SVEUILITE U SPLITU

DIPLOMSKI STUDIJ ZA FORENZINE ZNANOSTI

Kolegij

Gospodarski kriminalitet

Esej

Pranje novca

Profesorica: Studentica:

prof. dr. sc. Anita Kurtovi Mii Elizabeta Marinkovi

Split, svibanj 2013.

Sadraj:

1. Uvod....................................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

2. Pranje novca .......................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

2.1. Pojam pranja novca .......................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

2.2. Definicija pranja novca .........................................................................................3

2.3. Faze pranja novca .................................................................................................4

3. Zakonski okvir sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma u RH ...........5

3.1. Kazneni zakon ......................................................................................................5

3.2. Zakon sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma .....................................8

3.2.1. Obveznici Zakona ........................................................................................9

3.2.2. Identifikacija stranke ................................................................................. 10

3.2.3. Obveza obavjeivanja Ureda za sprjeavanje pranja novca .......... Pogreka!

Knjina oznaka nije definirana.

3.2.4. Ured za psrjeavanje pranja novca .............. Pogreka! Knjina oznaka nije

definirana.

3.3 Meunarodni propisi ........................ Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

4. Zakon o sprjeavanju pranja novca u BiH. ............... Pogreka! Knjina oznaka nije

definirana.

5. Primjeri iz prakse ....................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

6. Zakljuak ................................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

Literatura ....................................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

1

1. Uvod

Globalizacija je proces koji postupno ukida ogranienja u protoku dobara, usluga, ljudi i

kapitala izmeu razliitih zemalja svijeta te uz mnogo pozitivnih efekata, ujedno ini i neke

negativne efekte, poput izloenosti opasnostima od najteih oblika gospodarskog

kriminaliteta.

Gospodarski kriminalitet moe se opisati kao tamna strana ekonomije. U svojoj sutini

gospodarski kriminalitet se iskljuivo sastoji od gospodarskih kaznenih djela - uobiajena za

kaznena djela poinjena u gospodarskom poslovanju ili u vezi s gospodarskim poslovanjem.

Gospodarski kriminalitet, korupcija, organizirani kriminalitet i kriminalitet zlouporabe droga

najee su domene kriminaliteta iz kojih se generira protuzakonita imovinska korist.

Kriminalnim aktivnostima stjecanje imovinske koristi, odnosno kriminalno bogaenje ima tri

glavne faze: poinjenje predikatnog ili glavnog djela kojim se ostvaruje imovinska korist;

legalizacija nezakonito steene imovinske koristi, odnosno pranje novca; te disponiranje

opranim novcem kroz njegovu potronju, akumulaciju ili investiranje.

U globalnim razmjerima, pranje novca kao kriminalna djelatnost jedno je od najrairenijih

kaznenih djela. Nedvojbena injenica da je najvei broj kaznenih djela organiziranog

kriminaliteta karakteriziran imovinskom koriu kao osnovnim motivom, pri emu je pranje

novca pratee kazneno djelo, nedvojbeno to djelo ini jednim od najopasnijih kaznenih djela

dananjice.

Kazneno djelo Pranje novca "sekundarnog" je karaktera koje je logiki, sadrajno i

kaznenopravno povezano s primarnim "predikatnim" kaznenim djelom iz kojega se generirala

kriminalna dobit, odnosno prljavi novac. Dekriminaliziranje prljavog novca sastoji se od dvije

bitne faze od kojih je prva prikrivanje izvora prljavog novca. Ulaganje prljavog novca u

legalne gospodarske tijekove predstavlja drugu fazu koja oznaava transformaciju ilegalne u

prividno legalnu imovinu. Ove dvije aktivnosti su sutina kaznenog djela Pranja novca kojim

se sankcionira pretvorba prljavog novca u prividno isti.

2

2. Pranje novca

2.1. Pojam pranja novca

Raznim oblicima organiziranog kriminaliteta (trgovinom drogom, ukradenim automobilima i

ljudima prostitucijom i slino) ostvaruju se velike koliine gotovog novca koji je u takvom

obliku teko upotrebljiv pa ga treba ''oprati'', odnosno ukljuiti u opticaj. Pranje novca znai

pretvaranje "prljavog" novca ili druge imovinske koristi pribavljenih kriminalnim ili drugim

protuzakonitim radnjama, obuhvaenih predikatnim kaznenim djelom, u "ist" novac, onaj

koji se moe upotrijebiti i koristiti kao legalni prihod u bankovnim, kupoprodajnim,

investicijskim, poduzetnikim i drugim poslovima ili nainima ulaganja.

