25 6.25 12.5

10 25 50 75 2.5 5 7.5

13 25 75 100 1.92 5.77 7.69

15 25 100 125 1.67 6.67 8.35

16 25 125 150 1.56 7.81 9.37

4 5

123456

10 15

7891011

Ukupniproizvod

Prosje nitro kovi,grani nitro ak

čš

čš

12

13 162 7 11.5 144 5

123456

10 15

7891011

Ukupniproizvod


čš

čš

12

13 16

PFT

2 7 11.5 144 5 10 15 Ukupniproizvod


čš

čš

13 16

PFT

2 7 11.5 14

PVT

123456789101112

4 5 10 15 Ukupniproizvod


čš

čš

13 16

PFT

2 7 11.5 14

PVT

PUT

123456789101112



čš

čš

13 16

PFT

2 7 11.5 14

PVT

PUT

GT

123456789101112



čš

čš

13 16

PFT

2 7 11.5 14

PVT

PUT

GT

PFT123456789101112



čš

čš

13 16

PFT

2 7 11.5 14

PVT

PUT

GT

PFT

PFT

123456789101112



čš

čš

13 16

PFT

2 7 11.5 14

PVT

PUT

GT

PFT

PFT

MIN. PVT

123456789101112



čš

čš

13 16

PFT

2 7 11.5 14

PVT

PUT

GT

PFT

PFT

MIN. PVT

MIN. PUT

123456789101112 - s rastom ukupnog proizvoda prosječni fiksni

trošak bilježi stalan pad

- krivulje prosječnog ukupnog i prosječnogvarijabilnog troška su karakterističnog “U”oblika – prvo padaju, a potom rastu

42

- kad je granični trošak manji od prosječnog(varijabilnog, ukupnog) prosječni trošakopada

- kad je granični trošak veći od prosječnog(varijabilnog, ukupnog) prosječni trošak raste

- krivulja graničnog troška siječe krivuljeprosječnog varijabilnog i prosječnogukupnog troška u njihovim minimumima

Dugo vremensko razdoblje

- poduzeće u stanju varirati veličine svihangažiranih čimbenika proizvodnje

- istovremena i u istom postotku izvršenapromjena svih inputa znači promjenurazmjera poduzeća

- prinosi razmjera

- povećanje ukupnog proizvoda uslijedistovremenog i jednakog postotnogpovećanja svih inputa poduzeća

- rastući prinosi razmjera; ekonomija razmjera;economy of scale

- postotno povećanje ukupnog proizvoda većeod postotnog povećanja svih inputa

- stalni ili konstantni prinosi razmjera

- postotno povećanje ukupnog proizvodajednako postotnom povećanju čimbenikaproizvodnje

- opadajući prinosi razmjera; disekonomijarazmjera; diseconomy of scale

- postotno povećanje ukupnog proizvodamanje od postotnog povećanja svih inputa

43

Prosječni ukupni trošak

- krivulja prosječnog ukupnog troška u dugomvremenskom razdoblju - slijedi minimalniprosječni ukupni trošak kratkih vremenskihrazdoblja

Ukupniproizvod

Prosje ni ukupni tro ak

č

š

PUT 1

Ukupniproizvod


č

š

PUT 2PUT 1

Ukupniproizvod


č

š

PUT 3PUT 2

PUT 1

Ukupniproizvod


č

š

PUT 4PUT 3

PUT 2PUT 1

Ukupniproizvod


č

š

PUT 4PUT 3

PUT 2PUT 1

Ukupniproizvod


č

š

Prosje ni ukupni tro aku dugom vrmenskom razdoblju

č š

PUT 4PUT 3

PUT 2PUT 1

Ukupniproizvod


č

š

Ukupniproizvod


č

šPUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

GT<PUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

Ekonomijarazmjera

GT<PUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

Ekonomijarazmjera

GT<PUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

GT=PUTEkonomijarazmjera

GT<PUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

Stalni prionsi

razmjera


GT<PUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

GT>PUTStalni

prionsirazmjera


GT<PUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

Disekonomijarazmjera

GT>PUTStalni

prionsirazmjera


GT<PUT

Ukupniproizvod


č

šPUT

44

6. Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje

- proizvodnja uz najmanji ukupni trošak

- maksimaliziranje profita – ultimativni cilj

- tehnološka efikasnost

- ekonomska efikasnost

- grafički prikaz

Crta izotroška

- povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak

Ukupni trošak = 100Cijena rada = 25Cijena kapitala = 25

Kapital Rad Ukupni trošak

a) 4 0 100b) 3 1 100c) 2 2 100d) 1 3 100e) 0 4 100

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

A

B

C

D

E

Rad

Kapital

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

A

B

C

D

E

Rad

Kapital

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

A

B

C

D

E

Crta izotroška

Rad

Kapital

45

Jednadžba izotroška

- pokazuje kako se, uz dani ukupnitrošak i cijene čimbenika proizvodnje,mijenja input kapitala (zavisna varijabla)ukoliko raste ili pada angažman rada(nezavisna varijabla)

- pomoću jednadžbe izotroška u stanjusmo odrediti sve kombinacije inputakoje znače isti ukupni trošak

Cijena rada Cr

Cijena kapitala Ck

Količina kapitala KKoličina rada RUkupni trošak UT

KC RC UT kr ⋅+⋅= kC:/

K C

RC CUT

k

r

k

+⋅

=

RCC

CUT K

k

r

k

⋅−=

R2525

25100 K ⋅−=


R14 K ⋅−=

C C

k

r

- relativna cijena inputa:

46

- vrijedi i obrnuto

- veličina relativne cijene određuje kutcrte izotroška

- većoj relativnoj cijeni odgovara veći kutcrte izotroška R

2525

25100 K ⋅−=


R14 K ⋅−=

12525

C C

k

r ==

R2550

25100 K ⋅−=


R24 K ⋅−=

22550

C C

k

r ==

1 2 3 4

1

2

3

4

5

6

5 6Rad

Kapital

1 2 3 4

1

2

3

4

5

6

5 6Rad

Kapital

1 2 3 4

1

2

3

4

5

6

5 6Rad

Kapital

1 2 3 4

1

2

3

4

5

6

5 6Rad

Kapital

1 2 3 4

1

2

3

4

5

6

5 6Rad

Kapital

1 2 3 4

1

2

3

4

5

6

5 6Rad

Kapital

Karta izotroškova

- udaljenost crte izotroška od ishodištakoordinatnog sustava određuje veličinaukupnog troška

- karta izotroškova - serija crta izotroškakoje su paralelne, ali različito udaljeneod ishodišta

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UT=100

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UT=100UT=125

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UT=100

UT=75UT=125

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UT=100

UT=75UT=50UT=125

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UT=100

UT=75UT=50UT=25

UT=125

47

Izokvanta – krivulja istih količina

- krivulja koja povezuje sve kombinaciječimbenika proizvodnja (rada i kapitala)koje znače isti ukupni proizvod

Tehnika proizvodnje Rad Kapital

a 1 4b 2 2c 4 1

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

C

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

CIzokvanta

- duž cijele krivulje istih količina, odnosnoizokvante, vrijedi pravilo da je promjenaukupnog proizvoda jednaka nuli

0 proizvod Ukupni =∆

Granična stopa supstitucije kapitala radom

- pokazuje koliko je jedinica kapitalaproizvođač spreman žrtvovati pojediničnom povećanju inputa rada, a dapri tome njegov ukupni proizvod ostaneneizmijenjen

- pozitivan broj

- izračunava se kao kvocijent R K

∆∆

48

- većoj stopi odgovara veći kutizokvante

- GSS kapital radom određuje kutizokvante u svakoj njezinoj točki

- vrijedi i obrnuto

22.55

R K GSS ==

∆∆

=

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

R

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

K

R

21

==∆∆

=5

2,5 R K GSS

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

R

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

BK

R

Karta izokvanti

- niz krivulja istih količina

- svaka od njih predstavlja drukčijuveličinu ukupnog proizvoda

- različito su udaljene od ishodišta

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UP1

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UP1

UP2

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

UP1

UP2

UP3

Pravila ekonomski efikasne tehnike proizvodnje

- ekonomski efikasna tehnika proizvodnjeodređena je točkom tangiranjaizokvante i crte izotroška

49

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

CIzokvanta

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

CIzokvanta

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

CIzokvanta

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

CIzokvanta

Ekonomski efikasnatehnika proizvodnje

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

5

6

Rad

Kapital

A

B

CIzokvanta

Ekonomski efikasnatehnika proizvodnje

- u točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte izotroška i izokvante

k

r

CC

ΔR ΔK

=

Granična stopa supstitucije kapitala

radom= Relativna cijena

inputa

Radproizvod Ukupni rada proizvod Granicni

∆∆

=

Rad rada proizvod Granicni proizvod Ukupni ∆⋅=∆

Kapitalproizvod Ukupni kapitala proizvod Granicni

∆∆

=

Kapital kapitala proizvod Granicni proizvod Ukupni ∆⋅=∆

Kapitalkapitala proizvod Granicni Rad rada proizvod Granicni proizvod Ukupni ∆⋅+∆⋅=∆

0 proizvod Ukupni =∆

Rad rada proizvod Granicni Kapitalkapitala proizvod Granicni- ∆⋅=∆⋅ Rad / ∆

rada proizvod Granicni Rad

Kapitalkapitala proizvod Granicni=

∆∆⋅ kapitala proizvod Granicni/

kapitala proizvod Granicnirada proizvod Granicni

RadKapital

=∆

∆+

k

r

CC


=

k

r

CC


= kapitala proizvod Granicni/⋅

k

r

Ckapitala proizvod GranicniCrada proizvod Granicni ⋅

= rC:/

kr Ckapitala proizvod Granicni

Crada proizvod Granicni

=

50

7. Tržište dobara

- monopolistička konkurencija- oligopol

- monopol

- savršena konkurencija

- četiri tržišne strukture- okruženje u kojem djeluju kupci i

prodavatelji nekog dobra

7.1. Savršena konkurencija

- savršena obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima

- postojanje velikog broja kupaca

- postojanje velikog broja proizvođača istog dobra

- ničim ograničena mobilnost svih resursa

- neosobna konkurencija

- neznatni dio ukupnog outputa sektora

- savršeni konkurent ne posjeduje tržišnumoć

- tržište nameće cijenu, a savršenikonkurenti je prihvaćaju, preuzimaju

51

- “price taker” – preuzimatelj cijene

- potražnja - savršeno elastična

Cijena

Potrazivana kolicina

Cijena

Potra ivana koli inaž č

Potra njaž

Ukupni, granični i prosječni prihod savršenog konkurenta

- ukupni prihod

Cijena Kolicina prihod Ukupni ⋅=

- granični prihod

Kolicina prihod Ukupni prihod Granicni

∆∆

=

- prihod koji donosi dodatno prodanajedinica dobra

- savršeni konkurent - svaku dodatnu jedinicu outputa može realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu

Cijena Kolicina prihod Ukupni ⋅∆=∆

Cijena Kolicina

Cijena Kolicina konkurenta savršenog prihod Granicni =∆

⋅∆=

- prosječni prihod

Kolicinaprihod Ukupni prihod Prosjecni = Cijena=

- ukupni prihod po jedinici prodanog dobra

52

- u uvjetima savršene konkurencije vrijedida je cijena dobra jednaka graničnom iprosječnom prihodu savršenogkonkurenta

prihod Prosjecni prihod Granicni Cijena ==

Tržiste Savršeni konkurent

Cijena

Količina dobra

Tr i na potra njaž š ž

Tržiste Savršeni konkurent

Cijena

Količina dobra


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

Cijena

Količina dobra


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

Cijena

Količina dobraKoličina dobra


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

CijenaCijena



Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

Cijena GP=PPCijena


Maksimaliziranje profita

- nije u stanju kontrolirati cijenu

- može manipulirati veličinom svogaoutputa

- svoj output će stabilizirati na onoj razinikoja znači maksimalni profit

Količina dobra Ukupni prihod Ukupni trošak Profit

0 0 25 -251 25 49 -242 50 69 -193 75 86 -114 100 100 05 125 114 116 150 128 227 175 144 318 200 163 379 225 185 4010 250 212 3811 275 246 2912 300 300 013 325 360 -35

Količina dobra Ukupni prihod Ukupni trošak Profit

0 0 25 -251 25 49 -242 50 69 -193 75 86 -114 100 100 05 125 114 116 150 128 227 175 144 318 200 163 379 225 185 4010 250 212 3811 275 246 2912 300 300 013 325 360 -35

Maksimalanprofit

Profitno max.output

I. prijelomna točka

II. prijelomna točka

- prijelomna točka (break even point),prag rentabilnosti - jednakost ukupnogprihoda i ukupnog troška

- poduzeće ne realizira ni profit, ali ni gubitak

53

Koli ina dobrač

Ukupniprihod,ukupnitro akš

Koli ina dobrač


Ukupniprihod

Koli ina dobrač


Ukupniprihod

Ukupnitro akš

Koli ina dobrač


Ukupniprihod

Ukupnitro akš

Maksimalni profit

Koli ina dobrač


Ukupniprihod

Ukupnitro akš

Prijelomna to kač

Maksimalni profit

Koli ina dobrač


Ukupniprihod

Ukupnitro akš

Prijelomna to kač

Prijelomna to kač

Maksimalni profit

Granični prihod, granični trošak i profit

- granični prihod - prihod koji donosidodatno utržena jedinica dobra

- granični trošak - trošak proizvodnjedodatne jedinice dobra

- GP>GT - savršeni konkurent imarazloga povećavati svoj output

- GP<GT - savršeni konkurent imarazloga smanjivati svoj output

- maksimalizirati profit u uvjetimasavršene konkurencije znači proizvoditionaj output pri kojem je cijena dobra(granični prihod) jednaka graničnomtrošku

C (GP) = GT

Količina dobra

Ukupni prihod

Graničniprihod

Ukupni trošak

Graničnitrošak

Profit

0 0 25 -251 25 49 -242 50 69 -193 75 86 -114 100 100 05 125 114 116 150 128 227 175 144 318 200 163 379 225 185 4010 250 212 3811 275 246 2912 300 300 013 325 360 -35

25252525252525252525252525

24201714141416192227345460

54

Količina dobra Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak

0 25 -1 49 492 69 34.53 86 28.74 100 255 114 22.86 128 21.37 144 20.578 163 20.49 185 20.5555555610 212 21.211 246 22.412 300 2513 360 27.7

Prijelomna točka

- pad cijene na razinu minimalnogprosječnog ukupnog troška

- optimalni output - određen presjecištemkrivulja graničnog prihoda i graničnogtroška

- točka maksimaliziranja profita postajeprijelomna točka

Točka minimaliziranja gubitka

- pri svim veličinama proizvodnje -gubitak

- minimalni gubitak - određenpresjecištem krivulja graničnog prihodai graničnog troška

- pad cijene ispod razine minimalnogprosječnog ukupnog troška

55

Prekidanje proizvodnje

- pojava gubitka

- nastaviti proizvoditi s gubitkom

- pitanje:

- prekinuti proizvodnju

Gubitak = Fiksni trošak

Cijena (prosječni prihod)

= Minimalni PVT

Ukupni prihod = Varijabilni trošak

- poduzeće je ravnodušno glede pitanja prekidanja proizvodnje

Gubitak > Fiksni trošak

Cijena (prosječni prihod)

< Minimalni PVT

Ukupni prihod < Varijabilni trošak

- poduzeće će nužno prekinuti proizvodnju: Krivulja ponude savršenog konkurenta

- pokazuje promjene optimalnog (glede poslovnog rezultata) outputa uslijed promjene cijene dobra

- optimalni output - određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš Granični

trošak

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

GP1

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

K1

GP1

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

C2

K1

GP1

GP2

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

C2

K1

GP1

GP2

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

C2

K1 K2

GP1

GP2

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

C2

C3

K1 K2

GP1

GP2

GP3

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

C2

C3

K1 K2

GP1

GP2

GP3

Koli ina dobrač

Grani niprihod,

grani nitro ak

č

čš

C1

Graničnitrošak

C2

C3

K1 K2 K3

GP1

GP2

GP3

- krivulja ponude savršenog konkurenta -identična s njegovom krivuljomgraničnog troška

- svakim porastom cijene povećava seponuđena količina, a vrijedi i obrnuto

56

Koli ina dobrač

Grani nitro ak,Cijena

čš

C1

Graničnitrošak,Ponuda

C2

C3

K1 K2 K3

C<PVT

Koli ina dobrač


čš

C1


C2

C3

K1 K2 K3

C>PVT

C<PVT

Koli ina dobrač


čš

C1


C2

C3

K1 K2 K3

Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

PUT

GT


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

PUT

GT

K


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

PUT

GT

Cijena

K

Cijena


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

PUT

GT

Cijena GP,PP

K

Cijena


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

PUT

GT

Cijena GP,PP

K k

Cijena


Tržiste

Tr i na ponudaž š

Savršeni konkurent

PUT

GT

Cijena GP,PP

K k

CijenaProfit

- u dugom vremenskom razdoblju profitprivlači nove konkurente

- povećanje tržišne ponude i pad cijene iprofita, a moguća je i pojava gubitka

- dugoročna ravnoteža na tržištusavršene konkurencije jest ostvarenakada nestane motiv za ulaz odnosnoizlaz sa tržišta

- dugoročna ravnoteža na tržištusavršene konkurencije znači da jecijena jednaka minimalnom PUT


Tržiste

Tr i naponuda

ž š0

Savršeni konkurent

PUT

GT

K0 k0

C0


Tržiste

Tr i naponuda

ž š0

Savršeni konkurent

PUT

GT

K0 k0

C0

Tr i naponuda

ž š1


Tržiste

Tr i naponuda

ž š0

Savršeni konkurent

PUT

GT

K0 k0

C0

Tr i naponuda

ž š1

K1


Tržiste

Tr i naponuda

ž š0

Savršeni konkurent

PUT

GT

K0 k0

C0

Tr i naponuda

ž š1

C1

K1


Tržiste

Tr i naponuda

ž š0

Savršeni konkurent

PUT

GT

GP,PP

K0 k0

C0

Tr i naponuda

ž š1

C1

K1


Tržiste

Tr i naponuda

ž š0

Savršeni konkurent

PUT

GT

GP,PP

K0 k0

C0

Tr i naponuda

ž š1

C1

K1 k1

57

- ekonomski profit savršenih konkurenatajednak nuli, ali postoji normalni profit

- ekonomski profit - pozitivna razlikaizmeđu ukupnog prihoda i ukupnogtroška

- normalni profit postoji i kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku

I. - ukupni trošak moguće je podijeliti na eksplicitni i implicitni trošak

- eksplicitni ili računovodstveni trošak -trošak svih inputa koji nisu vlasništvopoduzeća

- implicitni trošak je trošak svih onihinputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnicipoduzeća

- implicitni trošak je trošak alternativneuporabe vlasnikovih inputa te ganazivamo i oportunitetni trošak

Ukupni prihod

= Ukupni trošak ( Eksplicitni

trošak + Implicitni trošak )

Normalniprofit

- normalni profit predstavlja onaj dioukupnog prihoda koji pokriva implicitnitrošak

- C = GT

- alokacijska efikasnost

- dugoročna ravnoteža na tržištusavršene konkurencije značialokacijsku efikasnost

II.

- dugoročno savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete

- koristiti kapacitet znači proizvesti onajoutput koji minimalizira prosječni ukupnitrošak

III.

- C = min. PUT

58

7.2. Monopol

Pojam i oblici

- postojanje jednog proizvođača -ponuđača jedinstvenog dobra koji je, naovaj ili onaj način, zaštićen od pojavepotencijalne konkurencije

a) zakonski monopol

- nastaje na osnovi zakonom utvrđenihpovlastica (koncesije, licence, patenti)

b) prirodni monopol

- monopoliziranje prirodnih resursa odjednog poduzeća

- ekonomija razmjera:

- potiskivanje konkurenata sa tržišta

- neprekidno obaranje prosječnogukupnog troška

Ukupni, granični i prosječni prihod monopola

- jedini ponuđač nekog dobra

- potražnja s kojom se on suočava -tržišna potražnja

- krivulja tržišne potražnje - opadajućegoblika

- granični prihod monopola - manji odprosječnog prihoda (cijene)

- manipulirajući veličinom svoga outputaodređuje cijene dobra

- “price maker”

- krivulja tržišne potražnje - krivuljaprosječnog prihoda monopola

59

- smanjenja ukupnog prihoda uslijedsmanjenja cijene – učinak cijene

- granični prihod monopola – razlikaizmeđu:- povećanja ukupnog prihoda uslijed

povećanja realizirane količine dobra –učinak outputa

GP < PP (C)

- tržišna potražnja - cjenovno elastična

- ukupni prihod monopola raste

- pozitivan granični prihod:

- tržišna potražnja - stabilno elastična

- ukupni prihod monopola maksimalan

- granični prihod jednak nuli:

- tržišna potražnja - cjenovnoneelastična

- ukupni prihod monopola opada

- negativan granični prihod:

Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod

20 0 018 1 1816 2 3214 3 4212 4 4810 5 508 6 486 7 424 8 322 9 180 10 0

18141062-2-6

-10

-14

-18

60

- profitno maksimalirajući output:

- unutar onog segmenta tržišnepotražnje koji znači rast ukupnogprihoda, pozitivan granični prihod icjenovno elastičnu potražnju