Kazneno djelo Pranje novca sadrano je u Glavi XXIV. Kaznena djela protiv gospodarstva,

novog Kaznenog zakona (NN 125/11). Usporeujui prethodni zakon s aktualnim stanjem

moe se zakljuiti da su neka kaznena djela protiv gospodarstva u novom zakonu izmijenjena

ili u smislu specificiranja podruja na koja se odnose ili u smislu sublimiranja vie bivih

kaznenih djela u jedno novo djelo, ali iroko postavljenom dispozicijom.

Pranje novca je kompleksni sustav koji se razvija, primjenjuju se nove tehnike, a perai se sve

vie usavravaju. Ekonomski i politiki utjecaj kriminalnih organizacija slabi socijalne

vrijednosti i etike standarde. Pranje novca ima negativan utjecaj na ekonomske pokazatelje i

pridonosi slabljenju ekonomskog rasta. Smatra se da se godinje u svijetu "opere" oko 900

milijardi dolara od ega gotovo polovica novca dolazi iz ilegalne trgovine drogama. To

upuuje na povezanost pojave pranja novca s organiziranim kriminalom koji u najveem

opsegu stoji iza ilegalne trgovine drogama. Upravo iz tih razloga ulau se veliki napori

meunarodnih organizacija u cilju smanjivanja nacionalnih, meunarodnih i regionalnih

ranjivosti te poduzimaju akcije protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Prvi poeci pranja novca povezani su s Alphonse Caponeom, kriminalcem koji je tridesetih

godina prolog stoljea vodio posao vrijedan 100 miliona dolara prihoda godinje. Teorija

nastanka izraza "pranje novca" povezuje se sa stotinama javnih praonicama rublja u

Caponeovom vlasnitvu, otvorenih u Chicagu i okolici. Capone je nezakoniti prihod od

prodaje alkohola prikazivao kao utrak praonica rublja. U tom je segmentu Capone proao

nekanjeno jer pranje novca nije postojalo kao kazneno djelo.

3

Iako je SAD prednjaio u legislativi vezanoj za pranje novca, nije bilo velikih pomaka sve do

sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljea kada je popularnost kokaina uinila Floridu

svjetskim centrom aktivnosti pranja novca. Nezakonita prodaja i trgovina drogom otvorila je

put prvoj Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv nezakonite prodaje opojnih droga i

psihotropnih tvari donesenoj u Beu 1988. kao prvom sveobuhvatnom meunarodnom

sporazumu za kanjavanje pranje novca.

U Procjeni ugroenosti od organiziranog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj za 2009.1

navodi se da se pranje novca najee koristi u: kupovini dionica, ulaganju u nekretnine,

osnivanju pojednih investicijskih fondova, koritenju bankarskog sustava za deponiranje

prljavog novca, zlouporabi institucija osiguranja i slino. Takoer navode se najee pojavne

oblike pranja novca: uestale doznake iz inozemstva, polaganje neuobiajeno visokih iznosa

gotovinskih novanih sredstava, transferi novanih sredstva kroz off shore destinacije,

kupovina pokretnina i nekretnina visokih vrijednosti gotovim novcem i slino.

2.2. Definicija pranja novca

Zbog sloenosti samog procesa pranja novca, u literaturi se pojavljuju razliite definicije

pranja novca, od kojih su sljedee2:

- Pranje novca oznaava aktivnost usmjerenu na prikupljanje nepoteno ili nezakonito

steenih prihoda putem doputenih poslova.

- Pranje novca moemo najkrae definirati kao pretvaranje ilegalno ostvarene dobiti

u prividno legalnu.

- Pranje novca je financijska transakcija stvorena za promicanje odreenih nezakonitih

aktivnosti ili za prikrivanje dobiti iz nezakonitih djelatnosti.

- Termin pranje novca odnosi se na promjenu oblika nezakonito steenog novca tako

da izgleda legalan. To je prikrivanje nezakonitog izvora prihoda ili njegovo koritenje.

1 Orlovi, Ante: Gospodarski kriminalitet u RH, 2013, str. 310.

2 Cindori, Sonja: Sustav sprjeavanja pranja novca, Ministarstvo financija, Ured za sprjeavanje pranja novca,

Struni lanak, Zagreb, 2009., str. 58.

4

2.3. Faze procesa pranja novca

Proces pranja novca odvija se kroz tri faze: polaganje, oplemenjivanje i integraciju.

U fazi polaganja sredstva iz kriminalne djelatnosti ulau se u financijski sustav ili se

investiraju u nekretnine i pokretnine. Glavni je cilj ubaciti novac u financijske tokove ili ga

prebaciti izvan zemlje.

Sljedea faza je oplemenjivanje. U ovoj fazi perai brojnim transakcijama poinju prikrivati

trag pravog izvora novca. Legalnim transakcijama prebacuju novac na raunima u zemlji i

inozemstvu te mijenjaju njegov oblik, upravo radi oteavanja praenja njegova toka. U toj se

fazi off shore tvrtke mogu pojaviti kao prikladno sredstvo.

U fazi integracije perai integriraju svoja sredstva u ekonomiju i financijski sustav te ih

mijeaju s doputenim sredstvima, ime oteavaju detekciju pravog izvora novca. Zavrna

faza procesa pranja novca zapravo je integracija nezakonitih sredstava koja su postala

zakonita i koja su uspjeno uronjena i poloena u financijski sustav.

5

3. Zakonski okvir sprjeavanja pranja novca i financiranja

terorizma u Republici Hrvatskoj

Odreenje Pranja novca sadrano je u hrvatskim zakonima i meunarodnim konvencijama.

Osnovni koraci koje svaka drava treba poduzeti kako bi izgradila stabilan sustav prevencije

pranja novca oituje se u usklaivanju domaeg zakonodavstva sa svim relevantnim

meunarodnim standardima na podruju sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma. U

tom je svijetlu RH donoenjem Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma,

ustrojavanjem Ureda za sprjeavanje pranja novca te odreivanjem pranja novca posebnim

kaznenim djelom u lanku 265. KZ jasno iskazala svoj interes da zajedno s meunarodnom

zajednicom postane aktivan imbenik u sustavu sprjeavanja pranja novca i financiranja

terorizma.

3.1. Kazneni zakon

Prije je kazneno djelo Pranja novca, pod nazivom Prikrivanje protuzakonito dobivenog novca

bilo sadrano u l. 151.a Osnovnog Krivinog zakona RH (1996.). Prema Krivinom zakonu,

bilo je dovoljno da se pere novac pribavljen nekom protuzakonitom radnjom, to je pored

kaznenih djela, obuhvaalo i prekrajna pa ak i graanske delikte.

Dana 1. sijenja 1998. stupio je na snagu Kazneni zakon (NN 110/97) koji je u l. 279.

normirao novi zakonski opis kaznenog djela pod istim nazivom. To kazneno djelo

kriminalizirano je l. 279. Kaznenog zakona kojim je propisano da kazneno djelo pranja

novca ini osoba koja u bankarskom, novarskom ili drugom poslovanju uloi, preuzme,

prenese, zamijeni, pretvori ili na drugi nain prikrije pravi izvor novca, predmeta, prava ili

imovinske koristi za koju se zna da je nastala ili pribavljena kaznenim djelom za koje se moe izrei kazna zatvora od pet godina ili kaznenim djelom poinjenim u sastavu grupe ili

zloinake organizacije. Tako da je Kaznenim zakonom kriminalno podruje znatno sueno,

ali ne opet ogranieno na teka kaznena djela. Djelo je smjeteno u glavu XXI., odnosno

meu kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja.

Zakonski tekst od tada do danas pretrpio nekoliko izmjena. U Zakonu o izmjenama i

dopunama KZ objavljenim u NN 129/00 u stavka 1. lanka 279. iza rijei "kaznenim djelom"

6

stavljena je toka, odnosno izostavljen je preostali dio reenice: "za koje se moe izrei kazna

zatvora od pet godina ili kaznenim djelom poinjenim u sastavu grupe ili zloinake

organizacije". 2003. godine na kraju reenice umjesto toke stavio se zarez i dodaju rijei:

"kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina". Potom 2008. godine naziv

lanka se mijenja u naziv Pranje novca te je iste godine stupanje na snagu Konvencije Vijea

Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenoga

kaznenim djelom i o financiranju terorizma zahtijevalo izmjenu KZ, to je i uinjeno

donoenjem Novog Zakona 2011. koji je stupio na snagu 1.1.2013. kada su naziv i odredbe

lanka 279. Kaznenog zakona izmijenjene u cijelosti. Sukladno navedenom, kazneno djelo

Pranje novca koji je sastavni dio Glave XXIV. kaznenih djela protiv gospodarstva, glasi:

Pranje novca

lanak 265.