Maksimaliziranje profita

Ukupni prihod, ukupni trošak i profitCijena

Potraživana količina

Ukupni prihod

Ukupni trošak

Ekonomskiprofit

20 0 0 20 -20

18 1 18 21 -3

16 2 32 24 8

14 3 42 30 12

12 4 48 40 8

10 5 50 55 5Max. ekonomski profitProfitno max. output

Granični prihod, granični trošaki profit

- monopol će maksimalizirati svoj profitproizvodeći onaj output pri kojem jegranični prihod jednak graničnomtrošku

61

CijenaPotraživana

količinaUkupni prihod

Graničniprihod

Ukupni trošak

Granični trošak

20 0 0 20

18 1 18 21

16 2 32 24

14 3 42 30

12 4 48 40

10 5 50 55

18

14

10

6

2

1

3

6

10

15Profitno max. output

Količina Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak

0 20 -

1 21 21

2 24 12

3 30 10

4 40 10

5 55 11

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

C

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

C

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

CProfit

- presjecište krivulja graničnog prihoda igraničnog troška

- profitno maksimalizirajući output:

- u dugom vremenskom razdobljumonopol može realizirati ekonomskiprofit

- ekonomski profit koji monopolistostvaruje naziva se monopolskimprofitom

Prijelomna točka u uvjetima monopola

- pri optimalnom outputu, određenomjednakošću graničnog prihoda igraničnog troška, krivulja potražnjetangira krivulju prosječnog ukupnogtroška

- monopol realizira tek normalni profit

- smanjenje tržišne potražnje

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

C

62

Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola

- pri svim razinama proizvodnje prosječniukupni trošak veći od prosječnogprihoda

- pojava gubitka

- minimaliziranje gubitka - granični prihodjednak graničnom trošku

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GTPUT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GTPUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GTPUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GTPUT

K

C

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GTPUT

K

C

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GTPUT

K

C

Gubitak

Monopol i krivulja ponude

- monopol nema krivulju ponude

- krivulja ponude pokazuje jedinstveniodnos između cijene nekog dobra iponuđene količine i to na način da višacijena, ceteris paribus, znači većuponuđenu količinu, a vrijedi i obrnuto

- ovakovo ponašanje monopola dovodi upitanje postojanje jedinstvenog odnosaizmeđu cijene i ponuđene količine

- monopol, u različitim tržišnimsituacijama nastoji proizvesti onukoličinu dobra koja znači jednakostgraničnog prihoda i graničnog troška

- jedna te ista cijena, u uvjetimamonopola, može značiti različiteponuđene količine

Cijena,GT, GP,

Potra ivana koli ina

žč

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

C

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

C

Potra nja 2ž

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

C

Potra nja 2ž

GP 2

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

C

Potra nja 2ž

GP 2

K2

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

C

Potra nja 2ž

GP 2

K2

GT

Cijena,GT, GP,


žč

Potra nja 1ž

GP 1K1

C

Potra nja 2ž

GP 2

K2

63

Usporedba savršene konkurencije i monopola

Cijena

Koli ina dobra

č

Cijena

Koli ina dobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Cijena

Koli ina dobra

č

Tr i na ponuda,grani ni tro ak

ž šč š

Tr i napotra nja

ž šž

Cijena

Koli ina dobra

č


ž šč š

Tr i napotra nja

ž šž

Kk

Cijena

Koli ina dobra

č


ž šč š

Tr i napotra nja

ž šž

Kk

Ck

Cijena

Koli ina dobra

č


ž šč š

Tr i napotra nja

ž šž

Kk

Ck

Grani niprihod

č

Cijena

Koli ina dobra

č


ž šč š

Tr i napotra nja

ž šž

Kk

Ck

Grani niprihod

č

Km

Cijena

Koli ina dobra

č


ž šč š

Tr i napotra nja

ž šž

Kk

Ck

Grani niprihod

č

Km

Cijena

Koli ina dobra

č


ž šč š

Tr i napotra nja

ž šž

Kk

Ck

Grani niprihod

č

Km

Cm

- monopolska cijena jest veća od cijenekoju odbacuje savršena konkurencija

- monopolski output jest manji odkonkurencijskog outputa

- cijena formirana u uvjetima savršenekonkurencije je jednaka graničnomtrošku

- monopolska cijena jest veća odgraničnog troška

- monopolsku cijenu učiniti nižom odkonkurencijske

- ekonomija razmjera i ekonomija cilja uodređenim slučajevima mogu:

- monopolski output učiniti većim odonog konkurencijskog

- ekonomija cilja(economy of scope) jestsmanjenje prosječnog ukupnog troškakao posljedica povećanja broja različitihdobara koja poduzeće proizvodi

- isti se inputi koriste za proizvodnjuvećeg broja dobara

64

- ekonomija razmjera i/ili ekonomija cilja obaraju prosječni ukupni trošak

Cijena

Koli inadobra

č

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Trzi naponuda

šCijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Trzi naponuda

š

Kk

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Trzi naponuda

š

Kk

Ck

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Grani niprihod

č

Trzi naponuda

š

Kk

Ck

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Grani niprihod

č

Trzi naponuda

š

Grani nitro ak

čš

Kk

Ck

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Grani niprihod

č

Trzi naponuda

š

Grani nitro ak

čš

Kk

Ck

Km

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Grani niprihod

č

Trzi naponuda

š

Grani nitro ak

čš

Kk

Ck

Km

Cijena

Koli inadobra

č

Tr i napotra nja

ž šž

Grani niprihod

č

Trzi naponuda

š

Grani nitro ak

čš

Kk

Ck

Km

Cm

- monopolska cijena je niža odkonkurencijske

- sve to se događa unatoč tomu što nijeostvarena alokacijska efikasnost

- monopolski output veći je odkonkurencijskog

7.3. Nesavršena konkurencija

- stvarna tržišta - podvrgnuta nesavršenojkonkurenciji

- nesavršena konkurencija - postojanje većegili manjeg broja ponuđača od kojih svakiposjeduje određenu tržišnu moć

- tržišna moć - sposobnost da se variranjemoutputa utječe na cijenu dobra

Monopolistička konkurencija

- monopolistička konkurencija - tip tržišta nakojem veliki broj poduzeća međusobnokonkurira proizvodeći ne identično već sličnodobro

- diferencijacija dobra

- dobra nisu savršeni supstituti

65

- opadajuća krivulja potražnje

- u mogućnosti je kontrolirati cijenu svogdobra

- monopolistički konkurent dominira jednimsegmentom tržišta

- monopolistička konkurencija ne postavljanikakve zapreke onima koji žele ući ili izaćisa tržišta

Kratko vremensko razdoblje

- monopolistički konkurent poštuje isto pravilomaksimaliziranja profita kao i monopol

- on proizvodi onaj output pri kojem je graničniprihod izjednačen s graničnim troškom

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

C

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

C

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

CProfit

Dugo vremensko razdoblje

- slobodno pojavljivanje novih konkurenata natržištu

- ekonomski profit - privlači nove konkurente

- potražnja za proizvodima “starosjedilaca” sesmanjuje

- ekonomski profit se smanjuje

- moguća pojava gubitka

- iseljavanje poduzeća sa tržišta

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

Cijena,GT, GP,

PUT

Potra ivanakoli ina

žč

PPGP

GT PUT

K

C

66

1. Ekonomski profit = 0

2. C > GT

- nema alokacijske efikasnosti

- postoji normalni profit - pojava suvišnog, neiskorištenog kapaciteta

3. C > min. PUT

Oligopol

- nekoliko (mali broj) proizvođača

- diferencirani oligopol - slična dobra

- čisti oligopol - isto dobro

- ista ili slična dobra

- razlozi formiranja oligopola:

- potreba za izuzetno velikim (financijskim)kapitalom

- insuficijentne zalihe sirovina

- ekonomija razmjera

- patenti

- itd.

- relevantna tržišna moć svakog oligopolista

- oligopolist traga za cijenom vodeći računa opostupcima svojih konkurenata

- “price searcher” – na suptilan način koristitržišnu moć

- strategijska interakcija

- oblik međusobne ovisnosti poduzeća uoligopolu koja nalaže takvo ponašanje kojevodi računa o očekivanim postupcima ireakcijama svih konkurenata

67

1. Tajno dogovaranje:

- prednosti sporazuma: smanjenanesigurnost, povećani profit i zaštita odpojave eventualne konkurencije

- najčešće ilegalno

Scenariji oblikovanja cijene

- tako formirana cijena - monopolska

- ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstusporazuma, te ukoliko ga se pridržavaju,posljedice (cijena i output) mogu biti istekao da je riječ o monopolu

- sporazumi najčešće nisu dugog vijeka

- jedno ili više poduzeća počinje kršitisporazum snizujući cijenu ispoddogovorene, povećavajući output iznaddogovorene kvote

- zakon ih zabranjuje, a i krši ih se iznutra

2. Rat cijenama

- jedno poduzeće, najčešće ono najveće,preuzima vodstvo u cijenama

3. Vodstvo u cijenama:

- ono određuje i mijenja cijenu, a ostali ga utome slijede

- i vodeće poduzeće i poduzeća koja gaslijede proizvode output koji značijednakost graničnog prihoda i graničnogtroška

4. Stabilne cijene

5. Ograničavanje ulaza

68

Teorija igara

- analizira donošenje odluka u situacijama ukojima postoji sukob interesa

- sudionici u igri nastoje promovirati vlastitiinteres

- načini igre – strategije

- utemeljitelji: John von Neumann i OscarMorgenstern (Teorija igara i ekonomskoponašanje, 1944.)

Zatvorenikova dilema

- Alf i Bob - uhićeni prilikom pokušaja provale

- istraga - Alf i Bob vjerojatni počinitelji nizaprovala u proteklih nekoliko mjeseci

- nema čvrstih dokaza

- Alf i Bob u različitim prostorijama

“Ukoliko priznaš ranije počinjene provale, a totvoj partner odbije učiniti, dobit ćeš zatvorskukaznu u trajanju od jedne godine, a partnera,budući da je odbio priznati čeka zatvorskakazna od 10 godina. Ukoliko obojica priznatebit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.”

- ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjeneprovale - zbog nedostatka dokaza mogu bitiosuđeni samo za posljednju provalu

- u tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvijegodine zatvora

- Alf i Bob ne mogu komunicirati

- mogući su sljedeći ishodi:

- Alf i Bob vjerojatno nemaju puno razlogavjerovati jedan drugomu

1. Oba igrača priznaju2. Niti jedan zatvorenik ne prizna3. Alf prizna, Bob ne prizna

4. Alf ne prizna, Bob prizna

- matrica isplata - pokazuje rezultate svihmogućih strategija obaju igrača

Alf strategije

Ne priznati Priznati

Bob strategije

Ne priznati

Alf 2 god.Bob 2 god.

Alf 1 god.Bob 10 god.

69

- na koji način razmišlja zatvorenik Alf?