(1) Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloi, preuzme, pretvori, prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja njezinog nezakonitog podrijetla,

kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

U stavku 1. izostavljeno je ogranienje pranja novca na bankarsko, novarsko i drugo

poslovanje. Objekt pranja novca u prvom redu je novac, kovano ili papirnato sredstvo

plaanja. To su nadalje predmeti priskrbljeni novcem koji je pribavljen kaznenim djelom koji

mogu biti pokretne stvari (zlatni nakit ili umjetnike slike) ili nepokretne stvari (kua ili stan).

To mogu biti i prava, npr. novac na bankovnom raunu, vrijednosni papiri, poslovni udjeli.

Meutim, novim KZ objekt radnje je imovinska korist. Pojmovi novac, predmeti, prava saeti

su u pojam imovinske koristi, koja predstavlja svu imovinu koja je izravno ili neizravno

proistekla iz kaznenog djela.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko prikriva pravu prirodu, podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenoenje te postojanje prava, odnosno vlasnitva na imovinskoj koristi koju je drugi ostvario kaznenim djelom.

Dok se smisao radnje poinjenja iz st. 1. sastoji u stvaranju preduvjeta za prikrivanje

imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, u stavku 2. se inkriminiraju radnje prikrivanja.

(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko imovinsku korist koju je drugi ostvario kaznenim djelom, pribavlja, posjeduje ili koristi.

U ovom stavku Novog zakona, etiri pojma (novac, predmet, pravo ili imovinska korist)

zamijenjeno je pojmom imovinske koristi.

7

(4) Tko poini djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka u financijskom ili drugom poslovanju ili se poinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka

velike vrijednosti,

kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Stavkom 4. ureeno je kvalificirano kazneno djelo iz st. 1. i 2. poinjeno u financijskom ili

drugom poslovanju ili ako se poinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist poluena

kaznenim djelom iz st. 1-3. velike vrijednosti.

(5) Tko poduzme radnju iz stavka 1., 2. ili 4. ovoga lanka postupajui s nehajem u odnosu na okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom,

kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

U stavku 5. propisana je kanjivost za nehajno poinjenje kaznenog djela iz st. 1., 2., i 4.

Poinitelj je znao ili je mogao znati odakle potjee imovinska korist.

(6) Ako je imovinska korist iz stavka 1. do 5. ovoga lanka ostvarena kaznenim djelom poinjenim u stranoj dravi poinitelj e se kazniti ako se radi o kaznenom djelu i prema

zakonu drave u kojoj je poinjeno.

(7) Poinitelja iz stavka 1. do 5. ovoga lanka koji dobrovoljno pridonese otkrivanju kaznenog kojim je ostvarena imovinska korist sud moe osloboditi kazne.

Financiranje terorizma inkriminirano je u prethodnom Kaznenom zakonu u kaznenom djelu

Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (l.187a,

st.2.), dok je u novi Kazneni zakon (NN 125/11) uvrteno kao posebno djelo Financiranje

terorizma (l.98)

S kaznenopravnog stajalita postoji razlika u pojmovima prikrivanje i pranje novca. Dok je

prikrivanje klasini imovinski delikt, te pravno dobro koje se njime povreuje je imovina,

pranje novca ima iru zadau; pravno dobro koje se povreuje pranjem novca koncipirano je

ire - to je gospodarski i financijski sustav zemlje. Prikrivanje se moe poinit samo s

namjerom, dok se pranje novca moe izvriti i iz nehaja.

Takoer postoji razlika izmeu pranja novca i financiranja terorizma. Kod pranja novca

postoji poinitelj i kazneno djelo, koje se nastoji pretvoriti u novac, dok kod financiranja

terorizma postoji poinitelj i novac, koji se nastoji pretvoriti u kazneno djelo. U prvom sluaju

8

radi se o prljavom novcu koji se pretvara prividno u isti radi ostvarenja profita, a u drugom

sluaju se radi o istom novcu koji se upotrebljava u prljave svrhe.

3.2. Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT)

Zakonodavni okvir u podruju sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma ine: Zakon

o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08) i Zakon o izmjeni i dopuni

Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN, br. 25/2012.) .

Osnove preventivnog sustava RH koji obuhvaa mjere i radnje sprjeavanja pranja novca

izloene su u prvom ZSPN (NN 69/97). Meutim, dodatnim usklaivanjem s meunarodnim

standardima mijenjao se tekst inicijalnog ZSPN: manjim izmjenama i dopunama koje su se

odnosile na ukidanje Financijske policije (NN 67/01) i odgodu obavljanja transakcije koja je s

2 produena na 72 sata (NN 114/01), dok je vei dio teksta doivio promjene donoenjem

Zakona o izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) i novog Pravilnika o provedbi ZSPN

(NN 198/03).

Unato svim izmjenama i dopunama ZSPN, izvjea evaluacije zakona iz 2003. i 2006.

ukazivali se na sve vei zaostatak za meunarodnim standardima. Posebno je vidljiv

nedostatak na polju definiranja pojma pranja novca; ukljuenja odvjetnika, javnih biljenika,

revizora, raunovoa i poreznih savjetnika u krug obveznika; provoenja dubinske analize

stranke; primjene pravila da izvjeivanje u dobroj volji nee prouzroiti bilo kakvu

odgovornost; povratno izvjeivanje obveznika te obveze izvjeivanja Ureda od strane

nadzornih tijela.

Primjerom postojee meunarodne legislative RH je donijela novi zakon, koji mijenja ime u

Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranju terorizma te donosi 106 lanaka koji

predstavljaju potpuno usklaenje sa svim meunarodnim standardima, kao najvanije

elemente usklaenja i uinkovite provedbe u praksi.

Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranju terorizma propisuje: mjere i radnje u

bankarskom i nebankarskom financijskom poslovanju te u novarskom i drugom poslovanju;

obveznike provedbe mjera i radnji koji su duni postupati prema ovom Zakonu; nadzor nad

9

obveznicima u provedbi mjera i radnji u bankarskom i nebankarskom financijskom

poslovanju te u novarskom i drugom poslovanju; zadae i nadlenosti Ureda za sprjeavanje

pranja novca; meunarodnu suradnju Ureda; nadlenosti i postupke drugih dravnih tijela i

pravnih osoba s javnim ovlastima u otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma; druga

pitanja znaajna za razvoj preventivnog sustava u sprjeavanju pranja novca i financiranja

terorizma.

Temelji pojmovi ovog zakona su pranje novca i financiranje terorizma.

Pranje novca podrazumijeva izvravanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge

imovine za koju postoji sumnja da je pribavljena na nezakonit nain u zemlji ili inozemstvu,

ukljuujui:

- zamjenu ili bilo kakav drugi prijenos novca ili druge takve imovine,

- prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, vlasnitva ili prava u

vezi s novcem ili drugom takvom imovinom,

- stjecanje, posjedovanje ili uporaba novca ili druge takve imovine.

Financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno

pokuaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji nain,

izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebi ili sa znanjem da e biti upotrijebljena u

cijelosti ili dijelom, za poinjenje teroristikog kaznenog djela, od strane terorista ili

teroristike organizacije.

3.2.1. Obveznici Zakona

Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadlenosti

samo jedne institucije nego je to sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i

njihova meusobna interakcija i suradnja, a ine ga:

1. tijela prevencije obveznici (banke i njihove podrunice, tedne banke, stambene

tedionice, kreditne unije, drutva za obavljanje usluga platnog prometa, ukljuujui i

prijenos novca, Hrvatska pota, drutva za upravljanje investicijskim fondovima,

mirovinska drutva, drutva ovlatena za poslove s financijskim instrumentima, drutva

za osiguranje, drutva za izdavanje elektronikog novca, ovlateni mjenjai, prireivai

10

igara na sreu, zalagaonice, pravne i fizike osobe koje obavljaju odreene financijske

poslove te pravne i fizike osobe koje obavljaju poslove u okviru sljedeih profesionalnih

djelatnosti: odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni biljenik, revizorsko drutvo i

samostalni revizor te pravne i fizike osobe koje obavljaju raunovodstvene usluge i

usluge poreznog savjetovanja) i Ured za sprjeavanje pranja novca kao sredinja

analitika sluba;

2. nadzorna tijela Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za

nadzor financijskih usluga;

3. tijela kaznenog progona policija, DORH i USKOK;

4. pravosue (sudstvo).

3.2.2. Identificiranje stranke

Jedna od mjera za otkrivanje pranja novca koje poduzimaju obveznici upravo je utvrivanje

identiteta stranke prilikom otvaranja svih vrsta bankovnih rauna ili uspostavljanja drugih

oblika trajnije poslovne suradnje sa strankom, odnosno:

1. prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom,

2. pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i vie, bez obzira na to je li

rije o jednokratnoj transakciji ili o vie transakcija koje su meusobno oigledno

povezane i koje ukupno doseu vrijednost od 105.000,00 kuna i vie,

3. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o stranci

ili stvarnom vlasniku stranke,

4. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje

novca ili financiranje terorizma, bez obzira na vrijednost transakcije.