“Ukoliko Bob ne prizna, tada se meni isplatipriznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tekjednom godinom zatvora, a Bob s punih desetgodina.” “Dakle u svakom slučaju, bez obzira što učinio

drugi zatvorenik, meni se isplati priznati.”

“Ukoliko, pak, Bob prizna, tada i ja morampriznati kako bih izbjegao deset godinazatvora.”

- u potpuno je istoj situaciji i na isti načinrezonira zatvorenik Bob

- konačni rezultat, odnosno ravnoteža ove igrejest priznanje obaju zatvorenika

- i njemu se isplati priznati- svaki je igrač odigrao igru, vodeći računa

isključivo o vlastitom interesu

- nesuradnička ili Nash-ova ravnoteža

- ravnoteža zatvorenikove dileme -dominantna strategijska ravnoteža

- dominantna strategijska ravnoteža - obaigrača na raspolaganju imaju dominantnustrategiju

- dominantna strategija - strategija koja ostajeista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugiigrač

Igra u duopolu

- dva poduzeća

- poduzeća su tajno podijelila tržište idogovorila cijenu

- poduzećima su na raspolaganju dvijestrategije:

- izigravati sporazum

- pridržavati se sporazuma

70

- mogući su slijedeći ishodi:

- varati - pokušati sniženjem cijene ispoddogovorene zauzeti veći dio tržišta terealizirati, na račun konkurenta, većiekonomski profit

1. Oba poduzeća ne varaju

4. Poduzeće A ne vara, poduzeće B vara3. Poduzeće A vara, poduzeće B ne vara2. Oba poduzeća varaju

Poduzeće A strategije

Ne varati Varati

Poduzeće B

strategije

Ne varati

A +3B +3

A +6B -4

Varati

A -4B +6

A 0B 0

- dominantna strategijska, ali i Nash-ova ilinesuradnička ravnoteža ove igre znači daće oba poduzeća uči u rat cijenama iostvariti tek normalni profit

- njihov ekonomski profit - jednak nuli

- privatni interes nadmašio zajednički interes

- zatvorenici - svoju igru mogli odigrati samojednom

- mogućnost da se druga strana kazni zanekorektno ponašanje

- poduzećaA i B svoju igru mogu ponavljati

- “milo za drago” strategija (tit-for-tat strategy)

- odigravanje u sadašnjoj rundi onog što jedrugi igrač odigrao u prethodnoj rundi

- suradnička ravnoteža - oba poduzeća tijekomvremenu naučila surađivati

Savršena konkurencija

Monopolistička konkurencija Oligopol Monopol

Veliki broj poduzeća

Veliki broj poduzeća

Nekoliko poduzeća Jedno poduzeće

Identično dobro Diferencirano dobro

Identično ili diferencirano dobro

Jedinstveno dobro

Svršeni konkurent nema utjecaja na

cijenu

Monopolistički konkurent ima

određen utjecaj na cijenu

Oligopolist ima značajan utjecaj na

cijenuMonopol određuje

cijenu

Dugoročna ravnoteža

Normalni profit Normalni profit Ekonomski profit Monopolski profit

71

8. Tržište čimbenika proizvodnje

- ekonomska teorija poznaje četiri inputaodnosno čimbenika proizvodnje:

- rad

- kapital

- zemlja

- poduzetništvo

- rad

- fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bićakoje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnjerazličitih outputa

- kapital

- zgrade, strojevi, alati, uređaji, oprema, zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina (realni kapital)

- sva proizvedena dobra koja se moguupotrijebiti u proizvodnji drugih dobara

- zemlja ili uopće prirodni resursi

- ne samo zemlja kao takva već i sva prirodnabogatstva kao što su šume, rudna bogatstva,vode itd.

- dar prirode

- poduzetništvo

- sposobnost stvaranja novih, razvijanjapostojećih dobara i usluga, ali i organiziranjaproizvodnje dobara i usluga

- poduzetnik – “risk taker”

72

- vlasnici čimbenika proizvodnje realizirajuodgovarajuće dohotke:

- vlasnik rada ostvaruje plaću

- vlasnik kapitala ostvaruje kamatu

- vlasnik zemlje ostvaruje rentu

- poduzetnik nastoji realizirati profit

Formiranje cijene i dohotka čimbenika proizvodnje

- ponuđena količina nekog inputa bit će većaukoliko je veća njegova cijena

- vrijedi i obrnuto

- potraživana količina nekog inputa bit će većaukoliko je manja njegova cijena

- vrijedi i obrnuto

- umnožak cijene inputa i utržene količine

- tržište inputa određuje i dohodak vlasnikačimbenika proizvodnje

KCDohodak ⋅=

73

- u pravilu dohodak se vlasnika čimbenikaproizvodnje sastoji od dvaju dijelova:

- transferne zarade i

- ekonomske rente

- transferna zarada je onaj dio dohotka koji jedostatan za induciranje, izazivanje ponudenekog čimbenika proizvodnje

- ekonomska renta je dio dohotka koji vlasnikčimbenika prima povrh transferne zarade

Potražnja za čimbenikom proizvodnje

- izvedena, derivirana potražnja

- izvedena iz potražnje za dobrima iliuslugama koje je taj čimbenik u stanjuproizvoditi

74

- krivulja potražnje poduzeća za čimbenikomproizvodnje jednaka je krivulji graničnogprihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje

- maksimalna cijena koju je poduzećespremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeginputa jednaka je graničnom prihoduproizvoda tog istog inputa

- granični prihod proizvoda čimbenikaproizvodnje

Cimbenik prihod Ukupni cimbenika proizvoda prihod Granicni

∆∆

=

- promjena ili povećanje ukupnog prihoda kaoposljedica jediničnog povećanja istogčimbenika

Rad prihod Ukupni rada proizvoda prihod Granicni

∆∆

=

Kapital prihod Ukupni kapitala proizvoda prihod Granicni

∆∆

=

Zemljaprihod Ukupni zemlje proizvoda prihod Granicni

∆∆

=

- granični prihod proizvoda čimbenika jednakje umnošku njegovog graničnog proizvoda igraničnog prihoda

prihod Granicni rada proizvod Granicni rada proizvoda prihod Granicni ⋅=

prihod Granicni kapitala proizvod Granicni kapitala proizvoda prihod Granicni ⋅=

prihod Granicni zemlje proizvod Granicni zemlje proizvoda prihod Granicni ⋅=

- granični trošak nekog čimbenika proizvodnje

Cimbenik cimbenika trosak Ukupni cimbenika trošak Granicni

∆∆

=

- promjena ili povećanje ukupnog troška toginputa kao posljedica jediničnog povećanjaistog čimbenika

75

Rad rada trosak Ukupni rada trosak Granicni

∆∆

=

Kapital kapitala trosak Ukupni kapitala trosak Granicni

∆∆

=

Zemljazemlje trosak Ukupni zemlje trosak Granicni

∆∆

=

- prosječni trošak nekog čimbenikaproizvodnje

cimbenika Cijena Cimbenik

cimbenika trošak Ukupni cimbenika trošak Prosjecni ==

- prosječni trošak inputa - jednak cijeni inputa

- ukupni trošak čimbenika po jedinici istogčimbenika

rada Cijena Rad

rada trosak Ukupni rada trosak Prosjecni ==

kapitala Cijena Kapital

kapitala trosak Ukupni kapitala trosak Prosjecni ==

zemlje Cijena Zemlja

zemlje trosak Ukupni zemlje trosak Prosjecni ==

Profitno maksimalizirajući input

- profitno maksimalizirajuća količina inputajest ona koja znači jednakost graničnogprihoda proizvoda čimbenika proizvodnje injegova graničnog troška

eproizvodnj cimbenikaproizvoda prihod Granicni

eproizvodnj cimbenika trosakGranicni

=

Rad Ukupni proizvod

Granični proizvod

rada

Ukupni prihod

Granični prihod

Granični prihod

proizvoda rada

Cijena rada

Ukupni trošak rada

Granični trošak rada

Profit

0 0 0 10 0 -

1 5 20 10 10 10

2 9 36 10 20 16

3 12 48 10 30 18

4 14 56 10 40 16

5

4

3

2

1

4

4

4

4

4

20

16

12

8

4

10

10

10

10

10

- u uvjetima savršene konkurencije (tržišteoutputa) granični prihod proizvoda čimbenikaproizvodnje se transformira u vrijednostgraničnog proizvoda čimbenika proizvodnje

prihod Granicni rada proizvod Granicni rada proizvoda prihod Granicni ⋅=

dobra Cijena rada proizvod Granicni rada proizvoda granicnog Vrijednost ⋅=

76

Grani ni tro ak rada, prosje ni tro ak rada,

cijena rada,ponuda rada

č šč š

Rad

Cijena rada,grani ni prihodproizvoda rada

č

1 2 3 4 5

2468

101214161820

Profitno maksimaliziraju i inputć

Monopson

- tržište na kojem postoji samo jedan kupac

- ukoliko poduzeće - kupac inputa - imaodređenu tržišnu moć, monopsonsku moć,ono se sučeljava sa rastućom krivuljomponude određenog inputa - GTi>Ci(PTi)

- varirajući količine kupljenog inputa onoodređuje cijenu istog inputa.

Rad Cijena rada

Ukupni trošak rada

Granični trošak rada

Prosječni trošak rada

Granični prihod

proizvoda rada

0 - 0 -

1 10 10 10

2 15 30 15

3 20 60 20

4 25 100 25

5 30 150 30

60

50

40

30

20

10

20

30

40

50

- u monopolu cijena dobra veća od graničnogtroška

- u monopsonu cijena inputa manja odnjegovog graničnog prihoda proizvoda

- monopson - manja zaposlenost čimbenika iniža cijena čimbenika od one koja se formirana savršeno konkurentom tržištu čimbenika

- monopsonist nema krivulje potražnje zainputom

77

Pravila maksimaliziranja profita –output i input analiza

Output analiza

- onaj output pri kojem je izjednačen graničniprihod proizvođača s njegovim graničnimtroškom osigurava proizvođaču maksimalniprofit

Granični prihod = Granični trošak

- u uvjetima savršene konkurencije:

Cijena = Granični trošak

Input analiza

- onaj input pri kojem je izjednačen graničniprihod proizvoda nekog čimbenika sgraničnim troškom istog čimbenikaosigurava proizvođaču maksimalni profit

Granični prihod proizvoda čimbenika = Granični trošak čimbenika

- tržište outputa podvrgnuto savršenojkonkurenciji:

Vrijednost graničnog proizvoda čimbenika = Granični trošak čimbenika

- i tržište inputa i tržište outputa podvrgnutosavršenoj konkurenciji :

Vrijednost graničnog proizvoda čimbenika = Cijena čimbenika

78

9. Država i tržište

- država odnosno vlada ima u ekonomskomživotu nekoliko važnih funkcija:

1. država osigurava i održava zakonskiokvir u kojem i pomoću kojeg ekonomijafunkcionira.

2. država realocira resurse.

3. država obavlja preraspodjelu dohotka.