3.2.3. Obavjeivanje Ureda za sprjeavanje pranja novca

lankom 40. ovog zakona, obveznik je duan o svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u

vrijednosti od 200.000,00 kuna i veoj obveznik mora obavijestiti Ured odmah, a najkasnije u

roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.

11

Potom, obveznik je duan suzdrati se od provoenja transakcije za koju zna ili sumnja da je

povezana s pranjem novca ili s financiranjem terorizma. O takvoj transakciji obveznik je

duan bez odgode, prije izvrenja transakcije, obavijestiti Ured i u obavijesti navesti razloge

za sumnju na pranje novca odnosno financiranje terorizma te takoer navesti rok u kojem se

transakcija treba izvriti.

3.2.4. Ured za sprjeavanje pranja novca

Ured za sprjeavanje pranja novca samostalna je unutarnja ustrojstvena jedinica u sastavu

Ministarstva financija osnovana temeljem Zakona o sprjeavanju pranja novca kao

financijsko - obavjetajna jedinica administrativnog tipa, koja obavlja sljedee zadae:

- prikuplja, analizira, analitiki obrauje i pohranjuje Zakonom propisane podatke o

transakcijama, dobivene od Zakonom odreenih obveznika, u cilju sprjeavnja i otkrivanja

pranja novca i sprjeavanja financiranja terorizma,

- dostavlja obavijesti o sumnjivim transakcijama nadlenim dravnim tijelima na daljnje

postupanje i procesuiranje, zajedno s njima poduzima mjere za sprjeavanje i otkrivanje

pranja novca i sprjeavanje financiranja terorizma,

- obavlja administrativni nadzor obveznika nad provedbom Zakona iz djelokruga svoje

nadlenosti,

- neposredno i pod uvjetom uzajamnosti meunarodno razmjenjuje podatke o sumnjivim

transakcijama s odgovarajuim tijelima i slubama pojedinih drava koje se bave

sprjeavanjem pranja novca,

- obavlja i druge poslove bitne za razvoj preventivne strategije u sprjeavanju pranja.

Ured je ovlaten zapoeti analitiku obradu transakcija nakon to mu:

- banke ili drugi obveznici u pogledu odreene transakcije ili osobe dostave obrazloene

razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma,

- strane financijsko - obavjetajne jedinice (strani uredi) dostave pisanu zamolbu ili

obavijest o sumnjivim transakcijama ili sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Organizacijska struktura Ureda se sastoji od sljedeih odjela:

- Odjel za informacijski sustav i strategijske analize

- Odjel za analitiku i sumnjive financijske transakcije

12

- Odjel za prevenciju i nadzor

- Odjel za meunarodnu suradnju

3.3. Meunarodni propisi

Kao dio hrvatskog zakonodavstva koje obrauje pitanje prevencije pranja novca i financiranja

terorizma implementirani su meunarodni standardi iz:

Direktive 91/308/EEC o sprjeavanju koritenja financijskog sustava u svrhu pranja

novca (Prva direktiva);

Direktive 2001/97/EC o izmjenama i dopunama Direktive 91/308/EEC o sprjeavanju

koritenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (Druga direktiva);

Revidiranih 40 Preporuka Financial Action Task Force(FATF) o pranju novca;

9 specijalnih Preporuka FATF o financiranju terorizma;

Meunarodne konvencije o suzbijanju financiranja terorizma (New York 2000.);

Konvencije UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari (Be

1988.);

Konvencije Vijea Europe br. 141 o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i

oduzimanju prihoda steenoga kaznenim djelom (Strasbourg, 1990);

Palermo konvencije o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu (Palermo,

2000.);

Odluke Vijea EU o suradnji izmeu FIU drava lanica vezano uz razmjenu

informacija (2000/642/JHA).

Direktivom 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea godine o sprjeavanju

koritenja financijskog sustava u svrhu sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma

(Trea direktiva), kao i s

Konvencijom Vijea Europe br. 198 o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i

oduzimanju prihoda steenog kaznenim djelom te o financiranju terorizma (Varavska

konvencija).

13

4. Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i

Hercegovini

Bosna i Hercegovina donijela je 2004. godine novi Zakon o sprjeavanju pranja novca. Zakon

BIH samo je djelomino usklaen s meunarodnim standardima, odnosno s Treom

direktivom i Preporukama FATF. Usklaenost je postignuta vezano za ope odredbe o

identifikaciji, obavjeivanju, povjerljivosti podataka i obvezi njihovog uvanja; obvezu na

objavu i dostavu statistikih podataka o provoenju mjera i radnji sprjeavanja pranja novca i

financiranja terorizma; zabranu obavjeivanja stranaka i treih osoba o poduzetim

aktivnostima i praenju transakcija; zatitu obveznika i njihovih djelatnika, obvezu uvanja

bankarske poslovne i slubene tajne te obvezu uvanja podataka u za to propisanim

evidencijama.

Djelomina usklaenost evidentna je pri reguliranju obveza odvjetnika, revizora i raunovoa

(provoenje mjera identifikacije i obavjeivanja Ureda), dok pojam javnih biljenika Zakon

BIH ne poznaje. Manjkave su i nepotpune odredbe o utvrivanju stvarnog vlasnika,

verifikaciji stranke, kao i izradi liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, dok

dubinska analiza stranka ne postoji. Posebno je turo navedena odredba o nadzoru obveznika.

Usklaenost s odreenim meunarodnim propisima o sprjeavanju pranja novca i financiranju

terorizma, ukazuje na odstupanja od Republike Hrvatske i nunosti za dodatnim naporima

usmjerenim ka sprjeavanju pranja novca i financiranju terorizma.

14

5. Primjeri iz prakse

U tijeku 2011. godine Ured za sprjeavanje pranja novca ukupno je zaprimio 503 obavijesti o

sumnjivim transakcijama, a od toga obveznici iz l. 4. Zakona su Uredu prijavili ukupno 334

transakcije sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma. Sukladno

meuinstitucionalnoj suradnji Ured je od drugih nadlenih tijela zaprimio ukupno 102

prijedloga za analitiku obradu sumnjivih transakcija. Od stranih financijsko - obavjetajnih

jedinica Ured je zaprimio 67 obavijesti sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma.

Nakon analitike obrade sumnjivih transakcija, u okviru otvorenih predmeta, Ured je u 121

sluaja ocijenio da postoji odreena sumnja na pranje novca (117 sluaja) i sumnja na

financiranje terorizma (4 sluaja) te o istome obavijestio nadlena dravna tijela i strane

urede.

Prema godinjem izvjetaju o radu Ureda za spreavanje pranja novca, u 2011. je ukupna

vrijednost sumnjivih transakcija, ije je obavljanje privremeno odgoeno dok se ne istrae,

iznosila vie od 8,14 milijuna kuna. U razdoblju od 2004. do 2010. godine, pak, privremeno

su zaustavljene transakcije ukupne vrijednosti 53,2 milijuna kuna. Te transakcije zakonski

mogu biti zaustavljene na najdue 72 sata dok se ne provede istraga. Najei indikator

sumnjivih transakcija je vei priljev novca na raun koji se odmah prenosi na vie razliitih

rauna ili podie u gotovini. Zabiljeena su takva 54 sluaja.

Financijske i kreditne institucije imaju zakonsku obavezu Ured izvijestiti o sumnjivim

poslovanjima. Tako su samo banke 2011. upozorile na 274 sluaja mogueg pranja novca, a u

pet sluajeva su posumnjale na financiranje terorizma.

U svezi naprijed otvorenih predmeta, a u okviru meuinstitucionalne suradnje, Ured je

analitiki obraivao sumnjive transakcije vezane za. sluajeve sumnjivih transakcija osoba za

koje se sumnja da su lanovi kriminalnih skupina u RH i inozemstvu, sluajeve sumnjivih

transakcija po raunima stranih dravljana koji preko tvrtki koje su osnovali u RH kupuju

nekretnine na podruju RH, te sluajeve u svezi korupcije (ukljuujui korupciju na visokoj

razini), sluajeve pranja novca proizalog iz organizirane nezakonite trgovine opojnim

drogama, te sluajeve sumnjivih transakcija vezanih za poslovanje hrvatskih tvrtki s tvrtkama

iz off shore financijskih centara.

15

Za 2011. godinu pokrenuto je 28 istraga, podignuta 21 optunica i doneseno 11 presuda za

kazneno djelo pranja novca.