4. država nastoji stabilizirati poslovniciklus, ona intervenira kako bi smanjilanezaposlenost i inflaciju.

Država i realokacija resursa

- tržište nije u stanju osigurati alokacijskuefikasnost ili Pareto optimalnu alokacijuresursa

- ne postoji alternativni način alokacije koji biomogućio veću proizvodnju makar i jednogdobra ili usluge, a da pri tome veličinaproizvodnje ostalih dobara i usluga ostaneneizmijenjena i koji bi omogućio povećanjenečijeg blagostanja bez smanjenjablagostanja svih ostalih

- Pareto optimalna alokacija resursa - stvarna tržišta - Pareto suboptimalna

- uzroci tržišne neefikasnosti:

1. nesposobnost tržišta da proizvodi javnadobra

2. pojava eksternalija

3. pojava monopola

79

Javna dobra

- privatno dobro - dobro ili usluga koje trošijedna osoba

- osnovna obilježja privatnog dobra su:

- suparništvo – povećanje nečije potrošnjeodređenog dobra, ceteris paribus, značismanjenje potrošnje istog dobra od stranedruge osobe

- isključivost – kupac takvog dobra stičeekskluzivno, isključivo pravo njegovepotrošnje

- korištenje odnosno potrošnja ne smanjujenjegovu ponudu

- jednom kada je proizvedeno naraspolaganju je svima, a ne samo onimakoji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji

- dobro čija proizvodnja zahtjevasudjelovanje i doprinos većeg brojačlanova neke zajednice

- čisto javno dobro: - problem slobodnog jahača (slijepog putnika)– “free rider problem”

- “free rider” je osoba koja besplatno, nesudjelujući u njegovoj proizvodnji, koristijavno dobro

- tržište nije u stanju osigurati proizvodnjujavnih dobara ili je posredstvom tržištaproizvedena količina javnog dobra manja odone koja znači alokacijsku efikasnost

- država - realokator

Ukupna i granična korist javnog dobra

- ukupna korist javnog dobra - ukupni novčaniiznos kojim neka osoba procjenjuje danurazinu opskrbljenosti tim javnim dobrom

- granična korist javnog dobra - novčani iznoskoji je pojedinac spreman platiti za dodatnujedinicu tog javnog dobra

Kolicina korist Ukupna korist Granicna

∆∆

=

- rastom razine opskrbljenosti javnim dobromgranična korist opada

- ukupna društvena korist – zbroj svihindividualnih koristi

- granična društvena korist – zbroj svihindividualnih graničnih koristi

80

Količina javnog dobra

Alf BobUkupna

društvena korist

Granična društvena

koristUkupna korist

Granična korist

Ukupna korist

Granična korist

0 0 0 01 14 12 262 24 22 463 30 30 604 32 36 685 30 40 70

14

10

62-2

26

20

14

82

12

10

864

Analiza troškova i koristi

- cost-benefit analiza

- alokacijski efikasna količina javnog dobra ilioptimalna razina opskrbljenosti javnimdobrom:

- maksimalna neto korist

- jednakost granične društvene koristi igraničnog troška

Granična društvena

korist= Granični

trošak

Količina javnog dobra

Ukupnadruštvena

korist

Graničnadruštvena

korist

Ukupni trošak

Granični trošak Neto korist

0 0 0 01 26 8 182 46 22 243 60 42 184 68 68 05 70 100 -30

26201482

814202632

Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom

Max. neto korist

Država i eksternalije

- eksternalija - trošak ili korist koju osjećajuoni koji nisu neposredno uključeni uekonomsku transakciju koja ih izaziva

81

- negativna eksternalija

- prosuti trošak

- eksterna disekonomija

- eksterni trošak - netko svojom proizvodnjomili potrošnjom troškom opterećuje “susjednustranu”

- pozitivna eksternalija

- prosuta korist

- eksterna ekonomija

- eksterna korist - netko svojom proizvodnjomdonosi korist “susjednoj strani”

- slobodno, neregulirano tržište nije u stanjuizići na kraj sa eksternalijama

- negativne eksternalije – neefikasnost usmislu prevelike proizvodnje

- pozitivne eksternalije – neefikasnost usmislu nedovoljne proizvodnje

- cijene ne reflektiraju činjenicu da postojeeksternalije

Porezi i alokacijska efikasnost

- na nereguliranom tržištu eksterni se trošakne nalazi u kalkulaciji onih koji ih generirajusvojom proizvodnjom

- tržište primorava proizvođače i potrošače davode računa jedino o privatnom trošku

- granični privatni trošak - trošak kojineposredno opterećuje proizvođača nekogdobra ili usluge

- granični društveni trošak jest zbroj graničnihprivatnih i graničnih eksternih troškova

- svi troškovi trebaju biti razmotreni i uključeniu odluke o alokaciji resursa

- država može oporezovati proizvodnjuopterećenu negativnim eksternalijama(Pigouvijanski porez)

- točka alokacijske efikasnosti - određenapresjecištem krivulje granične koristi i krivuljegraničnog društvenog troška

82

Subvencije i alokacijska efikasnost

- granična privatna korist - korist kojuneposredno uživa potrošač nekog dobra

- granična društvena korist - zbroj graničnihprivatnih koristi i graničnih eksternih koristi

- transferno plaćanje jest prijenos dohotka sjednog subjekta na drugi bez tekućeprotučinidbe

- subvencija - oblik transfernog plaćanja kojesluži za pokriće troškova kako bi seomogućila proizvodnja određenih proizvodaili usluga

- točka alokacijske efikasnosti - određenapresjecištem krivulja graničnog troška igranične društvene koristi

- i u slučaju pojave pozitivnih i u slučajupojave negativnih eksternalija državauspijeva internalizirati eksternaliju

- ugraditi eksternaliju u kalkulacijeproizvođača i potrošača i učiniti jerelevantnim dijelom njihovih poslovnihodluka

- učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude ipotražnje

- internalizirati eksternaliju znači:

- Coaseov teorem – (Ronald Coase)

- tržište može internalizirati eksternalijuukoliko postoji mali broj zainteresiranihstranaka čija su vlasnička prava jasno,neupitno definirana

83

Država i (prirodni) monopol

- ukoliko je prirodni monopol posljedicaekonomije razmjera razbijanje monopola nijenajbolje rješenje

- gubitak pozitivnih posljedica ekonomijerazmjera

- potrebno je regulirati cijenu njegovog dobraili usluge

Država i preraspodjela dohotka

- tržišna raspodjela - neujednačena

- dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje oviseo količini inputa kojima raspolažu, tecijenama čimbenika proizvodnje

- raspodjela čimbenika proizvodnje, odnosnoraspodjela vlasništva nad njima nejednaka -nejednaka je i raspodjela dohotka

- dohodak je ono što zaradite, bogatstvo onošto posjedujete

- uloga države - pronaći pravu mjeru izmeđusavršeno jednake raspodjele i tržišneraspodjele

- Lorenzova krivulja – prikazuje raspodjeludohotka i bogatstva

- bogatstvo - novčana vrijednost cjelokupneimovine umanjene za obveze

Kumulativni postotak obitelji

Kumulativni postotak dohotka

Kumulativni postotak bogatstva

20 5 040 15 060 35 580 60 15

100 100 100

84

- otklon aktualne raspodjele dohotka (ibogatstva) od savršeno jednakeraspodjele

- što je Lorenzova krivulja bliže crtisavršene jednakosti - raspodjeladohotka i bogatstva ujednačenija

- veća udaljenost crte jednakosti iLorenzove krivulje - veće nejednakostiu raspodjeli dohotka.

- uzroci razlike u dohocima:

- nejednaka raspodjela čimbenika- obrazovanje- nejednaka distribucija sposobnosti

- nejednaka raspodjela šansi

- mjesto življenja

- sreća

- siromaštvo - ona veličinu dohotka koji nije ustanju pokriti troškove života naegzistencijalnoj razini

- granica siromaštva četveročlane obitelji uSAD:

(trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3

Raspodjela nakon poreza i transfera

- tržišna raspodjela dohotka - raspodjela bezikakvog državnog uplitanja i korekcija

- raspodjelu po obavljenoj državnoj korekcijinazivamo raspodjela nakon poreza itransfera

- država korigira raspodjelu dohotkaposredstvom poreza i transfernih plaćanja

85

10. Osnovni makroekonomski

pojmovi

Inflacija

- inflacija - rast prosječne razine cijena unekom društvu

- deflacija - pad prosječne razine cijena unekom društvu

- indeks potrošačkih cijena – “ConsumerPrice” Indeks – CPI

100 godini baznoju kosare iste Vrijednostgodine tekucedobara kosare Vrijednost cijenah potrosacki Indeks ⋅=

- kvocijent vrijednosti standardne košaredobara u tekućem razdoblju i vrijednosti istekošare u baznom razdoblju pomnožen sa sto

- stopa inflacije - postotna promjena odnosnopovećanje prosječne ili opće razine cijena

100 godini prosloju cijena Razina

godini prosloju cijena Razina - godini u tekucoj cijena Razina inflacije stopa Godisnja ⋅=

100 godini prosloju CPI

godini prosloju CPI - godini u tekucoj CPI inflacije stopa Godisnja ⋅=

Godina Vrijednost košare dobara CPI

1. 18000 752. 20000 83,33. 24000 100

4. 27000 112,5

5. 29500 122,9- treća godina – bazna godina

- godišnja stopa inflacije u šestoj godini:

37,5%100 100

100 - 137,5 inflacije stopa Godisnja =⋅=

- u odnosu na baznu godinu:

,88%11100 122,9

122,9 - 137,5 inflacije stopa Godisnja =⋅=

- u odnosu na prethodnu godinu:

86

- deflator bruto nacionalnog proizvoda

- bruto nacionalni proizvod (GNP) - novčanavrijednost svih finalnih dobara i usluga kojeneka ekonomija proizvede tijekom, u pravilu,jedne godine

- mjera inflacije koja registrira promjene cijenasvih dobara i usluga koji čine brutonacionalni proizvod

- kvocijent nominalnog i realnog brutonacionalnog proizvoda

100 proizvod nacionalni bruto Realni

proizvod nacionalni bruto Nominalni deflator GNP ⋅=

- nominalni GNP - mjeri vrijednost outputa ucijenama tekuće godine

- realni GNP - mjeri vrijednost outputa ustalnim, odnosno cijenama baznog razdoblja

Dobro Količina

Tekuća godina Bazna godina

Cijena Ukupno Cijena Ukupno

A 4240 1,05 4452 1 4240

B 50 210 10500 200 10000

C 1060 1 1060 1 1060

Ukupno: 16012 15300NominalniGNP

RealniGNP

104,65 100 1530016012 deflator GNP =⋅=

100deflator GNP GNP Realni GNP Nominalni ⋅

=

deflator GNP 100 GNP Nominalni GNP Realni ⋅

=

- objašnjenje uzroka inflacije:

- troškovna inflacija - uzroci inflacije su urastu plaća i/ili drugih troškova proizvodnje

- inflacija potražnje - uzrok inflacije jeprevelika potražnja od strane kupaca uodnosu na ponudu

- strukturna inflacija

- psihološke teorije inflacije

Kvantitativna teorija novca

- monetaristi - inflacija monetarni fenomen

- količina novca u optjecaju najvažniji je uzrokinflacije

- teorija je nastala u 16. stoljeću

- stariji zagovornici teorije - Hume i Ricardo

- najpoznatiji suvremeni zagovornik MiltonFriedman

87

- prosječna razina cijena ovisi o količini novcau nekoj ekonomiji

QM P =

P - prosječna razina cijenaM - količina novca u optjecajuQ - realni GNP

- Q fiksna veličina

- povećanje količine novca dovodi dorazmjernog povećanja razine cijena, a vrijedii obrnuto

- brzina novca – prosječni broj godišnjeuporabe novčane jedinice (v)

vM QP ⋅=⋅

QvM P ⋅

=

- Cambridge-ska jednadžba glasi:

- jednadžba prometa: - Friedman će ustvrditi da su Q i v stabilne ipredvidive veličine te je M i dalje presudnavarijabla glede promjena cijena

- Q i v fiksne veličine – “sirova” kvantitativnateorija novca

- povećanje količine novca izaziva povećanjerazine cijena, a vrijedi i obrnuto

Nezaposlenost

- zaposlenost - broj onih odraslih osoba kojeimaju posao

- nezaposlenost - sve odrasle osobe kojenemaju posao i koje aktivno tragaju za njim

- obeshrabreni radnici – osobe koje nemajuposao, žele raditi ali prestale su aktivnotražiti zaposlenje

- radna snaga - ukupni radni potencijal nekeekonomije - zbroj zaposlenih i nezaposlenihradnika

- stopa nezaposlenosti jest postotaknezaposlene radne snage:

100 snaga Radna

iNezaposlen ostinezaposlen Stopa ⋅=

88

- oblici nezaposlenosti:

- frikcijska nezaposlenost

- sezonska nezaposlenost

- osobe koje prvi puta traže zaposlenje

- osobe koje su izgubile ili napustile stariposao, pa su u potrazi za novimzaposlenjem.

- javlja se zbog sezonskih promjena

- javlja se zbog nepodudaranja potražnje iponude radne snage

- strukturna nezaposlenost

- ciklička nezaposlenost

- javlja se u kontrakcijskoj ili recesijskojfazi poslovnog ciklusa

- pad agregatne potražnje

- prirodna stopa nezaposlenosti

- puna zaposlenost – kada ne postojinezaposlenost koju uzrokuje cikličkokretanje realnog GNP-a (cikličkanezaposlenost)

Bruto nacionalni proizvod

- novčana vrijednost svih finalnih dobara iusluga koje neka ekonomija proizvedetijekom određenog razdoblja

- najčešće tijekom jedne godine

- intermedijarna dobra i usluge - dobra i uslugekoje se, kao inputi, korite u proizvodnji drugihdobara i usluga

- prilikom izračunavanja GNP-a vrijednostintermedijarnih dobara se ne uzima u obzir

- finalna dobra i usluge - dobra i usluge kojenemaju karakter inputa, koja se ne koriste uproizvodnji drugih dobara i usluga i kojekupuje njihov krajnji potrošač

- bruto nacionalni proizvod se izračunava kaoumnožak proizvedene količine finalnihdobara i usluga i njihovih cijena

nn332211 CKCKCKCK GNP ⋅++⋅+⋅+⋅= L

89

- potencijalni bruto nacionalni proizvod -dugoročni trend realnog bruto nacionalnogproizvoda

- vrijednost finalnih dobara i usluga koje nekaekonomija može proizvesti podpretpostavkom da postoji puna zaposlenost

Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda

- pristup trošenja

- bruto nacionalni proizvod - zbroj svihtrošenja učinjenih radi kupovine novihfinalnih dobara i usluga

GNP = Potrošnja +

Bruto privatne domaće

investicije

+ Državna potrošnja + Neto

izvoz

GNP = C + I + G + (Ex-Im)

- pristup trošenja

- bruto nacionalni proizvod - zbroj svihtrošenja učinjenih radi kupovine novihfinalnih dobara i usluga

GNP = Potrošnja +

Bruto privatne domaće

investicije

+ Državna potrošnja + Neto

izvoz

GNP = C + I + G + (Ex-Im)

- potrošnja (C) - sve kupovine finalnih dobarai usluga od strane domaćinstava nekeekonomije

- bruto privatne domaće investicije (I) -nabavka realnog kapitala ili kapitalnih dobara

- kupovine kapitalnih dobara od stranepoduzeća

- kupovine novih kuća i stanova od stranedomaćinstava

- zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda isirovina

90

- ako od bruto privatnih domaćih investicijaoduzmemo amortizaciju dobit ćemo netoprivatne domaće investicije

- privatne investicije - isključeno državnoinvestiranje

- domaća investicija - nabavka domaćihkapitalnih dobara

- državna potrošnja (G) - nabavka različitihfinalnih dobara i usluga od strane države

- neto izvoz (Ex-Im) - razlika izmeđuvrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) ivrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im)

- pristup dohotka

- bruto nacionalni proizvod - zbroj svihdohodaka koje tijekom određenog razdobljarealiziraju domaćinstva neke ekonomije

GNP = Plaća + Renta + Kamata + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi

- plaća, renta, kamata i profit – dohodnekomponente

- amortizacija i neizravni porezi – nedohodnekomponente

- amortizacija nije dio profita - namijenjena jenadoknadi utrošenog realnog kapitala

- neizravni porezi - porezi koje potrošačiplaćaju prilikom kupovine dobara i usluga

- dohodak države

- načini korištenja zarađenog dohotka:

- oporezivanje

- štednja

- potrošnja- alternativni način korištenja pristupa

dohotka:

GNP = C + S + T

C - potrošnja

S - štednja

T - neto porezi (bruto porezi – transfernaplaćanja)

Raspoloživi dohodak

91

Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka

- Gross national product – GNP – novčanavrijednost finalnog outputa koji nekaekonomija proizvede tijekom jedne godine

- GNP – vrijednost finalnog outputaproizvedenog čimbenicima proizvodnje kojisu vlasništvo neke zemlje i njezinogstanovništva (bez obzira gdje oni bili locirani)

- Gross domestic product – GDP – brutodomaći proizvod mjeri vrijednost finalnogoutputa proizvedenog u nekoj zemlji

- GDP mjeri vrijednost finalnog outputaproizvedenog čimbenicima koji su locirani unekoj zemlji bez obzira tko ih posjeduje

- profiti i dividende koje stanovnici nekezemlje primaju iz inozemstva umanjeni zaprofite i dividende koje zemlja plaća straniminvestitorima

GDP ±Neto

investicijski dohodak

= GNP

- razlika između GNP-a i GDP-a - netoinvesticijski dohodak GNP - Amortizacija = NNP

- neto nacionalni proizvod - samo onoinvesticijsko trošenje koje znači stvarnopovećanje zalihe realnog kapitala

- nacionalni dohodak - onaj dio GNP koji sesastoji samo od njegovih dohodnihkomponenti

NNP - Neizravni porezi = NI

NI -Zarađeni, ne i

primljeni dohodak

+ Transferna plaćanje = PI

- osobni dohodak - od nacionalnog dohotkaoduzmemo zarađene, ali ne i primljenedohotke, te mu dodamo nezarađene, aliprimljene dohotke

92

PI - Izravni porezi = DI

- raspoloživi dohodak - onaj dohodak kojimdomaćinstva raspolažu i koji mogu namijenitipotrošnji i štednji

Poslovni ciklus

- usporedba realnog i potencijalnog brutonacionalnog - ciklička narav ukupneekonomske aktivnosti

- poslovni ciklus predstavlja periodične ali inepravilne fluktuacije realnog brutonacionalnog proizvoda i ostalihmakroekonomskih veličina kao što suzaposlenost i cijene

- četiri faze: ekspanzija, vrh, kontrakcija i dno

- ekspanzija - realni bruto nacionalni proizvodraste

- vrh - realni bruto nacionalni proizvod najvišiu odnosu na potencijalni

- kontrakcija - realni output (GNP) bilježi pad

- recesija – razdoblje od najmanje dvauzastopna tromjesečja u kojima realni GNPbilježi pad

- depresija – snažniji oblik kontrakcije odrecesije

- dno - realni bruto nacionalni proizvod imanajveći otklon od onoga što je mogućeproizvesti

- otklon (pozitivni ili negativni) realnog brutonacionalnog proizvoda u odnosu napotencijalni predstavlja jaz brutonacionalnog proizvoda ili GNP-jaz

- poslovni ciklus i nezaposlenost:

- ekspanzija - stopa nezaposlenosti bilježipad

- realni bruto nacionalni proizvod jednakpotencijalnom - puna zaposlenost

- vrh poslovnog ciklusa – zaposlenost jeveća od pune zaposlenosti

- kontrakcija - stopa nezaposlenosti raste

- dno poslovnog ciklusa - najveća stopanezaposlenosti

93

- Okunov zakon (Arthur Okun) - svakih 2%pada realnog bruto nacionalnog proizvoda uodnosu na potencijalni znači povećanjestope nezaposlenosti za 1%

- poslovni ciklus i inflacija:- u pravilu, tijekom vremena, postoji

signifikantna veza između inflacije i fazeposlovnog ciklusa

- ekspanzija - viša stopa inflacije

- stagflacija - istovremeno postojanjestagnacije i inflacije

- slampflacija - pad realnog brutonacionalnog proizvoda i visoka inflacija

- kontrakcija – niža stopa inflacije

94

11. Agregatna potražnja i agregatna ponuda

Agregatna potražnja

- odnos između agregatne potraživanekoličine i razine cijena

- planirano realno trošenje tipa C+I+G+(Ex-Im) pri danoj razini cijena

- veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni iu mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena

- agregatna potraživana količina dobara iusluga:

- krivulja agregatne potražnje pokazujepromjene agregatne potraživane količine,mjerene realnim bruto nacionalnimproizvodom, uslijed promjene razine cijena,mjerene GNP-deflatorom

GNP--deflator

Realni GNP

GNP--deflator

Realni GNP

- opadajuća krivulja

- višoj razini cijena odgovara manja agregatnapotraživana količina odnosno manjapotraživana količina realnog GNP-a, a vrijedii obrnuto

- tri razloga zbog kojih je krivulja agregatnepotražnje opadajućeg oblika

- učinak realnog bogatstva

- rast razine cijena - smanjenje kupovnemoći stanovništva

- realni novac - količina dobara kojuodređeni novčani iznos može kupiti

- pad kupovne moći, ceteris paribus, izazivasmanjenje agregatne potraživane količine,a vrijedi i obrnuto

- smanjenje količine realnog novca kojimstanovništvo raspolaže

95

- učinak realne kamatne stope- rast cijena, ceteris paribus, smanjuje

količinu realnog novca i obara kupovnumoć stanovništva

- manja ponuda kredita i njihova većapotražnja - rast realnih kamatnih stopa

- visoke kamatne stope izazivaju smanjenjepotrošnje domaćinstava i investicijskogtrošenja

- vrijedi i obrnuto

- pad potraživane količine realnog brutonacionalnog proizvoda

- učinak vanjske trgovine

- rast razine cijena u nekoj zemlji

- supstituiranje skupljih domaćih dobarajeftinijim inozemnim dobrima

- pad izvoza, rast uvoza

- vrijedi i obrnuto

- domaća dobra skuplja u odnosu na strana

- smanjenje potraživane količine realnogGNP-a

- promjene agregatne potražnje – pomicanjekrivulje agregatne potražnje

- veličina stanovništva- očekivana inflacija- očekivani profit- državna potrošnja- porezi- transferna plaćanja- novčana masa ili količina novca u optjecaju

Agregatna ponuda

- odnos između agregatne ponuđene količinei razine cijena

- agregatna ponuđena količina - količinarealnog GNP-a ponuđena od straneproizvođača u nekoj ekonomiji pri danojrazini cijena.

- krivulja agregatne ponude pokazujepromjenu agregatnog finalnog outputa,mjerenog realnim GNP-om, pod utjecajempromjena razine cijena, predstavljene GNP-deflatorom

- dugoročna agregatna ponuda

- krivulja dugoročne agregatne ponude -okomiti pravac jednak krivulji potencijalnogbruto nacionalnog proizvoda

- odnos između agregatne ponuđene količine irazine cijena koji pretpostavlja punuzaposlenost

- savršeno neelastična - u dugomvremenskom razdoblju postoji značajnavarijabilnost i prilagodljivost cijena finalnogoutputa i cijena inputa

96

- krivulja kratkoročne agregatne ponude -registrira promjenu ponuđene količinerealnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora

- odnos između agregatne ponuđenekoličine i razine cijena koji pretpostavljada su cijene inputa stalne veličine

- kratkoročna agregatna ponuda

- u kratkom vremenskom razdoblju - cijeneinputa gotovo fiksnog karaktera

- rast cijena finalnih dobara i usluga, u takvojsituaciji, izaziva povećanje proizvodnje ismanjenje nezaposlenosti

- promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude

- jednako i istovremeno pomicanje krivulja idugoročne i kratkoročne agregatne

- klima- promjene sastava realnog GNP-a

- radna snaga

- zaliha kapitala

- sirovine

- tehnološki napredak

- čimbenici koji utječu na promjene ikratkoročne i dugoročne agregatne ponude:

97

- promjene kratkoročne agregatne ponude

- cijena rada

- rast plaća, ceteris paribus, povećavaukupni trošak proizvođača i smanjujenjihov output pri svim razinama cijena,a vrijedi i obrnuto

- dva čimbenika:

- cijene sirovina

- pad cijena sirovina, ceteris paribus,smanjuje troškove proizvodnje ipovećava kratkoročnu agregatnuponudu, a vrijedi i obrnuto

Makroekonomska ravnoteža

- jednakost agregatne ponuđene količine iagregatne potraživane količine

- presjecište krivulja kratkoročne agregatneponude i agregatne potražnje

- u prosjeku agregatna ponuđena količinaodgovara agregatnoj potraživanoj količini

- makroekonomska ravnoteža ne mora značitiravnotežu na svim tržištima

98

- makroekonomska ravnoteža u uvjetima punezaposlenosti

- ravnotežni realni GNP jednakpotencijalnom GNP-u

- stopa nezaposlenosti jednaka prirodnojstopi nezaposlenosti

- makroekonomska ravnoteža u uvjetimazaposlenosti veće od pune zaposlenosti

- ravnotežni realni GNP veći odpotencijalnog GNP-a, odnosno oddugoročne agregatne ponude

- inflacijski GNP jaz (inflacijski jaz brutonacionalnog proizvoda)

- makroekonomska ravnoteža u uvjetimanezaposlenosti

- ravnotežni realni GNP manji odpotencijalnog GNP-a, odnosno oddugoročne agregatne ponude

- recesijski GNP-jaz

99

- Keynesijansko objašnjenje makroekonomskeravnoteže

- cijene nisu u stanju reagirati na činjenicuda su inputi nezaposleni odnosnoprezaposleni

- cijene inputa nefleksibilne

- samokorigirajuće snage tržišta nisu ustanju samostalno realizirati punuzaposlenost

- pad agregatne potražnje

- plaće i cijene ostalih inputa ne opadajudovoljno brzo kako bi omogućiliuspostavu makroekonomske ravnotežeu uvjetima pune zaposlenosti

- plaće i cijene ostalih inputa ne rastudovoljno brzo kako bi omogućiliuspostavu makroekonomske ravnotežeu uvjetima pune zaposlenosti

- rast agregatne potražnje

- potrebna je državna intervencija kako bi sespriječile negativne posljedice, prije svega,pada agregatne potražnje

- državna intervencija može biti:

- neposredna – povećanje (smanjenje)državne potrošnje (G)

- posredna – smanjenje (povećanje)poreza kako bi se iniciralo povećanje(smanjenje) privatnih komponentiagregatne potražnje – potrošnje (C) iinvesticija (I)

- ekonomika potražnje

100

- klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže

- ekonomija gotovo uvijek funkcionira narazini pune zaposlenosti

- plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne

- prilagodljive cijene inputa u stanju suosigurati punu zaposlenost

- prirodne snage tržišta su u stanjuekonomiju (bez državne asistencije) uvijekiznova vraćati u punu zaposlenost

- učinak smanjenja agregatne potražnje

- rast kratkoročne agregatne ponude

- makroekonomska ravnoteža pri punojzaposlenosti biva poremećena zbog padaagregatne potražnje

- pojava nezaposlenosti

- pad cijena inputa

- ponovna uspostava pune zaposlenosti

- rast realnog GNP-a

- učinak povećanja agregatne potražnje

- smanjenje kratkoročne agregatne ponude

- makroekonomska ravnoteža pri punojzaposlenosti biva poremećena zbog rastaagregatne potražnje

- pojava zaposlenosti veće od punezaposlenosti

- rast cijena inputa

- ponovna uspostava pune zaposlenosti- pad realnog GNP-a

101

12. Sastavnice agregatnog trošenja

- kako promjena realnog bruto nacionalnogproizvoda utječe na sastavnice agregatnogtrošenja?

Potrošnja

- najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja

- sve kupovine (osim kupovina kuća istanova) finalnih dobara i usluga od stranedomaćinstava neke ekonomije

- na potrošnju domaćinstava utječe čitav nizčimbenika (kamatne stope, budući dohodak,dob itd.)

- najvažnija odrednica potrošnje (ali i štednje)jest raspoloživi dohodak

Funkcija potrošnje i funkcija štednje

- funkcija potrošnje - pozitivan odnos izmeđupotrošnje i raspoloživog dohotka

- prosječna sklonost potrošnji - pokazujeprosječni udio potrošnje u novčanoj jediniciraspoloživog dohotka

dohodak iRaspolozivPotrosnja potrosnjisklonost Prosjecna =

- granična sklonost potrošnji - potrošnja kojaproizlazi iz dodatne novčane jediniceraspoloživog dohotka

- promjena, odnosno povećanje, potrošnjekao posljedica jediničnog povećanjaraspoloživog dohotka

dohodak iRaspoloziv Potrosnja potrosnjisklonost Granicna

∆∆

=

102

- funkcija štednje - odnos između štednje iraspoloživog dohotka

- štednja - razlika između raspoloživogdohotka i potrošnje

S = DI - C

- prosječna sklonost štednji - prosječni udioštednje u novčanoj jedinici raspoloživogdohotka

dohodak iRaspolozivStednja stednjisklonost Prosjecna =

- granična sklonost štednji - štednja kojaproizlazi iz dodatne novčane jediniceraspoloživog dohotka

- promjena, odnosno povećanje, štednje kaoposljedica jediničnog povećanjaraspoloživog dohotka

dohodak iRaspoloziv Stednja stednjisklonost Granicna

∆∆

=

Raspoloživi dohodak Potrošnja Štednja

Prosječna sklonost potrošnji

Prosječna sklonost štednji

0 7 -7 - -

10 14 -4 1,40 -0,40

20 21 -1 1,05 -0,05

30 28 2 0,93 0,07

40 35 5 0,87 0,13

50 42 8 0,84 0,16GSP = 0,7 ; GSŠ = 0,3

- zbroj potrošnje i štednje jednak jeraspoloživom dohotku

C + S = DI / :DI

1 DIS stednjisklonost Prosjecna

DIC potrosnjisklonost Prosjecna =

+

- dodatna novčana jedinica raspoloživogdohotka može biti ili ušteđena ili potrošena

GSP + GSŠ = 1

GSP = 1 - GSŠ

GSŠ = 1 - GSP

- rast raspoloživog dohotka izaziva padprosječne sklonosti potrošnji i rast prosječnesklonosti štednji

103

- pravac pod kutom od 45 stupnjeva povezujesve točke u kojima je potrošnja jednakaraspoloživom dohotku

- dio potrošnje postoji i kada je dohodakjednak nuli

- autonomna potrošnja (Ca)

- funkcija potrošnje

DIGSP C C a ⋅+=

DI0.7 7 C ⋅+=

- funkcija štednje

DIGSS C- S a ⋅+=

DI0.3 7- S ⋅+=

- GSP određuje kut pravca funkcije potrošnje

- GSŠ određuje kut pravca funkcije štednje

Potrošnja i realni GNP – funkcija agregatne potrošnje

- agregatna potrošnja je funkcija agregatnograspoloživog dohotka, ali i realnog GNP-a

- odnos između realne potrošnje i realnogGNP jest funkcija agregatne potrošnje

104

Realni GNP T

Realni raspoloživi dohodak

Realna potrošnja

Realna štednja

1 0,5 0,5 0,4 0,1

2 0,5 1,5 0,8 0,7

3 0,5 2,5 1,2 1,3

4 0,5 3,5 1,6 1,9

5 0,5 4,5 2 2,5

0,4 1

0,4 GNP Realni

potrosnja Realna GSPGNP ==∆

∆=

- svaka dodatna jedinica realnog GNP-a značidodatnu realnu potrošnju od 0.4 novčanejedinice

0,6 1

0,4 GNP Realni

stednja Realna GSSGNP ==∆

∆=

1 GSSGSS GNPGNP =+

GNP GSPC C GNPa ⋅+=

GNP 4,00 C ⋅+=

Realni GNP T

Realni raspoloživi dohodak

Realna potrošnja

Realna štednja

1 0,5 0,5 0,4 0,1

2 1 1 0,8 0,2

3 1,5 1,5 1,2 0,3

4 2 2 1,6 0,4

5 2,5 2,5 2 0,5

0,4 1

0,4 GNP Realni

potrosnja Realna GSPGNP ==∆

∆=

0,1 1

0,1 GNP Realni

stednja Realna GSSGNP ==∆

∆=

1 t GSSGSS GNPGNP =++

GNP GSPC C GNPa ⋅+=

GNP 4,00 C ⋅+=

105

Investicije

- kupovine kapitalnih dobara (zgrada, strojeva,opreme), te promjene zaliha (gotovihproizvoda, poluproizvoda i sirovina)

- krivulja potražnje za investicijama - odnosizmeđu realne kamatne stope i potraživanerealne količine investicija

- veličina realne kamatne stope determinirapotraživanu količinu investicija

- povećanje ili smanjenje potražnje zainvesticijama neovisno o veličini kamatnestope:

- poslovna očekivanja

- veličina amortizacije

- kapitalna dobra se često koriste na način kojiznači pojavu neiskorištenih kapaciteta

- zbog toga povećanje realnog GNP-a ne moraznačiti i rast investicija

- odnos između investicija i realnog GNP-aizuzetno složen i teško predvidljiv

- investicije su zbog toga što ne ovise o veličiniGNP-a autonomna komponenta agregatnogtrošenja

- zadovoljavamo se tvrdnjom da investicije neovise o veličini realnog GNP-a

106

Državna potrošnja

- državnu potrošnju (i državni proračun)određuju političke odluke nadležnihskupština

- autonomna komponenta agregatnog trošenja

Neto izvoz

- razlika između izvoza i uvoza neke zemlje

- odrednice izvoza:

- inozemni realni GNP

- odnos domaćih i inozemnih cijena istih ilisličnih proizvoda

- tečajevi

- autonomna komponenta neto izvoza -autonomna funkcija (domaćeg) realnogGNP-a

- odrednice uvoza:

- domaći realni GNP

- odnos domaćih i inozemnih cijena istih ilisličnih proizvoda

- tečajevi

107

Funkcija neto izvoza

- funkcija neto izvoza - odnos između realnogneto izvoza i domaćeg realnog GNP-a

- neto izvoz (razlika između izvoza i uvoza) jefunkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda

108

13. Agregatno trošenje i makroekonomska

ravnoteža

Funkcija agregatnog trošenja

- odnos između realnog GNP-a i agregatnogtrošenja pri danoj razini cijena

- agregatno trošenje - zbroj svih sastavnihdijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx)

RealniGNP

Potrošnja(C)

Investicije(I)

Državna potrošnja

(G)

Izvoz (Ex)

Uvoz(Im)

Neto izvoz(Nx)

C+I+G+ExAgregatno trošenje

(C+I+G+Nx)

1 1.0 0.5 0.7 0.45 0.15 0.30 2.65 2.5

2 1.65 0.5 0.7 0.45 0.30 0.15 3.30 3.0

3 2.30 0.5 0.7 0.45 0.45 0 3.95 3.5

4 2.95 0.5 0.7 0.45 0.60 -0.15 4.60 4.0

5 3.6 0.5 0.7 0.45 0.75 -0.30 5.25 4.5

- komponente agregatnog trošenja možemopodijeliti u dvije skupine:

- autonomno trošenje – investicije, državnapotrošnja, izvoz i autonomni dio potrošnje

- inducirano trošenje – inducirani diopotrošnje i uvoz

- veličina tih trošenja ne ovisi o veličinirealnog GNP-a

- veličina tih trošenja ovisi o veličinirealnog GNP-a

109

65,01

0.65 GNP Realni

potrosnja Realna potrosnjisklonost Granicna ==∆

∆=

- granična sklonost potrošnji određuje kutC+I+G+Ex krivulje

- granična sklonost uvozu predstavlja diododatnog realnog GNP-a koji društvonamjerava utrošiti na uvoz

15.01

0.15 GNP Realni

Uvoz uvozu sklonost Granicna ==∆

∆=

- razlika između granične sklonosti potrošnji igranične sklonosti uvozu - granična sklonosttrošenju domaćih dobara i usluga

Granična sklonost trošenju domačih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji – Granična sklonost uvozu

Granična sklonost trošenju domačih dobara i usluga = 0,65 – 0,15 = 0,5

- granična sklonost trošenju domaćih dobara iusluga predstavlja dio dodatnog realnogGNP-a koji društvo namjerava utrošiti nadomaća dobra i usluge

5.01

0.5 GNP Realni trosenjeInducirano rosenju sklonost t Granicna ==

∆∆

=

- određuje kut C+I+G+Nx krivulje, odnosnokrivulje agregatnog trošenja

Makroekonomska ravnoteža – ravnotežno agregatno trošenje

- planirano agregatno trošenje (C+I+G+Nx)jednako realnom bruto nacionalnomproizvodu

Makroekonomska ravnoteža – neplanirana promjena zaliha

110

Realni GNPPlanirano agregatno trošenje

Neplanirana promjena zaliha

1 2.5 -1.5

2 3.0 -1.0

3 3.5 -0.5

4 4.0 0

5 4.5 0.5

6 5.0 1.0

Neplaniranapromjena

zaliha

Realni GNP

Neplaniranapromjena

zaliha

Realni GNP

Neplaniranapromjena

zaliha

Neplaniranapromjena

zaliha

Realni GNP

Neplaniranapromjena

zaliha

Neplaniranapromjena

zaliha

Realni GNP

Neplaniranapromjena

zaliha

Ravnote nž irealni GNP

- neplanirano smanjivanje zaliha:

- realni GNP će rasti sve dok se neizjednači s agregatnim trošenjem

- poticaj proizvođačima za veću proizvodnju

- rast realnog GNP-a

- neplanirano povećanje zaliha:

- realni GNP će padati sve dok se neizjednači s agregatnim trošenjem

- poticaj proizvođačima za manju proizvodnju

- pad realnog GNP-a

Promjene agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog GNP-a

- veličinu agregatnog trošenja određuju dvačimbenika:

- autonomno trošenje

- granična sklonost trošenju domaćih dobarai usluga

Agregatno trošenje i autonomno trošenje

- pomicanje krivulje agregatnog trošenja

- ne mijenja se kut krivulje agregatnog trošenja

111

I = 0.5 I = 1

Realni GNP

Inducirano trošenje

Autonomno trošenje

0

Agregatno trošenje

0

Autonomno trošenje

1

Agregatno trošenje

1

1 0.5 2 2.5 2.5 32 1 2 3 2.5 3.5

3 1.5 2 3.5 2.5 44 2 2 4 2.5 4.5

5 2.5 2 4.5 2.5 56 3 2 5 2.5 5.5

- rast autonomnog trošenja povećavaagregatno trošenje i pomiče krivuljuagregatnog trošenja ulijevo i prema gore

- vrijedi i obrnuto

Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju

- veličina granične sklonosti trošenju domaćihdobara i usluga određuju sljedeći čimbenici:

- granična sklonost potrošnji

- granična sklonost uvozu

- granična porezna stopa

- granična porezna stopa pokazuje udioporeza u dodatnoj novčanoj jedinici GNP-a

( )GNP Realni

Porez t stopa porezna Granicna∆

∆=

- manja GSP i GST

- manji raspoloživi dohodak

- povećanje granične porezne stope (t)

- veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinicirealnog bruto nacionalnog proizvoda

- manji kut krivulje agregatnog trošenja

112

Paradoks štednje

- štedeći, pojedinac ili domaćinstvo povećavasvoj dohodak

- na razini ekonomije:

- rast štednje- rast GSS

- pad GST

- manji kut krivulje agregatnog trošenja

GSŠ2 > GSŠ1 → GST1 > GST2

- rast štednje, ceteris paribus, ima zaposljedicu pad agregatnog dohotkaodnosno ravnotežnog realnog GNP-a

- paradoks štednje

- do paradoksa ne bi došlo kada bi rastštednje bio praćen odgovarajućim rastominvesticijskog trošenja

Multiplikator autonomnog trošenja

- kvantitativan odnos koji postoji izmeđupromjene autonomnog trošenja i promjeneravnotežnog realnog bruto nacionalnogproizvoda

113

- multiplikator je broj kojim valja pomnožitipromjenu autonomnog trošenja kako bi seizračunao tzv. multiplikatorski učinak,odnosno promjena ravnotežnog realnogGNP-a

trošenjeAutonomno GNP realni Ravnotezni tor Multiplika

∆∆=

torMultiplika trošenjeAutonomno GNP realni Ravnotezni ⋅∆=∆

GST - 11 tor Multiplika =

Multiplikator autarkičnog gospodarstva

- u zatvorenom (autarkičnom) gospodarstvugranična sklonost uvozu jednaka je nuli

- u takvom će gospodarstvu vrijediti da jeGST=GSP i da je GSP+GSŠ=1

GSP - 11 tor Multiplika =

GSS1 tor Multiplika = GST - 1

1 tor Multiplika =

Multiplikator otvorenog gospodarstva

(GST + GSU) + GSŠ = 1

GSP + GSŠ = 1

GSŠ = 1 - GST - GSU

GSŠ + GSU = 1 - GST

GSU GSS1 tor Multiplika+

=Fiskalna politika

- pokušaj države da ublaži fluktuacijeagregatnog trošenja posredstvom promjenadržavne potrošnje i promjena poreza

- državna potrošnja - komponenta autonomnogtrošenja

- promjene državne potrošnje izazivaju isteposljedice po ravnotežni realni GNP kao ipromjene ostalih komponenti autonomnogtrošenja

114

- država na veličinu realnog GNP-a možeujecati i promjenom poreza

- paušalni,autonomni porezi

- inducirani porezi

Porezni multiplikator- broj kojim se treba pomnožiti promjenu

autonomnih (paušalnih) poreza kako bi seizračunala promjena ravnotežnog realnogbruto nacionalnog proizvoda

- negativan broj- smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog

dohotka, rast autonomne potrošnje (Ca) irast agregatnog trošenja; vrijedi i obrnuto

- rast Ca nije jednak smanjenju autonomnogporeza – on ovisi o GSP i stoga...

GSPGST - 11- tor multiplika Porezni ⋅=

GST - 1GSP- tor multiplika Porezni =

tormultiplika Porezni porezi Autonomni GNP realni Ravnotezni ⋅∆=∆

Multiplikator i granična porezna stopa

- država može mijenjajući veličinu graničneporezne stope, odnosno varirajući veličinuinduciranih poreza, utjecati na veličinumultiplikatora autonomnog trošenja

GST - 11 tor Multiplika =

1 t GSS GSU GST =+++

GST - 1 t GSS GSU =++

GSU t GSS1 tor Multiplika

++=

Documents

praktikum_2012_2013.pdf