U nastavku su prikazani neki od sluajeva sa sumnjom na pranje novca dostavljeni od strane

Ureda nadlenim tijelima:3

- sumnjive transakcije u iznosu od 2.2 milijuna USD povezane s ubacivanjem nezakonitih

sredstava u financijski sustav RH polaganjem i oroavanjem na vie rauna. Nezakonita

sredstva potiu iz trgovine narkoticima u inozemstvu. Sredstva su bila privremeno

blokirana od strane Ureda, a potom i suda. Donesena je pravomona presuda i trajno je

oduzeto 2,2 milijuna USD;

- sumnjive transakcije povezene s plaanjem fiktivnih usluga hrvatskih tvrtki plaenih

tvrtkama iz off shore zona u ukupnom iznosu od cc. 6.5 milijuna EUR-a. Podignuta je

optunica i u tijeku je sudski postupak;

- sumnjive transakcije povezane sa poreznim utajama u inozemstvu. Ured je otkrio vei

broj sumnjivih transakcija po raunima fizike osobe i s njom povezanih osoba u

financijskom sustavu RH. Sredstava ukljuena u ovaj sluaj iznose preko 6 milijuna EUR-

a. Sredstva su blokirana od strane Ureda, a potom i suda. Podignuta je optunica i u tijeku

je sudski postupak;

- sumnjiva transakcija povezana s doznakom iz inozemstva u korist fizike osobe

nerezidenta, a vezano za krijumarenje cigareta u inozemstvu. Iznos sredstava u ovoj

sumnjivoj transakciji je oko 4 milijuna USD. U tijeku je istraga nadlenih tijela u suradnji

s meunarodnim nadlenim tijelima.

3 Godinje izvjee o radu Ureda za sprjeavanje pranja novca, 2011. godina

16

6. Zakljuak

Gospodarski kriminalitet, pa tako i pranje novca, je, zbog svoje prisutnosti u svim

gospodarskim i drutvenim djelatnostima kao i zbog raznovrsnosti protuzakonitih radnji kroz

koje se pojavljuje, kompleksan drutveni problem.

Ono to osobito oteava organiziranu akciju svih drutvenih imbenika politike suzbijanja

kriminaliteta u borbi protiv pranja novca jesu vrlo brojne i raznovrsne metode pranja novca

koje se iz dana u dan mijenjaju i prilagoavaju mjerama poduzetim radi njihova otkrivanja i

suzbijanja.

Stupanj organizacije koji djelo pranja novca karakterizira, te sofisticiranost i raznolikost

naina njegova izvoenja, kao i njegov meunarodni karakter, ini to djelo jednim od

najopasnijih djela dananjice, te ukazuje na potrebu organiziranosti i koordinacije svih organa

zaduenih za njegovo suzbijanje.

Svrha borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma jest sprjeavanje i otkrivanje

aktivnosti povezanih s prikrivanjem stvarnih izvora novca i druge imovine za koju se sumnja

da je nezakonito steena. Meunarodna zajednica i vlade zemalja prepoznale su izloenost

financijskog i nefinancijskog sektora riziku od pranja novca i financiranja terorizma. U tom su

smislu u Zakonu propisane obveze pravnim i fizikim osobama (obveznicima) za borbu protiv

pranja novca i financiranja terorizma. Idui u tom pravcu, Hrvatska je poduzela vane korake

u borbi protiv pranja novca, te uskladila svoje zakonodavstvo sa meunarodnim propisima.

Posebno je vano istaknuti stvaranje "pametnih prepreka" i suradnju svih tijela na podruju

prevencije i represije, kako unutar zemlje, tako i s inozemstvom, to je od kljunog znaenja i

jedan je od najuinkovitijih naina sprjeavanja novih mogunosti pranja novca i financiranja

terorizma to ih otvara globalizacija.

17

Literatura

1. Pavlovi, ime: Kazneni zakon, Zakonski tekst, Obrazloenje. Libertin naklada d.o.o., Rijeka 2012.

2. Orlovi, Ante: Gospodarski kriminalitet u RH, 2013

3. Novoselec, Petar: Uvod u gospodarsko kazneno pravo, PF u Zagrebu, Zagreb, 2009.

4. Cindori, Sonja: Sustav sprjeavanja pranja novca, Ministarstvo financija, Ured za sprjeavanje pranja novca, Struni lanak, Zagreb, 2009.

5. Godinje izvjee o radu Ureda za sprjeavanje pranja novca, 2011. godina

Internetske stranice:

1. Zakon o sprjeavanju pranja novca u BiH, http://www.advokat-prnjavorac.com/zakoni/zakon_o_sprecavanju_pranja_novca.pdf

2. Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma, http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-spre%C4%8Davanju-pranja-novca-i-

financiranju-terorizma

3. Kazneni zakon RH, http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-spre%C4%8Davanju-pranja-novca-i-financiranju-terorizma

4. Osnovni krivini zakon RH, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/258460.html 5. Ured za sprjeavanje pranja novca, http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca