PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU … za statutarnu certifikaciju, Dio...pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova dio 22. 2013 pregled izmjena i dopuna u odnosu na izdanje

PRAVILAZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU

POMORSKIH BRODOVA

Dio 22. - SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA

2013.

Na temelju točke 3., članka 77. i članka 1019. Pomorskog zakonika (N.N. 181/2004, 76/2007, 146/2008 i 61/2011)odlukom objavljenom u “Narodnim novinama” broj 146 od 28. prosinca 2012. godine, pod brojem 3168

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 22. – SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA

stupaju na snagu dana 1. siječnja 2013. godine

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 22.

2013

PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE 2011.

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADio 22. - Sprečavanje onečišćenja

Značajnije izmjene u odnosu na Pravila, Dio 22. - Sprječavanje onečišćenja, izdanje 2011. godine, koja čine os-novu za ova pravila, su zasjenjene (ako postoje).

Time nisu obuhvaćene izmjene uslijed pravopisnih, gramatičkih ili tiskarskih grešaka.


2013

Predmetni dio pravila uključuje zahtjeve sljedećih međunarodnih organizacija:

Međunarodna pomorska organizacija (IMO)

Konvencije: Međunarodna Konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova, 1973, izmijenjena protokolom1978. (MARPOL 73/78), sa svim izmjenama i dopunama do i uključujući izmjene i dopune2011. (MEPC.200 (62), MEPC.201(62) i MEPC.203(62)).Protokol 1997. koji dopunjuje Međunarodnu Konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova,1973. izmijenjenu Protokolom 1978.Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja na brodovima, 2001.

Rezolucije: A.446(XI), A.495(XII), A.497(XII), A.673(16), A.851(20), A.897(21), MEPC.5(XIII),MEPC.54(32), MEPC.58(33), MEPC.59(33), MEPC.71(38), MEPC.76(40), MEPC.85(44),MEPC.86(44), MEPC.92(45), MEPC.96(47), MEPC.102(48), MEPC.103(49), MEPC.107(49),MEPC.108(49), MEPC.110(49), MEPC.128(53), MEPC.138(53), MEPC.139(53),MEPC.142(54), MEPC.148(54), MEPC.158(55), MEPC.159(55), MEPC.177(58),MEPC.185(59) MEPC.212 (63), MEPC.213 (63), MEPC.214 (63), MEPC.220 (63),MEPC.227 (64)

Kodeksi: Veza s kodeksima IBC, BCH, IMDG i NOx

Cirkulari: MEPC.1/Circ.642, MEPC.1/Circ.676, MEPC.1/Circ.680,MSC/Circ.585

EUROPSKA UNIJA - Europski Parlament i Vijeće

Uredbe: Uredba (EZ) br. 782/2003 Europskog parlamenta i vijeća od 14. travnja 2003. u svezi zabranekorištenja organskih spojeva kositra na brodovima

Direktive: Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. koja se odnosi na smanjenje sadržaja sumporau određenim tekućim gorivima, kako je izmijenjena Direktivom 2005/33/EZ


2013

Sadržaj:Stranica

1 OPĆENITO............................................................................................................................................................11.1 OPĆI ZAHTJEVI .......................................................................................................................................................................1

2 SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA ULJEM .......................................................................................................22.1 OPĆI ZAHTJEVI .......................................................................................................................................................................22.2 TANKERI ZA ULJE ..................................................................................................................................................................72.3 UREÐAJI ZA FILTRIRANJE ULJA .......................................................................................................................................132.4 SUSTAVI ZA NADZOR I UPRAVLJANJE ISPUŠTANJA ULJA.........................................................................................142.5 SUSTAVI CJEVOVODA ZA PRETAKANJE I ISPUŠTANJE ZAULJENE VODE..............................................................202.6 TANKOVI ZA ULJNE OSTATKE (TALOG) I ZAULJENU VODU (KALJUŽA) PROSTORIJE STROJEVA...................222.7 POSEBNI ZAHTJEVI ZA NEPOMIČNE ILI PLUTAJUĆE PLATFORME ..........................................................................242.8 BRODSKI PLAN ZA SLUČAJ OPASNOSTI ONEČIŠĆENJA ULJEM................................................................................242.9 PLAN PRETAKANJA TERETA IZMEĐU TANKERA ZA ULJE NA MORU.....................................................................25

3 SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA ŠTETNIM TEKUĆIM TVARIMA KOJE SE PREVOZE URAZLIVENOM STANJU...................................................................................................................................26

3.1 OPĆI ZAHTJEVI .....................................................................................................................................................................263.2 KONSTRUKCIJA TANKERA ZA KEMIKALIJE..................................................................................................................283.3 OPREMA ZA SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA ...................................................................................................................293.4 BRODSKI PLAN ZA SLUČAJ OPASNOSTI ONEČIŠĆENJA ŠTETNIM TEKUĆIM TVARIMA .....................................33

4 SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA ŠTETNIM TVARIMA KOJE SE PREVOZE MOREM UUPAKIRANOM OBLIKU..................................................................................................................................34

5 SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA SANITARNIM OTPADNIM VODAMA...............................................355.1 OPĆI ZAHTJEVI .....................................................................................................................................................................355.2 UREĐAJI I OPREMA ZA PROČIŠĆAVANJE I ISPUŠTANJE SANITARNIH OTPADNIH VODA ..................................36

6 SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA SMEĆEM .................................................................................................406.1 OPĆI ZAHTJEVI .....................................................................................................................................................................406.2 UREĐAJI I OPREMA ZA SAKUPLJANJE I OBRADBU SMEĆA I SPALJIVANJE OTPADAKA...................................406.3 PLAKATI, PLAN ZA RUKOVANJE SMEĆEM, KNJIGA O SMEĆU..................................................................................42

7 SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA....................................................................................................447.1 OPĆI ZAHTJEVI .....................................................................................................................................................................447.2 PREGLED, POTVRĐIVANJE I SREDSTVA NADZORA.....................................................................................................467.3 ZAHTJEVI ZA NADZOR ISPUŠTANJA S BRODOVA........................................................................................................477.4 ZAHTJEVI NOx TEHNIČKOG KODEKSA 2008. .................................................................................................................52

8 NADZOR ŠTETNIH SUSTAVA PROTIV OBRASTANJA NA BRODOVIMA..........................................628.1 OPĆI ZAHTJEVI .....................................................................................................................................................................628.2 ŠTETNI SUSTAVI PROTIV OBRASTANJA NA BRODOVIMA I NADZORNE MJERE ..................................................628.3 ZAHTJEVI ZA PREGLEDE I CERTIFIKACIJU SUSTAVA PROTIV OBRASTANJA NA BRODOVIMA.......................62

9 ENERGETSKA UČINKOVITOST BRODOVA..............................................................................................649.1 OPĆI ZAHTJEVI .....................................................................................................................................................................649.2 ZAHTJEVI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST BRODOVA ...........................................................................................65

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 1DIO 22.

2013

1 OPĆENITO

1.1 OPĆI ZAHTJEVI

1.1.1 Primjena

1.1.1.1 Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskihbrodova, Dio 22. - Sprečavanje onečišćenja (u daljnjem tek-stu: Pravila), moraju se primjenjivati na nove brodove, i to na:

.1 putničke brodove, tankere predviđene zaprijevoz ulja i drugih štetnih tvari i teglja-če, neovisno o snazi porivnih strojeva navratilu i bruto tonaži;

.2 brodove sa samostalnim porivom, koji nisunavedeni u 1.1.1.1, s porivnim strojemsnage na vratilu od 110 kW i više, ako ko-riste ulje kao pogonsko gorivo;

.3 brodove sa samostalnim porivom, koji nisunavedeni u 1.1.1.1 i 1.1.1.2, bruto tonaže50 i više.

1.1.1.2 Ova se Pravila mogu primjenjivati i na brodovekoji nisu navedeni u 1.1.1 ako Priznata organizacija (u daljn-jem tekstu: RO) to ocijeni potrebnim ili odobri.

1.1.1.3 Ova Pravila moraju se primjenjivati i na posto-jeće brodove, u opsegu koji je za njih naveden u odsjecima 2,3, 4, 5, 6, 7 i 8.

1.1.1.4 Mogućnosti odstupanja od zahtjeva navedenih u1.1.1 navedena su u odsjeku na koje se to odstupanje odnosi.

1.1.2 Objašnjenje pojmova i izraza

U ovim Pravilima koriste se sljedeći pojmovi iizrazi:

1.1.2.1 Pravila – Pravila, Dio 22.-Sprečavanje onečiš-ćenja, koja se sastoje od osam odsjeka:Odsjek 1 – OpćenitoOdsjek 2 – Sprečavanje onečišćenja uljemOdsjek 3 – Sprečavanje onečišćenja štetnim tekućim tva-

rima koje se prevoze u razlivenom stanjuOdsjek 4 – Sprečavanje onečišćenja štetnim tvarima koje

se prevoze morem u pakiranom oblikuOdsjek 5 – Sprečavanje onečišćenja otpadnim vodama

(fekalijama)Odsjek 6 – Sprečavanje onečišćenja smećemOdsjek 7 – Sprečavanje onečišćenja zrakaOdsjek 8 – Nadzor štetnih sustava protiv obrastanja na

brodovima

1.1.2.2 Štetna tvar – bilo koja tvar koja, ako se nalazi umoru, može biti štetna za ljudsko zdravlje, izvore života i ži-vot u moru, oštetiti blagodati mora ili ometati neke druge za-kone upotrebe mora i obuhvaća svaku tvar koja podliježekontroli Konvencije MARPOL 73/78.

1.1.2.3 Ispuštanje – svako ispuštanje u more ulja, štet-nih tvari, otpadnih tekućina ili krutih otpadaka uključujućisvako istjecanje, curenje, odstranjivanje, prosipanje, ispumpa-

vanje, izbacivanje i pražnjenje, bez obzira na uzroke koji ih i-zazivaju.

Ispuštanjem se ne smatra:.1 pražnjenje u značenju Londonske Konven-

cije o sprečavanju onečišćenja mora usli-jed izbacivanja otpadaka i drugih tvari,sastavljene u Londonu 13. studenog 1972.god.

.2 bacanje štetnih tvari koje se stvaraju pri i-straživanju, korištenju i pri odgovarajućimprocesima prerađivanja mineralnog bo-gatstva podmorja,

.3 bacanje štetnih tvari pri obavljanju zakon-skih znanstvenih istraživanja radi kontroleili smanjenja onečišćenja.

1.1.2.4 Brod – svako plovilo koje plovi po moru, uklju-čivo: hidrokrilce, lebdjelice, podmornice, plutajuće objekte, tenepomične i plutajuće platforme.

1.1.2.5 Ministarstvo – Ministarstvo nadležno za po-morstvo.

1.1.2.6 Slučaj – događaj ili slučaj onečišćenja koji uk-ljučuje stvarno ili moguće ispuštanje u more štetnih tvari iliotpadnih tekućina koje sadržavaju takve tvari.

1.1.2.7 Organizacija – Međunarodna pomorska orga-nizacija (IMO).

1.1.2.8 MARPOL 73/78 – Međunarodna Konvencija osprečavanju onečišćenja s brodova 1973, preinačena s pripo-jenim Protokolom iz 1978 i izmjenama i dopunama sadržanimu MEPC - rezolucijama do danas. U daljnjem tekstu MARPOL73/78 ili Konvencija.

1.1.2.9 MEPC – Komitet za zaštitu pomorskog okoliša(Marine Environment Protection Committee).

2 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 22.

2013

2 SPREČAVANJEONEČIŠĆENJA ULJEM

2.1 OPĆI ZAHTJEVI

2.1.1 Primjena

2.1.1.1 Ovaj odsjek primjenjuje se na izvedbu, opremu,uređaje i sustave predviđene za sprečavanje onečišćenja morauljem. MARPOL 73/78, Prilog I stupio je na snagu dne 2. lis-topada 1983.

2.1.1.2 Ako nije izričito određeno drugačije, zahtjeviovog odsjeka primjenjuju se na:

.1 sve tankere za ulje, bez obzira na bruto to-nažu, i

.2 sve brodove koji nisu tankeri bruto tonaže50 i više, i brodove sa snagom porivnogmotora na vratilu od 110 kW i više, akokoriste ulje kao pogonsko gorivo.

2.1.1.3 Opći zahtjevi za nadzor, zajednički za sve od-sjeke ovih Pravila, navedeni su u Pravilima, Dio 1. - Općipropisi, Odjeljak 5. - Pregledi postojećih brodova.

2.1.2 Definicije

Objašnjenje pojmova i izraza koji se koriste usvim odsjecima navedeno je u odsjeku 1. U ovom se odsjekukoriste sljedeći pojmovi i izrazi:

2.1.2.1 Ulje – zemno ulje (nafta) u bilo kojem obliku,uključujući sirovo ulje, gorivo, talog, otpatke ulja i prerađevi-ne (osim petrokemijskih prerađevina, koje podliježu zahtjevi-ma odsjeka 3).

2.1.2.2 Sirovo ulje – svaka tekuća mješavina ugljiko-vodika, koja se prirodno pojavljuje u zemlji, bez obzira je liobrađena da se učini pogodnom za prijevoz ili ne i uključuje:

.1 sirovo ulje iz kojeg su odstranjeni određe-ni destilati, i

.2 sirovo ulje kojem su dodani određeni des-tilati.

2.1.2.3 Mješavina ulja – mješavina s bilo kojim sad-ržajem ulja.

2.1.2.4 Tekuće gorivo – svako ulje koje se upotrebljavakao gorivo za porivne i pomoćne strojeve na brodu koji pre-vozi takvo ulje.

2.1.2.5 Tanker za ulje – brod građen ili prilagođen pr-venstveno za prijevoz ulja u tankovima tereta, uključujućibrod za prijevoz mješovitih tereta i svaki tanker za kemikalijedefiniran u 3.1.2.1, kada prevozi ulje kao teret ili dio tereta.

2.1.2.6 Tanker za sirovo ulje – tanker za ulje koji sekoristi za prijevoz sirovog ulja.

2.1.2.7 Tanker za prerađevine – tanker za ulje koji sekoristi za prijevoz ulja, osim sirovog ulja.

2.1.2.8 Brod za prijevoz mješovitih tereta – brod gra-đen za prijevoz ili ulja ili rasutih tereta.

2.1.2.9 Brod isporučen nakon 31. prosinca 1979. –brod:

.1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan na-kon 3l. prosinca l975, ili

.2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji jekobilica postavljena, ili koji je u sličnomstupnju gradnje nakon 30. lipnja 1976, ili

.3 koji je isporučen nakon 31. prosinca 1979,ili

.4 na kojem je izvršena veća preinaka:.1 za koju je ugovor potpisan nakon 31.

prosinca 1975, ili.2 u nedostatku ugovora, za koju su rado-

vi započeli nakon 30.lipnja 1976; ili.3 koja je završena nakon 31. prosinca

1979.

2.1.2.10 Brod isporučen 1. kolovoza 2010. ili kasnije –brod:

.1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan 1.kolovoza 2007. ili kasnije; ili

.2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji jekobilica postavljena ili koji je u sličnomstupnju gradnje 1. veljače 2008. ili kasnije;ili

.3 koji je isporučen 1. kolovoza 2010. ili kas-nije; ili

.4 na kojem je izvršena veća preinaka:.1 za koju je ugovor potpisan 1. kolovoza

2007. ili kasnije; ili.2 u nedostatku ugovora, za koju su rado-

vi započeli 1. veljače 2008. ili kasnije;ili

.3 koja je završena 1. kolovoza 2010. ilikasnije.

2.1.2.11 Tanker za ulje isporučen 1. lipnja 1982. ilikasnije – tanker za ulje:

.1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan na-kon 1. lipnja 1979, ili

.2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji jekobilica postavljena ili koji je u sličnomstupnju gradnje nakon 1. siječnja 1980, ili

.3 koji je isporučen nakon 1. lipnja 1982, ili

.4 na kojem je izvršena veća preinaka:.1 za koju je ugovor potpisan nakon 1. li-

pnja 1979, ili.2 u nedostatku ugovora, za koju su rado-

vi započeli nakon 1. siječnja 1980, ili.3 koja je završena nakon 1. lipnja 1982.

2.1.2.12 Tanker za ulje isporučen 6. srpnja 1996. ilikasnije – tanker za ulje:

.1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan 6.srpnja 1993. ili kasnije; ili

.2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji jekobilica postavljena ili koji je u sličnomstupnju gradnje 6. siječnja 1994. ili kasni-je; ili

.3 koji je isporučen 6. srpnja 1996. ili kasni-je; ili

.4 na kojem je izvršena veća preinaka:


2013

.1 za koju je ugovor potpisan 6. srpnja1993. ili kasnije; ili

.2 u nedostatku ugovora, za koju su rado-vi započeli 6. siječnja 1994. ili kasnije;ili

.3 koja je završena 6. srpnja 1996. ilikasnije.

2.1.2.13 Tanker za ulje isporučen 1. veljače 2002. ilikasnije – tanker za ulje:

.1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan 1.veljače 1999. ili kasnije; ili

.2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji jekobilica postavljena ili koji je u sličnomstupnju gradnje 1. kolovoza 1999. ili kas-nije; ili

.3 koji je isporučen 1. veljače 2002. ili kas-nije; ili

.4 na kojem je izvršena veća preinaka:.1 za koju je ugovor potpisan 1. veljače


vi započeli 1. kolovoza 1999. ili kas-nije; ili

.3 koja je završena 1. veljače 2002. ilikasnije.

2.1.2.14 Tanker za ulje isporučen 1. siječnja 2010. ilikasnije – tanker za ulje:

.1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan 1.siječnja 2007. ili kasnije; ili

.2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji jekobilica postavljena ili koji je u sličnomstupnju gradnje 1. srpnja 2007. ili kasnije;ili

.3 koji je isporučen 1. siječnja 2010. ili kas-nije; ili

.4 na kojem je izvršena veća preinaka:.1 za koju je ugovor potpisan 1. siječnja


vi započeli 1. srpnja 2007. ili kasnije;ili

.3 koja je završena 1. siječnja 2010. ilikasnije.

2.1.2.15 Veća preinaka – preinaka postojećeg broda:.1 kojom se značajno mijenjaju dimenzije ili

nosivost broda; ili.2 kojom se mijenja tip broda; ili.3 čija je namjera, prema mišljenju RO, znat-

no produljenje života broda..4 koja na drugi način tako mijenja brod da,

kad bi bio novi brod, na njega bi se prim-jenjivali odgovarajući zahtjevi Pravila kojinisu primjenjivi na njega kao postojećibrod.

Preinaka tankera za ulje nosivosti 20.000 t i više,isporučenog 1. lipnja 1982. ili prije, sa svrhom udovoljavanjazahtjevima za tankove odvojenog balasta i za zaštitni smještajtankova odvojenog balasta, ne smatra se većom preinakom.

Preinaka tankera za ulje isporučenog prije 6. sr-pnja 1996. u svrhu udovoljavanja zahtjevima za dvostrukodno i dvostruku oplatu ne smatra se većom preinakom.

2.1.2.16 Brod izgrađen – brod kojem je kobilica postav-ljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje.

2.1.2.17 Tank – zatvoreni prostor omeđen strukturombroda, predviđen za prijevoz tekućih tvari.

2.1.2.18 Bočni tank – svaki tank koji se nalazi uz bočnuoplatu.

2.1.2.19 Središnji tank – svaki tank koji se nalazi unutaruzdužne pregrade.

2.1.2.20 Tank za zauljene mješavine (slop) – tank po-sebno građen za sakupljanje ostataka tereta iz tankova, ostata-ka od pranja tankova tereta i drugih zauljenih mješavina.

2.1.2.21 Čisti balast – balastna voda u tanku koji je takoočišćen nakon što je u njemu posljednji put bilo ulje da, ako seiz njega ispusti otpadna voda s nepomičnog broda u čisto mir-no more po vedrom danu, ne stvara vidljive tragove ulja namorskoj površini, ili na bliskoj obali, i ne stvara talog iliemulziju ispod površine mora, ili na bliskoj obali. Ako se ba-last ispušta pomoću sustava za nadzor i upravljanje ispuštanjaulja, kojeg je odobrila RO, dokaz da sadržaj ulja u otpadnojvodi ne prelazi 15 dijelova na milijun određuje da je balastčist usprkos vidljivim tragovima.

2.1.2.22 Odvojeni balast – balastna voda u tanku potpu-no odvojenom od sustava tereta i sustava goriva i koji je pred-viđen samo za prijevoz balasta ili balasta i tereta, koji nisuulje ili štetne tekuće tvari navedene u odsjeku 3.-Sprečavanjeonečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razli-venom stanju.

2.1.2.23 Dolazni balast – znači čisti balast, vidi 2.1.2.21.

2.1.2.24 Odlazni balast – znači balast različit od dolaz-nog balasta.

2.1.2.25 Ispiranje vodom – znači postupak pranja vo-dom koji se obavlja vezano uz čišćenje tankova nakon pranjasirovim uljem i koji ne ograničava količinu vode potrebnu upostupku.

2.1.2.26 Duljina L – 96% ukupne duljine na vodnoj lini-ji, na 85% najmanje konstrukcijske visine broda, mjereno odvrha kobilice, ili duljina od prednje strane pramčane statve doosi osovine kormila na toj vodnoj liniji, ako je ona veća. Nabrodovima projektiranim s kosom kobilicom, vodna linija nakojoj se ta duljina mjeri mora biti paralelna s proračunskomvodnom linijom. Duljina L mjeri se metrima.

2.1.2.27 Pramčana i krmena okomica – okomica napramčanom i krmenom kraju duljine L. Pramčana okomica semora podudarati s prednjom stranom pramčane statve na vod-noj liniji na kojoj se mjeri duljina.

2.1.2.28 Sredina broda – presjek na polovici duljinebroda L.

2.1.2.29 Širina B – najveća širina broda mjerena na sre-dini broda, preko konstrukcijske linije rebara na brodu s me-talnom oplatom, ili do vanjske površine trupa na brodu s op-latom od nekog drugog materijala. Širina B se mjeri metrima.

2.1.2.30 Nosivost – razlika u tonama između istisninebroda u vodi gustoće 1,025 t/m³ na teretnoj vodnoj liniji kojaodgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i mase praznog broda(DW).


2013

2.1.2.31 Masa praznog broda – istisnina broda u tona-ma, bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode,pitke vode i napojne vode u tankovima, potrošnih zaliha, put-nika i posade i njihovog učinka.

2.1.2.32 Zapremnine i površine – na brodu se uvijek ra-čunaju prema konstrukcijskim linijama.

2.1.2.33 Posebna područja – za pravila iz ovog odsjeka,to su područja određena u MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 1(11).

2.1.2.34 Najbliže kopno – izraz od najbližeg kopna značiod osnovne linije od koje se prema međunarodnom pravu ut-vrđuje teritorijalno more dotičnog područja.

2.1.2.35 15 ppm kaljužni separator – može uključivatibilo koju kombinaciju separatora, filtera, adhezijskog uloškaili drugih sredstava, kao i pojedinačni uređaj projektiran zaproizvodnju otpadne vode sa sadržajem ulja ne većim od 15ppm.

2.1.2.36 15 ppm kaljužni alarm – za uređaj za signali-zaciju naveden u 2.4.2 koristi se u ovom odsjeku pojam 15ppm kaljužni alarm.

2.1.2.37 Uređaj za automatsko zaustavljanje – uređajkoji se koristi, gdje je primjenjivo, za automatsko zaustavlja-nje ispuštanja zauljene mješavine van broda kad sadržaj ulja uotpadnoj vodi prijeđe 15 ppm.

2.1.2.38 Dijelova na milijun (ppm) – dijelova ulja namilijun dijelova vode, obujamski.

2.1.2.39 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja– sustav koji nadzire ispuštanje zauljene balastne vode ili dru-gih zauljenih voda iz područja tankova tereta u more i sadržikomponente navedene u 2.4.3.2-.3.

2.1.2.40 Upravljački dio sustava za nadzor – jedinicasastavljena od komponenti navedenih u 2.4.3.2-.3.8.

2.1.2.41 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda –uređaj koji automatski pokreće redoslijed zaustavljanja ispuš-tanja otpadne vode van broda u alarmnim uvjetima i sprečavaispuštanje za vrijeme prevladavanja alarmnih uvjeta. Uređajmože zatvarati oplatne ventile ili zaustavljati odgovarajućepumpe, kako je primjereno.

2.1.2.42 Uređaj za blokiranje upućivanja – uređaj kojionemogućuje otvaranje ispusnog ventila ili rad drugih jedna-kovrijednih uređaja prije nego je sustav za nadzor u potpu-nosti spreman za rad, kad Konvencija zahtjeva upotrebu sus-tava za nadzor.

2.1.2.43 Upravljačka jedinica – uređaj koji prima auto-matske signale o:

.1 sadržaju ulja u otpadnoj vodi, ppm;

.2 protoku ispuštene vode, m³/sat;

.3 brzini broda u čvorovima;

.4 poziciji broda, geografska širina i dužina;

.5 datumu i vremenu (GMT); i

.6 stanju uređaja za upravljanje ispuštanjavan broda.

Jedinica mora automatski bilježiti podatke nave-dene u 2.4.3.9-.2.

2.1.2.44 Trenutačna količina ispuštanja ulja – kapaci-tet ispuštanja ulja, u litrama na sat, u bilo kojem trenutku po-dijeljen s brzinom broda, u čvorovima, u istom trenutku.

2.1.3 Opseg nadzora

2.1.3.1 Zahtjevi za nadzor i preglede sustava, opreme iuređaja za sprečavanje onečišćenja i popis tehničke doku-mentacije koja se mora dostaviti na odobrenje navedeni su uPravilima, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 2. - Nadzor nadgradnjom i osnovni pregled.

2.1.3.2 Nadzor prilikom izradbe obuhvaća:.1 uređaje za filtriranje;.2 uređaje za određivanje graničnog sloja ul-

je-voda;.3 sustav za pranje tankova sirovim uljem;.4 sustave za nadzor i upravljanje ispuštanja

ulja;.5 sustave za prebacivanje uljnih ostataka i

zauljene vode u uređaje za prihvat ili dru-ge brodove;

.6 sustave za prebacivanje, zadržavanje i/iliispuštanje zauljene vode van broda.

2.1.3.3 Tehnička dokumentacija koja se mora dostavitiRO na uvid i odobrenje dodatno navedenoj u 2.1.3.1, kako jeprimjereno:

.1 tehnički opis, način rada, upute za rad i o-državanje (na uvid);

.2 osnovna i funkcionalna shema uređaja isustava;

.3 sastavni nacrt uređaja ili sustava, s presje-cima, glavnim mjerama i popisom dijelovai materijala;

.4 nacrti važnijih dijelova uređaja ili sustava,s navedenim svojstvima materijala i rad-nim i ispitnim tlakovima;

.5 shema sustava za upravljanje i nadzor;

.6 osnovne električne sheme;

.7 program pojedinačnog i tipnog ispitivanja;

.8 popis rezervnih dijelova;

2.1.3.4 Dokumentacija sustava za nadzor koja se moradostaviti RO na odobrenje mora uključivati sljedeće:

.1 opis sustava za nadzor. Opis mora uključi-vati shemu cjevovoda na kojoj su označeniispusti koji se koriste za zauljenu balastnuvodu i zauljenu vodu iz područja tankovatereta i koji su u skladu sa zahtjevima izpriručnika za rukovanje sustavom tereta ibalasta na tankeru za ulje. Neuobičajeneizvedbe sustava cjevovoda na tankeru zaulje posebno se razmatraju;

.2 priručnike za opremu, od proizvođača, kojimoraju sadržavati detalje o glavnim kom-ponentama sustava za nadzor;

.3 priručnik za rad za cjelokupni sustav zanadzor koji se ugrađuje na tanker za ulje.Ovaj priručnik mora obuhvaćati smještaj irad sustava kao cjeline i mora posebno o-pisivati dijelove sustava koji nisu obuhva-ćeni priručnicima za opremu;


2013

.4 priručnik za rad mora uključivati uobiča-jene radne postupke i postupke za ispušta-nje zauljene vode u slučaju kvara opreme;

.5 tehničko poglavlje priručnika mora uklju-čivati odgovarajuće podatke (opis i shemecjevovoda sustava za nadzor i električnesheme) koji omogućuju pronalaženje greš-ke i mora uključivati upute za čuvanje za-pisa o održavanju;

.6 specifikaciju za ugradnju koja opisuje, iz-među ostaloga, položaj i postavljanjekomponenata, izvedbu za održavanje cje-lovitosti granice između sigurnih i opasnihprostora i izvedbu cjevovoda za uzimanjeuzorka, uključujući proračun vremena od-ziva navedenog u 2.4.3.3-.6.Ugradnja mora udovoljavati posebnim za-htjevima proizvođača;

.7 kopiju potvrde o tipnom odobrenju za ure-đaj za mjerenje sadržaja ulja i tehničkudokumentaciju koja se odnosi na ostaleglavne komponente sustava za nadzor; i

.8 postupak provjere i ispitivanja ugrađenogsustava za nadzor. Ovaj postupak moranavesti sve provjere koje mora obaviti ug-raditelj opreme prilikom ispitivanja u radui pružiti uputu za eksperta kod pregledasustava za nadzor na brodu i potvrđivanjada ugradnja udovoljava posebnim zahtje-vima proizvođača.

2.1.4 Ispitivanje u radionici

2.1.4.1 Oprema, uređaji i pribor nakon montaže morajuse ispitati na ispitnom stolu prema programu odobrenom odRO. U posebnim slučajevima RO može ispitivanje na ispitnomstolu zamijeniti s ispitivanjem na brodu.

2.1.4.2 Svaki uređaj za mjerenje sadržaja ulja i svakiupravljački dio sustava za nadzor mora se ispitati u radu naodgovarajućem ispitnom stolu prije isporuke. Detaljni prog-ram za ispitivanje u radu opreme mora izraditi proizvođač u-zimajući u obzir svojstva i djelovanje određene opreme. Tvor-nička potvrda uključujući izvještaj o ispitivanju u radu morase dostaviti uz svaku isporučenu opremu.

2.1.4.3 Ispitivanje u radu uređaja za mjerenje sadržajaulja mora uključivati sljedeće radnje:

.1 provjeru protoka, pada tlaka, ili jednakov-rijednih veličina kako je primjereno;

.2 provjeru svih signalnih djelovanja ugrađe-nih u uređaj;

.3 provjeru svih prekidačkih djelovanja po-vezanih s drugim dijelovima sustava; i

.4 provjeru točnosti očitanja na nekoliko ppmvrijednosti na svim mjernim skalama kodrada s odgovarajućim uljem za primjenu u-ređaja ili jednakovrijednim postupkom.

2.1.4.4 Ispitivanje u radu upravljačkog dijela sustava zanadzor mora uključivati sljedeće radnje:

.1 provjeru svih signalnih djelovanja;

.2 provjeru ispravnog djelovanja jedinice zaobradu signala i opreme za bilježenje kod

simulirane promjene ulaznih signala zappm, protok i brzinu;

.3 provjeru uključivanja signalizacije kodpromjene ulaznih signala kod koje su pri-jeđene granice za ispuštanje navedene u2.4.3.7-.2.1 i 2.4.3.7-.2.2;

.4 provjeru davanja signala uređaju za upra-vljanje ispuštanja van broda kad su dostig-nuti alarmni uvjeti; i

.5 provjeru uključivanja signalizacije kodpromjene ulaznih signala kod koje je pri-jeđen kapacitet sustava.

2.1.5 Ispitivanje na brodu

2.1.5.1 Ispitivanje na brodu sustava za nadzor, navede-no u 2.1.3.4-.8, mora uključivati sljedeća ispitivanja:

.1 potvrđivanje ispravnog rada pumpi, ne-postojanja propuštanja na sustavu za uzi-manje uzorka, ispravnog rada daljinski up-ravljanih ventila za uzimanje uzorka, itd.

.2 provjeru protoka ili pada tlaka, kako jeprimjereno, radi potvrđivanja da sustav ra-di s odgovarajućim protokom. Ovo ispiti-vanje mora se ponoviti za svaku točku nakojoj se uzimaju uzorci;

.3 potvrđivanje ispravnog rada signalizacije uslučaju kvara izvan sustava za nadzor, npr.kad nema protoka uzorka, signala od mje-rača protoka, kod nestanka napajanja, itd.

.4 ručno mijenjanje simuliranih ulaznih sig-nala radi provjere točnosti i učestalosti za-pisa.Simulirani ulazni signali moraju se ručnomijenjati dok se ne dostignu alarmni uvjetii mora se potvrditi ispravnost zapisa. Morase ustanoviti da se uređaj za upravljanjeispuštanja van broda uključuje i potvrditida je radnja zabilježena;

.5 potvrđivanje mogućnosti postavljanja uo-bičajenih radnih uvjeta kad je vrijednosttrenutne ispuštene količine smanjena ispod30 litara po nautičkoj milji;

.6 pokretanje ručnog nadzora i potvrđivanjebilježenja i mogućnosti upravljanja ure-đajem za upravljanje ispuštanja van broda;

.7 isključivanje sustava radi potvrđivanja a-utomatskog zatvaranja ispusnog ventila ilizaustavljanja odgovarajućih pumpi i da u-ređaj za upravljanje ispuštanja van brodanije u pogonu;

.8 uključivanje sustava radi provjere postav-ljanja nule i prirasta za uređaj za mjerenjesadržaja ulja u skladu s proizvođačevimpriručnikom za rad; i

.9 provjeru točnosti protokomjera, npr. pum-panjem vode u petlji gdje se protok izra-čuna iz promjene razine u spremniku. Pro-vjera se mora obaviti pri protoku od oko50% nazivnog protoka protokomjera.


2013

2.1.5.2 Radi potvrđivanja učinkovitosti sustava pranjasirovim uljem i sustava posušivanja, postupak pranja sirovimuljem mora nadzirati RO.

.1 Za brodove koji udovoljavaju MARPOL73/78, Prilog I, pravilo 19(3), postupakpranja sirovim uljem mora se obavljati ko-risteći odobrenu opremu za pranje sirovimuljem i kako je navedeno u odobrenomPriručniku s postupcima i opremom. Zanajmanje jedan tank iz grupe tankova slič-nog oblika, RO mora:.1 potvrditi rad sustava posušivanja pro-

matranjem uređaja za nadzor i nadzi-ranjem nivoa ulja (sondiranjem ili dru-gim sredstvima) za vrijeme pranja dna;

.2 nadzirati ispravan rad strojeva za pra-nje, a posebno dobavni tlak, vremenaciklusa i rad stroja.

Po završetku pranja i završnog pražnjenja,tankovi se moraju ručno sondirati, što jebliže moguće prednjem kraju, sredini istražnjem kraju svakog tanka i zapis o timsondiranjima mora se unijeti u Priručnik spostupcima i opremom. RO može zahtije-vati unutarnji pregled kako je opisano u2.1.5.2-.2.1, ili drugim postupkom (npr.video pregled ili druga nova tehnologija)prihvatljivim za RO, ako se smatra potreb-nim.

.2 Za brodove osim onih koji udovoljavajuMARPOL 73/78, Prilog I, pravilo 19(3),koji u nekim prilikama tankove tereta ko-riste kao balastne tankove, sljedeći zahtje-vi se primjenjuju dodatno onima navede-nim u 2.1.5.2-.1:.1 Radi osiguranja da je tank u biti bez

naljepaka i naslaga, RO može zahtije-vati da se čistoća tanka potvrdi vizual-nim pregledom ulaženjem u tankovenakon pranja sirovim uljem, ali prijebilo kakvog ispiranja vodom koje mo-že biti navedeno u Priručniku s postu-pcima i opremom. Ako tankovi nemogu biti otplinjeni za siguran ulaz in-spektora, unutarnji pregled neće se o-baviti i ispitivanje posušivanja nave-deno u 2.1.5.2-.2.2 je prihvatljivo.U ovom slučaju, dno tanka koji se pre-gledava može biti oprano mlazom vo-de i posušeno da bi se odstranilo preo-stalo tekuće sirovo ulje na dnu tankaprije otplinjavanja u svrhu ulaska. Akoje prihvaćen postupak pranja mlazomvode, sličan, ali neopran tank se morakoristiti za ispitivanje navedeno u2.1.5.2-.2.2.

.2 Radi provjere učinkovitosti uređaja zaposušivanje i pražnjenje, mora se iz-vršiti mjerenje količine ulja koja plutana vrhu odlaznog balasta. Omjerobujma ulja na vrhu ukupnog odlaznogbalasta i obujma tankova koji sadržetaj balast ne smije prijeći 0,00085.

Ovo ispitivanje se mora obaviti nakonpranja sirovim uljem i posušivanja utanku sličnom, u svim značajnim od-nosima, tanku pregledanom u skladu s2.1.5.2-.2.1, koji nije bio ispran vodomili opran mlazom vode dopuštenim u2.1.5.2-.2.1.

.3 Radi provjere projektiranja, ugradnje irada sustava, dolazni balast, nakon ti-pičnog putovanja u balastu prije kojegsu tankovi dolaznog balasta bili opranisirovim uljem i isprani vodom u skla-du s programom izloženim u Priručni-ku s postupcima i opremom, mora sepotpuno iskrcati u luci ukrcaja krozsustav za nadzor i upravljanje ispušta-nja ulja (ODM) odobren od RO. Sad-ržaj ulja u otpadnoj vodi kod ovog is-pitivanja ne smije prijeći 15 ppm. Kaoalternativa, uzimanje uzoraka balastnevode za analizu u laboratoriju na kop-nu je također prihvatljivo.Ovaj odlomak nije primjenjiv na tan-kere za sirovo ulje nosivosti 20 000tona i više isporučene nakon 1. lipnja1982.

.3 Ako je RO utvrdila da su brodovi slični usvim značajnim odnosima, zahtjevi u2.1.5.2-.1 ili 2.1.5.2-.2 moraju se primije-niti samo na jedan takav brod. Osim toga,ako brod ima grupu tankova sličnih u svimznačajnim odnosima, onda za tu gruputankova zahtjevi u 2.1.5.2-.1 moraju seprimijeniti samo na jedan tank iz grupe.

2.1.6 Opći tehnički zahtjevi

2.1.6.1 Čelični, kovani, lijevani i zavareni dijelovi, kao idijelovi od sivog lijeva, moraju se izraditi i ispitati u skladu sazahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 25. - Metalni materijali i Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 26. - Zavarivanje, Hrvatskog regis-tra brodova).

2.1.6.2 Dijelovi opreme i uređaja koji dolaze u dodir stvarima koje izazivaju koroziju, moraju biti od nehrđajućegmaterijala ili zaštićeni od korozije.

2.1.6.3 Sustavi automatskog i daljinskog upravljanja,sustavi za mjerenje, nadzor i pokazivanje moraju udovoljavatizahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 13. - Automatizacija, Hrvatskog re-gistra brodova).

2.1.6.4 Sustavi cjevovoda, cijevi i armatura opreme mo-raju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr.vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 8. - Cjevovodi,Hrvatskog registra brodova).

2.1.6.5 Električni uređaji u sustavima i opremi morajuudovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vid-jeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12. - Električna op-rema, Hrvatskog registra brodova).


2013

2.1.6.6 Pumpe za prebacivanje zauljene vode i strojeviza pranje moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifika-ciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 9. –Strojevi, Hrvatskog registra brodova).

2.1.6.7 Kućišta separatora, filtera i drugih elemenata u-ređaja za filtriranje ulja, koja rade pod tlakom, moraju udo-voljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjetiPravila za klasifikaciju brodova, Dio 10. - Kotlovi, izmjenji-vači topline i posude pod tlakom, Hrvatskog registra brodova).

2.1.7 Odvajanje ulja i vodenog balasta i prije-voz ulja u tankovima u pramčanom piku

2.1.7.1 Na brodovima isporučenim nakon 31. prosinca1979. bruto tonaže 4000 i više koji nisu tankeri za ulje, i natankerima za ulje isporučenim nakon 31. prosinca 1979. brutotonaže 150 i više, vodeni balast se ne smije krcati u tankovegoriva.

2.1.7.2 Za brodove koji nisu tankeri za ulje s teretnimprostorom koji je izrađen i koristi se za prijevoz ulja ukupnogkapaciteta od 200 m³ i više, zahtjevi u 2.1.7.1 za tankere zaulje se primjenjuju.

2.1.7.3 Na brodu bruto tonaže 400 i više, za koji je ugo-vor o izgradnji potpisan nakon 1. siječnja 1982. ili, u nedos-tatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena ili kojije u sličnom stupnju gradnje nakon 1. srpnja 1982. ulje se nesmije prevoziti u tanku u pramčanom piku ili u tanku ispredsudarne pregrade.

2.2 TANKERI ZA ULJE

2.2.1 Sustav pranja sirovim uljem

2.2.1.1 Opći zahtjevi

.1 Svaki tanker za sirovo ulje nosivosti 20.000 tonai više, isporučen nakon 1. lipnja 1982. mora imati sustav začišćenje tankova tereta koji koristi pranje sirovim uljem.

.2 Sustav mora u potpunosti udovoljavati zahtjevi-ma rezolucije A.446(XI) izmijenjene s rezolucijamaA.497(XII) i A.897(21) unutar godine dana nakon što je tan-ker prvi put bio uključen u prijevoz sirovog ulja ili do krajatrećeg putovanja u kojem se prevozi sirovo ulje pogodno zapranje sirovim uljem, što se događa kasnije (vidi 2.1.5.2).

.3 Svaki tanker za ulje koji radi sa sustavom zapranje sirovim uljem mora imati Priručnik za rukovanje kojiopisuje sustav i opremu i navodi radne postupke, na zado-voljstvo RO.

.4 Svaki tanker za ulje koji ima ugrađen sustavpranja tankova tereta sirovim uljem, mora biti opremljen sus-tavom inertnog plina, u skladu s Pravilima, Dio 17. - Protupo-žarna zaštita.

2.2.1.2 Cjevovodi

.1 Cijevi sustava pranja sirovim uljem i armatura udobavnom cjevovodu moraju biti od čelika ili drugog jedna-kovrijednog materijala odgovarajuće čvrstoće s obzirom natlak kojem mogu biti izloženi, i moraju biti pravilno spojeni iučvršćeni. Cjevovodi moraju udovoljavati zahtjevima pravila

za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju bro-dova, Dio 8. - Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova).

.2 Sustav pranja sirovim uljem mora imati ugrađencjevovod, neovisan o protupožarnom ili bilo kojem drugomsustavu osim za pranje tankova. Dijelovi sustava cjevovodatereta mogu se uključiti u sustav pranja sirovim uljem, uz uv-jet da udovoljavaju zahtjevima primjenjivim na cjevovod pra-nja sirovim uljem.

.3 Usprkos zahtjevima iz 2.2.1.2-.2, smještaj susta-va pranja sirovim uljem na brodovima za prijevoz mješovitihtereta mora omogućavati:

.1 uklanjanje opreme, ako je potrebno, priprijevozu tereta koji nije sirovo ulje, osi-guravajući da je nakon ponovne ugradnjesustav kao prvobitno postavljen i ispitanna nepropusnost.

.2 upotrebu savitljivih cijevi za priključivanjesustava pranja sirovim uljem na strojeve zapranje, ako su strojevi postavljeni na pok-lopcima tankova tereta. Savitljive cijevimoraju imati prirubničke spojeve i morajubiti proizvedene i ispitane u skladu s pra-vilima za klasifikaciju RO (npr. vidjetiPravila za klasifikaciju brodova, Dio 8. -Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova).Dužina tih cijevi ne smije biti veća od pot-rebne za spajanje strojeva za pranje tanko-va sa susjednim priključcima izvan pražni-ce grotlašca tanka. Savitljive cijevi morajuse premjestiti u odgovarajuće pripremljenoi zaštićeno spremište, kada nisu u upotrebi,i moraju se ispitati na tlak od organizacijeprihvaćene od RO u periodima ne većimod 2,5 godine.

.4 Dobavni cjevovod za pranje tankova moraimati uređaj za zaštitu cjevovoda od tlakavećeg od nazivnog. Odvod iz tog uređajamora se voditi na usisnu stranu dobavnepumpe. Dopuštaju se i drugi načini zaštiteod previsokog tlaka, ako osiguravaju jed-nakovrijedan stupanj sigurnosti i zaštite o-koliša, na zadovoljstvo RO.Jedna takva zaštita je, u sustavu s centrifu-galnim pumpama tako konstruiranim dapritisak na tlačnoj strani ne može prijećionaj za koji je cjevovod proračunat, tem-peraturni osjetnik ugrađen u kućište pum-pe u svrhu zaustavljanja pumpe u slučajupregrijavanja.

.5 Protupožarni ventili koji se koriste pri pra-nju vodom, ugrađeni u cjevovod za pranjetankova, moraju udovoljavati navedenomu 2.2.1.2-.1 i moraju biti odvojeni slijepimprirubnicama kad cjevovod za pranje sad-ržava sirovo ulje.

.6 Svi priključci manometara ili drugihinstrumenata moraju imati zaporne ventilesmještene uz cjevovod.

.7 Nijedan dio sustava pranja sirovim uljemne smije se nalaziti u prostorijama stroje-va. Ako sustav pranja ima parni zagrijačkoji se koristi pri pranju vodom, on mora


2013

biti odvojen za vrijeme pranja sirovim ul-jem, s po dva zaporna ventila, ili jasno oz-načenim slijepim prirubnicama.Na tankerima za ulje isporučenim nakon 1.lipnja 1982. parni zagrijač mora biti smje-šten izvan prostorija strojeva. Na tankeri-ma za ulje isporučenim 1. lipnja 1982. iliranije, s postojećim parnim zagrijačemsmještenim u prostoriji strojeva, nikakvododatno odvajanje se ne zahtjeva, osimonog koje odvaja sustav pranja sirovimuljem od prostorija strojeva.

.8 Kod zajedničkog dobavnog cjevovoda zapranje sirovim uljem-vodom, cjevovodmora biti tako projektiran da je omoguće-no pražnjenje sirovog ulja, koliko je izvo-divo, iz cjevovoda prije početka pranjavodom, u prostore za to određene u Pri-ručniku s postupcima i opremom. To mo-gu biti tankovi za zauljene mješavine ilitankovi tereta.

.9 Cjevovod mora imati toliki promjer da jeomogućen istovremeni rad, s nazivnim tla-kom i količinom, najvećeg broja strojevaza pranje tankova zahtjevanih u skladu s2.2.1.3-.8. Razmještaj cjevovoda mora o-mogućavati istovremeni rad zahtjevanogbroja strojeva za pranje svakog tanka te-reta.

.10 Nakon ugradnje na brodu sustav cjevovo-da se mora ispitati tlakom 1,5 puta većimod radnog tlaka.

.11 Dobavni cjevovod za pranje sirovim uljemmora biti pričvršćen za strukturu broda naodgovarajućim mjestima, ali drugdje morabiti omogućeno slobodno pomicanje pritoplinskom širenju i savijanju broda. Prič-vršćenje mora biti tako izvedeno da prigu-šuje djelovanje hidrauličkih udara, bezprevelikog pomicanja dobavnog cjevovo-da.Pričvršćenja se moraju uobičajeno posta-viti na najudaljenijim krajevima od ulazasirovog ulja u dobavni cjevovod. Ako sustrojevi za pranje tankova upotrijebljeni zapričvršćenje krajeva ogranaka cjevovoda,tada su posebne izvedbe potrebne za prič-vršćenje tih dijelova kad su strojevi zapranje skinuti iz bilo kojeg razloga.

2.2.1.3 Strojevi za pranje sirovim uljem

.1 Strojevi za pranje tankova tereta sirovim uljemmoraju biti stalno postavljeni i izvedbe prihvatljive RO.

.2 Radna karakteristika stroja za pranje tankova od-ređena je promjerom sapnice, radnim tlakom i programiranimgibanjem i vremenom. Svaki ugrađeni stroj za pranje mora i-mati takvu karakteristiku da dijelovi površine tanka tereta kojestroj pokriva budu učinkovito očišćeni unutar vremena nave-denog u Priručniku s postupcima i opremom.

.3 Strojevi za pranje tankova moraju biti postavlje-ni u svakom tanku tereta i način pričvršćenja mora biti na za-dovoljstvo RO. Gdje su strojevi za pranje smješteni dosta is-

pod nivoa palube s produženim cjevovodom u tanku, može serazmotriti potreba za dodatnim pričvršćenjima za strojeve injihove dobavne cjevovode.

.4 Svaki stroj mora imati mogućnost odvajanja za-pornim ventilima u dobavnom cjevovodu. Ako se stroj za pra-nje tanka, postavljen na palubi, uklanja iz bilo kojeg razloga,mora se osigurati zatvaranje dobavnog cjevovoda stroju zavrijeme dok je stroj uklonjen. Isto tako mora se osigurati zat-varanje otvora na tanku sa slijepom prirubnicom ili jednakov-rijednim sredstvom.

Gdje je više od jednog uronjenog stroja priklju-čeno na isti dobavni cjevovod, jedan zaporni ventil za odva-janje u dobavnom cjevovodu je prihvatljiv pod uvjetom da seokretanje uronjenih strojeva može potvrditi u skladu s 2.2.1.3-.11.1 ili 2.2.1.3-.11.3.

.5 Gdje pogonske jedinice strojeva za pranje tan-kova nisu sastavni dio stroja za pranje tanka, mora se osiguratidovoljan broj pogonskih jedinica da niti jednu pogonsku jedi-nicu nije potrebno premještati više od dva puta s prvobitnepozicije, za vrijeme iskrcaja tereta, da se ispuni program pra-nja tankova tereta, prema Priručniku s postupcima i opremom.Za tankere za sirovo ulje nosivosti 20.000 tona i više, isporu-čene nakon 1. lipnja 1982. ovo se ne primjenjuje.

.6 Broj i položaj strojeva za pranje tankova morabiti na zadovoljstvo RO.

.7 Smještaj strojeva za pranje ovisi o karakteristi-kama navedenim u 2.2.1.3-.2 i o obliku unutrašnje strukturetanka.

.8 Broj i položaj strojeva za pranje u svakom tankutereta i tanku za zauljene mješavine mora biti takav da sve vo-doravne i okomite površine se peru direktnim udarom mlazaulja ili djelotvornim odbijanjem ili oplakivanjem mlaza ulja.Kod procjene prihvatljivog stupnja odbijanja i oplakivanjamlaza, posebna pažnja mora se posvetiti pranju prema goreokrenutih vodoravnih površina, pri čemu se moraju koristitisljedeće vrijednosti:

.1 Pri pranju vodoravnih površina dna tanka igornjih površina uzdužnih nosača i drugihvelikih glavnih strukturnih elemenata,ukupna površina zaštićena od izravnog u-dara mlaza ulja poprečnim ukrepama pa-lube ili dna, nosačima ili sličnim velikimglavnim strukturnim elementima, ne smijebiti veća od 10% ukupne vodoravne pov-ršine dna tanka, gornjih površina uzdužnihnosača i drugih velikih glavnih strukturnihelemenata.

.2 Pri pranju okomitih površina stranica tan-ka, ukupna površina stranica tanka zašti-ćena od izravnog udara mlaza ulja popreč-nim ukrepama palube ili dna, nosačima ilisličnim velikim glavnim strukturnim ele-mentima, ne smije biti veća od 15% ukup-ne površine stranica tanka.

.3 Za tankere za sirovo ulje isporučene 1. li-pnja 1982. ili ranije, RO može dopustiti dase postotak zahtjevan u 2.2.1.3-.8.1 i2.2.1.3-.8.2 poveća za tankove koji imajusloženu unutarnju strukturu ako postotakizračunat za sve tankove tereta ne prelazi


2013

10% za vodoravne površine i 15% za o-komite površine.

U nekim sustavima može se razmotriti ugradnjaviše od jednog tipa stroja za pranje da se postigne odgovaraju-ći postotak prekrivanja.

.9 Kod projektiranja najmanje sljedeći postupcimoraju se upotrijebiti da se odredi površina tanka prekrivenaizravnim udarom mlaza ulja:

.1 Upotrebljavajući odgovarajuće strukturnenacrte, crte se postavljaju od vrhova sva-kog stroja za pranje do onih dijelova tankaunutar dometa mlaza.

.2 Gdje je oblik tankova, po mišljenju RO,složen, mora se upotrijebiti mali svjetlosniizvor koji simulira vrh stroja za pranje, umodelu tanka u mjerilu.

.3 Shadow dijagrami moraju biti nacrtaninajmanje u mjerilu:.1 1:100 za tankere za ulje nosivosti

manje od 100.000 tona;.2 1:200 za tankere za ulje nosivosti

100.000 tona i više..4 Nacrti moraju najmanje prikazivati tlocrt,

bokocrt i završnu visinu svakog tanka ilisličnih tankova.

.5 Dovoljno detaljni nacrti broda se morajuosigurati radi provjere da svi veliki glavnistrukturni elementi su uključeni.

.6 Upute za procjenu Shadow dijagrama danesu u IMO rezoluciji A.446(XI), kako jeizmijenjeno, Dodatak III, točka 4.2.9.

.10 Izvedba strojeva za pranje tankova postavljenihna palubi mora biti takva da su predviđena sredstva, izvantankova tereta, koja pokazuju, kada se obavlja pranje tankova,okretanje i kut zakreta stroja za pranje. Kod strojeva za pranjepostavljenih na palubi, bez programiranog gibanja, tipa s dvijemlaznice, drugi način, na zadovoljstvo RO, može se prihvatitipod uvjetom da je jednakovrijedan stupanj provjere postignut.

.11 Gdje se zahtijevaju uronjeni strojevi za pranje,oni moraju biti bez programiranog gibanja, i da bi udovoljilizahtjevima 2.2.1.3-.8 mora biti moguće provjeriti njihovo ok-retanje na jedan od sljedećih načina:

.1 Pokazivačima izvan tanka,

.2 Provjeravanjem karakterističnog zvukastroja za pranje, u tom slučaju rad stroja seprovjerava pri kraju svakog ciklusa pranja.Ako su dva ili više uronjenih strojeva ug-rađena na isti dobavni cjevovod, moraju sepostaviti ventili, tako da se može provjeritirad svakog stroja neovisno o drugim stro-jevima na istom dobavnom cjevovodu.

.3 Otplinjavanjem tanka i provjeravanjem ra-da stroja za pranje s vodom, za vrijemeputovanja u balastu.

Način potvrđivanja mora se navesti u Priručnikus postupcima i opremom.

.12 Ugrađeni strojevi za pranje moraju udovoljavatisljedećim zahtjevima:

.1 Naprezanja u cjevovodu ili nosačima napalubi koja se javljaju za vrijeme postupka

pranja, ili pri uranjanju u tekućinu, nesmiju prijeći dopuštena naprezanja.

.2 Strojevi moraju biti od čelika ili drugogmaterijala koji pri trenju ne izaziva iskre-nje više od čelika.

.3 Strojevi moraju biti uzemljeni za trup bro-da.

2.2.1.4 Pumpe za pranje sirovim uljem

.1 Za dobavu sirovog ulja strojevima za pranje tan-kova sirovim uljem mogu se koristiti pumpe tereta ili za to po-sebno predviđene pumpe.

.2 Kapacitet pumpi mora biti dovoljan za osigu-ranje potrebne količine, pri zahtjevanom tlaku ulja, za najvećibroj strojeva za pranje koji moraju raditi istovremeno, kako jenavedeno u Priručniku s postupcima i opremom.

Dodatno, ako je za posušivanje tankova predvi-đen sustav ejektora, pumpe moraju dobaviti i radnu tekućinuza ejektore, radi udovoljavanja zahtjevima 2.2.1.5-.2.

.3 Kapacitet pumpi mora biti takav da se može u-dovoljiti zahtjevima 2.2.1.4-.2 ako je bilo koja pumpa u kvaru.Smještaj cjevovoda mora biti takav da sustav pranja sirovimuljem može djelotvorno raditi uz bilo koju pumpu u kvaru.

.4 Prijevoz više od jedne vrste tereta ne smije spri-ječiti pranje tankova sirovim uljem.

.5 Radi osiguranja djelotvornog obavljanja pranjasirovim uljem gdje je protutlak od terminala manji od tlakapotrebnog za pranje sirovim uljem, mora se osigurati da seodgovarajući tlak za strojeve za pranje može održavati u skla-du 2.2.1.4-.2. Tom zahtjevu mora se udovoljiti uz bilo kojupumpu u kvaru. Najmanji dobavni tlak potreban za pranje si-rovim uljem mora se navesti u Priručniku s postupcima i op-remom. Ako se taj najmanji dobavni tlak ne može postići,postupak pranja sirovim uljem ne smije se izvršiti.

.6 Pumpe moraju udovoljavati pravilima za klasifi-kaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Pra-vila za klasifikaciju brodova, Dio 8. - Cjevovodi i Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 9. - Strojevi, Hrvatskog registrabrodova).

2.2.1.5 Sustav za posušivanje

.1 Izvedba sustava za posušivanje sirovog ulja sdna svakog tanka tereta mora biti na zadovoljstvo RO.

.2 Izvedba i kapacitet sustava za posušivanje tan-kova moraju biti takvi da je dno tanka koji se čisti bez sakup-ljenog ulja i taloga na kraju postupka pranja tankova.

.3 Sustav za posušivanje mora uklanjati ulje kapa-citetom od 1,25 puta ukupna količina za sve strojeve za pranjekoji rade istovremeno kod pranja dna tankova tereta ili zavrijeme bilo kojeg stupnja pranja dna, kako je navedeno u Pri-ručniku s postupcima i opremom.

.4 Sredstva kao što su razinomjeri, ručne sonde imjerači radnih značajki sustava za posušivanje navedenih u2.2.1.5-.10 moraju se osigurati radi provjere je li dno svakogtanka tereta suho poslije pranja sirovim uljem. Odgovarajućiuređaji za ručno sondiranje moraju biti na krmenom dijelutanka tereta i na još tri pogodna mjesta, osim ako su druga


2013

odobrena sredstva postavljena za učinkovito utvrđivanje da jedno svakog tanka tereta suho. Dno tanka tereta smatra se su-him ako postoji mala količina ulja blizu usisa sustava za posu-šivanje, a ostali dio tanka je bez sakupljenog ulja. Sustav mje-renja razine mora biti zatvorenog tipa (vodo-plino nepropus-tan).

.5 Svaki tanker za ulje isporučen nakon 1. lipnja1982. koji mora imati tankove odvojenog balasta ili ugrađenisustav pranja sirovim uljem, mora udovoljavati sljedećim za-htjevima:

.1 Cjevovod tereta mora biti tako projektirani ugrađen da je zadržavanje ulja u cjevo-vodu umanjeno.

.2 Moraju se predvidjeti sredstva za pražnje-nje svih pumpi tereta i cjevovoda tereta nazavršetku iskrcaja tereta, gdje je potrebno,spajanjem na uređaj za posušivanje. Ispustiz cjevovoda i pumpi tereta mora se is-krcati u tank tereta ili u tank za zauljenemješavine i u uređaje za prihvat. Za is-krcavanje u uređaje za prihvat mora bitiposeban cjevovod malog promjera, spojeniza ventila na sabirnom cjevovodu teretana palubi. Površina presjeka tog cjevovodane smije biti veća od 10% površine presje-ka glavnog cjevovoda tereta.

.6 Svaki tanker za sirovo ulje isporučen 1. lipnja1982. ili prije, koji mora imati tankove odvojenog balasta iliugrađeni sustav pranja sirovim uljem, mora udovoljavati točki2.2.1.5-.5.2.

Ako je cjevovod malog promjera već ugrađen natankeru za ulje isporučenom 1. lipnja 1982. ili ranije, površinapresjeka tog cjevovoda ne veća od 25% površine presjeka gla-vnog cjevovoda tereta može se prihvatiti od RO.

.7 Na tankerima za sirovo ulje koji u svakom tankuimaju zasebnu pumpu tereta sa zasebnim cjevovodom, ili akouronjena pumpa tereta ima sustav za pražnjenje zadržanog ul-

ja, ne mora se ugraditi poseban cjevovod malog promjera, akokoličina ulja koja ostaje u tanku nakon posušivanja i količinaulja u cjevovodu od sabirnog cjevovoda do tanka, nije veća od0,00085 puta zapremnina tanka tereta.

.8 Sredstva za posušivanje ulja iz tankova teretamoraju biti stapne pumpe, samosisne centrifugalne pumpe iliejektori, ili drugi načini na zadovoljstvo RO. Gdje je cjevovodza posušivanje spojen na nekoliko tankova tereta, moraju se o-sigurati sredstva za odvajanje svakog tanka koji se ne posu-šuje u tom trenutku.

.9 Unutarnja struktura tanka mora biti takva da jepražnjenje ulja prema usisima sustava za posušivanje tankaodgovarajuće da udovolji zahtjevima 2.2.1.5-.2 i 2.2.1.5-.4.Mora se pokloniti pažnja da su uzdužna i poprečna drenažazadovoljavajuće i provjeriti za vrijeme pregleda zahtjevanog u2.1.5.2.

.10 Oprema za nadzor učinkovitosti sustava za po-sušivanje mora se predvidjeti. Sva takva oprema mora imatidaljinske pokazivače u kontrolnoj prostoriji tereta ili u nekomdrugom sigurnom i pogodnom mjestu, lako pristupačnom čas-niku zaduženom za postupke s teretom i pranja sirovim uljem.Gdje postoji pumpa za posušivanje, oprema za nadzor morauključivati, kako je primjereno, mjerač protoka ili brojač ho-dova ili brojač okretaja i manometre na usisnoj i tlačnoj stranipumpe ili jednakovrijedno. Gdje postoje ejektori, oprema zanadzor mora uključivati manometre na ulazu radne tekućine itlačnom cjevovodu i manovakuummetar na usisnom cjevovo-du.

.11 Kod pranja sirovim uljem mora se držati uvjetatrima danih u Priručniku s postupcima i opremom.

.12 Spoj cjevovoda malog promjera na glavni cje-vovod tereta prikazan je na slici 2.2.1.5-.12.

Slika 2.2.1.5-.12

Spoj cjevovoda malog promjera na glavni cjevovod tereta

pumpa zaposušivanje

priključak za ukrcaji iskrcaj tereta

glavni cjevovodtereta

cjevovod malog promjera


2013

2.2.1.6 Cjevovodi balastaGdje ne postoji odvojeni sustav vodenog balasta

za krcanje balasta u tankove tereta, smještaj mora biti takav dapumpe tereta, sabirni cjevovodi i cjevovodi za krcanje balastamogu biti sigurno i učinkovito ispražnjeni od ulja prije krcanjabalasta.

2.2.2 Tankovi odvojenog balasta

2.2.2.1 Svaki tanker za sirovo ulje, isporučen nakon 1.lipnja 1982. nosivosti 20.000 t i više, i svaki tanker za prera-đevine, isporučen nakon 1. lipnja 1982. nosivosti 30.000 t i vi-še, mora imati tankove odvojenog balasta.

2.2.2.2 Kapacitet tankova odvojenog balasta mora bititako određen da brod može sigurno putovati u balastu bezupotrebe tankova tereta za vodeni balast osim kako je predvi-đeno u 2.2.2.3 ili 2.2.2.4. U svim slučajevima, međutim, kapa-citet tankova odvojenog balasta mora biti najmanje takav da, ubilo kojem balastnom stanju za bilo koji dio putovanja, uklju-čujući stanje kada je brod bez tereta i samo s odvojenim ba-lastom, trim i gaz broda udovoljavaju svakom od sljedećih za-htjeva:

.1 konstrukcijski gaz na sredini broda (dm), umetrima (bez uzimanja u obzir bilo kojedeformacije broda) ne smije biti manji od:

dm = 2,0+0,02·L (2.2.2.2-.1)gdje je:L – duljina broda, vidi 2.1.2.26.

.2 gaz na pramčanoj i krmenoj okomici moraodgovarati onom određenom iz gaza nasredini broda (dm), prema jednadžbi2.2.2.2.1, pri trimu na krmi ne većem od0,015 L, i

.3 u svakom slučaju gaz na krmenoj okomicine smije biti manji od gaza kojim se posti-že potpuno uronjavanje brodskih vijaka.

Ispuštanje odvojenog balasta u nužnosti može sepredvidjeti spajanjem na pumpu tereta pomoću prenosivogspojnog komada. U tom slučaju moraju se ugraditi nepovratniventili na priključke sustava odvojenog balasta radi spreča-vanja prolaza ulja u tankove odvojenog balasta. Prenosivispojni komad mora biti postavljen na uočljivom mjestu upumpnoj stanici i obavijest o ograničenju njegove upotrebemora biti trajno postavljena na uočljivo mjesto pored njega.

2.2.2.3 U nijednom slučaju vodeni balast se ne smije kr-cati u tankove tereta, osim:

.1 na takvim rijetkim putovanjima kad suvremenski uvjeti tako loši da je, po mišlje-nju zapovjednika, potrebno ukrcati dodatnivodeni balast u tankove tereta radi sigur-nosti broda; i

.2 u izvanrednim slučajevima gdje određenaradnja na tankeru za ulje čini nužnim uk-rcaj vodenog balasta u većoj količini odzahtjevane prema točki 2.2.2.2, ako takvaradnja na tankeru za ulje pripada kategorijiizvanrednih slučajeva utvrđenih od Orga-nizacije.

Takav dodatni vodeni balast mora biti obrađen iispušten u skladu sa zahtjevima iz 2.4.3 i zapis mora biti une-sen u Knjigu o uljima, dio II.

2.2.2.4 Kod tankera za sirovo ulje, isporučenih nakon 1.lipnja 1982. dodatni balast dopušten prema 2.2.2.3 može sekrcati u tankove tereta samo ako su ti tankovi oprani sirovimuljem u skladu s 2.2.1 prije odlaska broda iz terminala ili lukeiskrcaja tereta.

2.2.2.5 Za tankere s tankovima odvojenog balasta dulji-ne manje od 150 metara, tri jednadžbe su date kao uputstvovezano uz zahtjeve za najmanji gaz.

.1 Jednadžba A.1 srednji gaz = 0,200+0,032·L [m].2 najveći trim = (0,024 –6·10-5 L)·L

Stanje balasta predstavlja plovidbene uvjete privremenu do i uključujući 5 bofora.

.2 Jednadžba B.1 najmanji gaz na pramcu

=0,700+0,0170·L [m].2 najmanji gaz na krmi

= 2,300 + 0,030·L [m]ili

.3 najmanji srednji gaz= 1,550+0,023·L [m]

.4 najveći trim= 1,600+0,013·L [m]

Ove jednadžbe se temelje na stanju mora 6 (Me-đunarodna ljestvica mora)

.3 Jednadžba C.1 najmanji gaz na krmi

= 2,0000+0,0275·L [m].2 najmanji gaz na pramcu

= 0,5000+0,0225·L [m]Ove jednadžbe osiguravaju nešto povećani gaz,

sprečavajući izranjanje brodskog vijka i uranjanje pramca koddužih brodova.

2.2.2.6 Podložno propisima u 2.2.2.7 svaki tanker za si-rovo ulje nosivosti 40.000 t i više, isporučen 1. lipnja 1982. iliranije, mora imati tankove odvojenog balasta i mora udovol-javati zahtjevima 2.2.2.2 i 2.2.2.3.

2.2.2.7 Tankeri za sirovo ulje spomenuti u 2.2.2.6 mo-gu, umjesto da imaju tankove odvojenog balasta, raditi s pos-tupkom pranja tankova tereta sirovim uljem u skladu sa zah-tjevima 2.2.1, osim ako tanker za sirovo ulje ne namjeravaprevoziti sirovo ulje koje nije pogodno za pranje sirovim ul-jem.

2.2.2.8 Svaki tanker za prerađevine nosivosti 40.000 to-na i više, isporučen 1. lipnja 1982. ili ranije, mora imati tan-kove odvojenog balasta i mora udovoljavati zahtjevima2.2.2.2 i 2.2.2.3 ili u suprotnom, raditi s tankovima čistog ba-lasta u skladu sa sljedećim propisima:

.1 Tanker za prerađevine mora imati odgova-rajući kapacitet tankova, određen samo zakrcanje čistog balasta radi udovoljavanjazahtjevima u 2.2.2.2 i 2.2.2.3.

.2 Uređaj i radni postupci za tankove čistogbalasta moraju udovoljavati zahtjevimaRO. Ti zahtjevi moraju sadržavati odredbeizmijenjene Specifikacije za tankere zaulje s tankovima čistog balasta prihvaćeneod Organizacije rezolucijom A.495(XII).

.3 Tanker za prerađevine mora imati uređajza mjerenje sadržaja ulja, odobren od RO


2013

na osnovi specifikacija preporučenih odOrganizacije i 2.4.3, radi nadzora sadržajaulja u vodenom balastu koji se ispušta. Is-puštanje balasta iz tankova čistog balastamora se stalno nadzirati. Bilježenje poda-taka i automatski rad uređaja za mjerenjesadržaja ulja se ne zahtijeva.

.4 Svaki tanker za prerađevine koji radi stankovima čistog balasta mora imati Pri-ručnik za rad s tankovima čistog balastakoji opisuje sustav i navodi radne postup-ke. Priručnik se mora izraditi na zado-voljstvo RO i mora sadržavati sve podatkenavedene u Specifikacijama iz 2.2.2.8-.2.U slučaju preinake na sustavu čistog ba-lasta, Priručnik za rad se mora prema tomeizmijeniti.

2.2.2.9 Točke 2.2.2.6, 2.2.2.7 i 2.2.2.8 ovog odsjeka sene primjenjuju na tanker za ulje isporučen 1. lipnja 1982. iliranije koji isključivo obavlja putovanja između:

.1 luka ili terminala unutar države potpisniceKonvencije; ili

.2 luka ili terminala država potpisnica Kon-vencije, gdje je:.1 putovanje u potpunosti unutar poseb-

nog područja; ili.2 putovanje u potpunosti unutar drugih

granica određenih od Organizacije.Luke ili terminali gdje se teret krca na takvim

putovanjima moraju imati uređaje za prihvat odgovarajuće zaprihvat i obradu svih balastnih voda i vode od pranja tankovatereta iz tankera za ulje.

2.2.2.10 Svaki tanker za ulje koji ne mora imati tankoveodvojenog balasta u skladu s 2.2.2.1, 2.2.2.6 i 2.2.2.8 može,međutim, biti priznat kao tanker s tankovima odvojenog ba-lasta, pod uvjetom da udovoljava zahtjevima 2.2.2.2 i 2.2.2.3ili 2.2.2.5, kako je primjereno.

2.2.2.11 Tankeri za ulje nosivosti 70.000 tona i više ispo-ručeni nakon 31. prosinca 1979. kako je određeno u 2.1.2.9,moraju imati tankove odvojenog balasta i moraju udovoljavatitočki 2.2.2.2, 2.2.2.3 i 2.2.2.4 ili 2.2.2.5 kako je primjereno.

2.2.3 Tankeri za ulje koji se upotrebljavaju zauskladištenje ulja

2.2.3.1 Kada se tanker za ulje upotrebljava za uskladiš-tenje ulja i njegov porivni sustav je tako preinačen da je brodnepokretan, takav tanker za ulje ne mora udovoljavati zahtje-vima za tankove odvojenog balasta, za tankove čistog balasta,za pranje sirovim uljem i za dvostruko dno i dvostruku oplatu.

2.2.3.2 Kada se tanker za ulje upotrebljava kao plutajućiobjekt za prihvat nečistog balasta ispuštenog iz tankera za ul-je, takav tanker za ulje ne mora udovoljavati zahtjevima zatankove odvojenog balasta, za tankove čistog balasta, za pra-nje sirovim uljem i za dvostruko dno i dvostruku oplatu.

2.2.4 Tankovi za zauljene mješavine(slop tankovi)

2.2.4.1 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i više ibrodovi koji nisu tankeri za ulje koji imaju tankove za prije-voz ulja ukupnog kapaciteta od 1000 m³ i više, moraju imatitank za zauljene mješavine u skladu sa zahtjevima 2.2.4.2 začišćenje tankova tereta i pretakanje ostataka prljavog balasta iostataka od pranja tankova iz tankova tereta u tank za zauljenemješavine, odobren od RO. Kod tankera za ulje, isporučenih31. prosinca 1979. ili ranije, svaki tank tereta smije se odreditikao tank za zauljene mješavine.

U ovom sustavu, moraju se predvidjeti uređajiza pretakanje uljnih ostataka u tank za zauljene mješavine ilikombinaciju tankova za zauljene mješavine na takav način, dabilo koja otpadna voda ispuštena u more bude u skladu s 2.4.

2.2.4.2 Tank ili kombinacija tankova za zauljene mješa-vine mora imati zapremninu potrebnu da zadrži ostatke odpranja tankova tereta, ostatke ulja i ostatke prljavog balasta.Ukupna zapremnina tanka ili tankova za zauljene mješavinene smije biti manja od 3% kapaciteta broda za krcanje ulja,osim što RO može prihvatiti:

.1 2% za takve tankere za ulje gdje uređaji zapranje tankova su takvi da jednom napun-jena voda za pranje u tanku ili tankovimaza zauljene mješavine je dovoljna za pra-nje tankova, i gdje je primjenjivo, za po-gon ejektora, bez uvođenja dodatne vode usustav;

.2 2% gdje postoje tankovi odvojenog balastaili tankovi čistog balasta ili gdje je ugrađensustav za pranje tankova tereta sirovimuljem, u skladu s 2.2.1. Ova zapremninamože se dalje smanjiti na 1,5% za takvetankere za ulje gdje uređaji za pranje tan-kova su takvi da jednom napunjena vodaza pranje u tanku ili tankovima za zauljenemješavine je dovoljna za pranje tankova i,gdje je primjenjivo, za pogon ejektora, bezuvođenja dodatne vode u sustav; i

.3 1% za brodove za prijevoz mješovitih te-reta gdje se ulje prevozi samo u tankovimas glatkim stjenkama. Ova zapremnina mo-že se dalje smanjiti na 0,8% gdje su ure-đaji za pranje tankova takvi da jednom na-punjena voda za pranje u tanku ili tanko-vima za zauljene mješavine je dovoljna zapranje tankova i, gdje je primjenjivo, zapogon ejektora, bez uvođenja dodatne vo-de u sustav.

2.2.4.3 Tankeri za ulje nosivosti 70.000 tona i više ispo-ručeni nakon 31. prosinca 1979. moraju imati najmanje dvatanka za zauljene mješavine.

2.2.4.4 Tankovi za zauljene mješavine moraju biti takoizvedeni s obzirom na položaj ulaza, izlaza i pregradaka, akosu ugrađeni, da se izbjegne pretjerano vrtloženje i miješanjeulja ili emulzije s vodom.

2.2.4.5 Zahtjevi 2.2.4.1 do 2.2.4.4 ne moraju se primje-njivati na tankere za ulje bruto tonaže manje od 150, za kojeupravljanje ispuštanja ulja prema 2.4 je postignuto zadrža-


2013

vanjem ulja na brodu i kasnijim ispuštanjem svih zagađenihostataka pranja tankova u uređaje za prihvat. Ukupna količinaulja i vode upotrijebljenih za pranje i vraćenih u sabirni tankmora se unijeti u Knjigu o uljima, dio II. Ova ukupna količinamora se ispustiti u uređaje za prihvat, osim ako su odgovara-juće pripreme izvršene, koje osiguravaju da bilo koja otpadnavoda, kojoj je dopušteno da bude ispuštena u more, je djelot-vorno nadzirana radi osiguranja udovoljavanja propisima u2.4.

2.2.4.6 Ministarstvo može osloboditi od zahtjeva 2.2.4.1do 2.2.4.4 bilo koji tanker za ulje koji isključivo obavlja puto-vanja u trajanju od najviše 72 sata i na udaljenosti do 50 nau-tičkih milja od najbližeg kopna, pod uvjetom da tanker za uljeisključivo obavlja putovanja između luka ili terminala unutarzemlje potpisnice Konvencije MARPOL 73/78. Svako takvooslobađanje mora biti podvrgnuto zahtjevu da tanker za uljemora zadržati na brodu sve zauljene mješavine za kasnije is-puštanje u uređaje za prihvat i utvrđivanju od strane Minista-rstva da su odgovarajući uređaji za prihvat dostupni za prihvattakve zauljene mješavine.

2.2.4.7 Zahtjevi 2.4.1.4, 2.4.4 i 2.2.4.1 do 2.2.4.4 nemoraju se primijeniti na tankere za ulje koji prevoze asfalt ilidruge prerađevine koje su predmet ovog odsjeka, koje radinjihovih fizikalnih svojstava sprečavaju uspješno odvajanje odvode i nadzor, i za koje je upravljanje ispuštanja ulja prema2.4 postignuto zadržavanjem ostataka na brodu i kasnijim is-puštanjem svih zagađenih ostataka pranja tankova u uređaje zaprihvat.

2.2.4.8 Sustav za ispuštanje zauljenih voda iz prostorijestrojeva u tankove za zauljene mješavine (slop tankove), akoje predviđen, mora uključivati odgovarajuća sredstva za spre-čavanje povrata tereta i plinova u prostoriju strojeva.

2.3 UREÐAJI ZA FILTRIRANJE ULJA

2.3.1 Opći zahtjevi

2.3.1.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više, ali manje od10.000, mora imati uređaj za filtriranje ulja, osim u slučajevi-ma navedenim u 2.6.3.

2.3.1.2 Svaki brod bruto tonaže manje od 400 mora bitiopremljen, uz suglasnost RO, uređajem navedenim u 2.3.1.1,ili tankovima navedenim u 2.6.3.

2.3.1.3 Uređaji za filtriranje ulja moraju biti izvedeni daje spriječena mogućnost ispuštanja otpadne vode sa sadržajemulja većim od 15 ppm i moraju biti tipno odobreni od RO.

2.3.2 15 ppm kaljužni separator

2.3.2.1 15 ppm kaljužni separator mora biti čvrste izve-dbe i pogodan za upotrebu na brodu, uzimajući u obzir pred-viđeno mjesto ugradnje na brodu.

15 ppm kaljužni separator mora biti u stanju ra-diti pri okolišnim uvjetima navedenim u pravilima za klasifi-kaciju RO (npr. vidjeti poglavlje 1.6, Pravila za klasifikacijubrodova, Dio 7. - Strojni uređaj, Hrvatskog registra brodova).

2.3.2.2 15 ppm kaljužni separator mora, ako se ugrađujena mjesta gdje je moguća prisutnost zapaljivih smjesa, udo-voljavati odgovarajućim sigurnosnim propisima za takve pro-store. Električna oprema 15 ppm kaljužnog separatora morabiti smještena u neopasnom prostoru ili mora biti potvrđena odRO kao sigurna za upotrebu u opasnom prostoru. Pokretni di-jelovi koji su smješteni u opasnom prostoru moraju biti izve-deni na način da se spriječi sakupljanje električnog naboja.

2.3.2.3 Uređaji za filtriranje ulja koji rade pod tlakom,moraju imati sigurnosne uređaje postavljene na tlak:

Psig = 1,1⋅p [MPa]

gdje je:

p – radni tlak, [MPa]

2.3.2.4 Dijelovi uređaja za filtriranje ulja koji rade podtlakom moraju se ispitati hidrauličkim tlakom navedenim upravilima za klasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje1.3, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 9. - Strojevi, Hrvat-skog registra brodova).

Dopušta se ispitivanje dijelova odvojeno, ispit-nim tlakom koji je određen na temelju radnog tlaka.

2.3.2.5 Sklopovi i dijelovi koji podliježu periodičnimpregledima i održavanju, moraju biti lako dostupni.

2.3.2.6 Mora se predvidjeti mogućnost pražnjenja ure-đaja za filtriranje ulja.

2.3.2.7 Ako je uređaj za filtriranje ulja izveden s pred-grijavanjem zauljene vode, ono se može vršiti parnim ili top-lovodnim spiralama. Može se dopustiti i električno grijanje,ako se udovolji zahtjevima navedenim u pravilima za klasifi-kaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje 15.3Pravila za kla-sifikaciju brodova, Dio 12. - Električna oprema, Hrvatskogregistra brodova).

2.3.2.8 Uređaji za filtriranje ulja moraju biti projektiraniza automatski rad. Međutim, mora se predvidjeti sigurnosnaizvedba u slučaju kvara koja onemogućava bilo kakvo ispuš-tanje.

2.3.2.9 Uređaji za filtriranje ulja moraju biti opremljeniuređajima za nadzor tlaka, temperature i razine, kao i uređaji-ma za signalizaciju.

2.3.2.10 Promjena dobave 15 ppm kaljužnom separatoruod kaljužne vode na ulje, od kaljužne vode na emulgiranukaljužnu vodu ili od ulja i/ili vode na zrak ne smije imati zaposljedicu ispuštanje van broda bilo koje mješavine sa sad-ržajem ulja većim od 15 ppm.

2.3.2.11 Upućivanje sustava mora zahtijevati što manjupažnju. U slučaju kad se oprema koristi za kaljužu strojarnice,ne smije biti potrebe za bilo kakvim podešavanjem ventila iostale opreme kod upućivanja sustava. Oprema mora biti spo-sobna raditi ne manje od 24 sata normalnog rada bez nadzora.

2.3.2.12 Uređaji za filtriranje ulja mogu uključivati bilokoju kombinaciju separatora, filtera ili adhezijskog uloška itakođer pojedinačnu jedinicu projektiranu da proizvodi otpad-nu vodu sa sadržajem ulja manjim od 15 dijelova na milijun.

2.3.2.13 Ako uređaj za filtriranje ulja uključuje i centri-fugalni separator, on mora udovoljavati zahtjevima navedenimu pravilima za klasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje


2013

5.4, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 9. - Strojevi, Hrvat-skog registra brodova).

2.3.2.14 Separatori, filtri, pumpe i druga oprema morajuimati tave, na mjestima gdje postoji mogućnost curenja zaul-jene vode, u skladu sa zahtjevima navedenim u pravilima zaklasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje 8.5, Pravilaza klasifikaciju brodova, Dio 8. - Cjevovodi, Hrvatskog regis-tra brodova).

2.3.2.15 Detaljni zahtjevi za uređaje za filtriranje uljanalaze se u rezoluciji MEPC.107(49).

2.3.3 Zahtjevi za ugradnju

2.3.3.1 U svrhu budućih pregleda na brodu, priključakza uzimanje uzoraka mora se predvidjeti na vertikalnom dijelucjevovoda za ispuštanje otpadne vode, što je bliže moguće iz-lazu iz 15 ppm kaljužnog separatora.

Mora se izvesti cjevovod za recirkulaciju u kal-južu ili u tank za zauljenu vodu, iza i u blizini izlaza iz uređajaza automatsko zaustavljanje prema oplati broda, radi omogu-ćavanja da se uređaj za filtriranje ulja, uključujući 15 ppmkaljužni alarm i uređaj za automatsko zaustavljanje, ispita sazatvorenim ventilom na oplatnom priključku za ispuštanje.

Cjevovod za recirkulaciju mora biti tako izvedenda nije moguće bilo kakvo zaobilaženje kaljužnog separatorau radnim uvjetima.

2.3.3.2 Cjevovod za ispuštanje iz 15 ppm kaljužnog se-paratora mora biti potpuno odvojen od sustava kaljuže i ba-lasta.

Slika 2.3.3.1Cjevovod za recirkulaciju

2.3.3.3 Kapacitet dobavne pumpe ne smije prijeći 110%nazivnog kapaciteta 15 ppm kaljužnog separatora. Veličinapumpe i motora mora se navesti u Potvrdi o tipnom odobrenju.

2.3.3.4 15 ppm kaljužni separator mora imati pričvršće-nu natpisnu pločicu sa svim radnim ili ugradbenim ograničen-jima koja su potrebna prema mišljenju proizvođača ili RO.

2.3.3.5 Brod opremljen 15 ppm kaljužnim separatorommora uvijek imati kopiju Priručnika za rad i održavanje.

2.4 SUSTAVI ZA NADZOR IUPRAVLJANJE ISPUŠTANJA ULJA


2.4.1.1 Svaki brod bruto tonaže 10.000 i više, i svakibrod bruto tonaže 400 i više koji nosi velike količine goriva imora krcati balastnu vodu u tankovima goriva, mora imati u-ređaj za filtriranje ulja koji udovoljava 2.3.1.3.

Dodatno mora imati opremu iz 2.4.2.

2.4.1.2 Zahtjevi 2.4.1.1 nisu obvezni za brodove poduvjetima navedenim u 2.6.3.

2.4.1.3 Da bi brod mogao ispuštati zauljenu mješavinu umore u posebnim područjima, mora imati uređaj za filtriranjeulja i nadzor i upravljanje ispuštanja kad sadržaj ulja u otpad-noj vodi prijeđe 15 dijelova na milijun, u skladu sa zahtjevimau 2.4.2.

2.4.1.4 Tankeri za ulje bruto tonaže 150 i više, i brodovikoji nisu tankeri za ulje, koji imaju tankove za prijevoz ulja od1.000 m³ i više, moraju imati sustav za nadzor i upravljanjeispuštanja ulja tipno odobren od RO (vidi 2.4.3). Brodovi kojinisu tankeri za ulje, s tankovima za prijevoz ulja ukupnog ka-paciteta od 200 m³ do 1.000 m³, mogu zadržati zauljene mje-šavine na brodu i kasnije ih ispustiti u uređaje za prihvat.

2.4.1.5 Zahtjev 2.4.1.4 i 2.4.4 nije obvezan za:.1 Tankere za ulje koji isključivo obavljaju

putovanja u trajanju od najviše 72 sata i naudaljenosti do 50 nautičkih milja od naj-bližeg kopna, između luka ili terminala u-nutar zemlje potpisnice Konvencije MAR-POL 73/78. Tankeri za ulje moraju zad-ržati na brodu sve zauljene mješavine zakasnije ispuštanje u uređaje za prihvat.

.2 Tankere za ulje koji isključivo obavljajujedno ili više putovanja:.1 unutar posebnog područja, ili.2 unutar 50 nautičkih milja od najbližeg

kopna, izvan posebnog područja..3 Tankere za ulje isporučene 1. lipnja 1982.

ili ranije, nosivosti 40.000 tona ili više,kako je navedeno u 2.2.2.9.

.4 Tankere za ulje bruto tonaže manje od150, kako je navedeno u 2.2.4.5.

2.4.2 Uređaji za nadzor i upravljanje ispuštan-ja zauljene mješavine iz prostorija stro-jeva

2.4.2.1 Zauljena mješavina, kod tankera za ulje, nesmije se miješati s ostacima tereta i ne smije potjecati iz kalju-že prostorije pumpi tereta.

2.4.2.2 15 ppm kaljužni alarm

.1 15 ppm kaljužni alarm mora biti otporanna koroziju u morskom okolišu.


2013

.2 15 ppm kaljužni alarm mora, ako se ugra-đuje u prostore gdje zapaljiva atmosferamože biti prisutna, udovoljavati odgova-rajućim sigurnosnim propisima za takveprostore. Sva električna oprema 15 ppmkaljužnog alarma mora se smjestiti u neo-pasnom prostoru ili mora biti potvrđena odRO kao sigurna za rad u opasnom prosto-ru. Svi pokretni dijelovi smješteni u opas-nim prostorima moraju biti izvedeni na na-čin da se izbjegne stvaranje statičkog ele-ktriciteta.

.3 15 ppm kaljužni alarm ne smije sadržavatiili koristiti opasne tvari, osim ako nije osi-gurana odgovarajuća izvedba, prihvatljivaRO, koja isključuje time uvedene opasno-sti.

.4 Mora se predvidjeti pokazivač ppm. Napokazivač ne smije utjecati emulzija i/ilivrsta ulja. Nije potrebno vršiti umjeravanje15 ppm kaljužnog alarma na brodu, ali jedopušteno ispitivanje uređaja na broduprema proizvođačevim uputama. Točnostočitavanja mora uvijek biti unutar ±5 ppm.

.5 Vrijeme odziva 15 ppm kaljužnog alarma,a to je vrijeme koje prođe između promje-ne u uzorku koji dolazi do 15 ppm kaljuž-nog alarma i ispravnog odziva na pokazi-vaču ppm, ne smije biti dulje od 5 sekundi.

.6 15 ppm kaljužni alarm mora biti opremljenelektričnim/elektroničkim uređajem pode-šenim od proizvođača da se uključuje kadsadržaj ulja u otpadnoj vodi prijeđe 15ppm. Uređaj mora također raditi automat-ski ako je bilo kada 15 ppm kaljužni alarmneispravan, zahtjeva vrijeme za zagrija-vanje ili je na drugi način bez napajanja.

.7 Preporučuje se da na brodu postoje jedno-stavna sredstva za provjeru odstupanja u-ređaja, ponovljivosti očitavanja uređaja imogućnosti ponovnog postavljanja nule u-ređaja.

.8 15 ppm kaljužni alarm mora bilježiti da-tum, vrijeme i stanje alarma, te radno sta-nje 15 ppm kaljužnog separatora. Uređajza bilježenje mora također spremiti podat-ke za period ne manji od 18 mjeseci i pri-kazati ili štampati protokol za službenepreglede, kako se zahtijeva. U slučajuzamjene 15 ppm kaljužnog alarma, morase predvidjeti sredstva da zabilježeni po-daci budu dostupni na brodu tijekom peri-oda od 18 mjeseci.

.9 Da se izbjegne namjerna manipulacija 15ppm kaljužnim alarmom, mora se uključitisljedeće:.1 za svaki pristup 15 ppm kaljužnom

alarmu izvan osnovnih zahtjeva iz .7mora se skinuti plomba; i

.2 15 ppm kaljužni alarm mora bitikonstruiran na način da je alarm uvijekuključen kad se čista voda koristi za

čišćenje ili u svrhu postavljanja nule u-ređaja.

2.4.2.3 Uređaj za automatsko zaustavljanje

.1 Električni/elektronički uređaj mora davatisvjetlosni i zvučni signal u slučajevimanavedenim u 2.4.2.2-.6.

.2 Svjetlosna i zvučna signalizacija mora sepriključiti na mjesto za upravljanje ispuš-tanja.

.3 Uređaj za automatsko zaustavljanje morase sastojati od ventilnog uređaja ugrađe-nog u izlazni cjevovod iz 15 ppm kaljuž-nog separatora koji automatski skreće ot-padnu vodu od ispuštanja van broda natragu brodsku kaljužu ili kaljužni tank kad sa-držaj ulja u otpadnoj vodi prelazi 15 ppm.

2.4.2.4 Zahtjevi za ugradnju.1 Smještaj opreme mora biti takav da ukup-

no vrijeme odziva (uključujući vrijemeodziva 15 ppm kaljužnog alarma), izmeđuizlaza otpadne vode sa sadržajem ulja ve-ćim od 15 ppm iz 15 ppm kaljužnog sepa-ratora i rada uređaja za automatsko zaus-tavljanje koji sprečava ispuštanje van bro-da, bude što kraće moguće, a u svakomslučaju ne više od 20 sekundi.

.2 Uređaj za uzimanje uzoraka iz izlaznogcjevovoda iz 15 ppm kaljužnog separatorado 15 ppm kaljužnog alarma mora davatipravi uzorak otpadne vode s odgovaraju-ćim tlakom i protokom.

.3 Brod opremljen 15 ppm kaljužnim alar-mom mora uvijek imati kopiju Priručnikaza rad i održavanje.

2.4.2.5 Detaljni zahtjevi za opremu za nadzor i uprav-ljanje ispuštanja zauljene mješavine iz prostorije strojeva na-vedeni su u IMO rezoluciji MEPC.107(49).

2.4.3 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštan-ja ulja

2.4.3.1 Opći zahtjevi

.1 Detaljni zahtjevi za ove uređaje navedeni su uIMO rezoluciji MEPC.108(49).

.2 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja uljamora biti u stanju raditi pri okolišnim uvjetima navedenim upravilima za klasifikaciju RO (npr. vidjeti poglavlje 1.6, Pra-vila za klasifikaciju brodova, Dio 7. - Strojni uređaj, Hrvat-skog registra brodova) i udovoljiti zahtjevima pravila za klasi-fikaciju RO (npr. vidjeti odsjek 5.1.3, Pravila za klasifikacijubrodova, Dio 12. - Električna oprema, i poglavlje 2.5, Pravilaza klasifikaciju brodova, Dio 13. - Automatizacija, Hrvatskogregistra brodova).

.3 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja uljamora koristiti upravljačku jedinicu i biti opremljen uređajemza blokiranje upućivanja i uređajem za upravljanje ispuštanjavan broda. Sustav mora biti u radu kod svakog ispuštanja ot-padne vode u more i mora automatski zaustaviti svako ispuš-


2013

tanje zauljene mješavine kad trenutna količina ispuštanja uljaprelazi onu dopuštenu u 2.4.3.7-.2.

.4 Svaka neispravnost sustava mora zaustaviti ispu-štanje. U slučaju kvara sustava može se koristiti ručno uprav-ljanje u skladu s 2.4.3.11.

.5 Oprema mora biti projektirana tako da je koris-nički pristup ograničen na bitne uređaje. Pristup izvan tih ure-đaja mora biti moguć za održavanje u slučaju nužnosti i priv-remene popravke, ali mora zahtijevati skidanje plombi ili uk-ljučivanje druge naprave koja pokazuje ulaz u opremu.

Plombe moraju biti takve da ih samo proizvođačili njegov predstavnik može zamijeniti ili ponovno podesitisustav nakon pregleda i trajnih popravaka opreme.

.6 Jedinica može imati nekoliko skala kako je pri-mjereno za njenu namjenu. Uređaj za bilježenje ugrađen na u-ređaj za mjerenje sadržaja ulja koji ima više skala mora poka-zivati skalu koja je u upotrebi.

.7 Preporučuje se da na brodu postoje jednostavnasredstva za provjeru odstupanja uređaja, ponovljivosti očita-vanja uređaja i mogućnosti ponovnog postavljanja nule ure-đaja.

.8 Upute za rad sustava moraju biti u skladu s Pri-ručnikom za rad odobrenim od RO. One moraju obuhvatitiručni i automatski rad i moraju osiguravati da se ulje ili zaul-jena mješavina nikad ne ispuštaju osim u skladu s uvjetimanavedenim u 2.4.3.7-.2. Redovito održavanje opreme za nad-zor ispuštanja ulja i postupci u slučaju neispravnosti morajubiti jasno određeni u Priručniku za rad i održavanje.

2.4.3.2 Sustav za nadzor i upravljanje

.1 Sustav nadzora mora djelotvorno nadzirati i up-ravljati ispuštanjem bilo koje otpadne vode u more kroz oneoplatne ispuste dopuštene u 2.5.1 koji su po mišljenju RO pot-rebni za udovoljavanje operativnim zahtjevima na tankeru zaulje.

.2 Sustav nadzora mora uspješno raditi pri svim o-kolišnim uvjetima na koje tankeri za ulje uobičajeno nailaze imora biti projektiran i izrađen da udovoljava specifikacijamaza ispitivanje utjecaja okoliša navedenim u dijelu 2, prilogaUputa i specifikacija sadržanih u IMO rezolucijiMEPC.108(49). Osim toga,

.1 sustav mora biti tako projektiran da nijemoguće ispuštanje prljavog balasta ili dru-ge zauljene vode iz područja tankova te-reta ukoliko sustav nadzora nije u normal-nom radnom načinu i ukoliko nije izabranaodgovarajuća točka uzimanja uzoraka;

.2 preporučuje se da sustav uzima uzorke ot-padne vode iz što manjeg broja oplatnihispusta i da je tako uređen da se ispuštanjevan broda može odvijati istovremeno samokroz jedan ispust;

.3 gdje se namjerava koristiti više od jednogcjevovoda za istovremeno ispuštanje, je-dan uređaj za mjerenje sadržaja ulja i mje-rač protoka moraju se ugraditi u svaki cje-vovod za ispuštanje. Ovi uređaji morajubiti povezani sa zajedničkom jedinicom zaobradu signala; i

.4 da bi se izbjeglo alarme zbog kratkotrajnihsignala visoke koncentracije ulja koji uz-rokuju pokazivanje velike trenutne količi-ne ispuštanja, kratkotrajni visoki ppm sig-nal može se ne uzeti u obzir u periodu odnajviše 10 s. Druga mogućnost je stalnousrednjavanje trenutne količine ispuštanjaza prethodnih 20 s ili manje izračunate iztrenutnih ppm vrijednosti iz očitanja ure-đaja za mjerenje sadržaja ulja primljenih urazmacima od ne više od 5 s.

.3 Sustav nadzora mora obuhvatiti:.1 uređaj za mjerenje sadržaja ulja koji mjeri

sadržaj ulja u otpadnoj vodi u ppm. Uređajmora biti odobren u skladu s propisimanavedenim u prilogu Uputa i specifikacijasadržanih u IMO rezoluciji MEPC.108(49)i potvrđen za skupinu tereta koji se prevo-ze;

.2 sustav za pokazivanje protoka koji mjeriprotok otpadne vode koja se ispušta u mo-re;

.3 uređaj za pokazivanje brzine broda kojidaje brzinu broda u čvorovima;

.4 uređaj za pokazivanje položaja broda kojidaje položaj broda, zemljopisnu širinu iduljinu;

.5 sustav za uzimanje uzoraka koji vodi od-govarajući uzorak otpadne vode na uređajza mjerenje sadržaja ulja;

.6 uređaj za upravljanje ispuštanja van brodakoji zaustavlja ispuštanje van broda;

.7 uređaj za blokiranje upućivanja koji spre-čava ispuštanje otpadne vode van brodaako sustav nadzora nije u potpunosti spre-man za rad; i

.8 upravljački dio koji obuhvaća:.1 jedinicu za obradu signala koja prima

signale o sadržaju ulja u otpadnoj vo-di, protoku otpadne vode i brzini brodai preračunava te vrijednosti u litre is-puštenog ulja po nautičkoj milji iukupnu količinu ispuštenog ulja;

.2 sredstva koja daju alarme i naredbe u-ređaju za upravljanje ispuštanja vanbroda;

.3 uređaj za bilježenje koji bilježi podat-ke u skladu s 2.4.3.9;

.4 pokazivač podataka koji pokazuje tre-nutne radne podatke u skladu s2.4.3.10;

.5 sustav ručnog nadzora koji se koristi uslučaju kvara sustava nadzora; i

.6 sredstva koja daju signale uređaju zablokiranje upućivanja radi sprečavanjaispuštanja otpadne vode prije nego jesustav nadzora u potpunosti spremanza rad.

.4 Svaki glavni dio sustava za nadzor sadržaja uljamora imati natpisnu pločicu koja točno utvrđuje dio brojem izsklopnog nacrta, brojem tipa ili modela i serijskim brojem,kako je primjereno.


2013

.5 Električni dijelovi u sustavu za nadzor, ako suugrađeni u opasnom prostoru, moraju udovoljavati odgovara-jućim sigurnosnim zahtjevima za te prostore.

2.4.3.3 Uređaj za mjerenje sadržaja ulja

.1 Uređaj za mjerenje sadržaja ulja mora udovolja-vati specifikacijama za ispitivanje i rad uređaja navedenim udijelu 1, priloga Uputa i specifikacija sadržanih u IMO rezolu-ciji MEPC.108(49) i općim zahtjevima navedenim u 2.4.3.3.

.2 Točnost uređaja projektiranih za nadzor širegpodručja sadržaja ulja mora biti takva da očitanje predstavljastvarni sadržaj ulja u ispitivanom uzorku unutar ±10 ppm ili±10%, što je veće. Točnost mora biti unutar gore navedenegranice usprkos prisutnosti nečistoća osim ulja, kao što su u-neseni zrak, hrđa, mulj i pijesak.

.3 Uređaj mora biti projektiran da radi unutar gorenavedene granice kad se dobava energije (u obliku elektrici-teta, komprimiranog zraka, itd.) mijenja 10% od vrijednosti zakoju je uređaj projektiran.

.4 Preporučuje se da na očitanje ne utječe vrsta ul-ja. Ako je to slučaj, ne mora se umjeravati uređaj na brodu, alise mogu napraviti postavljene promjene u umjeravanju u skla-du s uputama proizvođača. U tom slučaju, moraju postojatisredstva za provjeru da je izabrano ispravno umjeravanje zaulje o kojem se radi. Točnost očitanja mora uvijek ostati unu-tar granice navedene u 2.4.3.3-.2.

.5 Uređaj može imati više ljestvica, kako je primje-reno njegovom namjeravanom korištenju. Puni opseg ljestvicene smije biti manji od 1000 ppm.

.6 Vrijeme odziva uređaja ne smije biti veće od 20sekundi.

.7 Uređaj mora imati jednostavna sredstva da po-sada može provjeriti rad električnog i elektronskog kruga ure-đaja, uvođenjem simuliranog signala koji odgovara približnopolovini punog očitanja ljestvice uređaja. Mora biti mogućeponovno umjeravanje uređaja na tankeru za ulje od strane ov-laštenog osoblja.

.8 Uređaj mora, ako se ugrađuje u prostore gdjezapaljiva atmosfera može biti prisutna, udovoljavati odgova-rajućim sigurnosnim propisima za takve prostore. Sva elektri-čna oprema uređaja za mjerenje sadržaja ulja mora biti smje-štena u neopasnom prostoru ili mora biti potvrđena od RO kaosigurna za rad u opasnom prostoru. Svi pokretni dijelovi smje-šteni u opasnim prostorima moraju biti izvedeni na način da seizbjegne stvaranje statičkog elektriciteta.

.9 Uređaj ne smije sadržavati ili koristiti opasnetvari, osim ako nije osigurana odgovarajuća izvedba, prihvat-ljiva RO, koja isključuje time uvedene opasnosti.

.10 Uređaj mora biti otporan na koroziju u morskomokolišu.

.11 Uređaj mora biti izrađen iz materijala koji seslažu s ispitivanim tekućinama.

2.4.3.4 Sustav za uzimanje uzoraka

.1 Točke na kojima se uzimaju uzorci moraju bititako smještene da se odgovarajući uzorci mogu dobiti iz onih

ispusta koji se koriste za operativna ispuštanja u skladu s2.4.3.2-.1.

Sonde za uzimanje uzoraka smještene u cjevo-vodima za ispuštanje van broda i sustav cjevovoda koji pove-zuje sonde s uređajem za mjerenje sadržaja ulja moraju udo-voljiti zahtjevima u 2.4.3.4.

.2 Cijevi i sonde moraju biti od materijala otpornogna vatru, koroziju i djelovanje ulja i moraju biti odgovarajućečvrstoće, ispravno spojeni i pričvršćeni.

.3 Sustav mora imati zaporni ventil, smješten u bli-zini svake sonde, osim ako se sonda postavlja na cjevovod te-reta, kada se moraju na cjevovod za uzimanje uzoraka posta-viti dva zaporna ventila u nizu. Jedan od njih može biti daljin-ski upravljani ventil za izbor uzorka.

.4 Sonde se moraju lako izvlačiti i moraju bitipostavljene na dostupnom mjestu na okomitom dijelu cjevo-voda za ispuštanje. Ako je potrebno ugraditi sonde na vodo-ravnom dijelu cjevovoda za ispuštanje, mora se ustanoviti zavrijeme pregleda kod ugradnje, da je cijev ispunjena tekući-nom za cijelo vrijeme ispuštanja otpadne vode. Sonde morajudopirati u cijevi za ispuštanje, u pravilu, do dubine od 1/4promjera cijevi.

.5 Sonde i cjevovod moraju biti tako izvedeni da jemogućnost njihovog začepljenja uljem, uljnim ostacima i dru-gim tvarima smanjena na najmanju mjeru. Za čišćenje sondi icjevovoda mora se predvidjeti ugrađeni uređaj za ispiranječistom vodom ili jednakovrijedan način.

.6 Brzina tekućine u cjevovodu mora biti takva da,uzimajući u obzir dužinu cjevovoda, ukupno vrijeme odzivaizmeđu promjene u mješavini koja se pumpa i promjene u o-čitanju uređaja mora biti što kraće, a u svakom slučaju nedulje od 40 s, uključujući vrijeme odziva uređaja za mjerenjesadržaja ulja.

.7 Smještaj sondi za uzimanje uzoraka u odnosu nabilo koju točku odvajanja protoka prema tanku za zauljenemješavine mora se odabrati s obzirom na potrebu uzorkovanjazauljene vode u recirkulaciji.

.8 Pogonski uređaj pumpe za uzorkovanje ili bilokoje druge pumpe u sustavu mora udovoljavati sigurnosnimzahtjevima za prostor u kojem je pumpa smještena. Svakiprolaz kroz pregradu između opasnog i neopasnog prostoramora biti izvedbe odobrene od RO.

.9 Uređaj za ispiranje mora biti tako izveden da semože koristiti, ako je potrebno, pri stabilizaciji i probnom ra-du uređaja za mjerenje sadržaja ulja i pri postavljanju nultogpoložaja.

.10 Nije dopušteno da se uzorak vode vraća u tankza zauljene mješavine slobodnim padom. Na tankerima sasustavom inertnog plina, na cjevovodu koji vodi u tank za za-uljene mješavine, mora se postaviti za brtvljenje U-cijev do-voljne visine.

.11 Mora se predvidjeti ventil za ručno uzimanje u-zoraka iz ulaznog cjevovoda prema uređaju za mjerenje sad-ržaja ulja na mjestu iza bilo koje pumpe za uzimanje uzorakaili na jednakovrijednom mjestu odobrenom od RO.


2013

2.4.3.5 Sustav za mjerenje protoka

.1 Mjerač protoka ispuštene količine mora se pos-taviti na okomitom dijelu cjevovoda za ispuštanje, ili na ne-kom drugom dijelu cjevovoda, kako je primjereno, tako dabude stalno ispunjen tekućinom koja se ispušta.

.2 Mjerač protoka mora koristiti radno načelo kojeje pogodno za uporabu na brodu i, gdje je primjenjivo, koje semože primijeniti na cijevima velikog promjera.

.3 Mjerač protoka mora biti pogodan za cijelo pod-ručje protoka na koje se može naići u normalnom radu. Ukoli-ko to nije slučaj, može se koristiti dva mjerača protoka za raz-ličita područja protoka ili je potrebno ograničiti radno podru-čje protoka u svrhu udovoljavanja ovom zahtjevu.

.4 Točnost mjerača protoka, kad je ugrađen, morabiti ±10% ili bolja, trenutačne količine ispuštanja ulja na ci-jelom radnom području za ispuštanje otpadne vode.

.5 Svi dijelovi mjerača protoka koji dolaze u dodirs otpadnom vodom moraju biti od materijala odgovarajuće čv-rstoće, otpornog na koroziju i djelovanje ulja.

.6 Izvedba uređaja za mjerenje protoka mora udo-voljavati sigurnosnim zahtjevima prostorije u kojoj se uređajnalazi.

2.4.3.6 Uređaji za pokazivanje brzine broda i položa-ja broda

.1 Automatski signal brzine broda, potreban zasustav nadzora, mora se dobiti od uređaja za pokazivanje brzi-ne broda. U ovisnosti o opremi za mjerenje brzine ugrađenojna brod, podatak o brzini može biti brzina u odnosu na zemljuili brzina kroz vodu.

.2 Uređaj za pokazivanje položaja broda mora sesastojati od jedinice za primanje od satelitskog sustava za na-vigaciju ili zemaljskog sustava radio navigacije ili od drugihsredstava koja su pogodna za uporabu cijelo vrijeme namjera-vanog putovanja radi automatskog utvrđivanja i ažuriranjapoložaja broda.

2.4.3.7 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda

.1 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda moraautomatski zaustaviti ispuštanje otpadne vode u more zatva-ranjem svih ventila za ispuštanje van broda ili zaustavljanjemsvih povezanih pumpi.

Uređaj za upravljanje ispuštanja mora biti sigur-nosne izvedbe u slučaju kvara tako da je zaustavljeno ispušta-nje otpadne vode kad sustav za nadzor nije u radu, u alarmnimuvjetima, ili kod kvara sustava za nadzor.

.2 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda morapokrenuti zvučnu i svjetlosnu signalizaciju i automatski zaus-taviti ispuštanje otpadne vode:

.1 ako trenutačna količina ispuštanja uljaprijeđe 30 l/nautičkoj milji;

.2 ako ukupna količina ispuštenog ulja prela-zi, za tankere isporučene 31. prosinca1979. ili ranije, 1/15.000 ukupne količineodređenog tereta čiji je dio bio ostatak, aza tankere isporučene nakon 31. prosinca1979. 1/30.000 ukupne količine određenogtereta čiji je dio bio ostatak;

.3 kod greške sustava nadzora:.1 pri nestanku energije;.2 pri prekidu protoka uzorka;.3 pri kvaru mjernih uređaja ili uređaja za

bilježenje;.4 ako ulazna veličina od bilo kojeg os-

jetnika prelazi postojeći kapacitet sus-tava.

Propisi iz ove točke se ne primjenjuju na ispuš-tanje čistog ili odvojenog balasta.

.3 Pokazivač alarma u sustavu mora se postaviti uupravljačku prostoriju tereta, gdje je predviđena, i/ili na dru-gim mjestima gdje će odmah privući pažnju i izazvati djelo-vanje.

2.4.3.8 Jedinica za obradu signala

.1 Jedinica za obradu signala u sklopu upravljač-kog dijela mora primati signale od uređaja za mjerenje sad-ržaja ulja, sustava za pokazivanje protoka i sustava za pokazi-vanje brzine broda u vremenskim odsjecima koji ne prelaze 5sekundi i mora automatski izračunati sljedeće:

.1 trenutačnu količinu ispuštanja ulja,[lit/nautičkoj milji]; i

.2 ukupnu količinu ispuštenog ulja za vrijemeputovanja, [m³] ili [lit].

.2 Kad se prijeđu granice određene u 2.4.3.7-.2.1 i2.4.3.7-.2.2, jedinica za obradu signala mora dati alarme i na-redbe uređaju za upravljanje ispuštanja van broda koje će zau-staviti ispuštanje otpadne vode u more.

.3 Jedinica za obradu signala uobičajeno uključujeuređaj za stalno stvaranje podataka o vremenu i datumu. Možese prihvatiti uređaj za automatsko i stalno primanje podataka ovremenu i datumu od vanjskog izvora.

.4 U slučaju nestanka napajanja, jedinica za obradusignala mora zadržati memoriju s obzirom na računanje ukup-ne količine ispuštenog ulja, vrijeme i datum. Ispis podatakamora se dobiti kod rada sustava ručnog nadzora, ali se to nezahtijeva ako, u slučaju nestanka napajanja, sustav za nadzorpokreće uređaj za upravljanje ispuštanja van broda koji zaus-tavlja ispuštanje otpadne vode.

2.4.3.9 Uređaj za bilježenje

.1 Uređaj za bilježenje u sklopu upravljačkog dijelamora imati digitalni štampač. Zabilježeni podaci moraju bitijasno prepoznatljivi na ispisu. Ispis mora biti čitljiv i takavostati i nakon skidanja s uređaja za bilježenje i mora se čuvatinajmanje tri godine.

.2 Moraju se automatski bilježiti najmanje sljedećipodaci:

.1 trenutačna količina ispuštanja ulja,[lit/nautičkoj milji];

.2 trenutačni sadržaj ulja, u dijelovima namilijun [ppm];

.3 ukupna količina ispuštenog ulja, [m³]ili [lit];

.4 datum i vrijeme (GMT);

.5 brzina broda, [čvor];

.6 položaj broda, zemljopisna duljina i širina;

.7 protok otpadne vode, [m³/h];


2013

.8 stanje uređaja za upravljanje ispuštanjavan broda;

.9 položaj izbornika za vrstu ulja, ako je pri-mjenjivo;

.10 alarmni uvjeti;

.11 kvar (nema protoka, greška, itd.); i

.12 postupak zaobilaženja sustava nadzora(ručno upravljanje, ispiranje, umjeravanje,itd.).

Svaki podatak ručno unesen kao posljedica zao-bilaženja sustava za nadzor mora biti prepoznatljiv na ispisu.

.3 Podaci zahtjevani u 2.4.3.9-.2 moraju se štam-pati, kako je primjenjivo, ili mogu biti elektronički spremljenis mogućnošću štampanja, sa sljedećom najmanjom učestaloš-ću:

.1 na početku ispuštanja;

.2 kod zaustavljanja ispuštanja;

.3 u razmacima ne duljim od 10 min (osimkada je sustav u pripremnom stanju);

.4 kada se pojavi alarmni uvjet;

.5 kada se uspostave normalni uvjeti;

.6 kadgod se proračun trenutačne količine is-puštanja ulja promijeni za 10 litara po na-utičkoj milji;

.7 kada se izabere postupak postavljanja nuleili umjeravanja; i

.8 pri ručnoj naredbi.

.4 Uređaj za bilježenje mora se postaviti na lakodostupnom mjestu za osobu koja nadzire ispuštanje van broda.

2.4.3.10 Pokazivač podataka

.1 Pored štampanja moraju se vidljivo pokazatinajmanje sljedeći trenutačni podaci:

.1 trenutačna količina ispuštanja ulja,[lit/nautičkoj milji];

.2 ukupna količina ispuštenog ulja, u [m³] ili[lit];

.3 trenutačni sadržaj ulja, u dijelovima namilijun [ppm];

.4 protok, [m³/h];

.5 brzina broda, [čvor]; i

.6 stanje uređaja za upravljanje ispuštanjavan broda.

.2 Pokazivač podataka mora biti smješten na lakouočljivom mjestu za osobu zaduženu za radnje ispuštanja vanbroda.

2.4.3.11 Ručno upravljanje u slučaju kvara opreme

Druga sredstva za dobivanje podataka u slučajukvara sustava nadzora moraju biti:

.1 za uređaj za mjerenje sadržaja ulja ili zasustav za uzimanje uzoraka: vizualnopromatranje morske površine u područjuispuštanja otpadne vode;

.2 za mjerač protoka: radna karakteristikapumpe;

.3 za uređaj za pokazivanje brzine broda:broj okretaja porivnog motora;

.4 za jedinicu za obradu signala: ručno raču-nanje i ručno bilježenje; i

.5 za uređaj za upravljanje ispuštanja vanbroda: ručno upravljanje ventilima i pum-pama.

2.4.3.12 Zahtjevi za ugradnju

.1 Ugradnja na brod mora biti takva da se postignezadovoljavajući rad čitavog sustava i da je udovoljeno svimsigurnosnim propisima izdanim od nadležnog Ministarstva.

.2 Ugradnja mora biti u skladu s navedenim i odob-renim u postupku odobrenja dokumentacije prikazanom u2.1.3.4.

.3 Ugradnja mora udovoljiti svim odgovarajućimdijelovima točke 2.4.3 i svim odgovarajućim uputama za ug-radnju određenim od proizvođača različite opreme i dijelova.

2.4.4 Uređaj za određivanje razine odvojenostiulje-voda

2.4.4.1 Tankeri za ulje bruto tonaže 150 i više i brodovikoji nisu tankeri za ulje s ugrađenim teretnim prostorima kojisu izrađeni i koriste se za prijevoz ulja ukupne Zapremnine od1000 m³ i više moraju biti opremljeni s uređajima za određi-vanje razine odvojenosti ulje-voda odobrenim od RO za brzo iprecizno određivanje graničnog sloja ulje-voda u tankovimaza zauljene mješavine i moraju biti dostupni za upotrebu udrugim tankovima gdje se vrši odvajanje ulja i vode i iz kojihse namjerava ispuštati otpadnu vodu direktno u more.

2.4.4.2 Uređaji za određivanje razine odvojenosti ulje-voda mogu biti ugrađeni ili prenosivi.

2.4.4.3 Uređaji moraju moći pokazivati položaj granič-nog sloja ulje-voda na bilo kojem nivou u tanku.

2.4.4.4 Uređaji ne moraju stalno pokazivati položaj gra-ničnog sloja.

2.4.4.5 Ako postoji samo stalno ugrađena oprema naosnovi nepomičnih osjetnika, dobiveni podatak o graničnomsloju mora biti jednakovrijedan onom koji se dobiva iz preno-sive opreme kad se upotrebljava na uobičajen radni način.

2.4.4.6 Mjesto postavljanja ugrađenog uređaja, ili polo-žaj pristupnog otvora za prenosivi uređaj mora se izabrati u-zimajući u obzir unutrašnju strukturu tanka i uobičajeno po-micanje broda.

2.4.4.7 Jedinica za upravljanje i pokazivanje kod ugra-đenih uređaja mora se smjestiti u kontrolnu prostoriju tereta ilisličnu prostoriju.

2.4.4.8 Ugrađeni uređaj u tanku mora moći izdržati siluudara mlaza iz opreme za pranje tanka.

2.4.4.9 Uređaj može biti projektiran za određivanje po-ložaja graničnog sloja tekućina koje imaju široko područjerazlika u gustoći.

Uređaj može biti ispitan za jednu ili nekolikoodređenih primjena (npr. granični sloj između ulja i slane vo-de, boćate vode ili slatke vode). Dokument o odobrenju morajasno navesti prihvaćene primjene i bilo koja bitna ograničen-ja.

2.4.4.10 Uređaj se mora smjestiti i koristiti s dužnom pa-žnjom prema odgovarajućim sigurnosnim mjerama u radu.


2013

2.4.4.11 Uređaj i njegova oprema za mjerenje dubinemoraju biti prikladni, pouzdani i izrađeni od materijala otpor-nih na djelovanje morskog okoliša i ulja.

2.4.4.12 Uređaj mora udovoljavati odgovarajućim zah-tjevima za upotrebu u opasnim zonama na tankerima za ulje ine smije ometati radio veze.

2.4.4.13 Uređaj mora odmah i jasno odgovoriti na prom-jenu od ulja na vodu.

2.4.4.14 Uređaj mora moći pokazivati stvarni položajgraničnog sloja ulje-voda, uz odstupanje ±25 mm.

2.4.4.15 Mora se predvidjeti mogućnost provjere isprav-nosti rada uređaja na brodu.

2.4.4.16 Detaljni zahtjevi za ovu opremu navedeni su urezoluciji MEPC.5(XIII).

2.5 SUSTAVI CJEVOVODA ZAPRETAKANJE I ISPUŠTANJE

ZAULJENE VODE

2.5.1 Sustavi cjevovoda tankera za ulje

2.5.1.1 Svaki tanker za ulje i svaki brod koji nije tankerza ulje koji ima teretne prostore predviđene za prijevoz uljaukupne Zapremnine od 200 m³ i više, mora imati na oba bokabroda, na otvorenoj palubi, sabirni cjevovod s priključkom zaispuštanje prljave balastne vode ili uljem zagađene vode u u-ređaje za prihvat.

2.5.1.2 Na svakom tankeru za ulje bruto tonaže 150 i vi-še, cjevovodi za ispuštanje u more balastne vode ili uljem za-gađene vode iz područja tankova tereta koje može biti dozvo-ljeno prema 2.4.3 moraju se voditi na otvorenu palubu ili nabok broda iznad vodne linije pri najvećem gazu broda u ba-lastu.

2.5.1.3 Na tankerima za ulje bruto tonaže 150 i više, is-poručenim nakon 31. prosinca 1979. moraju se predvidjetisredstva za zaustavljanje ispuštanja balastne vode ili zauljenevode iz područja tankova tereta u more, osim ispuštanja ispodvodne linije dopuštenih u 2.5.1.11, s mjesta na gornjoj palubiili iznad smještenog tako da se može promatrati sabirna cijev,navedena u 2.5.1.1, koja je u upotrebi i ispuštanje u more izcjevovoda navedenih u 2.5.1.2.

Sredstva za zaustavljanje ispuštanja ne morajuse predvidjeti na promatračkom mjestu ako je predviđen sus-tav za vezu, kao što je telefon ili radio sustav, između promat-račkog mjesta i mjesta za upravljanje ispuštanjem.

2.5.1.4 Utjecaj na smanjenje istjecanja ulja u slučajuoštećenja dna ili boka može se uzeti u obzir ako se koristi ug-rađeni sustav prebacivanja tereta koji ima visoki usis u nužno-sti u svakom tanku tereta, sposoban za prebacivanje iz ošteće-nog tanka ili tankova u tankove odvojenog balasta ili u raspo-ložive tankove tereta ako je sigurno da će ti tankovi imati do-voljan slobodni prostor iznad nivoa tekućine u tanku.

2.5.1.5 Cjevovod za pretakanje tereta u nužnosti, u slu-čaju oštećenja dna ili boka broda, mora moći za 2 sata radaprebaciti količinu ulja koja odgovara polovini Zapremnine

najvećeg obuhvaćenog tanka tereta, prema MARPOL 73/78,Prilog I, Pravilo 25(5).

2.5.1.6 Usisni cjevovod sustava za pretakanje tereta unužnosti mora biti smješten barem na visini ne manjoj od o-komitog protezanja (vs) oštećenja dna određenog u skladu sMARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 24.

2.5.1.7 Cjevovod usisnih zdenaca, smještenih u dvodnu,mora imati zaporni ventil ili neki drugi uređaj za zatvaranje namjestu spajanja s tankom kojeg poslužuje, radi sprečavanja i-stjecanja ulja u slučaju oštećenja cjevovoda. Takav cjevovodmora se ugraditi što je moguće više od oplate dna.

2.5.1.8 Sustav za pretakanje tereta, koji spaja dva ili vi-še tankova, mora imati zaporne ventile ili slične uređaje zazatvaranje, za odjeljivanje tankova jedan od drugog.

2.5.1.9 Cjevovodi koji prolaze kroz tankove tereta naudaljenosti manje od tc od boka broda ili manje od vc od dnabroda (vidi MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 24) moraju i-mati ventile ili slične uređaje za zatvaranje na mjestu gdje u-laze u svaki tank tereta.

2.5.1.10 Točke 2.5.1.4 do 2.5.1.9 ne primjenjuju se natankere za ulje isporučene 1. siječnja 2010. ili kasnije. Sljede-ći propisi koji se odnose na izvedbu cjevovoda se primjenjujuna tankere za ulje isporučene 1. siječnja 2010. ili kasnije:

.1 Cjevovodi koji prolaze kroz tankove teretana udaljenosti manjoj od 0,3 BS od bokabroda, ili manjoj od 0,3DS od dna broda,vidi MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo23(11), moraju imati zaporne ventile ilislične uređaje za zatvaranje na mjestu nakojem ulaze u bilo koji tank tereta.

.2 Utjecaj na smanjenje istjecanja ulja možese uzeti u obzir, ako se koristi brzi sustavprebacivanja tereta u nužnosti ili drugisustav uređen za ublažavanje istjecanjaulja u slučaju nezgode, tek nakon što su e-fikasnost i sigurnost sustava odobreni odOrganizacije. Dostava za odobrenje morabiti u skladu s propisima iz Uputa prihva-ćenih rezolucijom MEPC.110(49).

.3 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i vi-še, koji ima ugrađenu usisnu kutiju morastalno priključenu na sustav tereta, moraimati ventil na usisnoj kutiji mora i ventilza odvajanje unutar broda. Dodatno, usis-na kutija mora se mora moći odvojiti odsustava tereta, dok tanker ukrcava, prevoziili iskrcava teret, koristeći sredstva na za-dovoljstvo RO. Ta sredstva ugrađena usustav cjevovoda sprečavaju u svim uvje-tima da dio cjevovoda između ventila nausisnoj kutiji mora i ventila za odvajanjeunutar broda bude ispunjen teretom.Sredstva mogu biti slijepe prirubnice, sli-jepo-prolazne prirubnice, vakuum sustaviili sustavi pražnjenja, ili sustavi sa zrakomili vodom pod tlakom. Vakuum sustavi ilisustavi pražnjenja, ili sustavi sa zrakom ilivodom pod tlakom moraju biti opremljenis manometrom i sustavom signalizacijekoji stalno nadziru stanje dijela cjevovoda,


2013

a time i nepropusnost ventila, izmeđuusisne kutije mora i ventila za odvajanje.

2.5.1.11 Na svakom tankeru za ulje ispuštanje balastnevode ili zauljene vode iz područja tankova tereta mora biti iz-nad vodne linije, osim kako slijedi:

.1 odvojeni balast i čisti balast mogu se ispu-štati ispod vodne linije:.1 u lukama ili u odobalnim terminalima,

ili.2 na moru, gravitacijski, ili.3 na moru, uz pomoć pumpi, kod obav-

ljanja izmjene balastnih voda u skladus pravilom D-1.1 iz Međunarodnekonvencije za upravljanje i nadzorbrodskih balastnih voda i sedimenata;

pod uvjetom da je površina balastne vodepregledana ili vizualno ili drugim sre-dstvima neposredno prije ispuštanja radiosiguranja da nije došlo do onečišćenjauljem.

.2 Tankeri za ulje isporučeni 31. prosinca1979. ili prije koji, bez preinake, nisu spo-sobni ispuštati odvojeni balast iznad vodnelinije, mogu ispuštati odvojeni balast ispodvodne linije na moru, pod uvjetom da jepovršina balastne vode pregledana nepos-redno prije ispuštanja radi osiguranja danije došlo do onečišćenja uljem.

.3 Tankeri za ulje isporučeni 1. lipnja 1982.ili prije koji rade s tankovima čistog ba-lasta koji, bez preinake, nisu sposobni is-puštati balastnu vodu iz tankova čistogbalasta iznad vodne linije, mogu ispuštatitaj balast ispod vodne linije, pod uvjetomda se ispuštanje balastne vode nadzire uskladu s 2.2.2.8-.3.

.4 Na svakom tankeru za ulje na moru, prlja-va balastna voda ili zauljena voda iz pod-ručja tankova tereta, osim iz tankova zazauljene mješavine, može se ispuštati gra-vitacijski ispod vodne linije, pod uvjetomda je proteklo dovoljno vrijeme koje omo-gućuje odvajanje ulja od vode i da je bala-stna voda pregledana neposredno prije is-puštanja s uređajem za određivanje razineodvojenosti ulje/voda navedenim u 2.4.4,radi osiguranja da je razina odvojenostitakva da ispuštanje nema za posljedicubilo koju povećanu opasnost oštećenjamorskog okoliša.

.5 Na tankerima za ulje isporučenim 31. pro-sinca 1979. ili prije, prljava balastna vodaili zauljena voda iz područja tankova teretamože se ispuštati ispod vodne linije namoru, nakon ili umjesto postupka ispušta-nja navedenog u 2.5.1.11-.4, pod uvjetomda:.1 dio protoka te vode se vodi kroz ugra-

đeni cjevovod do lako dostupnog mje-sta na gornjoj palubi ili iznad gdje semože vizualno promatrati za vrijemeispuštanja; i

.2 takav uređaj s djelomičnim protokomudovoljava zahtjevima ustanovljenimod Ministarstva, koji sadržavaju naj-manje sve propise iz Specifikacija zaprojektiranje, ugradnju i rad sustava sdjelomičnim protokom kod nadzora is-puštanja van broda, prihvaćenih odOrganizacije.

2.5.1.12 Sustavi cjevovoda moraju udovoljavati zahtje-vima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasi-fikaciju brodova, Dio 8. – Cjevovodi, Hrvatskog registra bro-dova).

2.5.2 Sustavi cjevovoda ostalih brodova

2.5.2.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više mora imaticjevovod za pretakanje zauljene vode iz prostorija strojeva iuljnih ostataka u uređaje za prihvat. Cjevovod se mora voditina oba boka broda. Na manjim brodovima cjevovod se može,uz suglasnost RO, voditi samo na jedan bok. Cjevovod morazavršavati standardnim priključkom za ispuštanje (vidi Sliku2.5.2.1) na koji se može lako spojiti savitljiva cijev. Uz pri-rubnicu se mora postaviti natpisna pločica. Prirubnica morabiti zatvorena ventilom ili slijepom prirubnicom.

Slika 2.5.2.1

Standardna prirubnica priključka za ispuštanje

Prirubnica je projektirana za spajanje cijevi donajvećeg unutrašnjeg promjera od 125 mm i mora biti od čeli-ka, ili drugog jednakovrijednog materijala i imati ravnu pov-ršinu. Prirubnica, zajedno s brtvom od materijala otpornog naulje, mora biti pogodna za radni tlak od 0,6 MPa. Vijci za pri-čvršćenje su M20.

2.5.2.2 Na mjestu standardnog priključka za ispuštanjemora se predvidjeti tava ili sličan uređaj, s cjevovodom zapražnjenje u skladu sa zahtjevima pravila za klasifikaciju RO(npr. vidjeti poglavlje 8.5, Pravila za klasifikaciju brodova,Dio 8 - Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova).

2.5.2.3 Svaki brod s ukupnim kapacitetom tankova go-riva od 600 m³ i više, koji je isporučen 1. kolovoza 2010. ilikasnije, mora udovoljavati sljedećim propisima:


2013

.1 Cjevovodi goriva smješteni na udaljenostimanje od h od dna broda ili manje od w odboka broda (vidi MARPOL 73/78, PrilogI, Pravilo 12A) moraju imati ventile ili sli-čne uređaje za zatvaranje na tanku ili od-mah uz tank goriva.Tim ventilima mora se upravljati iz lakodostupnog zatvorenog prostora u koji sedolazi sa zapovjedničkog mosta ili iz mje-sta upravljanja porivnim strojevima bezprolaska otvorenim palubama nadvođa ilinadgrađa. Ventili se moraju zatvoriti uslučaju greške u sustavu daljinskog uprav-ljanja i moraju biti stalno zatvoreni na mo-ru kad tank sadržava gorivo, osim što mo-gu biti otvoreni za vrijeme postupka preta-kanja goriva.

.2 Usisni zdenci u tankovima goriva mogu sepružati u dvodno ispod granice određeneudaljenošću h pod uvjetom da su ti zdencišto manji i da je udaljenost između dnazdenca i oplate dna broda ne manja od 0,5h.

2.6 TANKOVI ZA ULJNE OSTATKE(TALOG) I ZAULJENU VODU

(KALJUŽA) PROSTORIJE STROJEVA

2.6.1 Definicije

2.6.1.1 Uljni ostaci (talog) – ostatni otpadni uljni proi-zvodi koji nastaju od pročišćavanja goriva ili ulja za podmazi-vanje za glavne ili pomoćne strojeve ili odvojeno otpadno uljeiz kaljužnih separatora ili ulje sakupljeno u tavama za sakup-ljanje iscurenog ulja ili goriva i otpadno hidrauličko ulje i uljeza podmazivanje.

2.6.1.2 Tankovi za uljne ostatke (talog) – tankovi zasakupljanje uljnih ostataka (taloga) iz kojih se uljni ostaci mo-gu izravno ispuštati kroz standardni priključak za ispuštanje ilina bilo koji drugi odobreni način.

2.6.1.3 Zauljena voda (kaljuža) – iscurena voda i uljeiz opreme i cjevovoda ili od radova na održavanju strojeva iopreme, a koja se sakuplja u kaljužnim zdencima ili na pokro-vu dvodna.

2.6.1.4 Tankovi za zauljenu vodu (kaljuža) – tankoviza sakupljanje zauljene vode prije njezinog ispuštanja u morekroz 15 ppm kaljužni separator, pretakanja ili iskrcavanja u u-ređaje za prihvat.

2.6.1.5 Sustavi za spaljivanje uljnih ostataka – sustaviza spaljivanje uljnih ostataka stvorenih na brodovima, a kojimogu biti:

.1 glavni ili pomoćni kotlovi s odgovaraju-ćim sustavom pripreme uljnih ostataka;

.2 zagrijači termičkih tekućina s odgovaraju-ćim sustavom pripreme uljnih ostataka;

.3 spaljivači otpadaka s odgovarajućim sus-tavom pripreme uljnih ostataka; ili

.4 sustavi inertnog plina s odgovarajućimsustavom pripreme uljnih ostataka.

Sustav pripreme uljnih ostataka sastoji se od:

a) dobavnog tanka za uljne ostatke (talog);b) sustava grijanja uljnih ostataka (taloga);c) filtera; id) sustava homogenizatora.

2.6.1.6 Drenažni tankovi za uljne ostatke (talog) –.1 tankovi za sakupljanje odvojenog taloga iz

separatora goriva ili ulja za podmazivanjei ostalih drenaža uljnih ostataka;

.2 tankovi s usisnim priključkom za pumpuza sakupljanje uljnih ostataka koja možeiskrcavati uljne ostatke (talog) samo u tan-kove za uljne ostatke, bez mogućnosti is-puštanja uljnih ostataka i drenaža kroz sta-ndardni priključak za ispuštanje ili odstra-njivanja u sustavu za spaljivanje uljnihostataka.

2.6.1.7 Pumpa za sakupljanje uljnih ostataka – pum-pa koja usisava uljne ostatke iz bilo koje opreme ili tankaosim tankova za uljne ostatke (talog) i koja iskrcava uljne os-tatke samo u tankove za uljne ostatke.

2.6.1.8 Dobavni tank uljnih ostataka (taloga) – tankza dobavu uljnih ostataka u sustav za spaljivanje uljnih ostata-ka.


2.6.2.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više mora imatitank ili tankove odgovarajuće Zapremnine, ovisno o vrstistrojeva i duljini putovanja, za primanje uljnih ostataka, kojise ne mogu obraditi na drugi način u skladu sa zahtjevimaovog odsjeka, kao što su ostaci koji nastaju pri pročišćavanjugoriva i ulja za podmazivanje i iscureno ulje u prostorijamastrojeva.

2.6.2.2 Na brodovima isporučenim nakon 31. prosinca1979. takvi tankovi moraju se projektirati i izraditi tako da jeolakšano njihovo čišćenje i ispuštanje ostataka u uređaje zaprihvat (vidi 2.6.5.2). Brodovi isporučeni 31. prosinca 1979.ili ranije moraju udovoljavati ovom zahtjevu koliko je prakti-čno i razumno.

2.6.2.3 Cjevovod prema i iz tankova taloga ne smije i-mati izravni spoj van broda, osim na standardni priključak zaispuštanje prema 2.5. Brodovi koji imaju taj cjevovod premaispustima van broda mogu udovoljiti ovom zahtjevu ugrad-njom slijepih prirubnica u taj cjevovod.

2.6.2.4 Cjevovod za ispuštanje iz tankova taloga nesmije se spajati na ostale sustave osim na sustave za spalji-vanje uljnih ostataka.

2.6.2.5 Za brodove bruto tonaže manje od 400, RO ćeposebno razmatrati slučaj za svaki brod (vidi 2.6.4).

2.6.3 Tankovi za uljne ostatke (talog)

2.6.3.1 Najmanja zapremnina tanka za uljne ostatke zabrod za koji je kobilica postavljena prije 31. prosinca 1990:

.1 Za brodove koji ne krcaju balastnu vodu u tan-kove goriva, izračunava se prema sljedećem izrazu:

V1 = K1⋅C⋅D [m³]gdje je:


2013

K1 = 0,01 za brodove kod kojih se pročišća-va teško gorivo za porivne strojeve,

= 0,005 za brodove koji koriste dizelskogorivo ili teško gorivo koje se ne pro-čišćava,

C – dnevni potrošak goriva, [m³/dan]D – najveće trajanje putovanja između luka

gdje se talog može iskrcati na obalu,[dani]. U nedostatku točnih podatakauzima se 30 dana.

.2 Za brodove pod .1 koji imaju ugrađene homoge-nizatore, spaljivače otpadaka ili druga priznata sredstva zanadzor taloga, najmanja zapremnina tanka taloga mora biti:

V1 = 1 m³ za brodove bruto tonaže od 400do 4000,

= 2 m³ za brodove bruto tonaže 4000 iviše.

.3 Za brodove koji krcaju balastnu vodu u tankovegoriva, najmanja zapremnina tanka taloga izračunava se pre-ma sljedećem izrazu:

V2 = V1 +K2 ⋅B [m³]gdje je:

V1 – zapremnina tanka taloga prema2.6.3.1.1 ili 2.6.3.1.2 [m³],

K2 = 0,01 za skladišne tankove teškog gori-va,

= 0,005 za skladišne tankove dizelskoggoriva,

B – zapremnina tankova vodenog balastakoji se također mogu upotrijebiti zakrcanje goriva, [m³].

2.6.3.2 Najmanja zapremnina tanka za uljne ostatke zabrod za koji je kobilica postavljena 31.prosinca 1990. ili kas-nije:

.1 Za brodove koji ne krcaju balastnu vodu u tan-kove goriva, izračunava se prema sljedećem izrazu:

V1 = K1 ⋅C ⋅D [m³]gdje je:

K1 = 0,015 za brodove kod kojih se pročiš-ćava teško gorivo za porivne strojeve,

= 0,005 za brodove koji koriste dizelskogorivo ili teško gorivo koje se ne pro-čišćava,

C – dnevni potrošak goriva [m³/dan]D – najveće trajanje putovanja između luka

gdje se talog može iskrcati na obalu[dani]. U nedostatku točnih podatakauzima se 30 dana.

.2 Za brodove koji imaju ugrađene homogenizato-re, spaljivače otpadaka ili druga priznata sredstva za nadzortaloga, najmanja zapremnina tanka taloga mora biti:

.1 50% od vrijednosti izračunate prema2.6.3.2.1; ili

.2 1 m³ za brodove bruto tonaže od 400do 4000; ili

.3 2 m³ za brodove bruto tonaže 4000 iviše;

što je veće.

2.6.3.3 Odvojena nečista voda i istrošena voda za upra-vljanje iz separatora goriva može se ispuštati u za to posebnopredviđen tank smješten iznad dvodna radi mogućnosti praž-njenja bez potrebe za pumpom za pražnjenje. Ako nema po-sebnog tanka, odvojena nečista voda i istrošena voda za upra-vljanje mora se ispuštati u drenažni tank uljnih ostataka.

2.6.3.4 Drenažni tank uljnih ostataka mora se smjestitiispod separatora teškog goriva. Ako to nije moguće, drenažnitank mora biti ugrađen u blizini separatora goriva na način dacjevovod od separatora do tanka ima što je moguće veći pad,te da bude izveden s ravnim cijevima i lukovima velikog po-lumjera.

2.6.4 Tankovi za zauljenu vodu (kaljuža)

2.6.4.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više i svaki brodbruto tonaže manje od 400 u međunarodnoj plovidbi, uz do-puštenje RO, može imati samo tankove za primanje zauljenevode u prostorijama strojeva, ako nema opremu prema 2.3 ili2.4, pod sljedećim uvjetima:

.1 Tank ima odgovarajuću zapremninu za za-državanje ukupne količine zauljene vodena brodu;

.2 Zauljena voda zadržana je na brodu za is-puštanje u uređaje za prihvat;

.3 Ministarstvo je utvrdilo da su odgovarajućiuređaji za prihvat dostupni za prihvat za-uljenih voda u dovoljnom broju luka iliterminala u koje brod pristaje;

.4 Međunarodna svjedodžba o sprečavanjuonečišćenja uljem, ako se zahtjeva, pot-vrđena je na način da brod isključivoobavlja putovanja unutar posebnih podru-čja ili brod potvrđen prema HSC Kodeksuje uključen u redovitu službu s trajanjemputovanja u odlasku i povratku ne duljimod 24 sata, koje također obuhvaća premje-štanje broda bez putnika/tereta;

.5 Količina, vrijeme i luka ispuštanja upisujese u Knjigu o uljima, dio I.

2.6.4.2 Svaki brod bruto tonaže manje od 400 u podru-čju plovidbe 5 - 8 mora imati tankove za zauljenu vodu i op-remu za njihovo pražnjenje (pumpe, cjevovodi) prema 2.6.4.1ili prenosiva sredstva (posude, kante) kako slijedi:

do 50 GT ...................... 2 posude od 25 litara;

od 50-200 GT ...........… 4 posude od 25 litara;

od 200-400 GT ............ 6 posuda od 25 litara.Posude mogu biti čelične ili plastične i označene

natpisom kaljuža ili zauljena voda i moraju imati mogućnostpunjenja s ručnom kaljužnom pumpom.

2.6.4.3 Cjevovod za pražnjenje tankova za zauljenu vo-du ne smije se spajati s kaljužnim ili drugim cjevovodima,osim na cjevovod sa standardnim priključkom za ispuštanje uuređaje za prihvat.

2.6.4.4 Cjevovod za pražnjenje tankova za zauljenu vo-du ne smije se voditi izravno na bok broda ako cjevovod nijespojen na cjevovod naveden u 2.5.2.


2013

2.6.4.5 Preporučeni obujam tankova za zauljenu vodunaveden je u Tablici 2.6.4.5.

Tablica 2.6.4.5Preporučeni obujam tankova za zauljenu vodu

Snaga porivnog stroja P [kW] Obujam [m³]do 1.000 4od 1.000 do 20.000 P/250iznad 20.000 40+P/500

2.6.5 Izvedba tankova za uljne ostatke (talog) itankova za zauljenu vodu (kaljuža)

2.6.5.1 Tankovi mogu biti strukturni ili nestrukturni.Strukturni tankovi moraju udovoljavati zahtjevima pravila zaklasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova,Dio 2. - Trup, Hrvatskog registra brodova).

Tankovi za zauljenu vodu moraju biti odvojeni ineovisni od tankova za uljne ostatke.

2.6.5.2 Izvedba i konstrukcija tankova za uljne ostatke(talog) radi olakšanja njihovog čišćenja i ispuštanja ostataka uuređaje za prihvat, na brodovima kojima je kobilica postavlje-na ili su u sličnom stupnju gradnje 31. prosinca 1990. ili kas-nije, mora udovoljavati sljedećem:

.1 tankovi moraju imati odgovarajuće prov-lake da se, uzimajući u obzir unutarnjustrukturu tankova taloga, svi dijelovi tankamogu dosegnuti i očistiti. Tankovi za uljneostatke (talog) mogu imati priključak nacjevovod pare radi čišćenja;

.2 tankovi taloga na brodovima koji rade steškim gorivom, koje se mora pročišćavati,moraju imati odgovarajuće uređaje za gri-janje taloga do 60°C ili druga odgovaraju-ća sredstva, da se olakša pumpanje i ispu-štanje sadržaja tanka. Usisni cjevovod iztankova taloga do pumpe mora imati gri-janje, gdje je potrebno. Tankovi za zaulje-nu vodu na brodovima koji rade s teškimgorivom moraju imati uređaje za grijanjezauljene vode prije ispuštanja, gdje je pot-rebno;

.3 cjevovod za ispuštanje iz tanka za uljneostatke (talog) ne smije se spojiti s cjevo-vodom kaljuže, osim na mogući zajedničkicjevovod koji vodi na standardni priklju-čak za ispuštanje prema 2.5.2. Međutim,dopušteno je ispuštanje nataložene vode iztankova za uljne ostatke (talog) pomoćuručno upravljanih samozatvorivih ventilauz uređaj za vizualni nadzor nataloženevode, ili jednakovrijednih uređaja. Ispustse mora voditi u tank za zauljenu vodu(kaljuža) ili u kaljužni zdenac;

.4 tank za uljne ostatke (talog) mora imatipumpu određenu za ispuštanje sadržajatanka u uređaje za prihvat. Pumpa morabiti odgovarajućeg tipa, kapaciteta i do-bavne visine, prema svojstvima tekućinekoja se pumpa i veličini i smještaju tanka i

ukupnom vremenu ispuštanja (4 do 8 sati),i mora imati zaštitu od suhog usisavanja;

.5 tankovi moraju imati odušnik,

.6 tankovi moraju imati svjetlosnu i zvučnusignalizaciju visoke razine u tanku.

2.6.5.3 Unutarnja površina dna i stranica tanka mora bitiglatka i dno tanka mora imati nagib prema usisnoj cijevi.

Otvori u rebrima na dnu tanka moraju omoguća-vati slobodan dotok uljnih ostataka prema usisnoj cijevi.

2.6.5.4 Dobavni tank uljnih ostataka može imati uređajza ispuštanje nataložene vode prema 2.6.5.2.3 i priključak nasustav dobave goriva radi poboljšanja izgaranja. Voda u ul-jnim ostacima (talogu) smije se ispariti grijanjem taloga u do-bavnom tanku.

2.6.5.5 Sustav homogenizatora mora osigurati da sad-ržaj dobavnog tanka uljnih ostataka obradi u homogenu i go-rivu smjesu. Može se predvidjeti uređaj za stalno pokazivanjei nadzor sadržaja vode u uljnim ostacima.

2.7 POSEBNI ZAHTJEVI ZANEPOMIČNE ILI PLUTAJUĆE

PLATFORME2.7.1 Nepomične ili plutajuće platforme kad su uklju-čene u istraživanje, iskorištavanje, te s tim povezano odobalnoprerađivanje mineralnih bogatstava s morskog dna, i drugeplatforme moraju udovoljavati zahtjevima ovih Pravila prim-jenjivim na brodove bruto tonaže 400 i više, koji nisu tankeriza ulje.

2.7.2 Nepomične ili plutajuće platforme moraju bitiopremljene, koliko je praktično, sa sustavima i uređajima zah-tjevanim u 2.3, 2.4 i 2.6, i moraju čuvati zapise o svim rad-njama koje uključuju ispuštanje ulja ili zauljenih mješavina naobrascu odobrenom od RO.

2.7.3 Samo ispuštanja zauljenih voda iz prostorijestrojeva i onečišćenog balasta podliježu MARPOL 73/78. Pra-žnjenje iz procesne opreme i ispuštanje proizvodne vode pod-liježu nacionalnim propisima.

2.7.4 Kod provjere udovoljavanja plutajućih proizvo-dnih, skladišnih i iskrcajnih objekata (FPSO) i plutajućihskladišnih jedinica (FSU) ovim Pravilima mora se uzeti u ob-zir Upute za primjenu MARPOL, Prilog I zahtjeva na FPSO iFSU, prema rezoluciji MEPC.139(53), dopunjenoj rezoluci-jom MEPC.142(54).

2.8 BRODSKI PLAN ZA SLUČAJOPASNOSTI ONEČIŠĆENJA ULJEM

2.8.1 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i više isvaki brod koji nije tanker za ulje bruto tonaže 400 i više moraimati na brodu Brodski plan za slučaj opasnosti onečišćenjauljem odobren od RO.

2.8.2 Ovaj plan mora biti u skladu s Uputstvima kojeje izradila Međunarodna pomorska organizacija* i napisan najeziku kojim se služe zapovjednik i časnici. Plan mora sadrža-vati najmanje sljedeće:


2013

.1 Postupak koji moraju slijediti zapovjednikili druge zadužene osobe na brodu kod iz-vještavanja o slučaju onečišćenja uljem,kao što se zahtjeva Konvencijom MAR-POL 73/78 u Članu 8 i Protokolu I, na os-novi uputstava koje je izradila Međuna-rodna pomorska organizacija**;

.2 Popis uprava ili osoba kojima se mora ob-ratiti u slučaju onečišćenja uljem;

.3 Detaljan opis postupaka koje moraju od-mah poduzeti osobe na brodu da smanje ilinadziru ispuštanje ulja nakon slučaja; i

.4 Postupak i osobu za vezu na brodu za us-klađivanje brodskih postupaka s nacional-nim i lokalnim vlastima u borbi protiv o-nečišćenja.

2.8.3 Svi tankeri za ulje nosivosti 5000 tona ili višemoraju imati pravovremen pristup programima na kopnu zaproračun stabiliteta u oštećenom stanju i preostale strukturnečvrstoće.

2.8.4 Za sve nepomične ili plutajuće platforme ili dru-ge odobalne objekte kad su uključeni u istraživanje, iskorišta-vanje i s tim povezano odobalno prerađivanje mineralnih bo-gatstava s morskog dna, koji imaju Plan za slučaj opasnosti o-nečišćenja uljem, usklađen s obalnom državom, i odobren uskladu s postupcima utvrđenim od obalne države, smatra se daudovoljavaju pravilu 2.8.1 i 2.8.2.

* Odnosi se na Guidelines for the development of shipboardoil pollution emergency plan prema IMO rezolucijamaMEPC.54(32) i MEPC.86(44).

** Odnosi se na General principles for ship reportingsystems and ship reporting requirements, including Gui-delines for reporting incidents involving dangerous goods,harmful substances and/or marine pollutants prema IMOrezoluciji A.851(20), dopunjenoj s IMO rezolucijomMEPC.138(53).

2.9 PLAN PRETAKANJA TERETAIZMEĐU TANKERA ZA ULJE NA MORU2.9.1 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i više uk-ljučen u pretakanje tereta između tankera za ulje na moru mo-ra imati na brodu Plan, koji propisuje kako obavljati preta-kanje tereta između tankera za ulje na moru, ne kasnije oddatuma prvog godišnjeg, međupregleda ili obnovnog pregledabroda koji se mora obaviti 1. siječnja 2011. godine ili kasnije.

Plan pretakanja tereta između tankera za ulje namoru mora biti napisan na radnom jeziku posade i mora bitiodobren od RO.

2.9.2 Plan pretakanja tereta između tankera za ulje namoru mora se izraditi uzimajući u obzir podatke sadržane uIMO Priručniku o onečišćenju uljem, Dio I, Sprječavanje, ka-ko je izmijenjen i u ICS/OCIMF Uputi za pretakanje s brodana brod, Nafta, zadnje izdanje.

2.9.3 Osoba koja obavlja ukupni nadzor radnji preta-kanja tereta između tankera za ulje na moru mora biti osposo-bljena za obavljanje svih odgovarajućih dužnosti.

2.9.4 Zapisi o radnjama pretakanja tereta između tan-kera za ulje na moru, u Knjizi o ulju, moraju se čuvati na bro-

du tri godine i biti lako dostupni za pregled od države potpis-nice Konvencije.

2.9.5 Točka 2.9 se ne primjenjuje na radnje pretakanjaulja povezane s nepomičnim ili plutajućim platformama (viditočku 2.7).

Točka 2.9 se ne primjenjuje na radnje krcanjagoriva i radnje pretakanja tereta između tankera za ulje na mo-ru potrebne radi očuvanja sigurnosti broda ili borbe protiv o-nečišćenja.


2013

3 SPREČAVANJEONEČIŠĆENJA ŠTETNIM

TEKUĆIM TVARIMA KOJE SEPREVOZE U RAZLIVENOM

STANJU

3.1 OPĆI ZAHTJEVI

3.1.1 Primjena

3.1.1.1 Ovaj dio Pravila primjenjuje se na konstrukciju,opremu, ugradnju i sustave na brodovima, predviđene za spre-čavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima. MARPOL73/78, Prilog II stupio je na snagu dne 2. listopada 1983.

3.1.1.2 Osim ako nije izričito određeno drugačije, zah-tjevi ovog odsjeka primjenjuju se na sve brodove koji su pred-viđeni za prijevoz štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju.

3.1.1.3 Ako se teret koji podliježe propisima MARPOL73/78, Prilog I, prevozi u teretnom prostoru na NLS tankeru,odgovarajući zahtjevi odsjeka 2. se također primjenjuju.

3.1.1.4 Ugradnja opreme, uređaja, materijala i instru-menata osim onih koji se zahtijevaju u ovom odsjeku Pravila,dopušta se samo uz odobrenje RO.

3.1.1.5 RO može izuzeti brodove namijenjene za prije-voz pojedinačno utvrđenih biljnih ulja u poglavlju 17 IBCKodeksa od zahtjeva u 3.2.1 pod uvjetom da brod udovoljavasljedećim uvjetima:

.1 NLS tanker mora udovoljavati svim zah-tjevima za brod tip 3 kako je određeno uIBC Kodeksu osim za smještaj tankova te-reta;

.2 tankovi tereta moraju biti smješteni na sl-jedećim udaljenostima unutar broda. Tan-kovi tereta po cjelokupnoj dužini morajubiti zaštićeni balastnim tankovima ili pro-storima koji nisu tankovi za prijevoz uljakako slijedi:.1 bočni tankovi ili prostori moraju biti

raspoređeni tako da su tankovi teretasmješteni na udaljenosti ne manje od760 mm unutar širine na rebrima;

.2 tankovi ili prostori u dvodnu morajubiti raspoređeni tako da je udaljenostizmeđu dna tankova tereta i gornjegruba kobilice mjerena okomito na op-latu dna ne manja od B/15 (m) ili 2,0m, što je manje.Najmanja udaljenost mora biti 1,0metar; i

.3 odgovarajuća potvrda mora pokazivatidodijeljeno izuzeće.

3.1.1.6 Zahtjevi iz 3.3.4.2 ne moraju se primijeniti nabrod izgrađen prije 1. srpnja 1986. koji obavlja ograničenaputovanja, kako je utvrđeno od Ministarstva, između luka ili

terminala unutar države potpisnice ili država potpisnica Kon-vencije ako:

.1 se tank koji sadržava tvari ili mješavinekategorije X, Y ili Z, svaki put kada morabiti opran ili balastiran, pere u skladu spostupkom pranja odobrenim od RO uskladu s 3.3.2, a ostaci od pranja tankovase iskrcavaju u uređaje za prihvat;

.2 se kasniji ostaci od pranja ili balastna vodaiskrcavaju u uređaje za prihvat ili ispuštajuu more u skladu s drugim propisima uovom poglavlju;

.3 su odgovarajući uređaji za prihvat u gorenavedenim lukama ili terminalima odobre-ni, od Vlada država potpisnica Konvencijeu kojima su smješteni, u svrhu ove točke; i

.4 je potvrđeno u svjedodžbi zahtjevanojovim poglavljem da brod isključivo obav-lja takva ograničena putovanja.

3.1.1.7 Za brod čije su konstrukcijske i radne značajketakve da se balastiranje tankova tereta ne zahtjeva, a pranjetankova tereta se zahtjeva samo kod popravka ili dokovanja,Ministarstvo može na preporuku RO dopustiti izuzeće od zah-tjeva iz 3.2.2, 3.3.4, 3.3.6 i 3.3.7, pod uvjetom da su ispunjenisvi sljedeći uvjeti:

.1 projekt, gradnja i oprema broda su odob-reni od RO, uzimajući u obzir službu zakoju je namijenjen;

.2 bilo koji ostaci od pranja tankova koje seobavlja prije popravka ili dokovanja is-krcavaju se u uređaje za prihvat, u čijuprimjerenost se uvjerilo Ministarstvo;

.3 svjedodžba zahtjevana ovim poglavljempokazuje:.1 da je svaki tank tereta potvrđen za

prijevoz ograničenog broja tvari kojesu uskladive i mogu se prevoziti naiz-mjence u istom tanku bez međupranja;i

.2 pojedinosti o izuzeću;.4 brod ima Priručnik odobren od RO.

3.1.1.8 Konstrukcija i oprema brodova za prijevoz uka-pljenog plina, koji su potvrđeni za prijevoz štetnih tekućihtvari navedenih u Kodeksu za brodove za prijevoz plina, smat-ra se jednakovrijedna zahtjevima za konstrukciju i opremu iz3.2, 3.3.4, 3.3.6 i 3.3.7, pod uvjetom da brod za prijevoz plinaudovoljava svim sljedećim uvjetima:

.1 ima svjedodžbu o sposobnosti, u skladu sKodeksom za brodove za prijevoz plina,za brodove potvrđene za prijevoz ukaplje-nog plina;

.2 ima međunarodnu svjedodžbu o spreča-vanju onečišćenja pri prijevozu štetnih te-kućih tvari u razlivenom stanju, u kojoj sepotvrđuje da brod za prijevoz plina možeprevoziti samo one štetne tekuće tvari us-tanovljene i navedene u Kodeksu za bro-dove za prijevoz plina;

.3 ima sustav odvojenog balasta;

.4 ima sustav pumpi i cjevovoda koji, na za-dovoljstvo RO, osigurava da količina os-tataka tereta u tanku i pridruženom cjevo-


2013

vodu nakon iskrcaja ne prelazi primjenjivukoličinu ostataka prema 3.3.4.2, 3.3.4.3 ili3.3.4.4; i

.5 ima Priručnik, odobren od RO, koji osigu-rava da u radu neće doći do miješanja os-tataka tereta i vode i da nakon primjenepostupka ventilacije, propisanog u Priruč-niku, neće biti ostataka tereta u tanku.

3.1.2 Definicije

Pojmovi i izrazi koji se koriste u svim odsjecimaobjašnjeni su u odsjeku 1. U ovom odsjeku koriste se sljedećipojmovi i izrazi:

3.1.2.1 Tanker za kemikalije – brod konstruiran iliprilagođen za prijevoz u razlivenom stanju bilo kojeg tekućegproizvoda navedenog u poglavlju 17 Međunarodnog kodeksaza konstrukciju i opremu brodova za prijevoz štetnih tekućihtvari u razlivenom stanju.

3.1.2.2 NLS tanker – brod konstruiran ili prilagođen zaprijevoz štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju i uključujetanker za ulje prema 2.1.2.5 kad je potvrđen za prijevoz teretaili dijela tereta štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju.

3.1.2.3 Brod izgrađen – brod kojem je kobilica postav-ljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje. Brod preinačen utanker za kemikalije, bez obzira na datum gradnje, mora sesmatrati kao tanker za kemikalije izgrađen na dan kada jepreinaka započeta. Ovaj propis o preinačivanju ne primjenjujese na preinaku broda koja udovoljava svim sljedećim uvjeti-ma:

.1 brod je izgrađen prije 1. srpnja 1986; i

.2 brod je potvrđen prema BCH Kodeksu zaprijevoz samo onih proizvoda prepoznatihprema Kodeksu kao tvari opasne samo kaozagađivači.

3.1.2.4 Sličan stupanj gradnje – stupanj u kojem:.1 počinje gradnja koja se može poistovjetiti

s određenim brodom; i.2 počinje montaža toga broda koja se sastoji

od najmanje 50 tona ili 1% procijenjenemase ukupnog materijala strukture, što jemanje.

3.1.2.5 Povezani cjevovod – cjevovod od usisa u tankutereta do priključka za iskrcaj tereta i obuhvaća sve brodskecjevovode, pumpe i filtre koji su spojeni s cjevovodom za is-krcaj tereta bez zaporne armature.

3.1.2.6 Čisti balast – balast u tanku koji je, nakon što jezadnji put u njemu prevožen teret koji sadržava tvari katego-rije X, Y ili Z, temeljito očišćen, ostaci od pranja ispušteni itank ispražnjen u skladu s odgovarajućim zahtjevima ovog od-sjeka.

3.1.2.7 Odvojeni balast – vidi 2.1.2.21.

3.1.2.8 Tekuća tvar – tvar kojoj apsolutni tlak pare pritemperaturi od 37,8°C ne prelazi 0,28 MPa.

3.1.2.9 Štetna tekuća tvar – svaka tvar označena u stu-pcu s kategorijom zagađivača u odjeljku 17 ili 18 u IBC Ko-deksu ili u pravilima za klasifikaciju RO (npr. vidjeti tablicu17.1.1-1 ili 18.1.1-1, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 27.

- Tankeri za kemikalije, Hrvatskog registra brodova), ili priv-remeno procijenjena prema propisima u 3.1.2.9.5 da spada ukategoriju X, Y ili Z.

.1 Kategorija X – štetne tekuće tvari koje,ako se ispuste u more pri čišćenju tankovaili pri pražnjenju balasta, predstavljaju ve-liku opasnost za morska bogatstva ili ljud-sko zdravlje, što opravdava zabranu ispu-štanja u morski okoliš.

.2 Kategorija Y – štetne tekuće tvari koje,ako se ispuste u more pri čišćenju tankovaili pri pražnjenju balasta, predstavljajuopasnost za morska bogatstva ili ljudskozdravlje, ili štete turizmu ili drugom zako-nitom korištenju mora, što opravdava og-raničenje na kvalitetu i količinu ispuštanjau morski okoliš.

.3 Kategorija Z – štetne tekuće tvari koje,ako se ispuste u more pri čišćenju tankovaili pri pražnjenju balasta, predstavljajumalu opasnost za morska bogatstva ili lju-dsko zdravlje, što opravdava manje strogaograničenja na kvalitetu i količinu ispušta-nja u morski okoliš.

.4 Ostale tvari – tvari označene kao OS (os-tale tvari) u stupcu s kategorijom zagađi-vača iz poglavlja 18 Međunarodnog ko-deksa za konstrukciju i opremu brodova zaprijevoz štetnih tekućih tvari u razlivenomstanju koje su procijenjene i ne spadaju ukategoriju X, Y ili Z jer se, za sada, smatrada nisu štetne za morska bogatstva, ljud-sko zdravlje, turizam ili drugo zakonitokorištenje mora, kad se ispuštaju u morenakon pranja tankova ili kod debalastiran-ja. Na ispuštanje kaljužne ili balastne vodeili drugih ostataka ili mješavina koje sad-rže samo tvari označene kao ostale tvari neprimjenjuju se zahtjevi ovog poglavlja.

.5 Kod prijedloga za prijevoz tekuće tvari urazlivenom stanju koja nije kategorizirana,Vlade država potpisnica Konvencije uk-ljučenih u predloženu operaciju moraju ut-vrditi i složiti se o privremenoj procjeni zapredloženu operaciju na temelju uputa zakategorizaciju štetnih tekućih tvari,MEPC/Circ. 265, s izmjenama. Dok se nepostigne potpuni dogovor uključenih Vla-da, tvar se ne smije prevoziti.

3.1.2.10 Stvrdnjavajuća tvar – štetna tekuća tvar koja:.1 je na temperaturi, prilikom iskrcaja, manje

od 5°C iznad njenog tališta, u slučaju tvaris talištem nižim od 15°C; ili

.2 je na temperaturi, prilikom iskrcaja, manjeod 10°C iznad njenog tališta, u slučaju tva-ri s talištem 15°C ili višim.

3.1.2.11 Nestvrdnjavajuća tvar – štetna tekuća tvar kojanije stvrdnjavajuća tvar.

3.1.2.12 Tvar s visokim viskozitetom – štetna tekućatvar kategorije X ili Y s viskozitetom jednakim ili većim od50 mPa.s pri temperaturi iskrcaja.


2013

3.1.2.13 Tvar s niskim viskozitetom – štetna tekuća tvarkoja nije tvar s visokim viskozitetom.

3.1.2.14 Ostatak – bilo koja štetna tekuća tvar koja os-taje za ispuštanje.

3.1.2.15 Mješavina ostatka i vode – ostatak kojemu jedodana voda s bilo kojom svrhom (npr. pranje tanka, balasti-ranje, kaljužna mješavina).

3.1.2.16 ppm – označava ml/m³.

3.1.2.17 IBC CODE – Međunarodni kodeks za konstru-kciju i opremu brodova koji prevoze opasne kemikalije u raz-livenom stanju - International Bulk Chemical Code.

3.1.2.18 BCH CODE – Kodeks za konstrukciju i opremubrodova koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom stanju -Bulk Chemical Code.

3.1.2.19 Priručnik – označava Priručnik s postupcima iuređajima u skladu s 3.1.6.

3.1.2.20 Dubina mora – označava dubinu iz pomorskekarte.

3.1.2.21 Na putu – označava da brod plovi po moru nakursu, uključujući pomak od najkraćeg puta koji omogućava,koliko je izvodivo u smislu navigacije, da se bilo koje ispušta-nje rasprši na što veću površinu mora, koliko je razumno ipraktično.

3.1.2.22 Najbliže kopno – vidi 2.1.2.33.

3.1.3 Opseg nadzora

3.1.3.1 Opći zahtjevi za nadzor izradbe i za pregled op-reme i uređaja koji služe za sprečavanje onečišćenja štetnimtekućim tvarima, kao i zahtjevi za tehničku dokumentacijukoja se podnosi na odobrenje RO, navedeni su u Pravilima,Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 2. - nadzor nad gradnjom i os-novni pregled.

3.1.3.2 Nadzor prilikom izradbe mora obuhvatiti:.1 Sustav ventilacije.2 Sustav za pranje tankova.3 Sustav za ispuštanje ostataka.

3.1.3.3 Tehnička dokumentacija koja se mora dostavitiRO na uvid i odobrenje, za sustave navedene u 3.1.3.2:

1. Tehnički opis, princip rada s tehničkimpodacima i upute za rad i održavanje

2. Opći plan s presjecima3. Popis materijala i sastavnih dijelova4. Osnovna i funkcionalna shema, kako je

primjereno5. Shema upravljanja, signalizacije i zaštite,

kako je primjereno6. Električna shema, kako je primjereno7. Nacrti sklopova i sastavnih dijelova susta-

va, kako je primjereno8. Program ispitivanjaAko je potrebno, RO može zatražiti dodatnu

tehničku dokumentaciju, podatke o sigurnosti opreme i ure-đaja kao i dokumentaciju u skladu s pravilima za klasifikacijuRO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 27. -Tankeri za kemikalije, Hrvatskog registra brodova).

3.1.4 Ispitivanje u radionici

3.1.4.1 Oprema, uređaji, sustavi i instrumenti nakonmontaže moraju se ispitati prema programu navedenom u3.1.3.3-.8 odobrenom od RO.

U posebnim slučajevima RO može dopustiti dase ispitivanje umjesto na ispitnom stolu obavi na brodu.

3.1.5 Opći tehnički zahtjevi

3.1.5.1 Materijali koji se koriste za izradbu opreme, u-ređaja i sustava moraju udovoljavati zahtjevima pravila zaklasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova,Dio 25. - Metalni materijali, Hrvatskog registra brodova).

3.1.5.2 Električni uređaji na strojevima i opremi morajuudovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vid-jeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12. - Električna op-rema, Hrvatskog registra brodova).

3.1.5.3 Sustavi cjevovoda, cijevi i armatura moraju u-dovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjetiPravila za klasifikaciju brodova, Dio 8. - Cjevovodi, Hrvat-skog registra brodova).

3.1.6 Priručnik s postupcima i uređajima

3.1.6.1 Svaki brod potvrđen za prijevoz tvari kategorijeX, Y ili Z mora imati Priručnik odobren od RO. Priručnik mo-ra imati propisani oblik u skladu s dodatkom 4, MARPOL73/78, Prilog II. U slučaju broda u međunarodnoj plovidbi nakojem jezik posade nije engleski, francuski ili španjolski, tekstmora uključivati prijevod na jedan od ovih jezika.

3.1.6.2 Glavna svrha Priručnika je da brodskimčasnicima prikaže smještaj i sve radne postupke vezano uzrukovanje s teretom, pranje tankova, rukovanje s ostacima ibalastiranje i debalastiranje tankova tereta koji se morajuslijediti da bi se udovoljilo zahtjevima MARPOL 73/78,Prilog II.

3.2 KONSTRUKCIJA TANKERA ZAKEMIKALIJE


3.2.1.1 Tankeri za kemikalije moraju se graditi u skladusa zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravilaza klasifikaciju brodova, Dio 27. - Tankeri za kemikalije, Hr-vatskog registra brodova).

3.2.1.2 Projekt, konstrukcija, oprema i rad brodova zaprijevoz štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju, prepoznatihu odjeljku 17 IBC Kodeksa, moraju biti u skladu sa sljedećimpropisima radi smanjenja na najmanju mjeru nekontroliranogispuštanja u more takvih tvari:

.1 IBC Kodeksom kad je tanker za kemikalijeizgrađen 1. srpnja 1986. ili kasnije; ili

.2 BCH Kodeksom prema točki 1.7.2 Kodek-sa za:


2013

.1 brodove za koje je ugovor o izgradnjipotpisan 2. studenog 1973. ili kasnije,ali su izgrađeni prije 1. srpnja 1986. ikoji obavljaju putovanja u luke ili ter-minale pod nadležnošću drugih državapotpisnica Konvencije; i

.2 brodove izgrađene 1. srpnja 1983. ilikasnije, ali prije 1. srpnja 1986. kojiobavljaju putovanja samo između lukaili terminala unutar države čiju zastavubrod vije.

.3 BCH Kodeksom prema točki 1.7.3 Kodek-sa za:.1 brodove za koje je ugovor o izgradnji

potpisan prije 2. studenog 1973. i kojiobavljaju putovanja u luke ili termi-nale pod nadležnošću drugih državapotpisnica Konvencije; i

.2 brodove izgrađene prije 1. srpnja 1983.koji obavljaju putovanja samo izmeđuluka ili terminala unutar države čijuzastavu brod vije.

3.2.1.3 S obzirom na brodove koji nisu tankeri za kemi-kalije ili brodovi za prijevoz ukapljenog plina potvrđeni zaprijevoz štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju navedenih upoglavlju 17 IBC Kodeksa, Ministarstvo mora utvrditi odgo-varajuće mjere na osnovi uputa razvijenih od Organizacije(prema rezoluciji A.673(16), dopunjenoj rezolucijamaMEPC.158(55) i MEPC.148(54)) da bi osigurala takve propisekoji će smanjiti na najmanju mjeru nekontrolirano ispuštanje umore tih tvari.

3.2.2 Tankovi za mješavine (slop)

3.2.2.1 Tankovi za mješavine mogu biti potrebni za ne-ke postupke pranja. Tankovi za mješavine moraju udovolja-vati sljedećim zahtjevima:

.1 Najmanja zapremnina tankova za mješavi-ne određuje se prema uvjetima plovidbetankera za kemikalije. Tankovi tereta mo-gu se koristiti kao tankovi za mješavine.

.2 Broj tankova za mješavine određuje seprema podložnosti razgradnji ostatakarazličitih tereta koji se istodobno prevoze.

.3 Pumpe, sustavi cjevovoda i ventilacije,koji poslužuju tankove za mješavine, mo-raju biti odvojeni od sličnih uređaja koji sekoriste za tankove s teretom koji može bitiopasan pri dodiru s vodom.

3.3 OPREMA ZA SPREČAVANJEONEČIŠĆENJA

3.3.1 Oprema u sustavu ventilacije

3.3.1.1 Sustav ventilacije mora udovoljavati zahtjevimapravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti odsjek 6., Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 27.-Tankeri za kemikalije, Hrvat-skog registra brodova).

3.3.1.2 Ostaci tereta od tvari s tlakom pare većim od5.000 Pa pri 20°C mogu se odstraniti iz tanka tereta ventila-cijom.

3.3.1.3 Cjevovodi se moraju prazniti i uz to očistiti odtekućine pomoću opreme za ventilaciju.

3.3.1.4 Nagib i trim broda moraju biti podešeni na naj-manju moguću veličinu, koja povećava isparavanje ostataka utanku.

3.3.1.5 Oprema za ventilaciju koja proizvodi mlaz zrakakoji može doseći dno tanka mora se upotrijebiti. Slika 3.3.1.5se može upotrijebiti za procjenu primjerenosti opreme za ven-tilaciju upotrijebljene za ventiliranje tanka određene dubine.

3.3.1.6 Oprema za ventilaciju mora se smjestiti u otvorutanka, najbližem odvodu ili usisu iz tanka.

3.3.1.7 Oprema za ventilaciju mora, kada je praktično,biti smještena tako da je mlaz zraka usmjeren na odvod ili usisiz tanka. Udar mlaza zraka na dijelove strukture tanka mora seizbjeći koliko je to moguće.

3.3.1.8 Ventilacija mora raditi dok su vidljivi ostaci te-kućine u tanku. To se mora provjeriti vizualnim pregledom ilijednakovrijednim postupkom.

Slika 3.3.1.5Dubina prodiranja ulaznog mlaza, [m]

Naj

man

ja p

roto

čna

količ

ina

za sv

aki o

tvor

tank

a (m

3 /min

)


2013

3.3.2 Oprema za pranje tankova tereta (zabrodove izgrađene 1. srpnja 1994. ilikasnije)

3.3.2.1 Za brod izgrađen prije 1. srpnja 1994. vidiMARPOL 73/78, Prilog II, Dodatak 6, Odjeljak A.

3.3.2.2 Oprema za pranje tankova tereta mora udovolja-vati zahtjevima MARPOL 73/78, Prilog II i može biti projek-tirana i ugrađena kao oprema za pranje tankova tereta na tan-keru za ulje prema 2.2.1, uz razliku u materijalu i postupku.

3.3.2.3 Oprema i postupci uključuju predpranje i pranjetankova tereta i tankova za mješavine, za nestvrdnjavajuće istvrdnjavajuće štetne tvari.

3.3.2.4 Oprema za pranje nestvrdnjavajućih štetnih tva-ri, bez ponovnog korištenja sredstva za pranje:

.1 Tankovi moraju biti oprani pomoću rota-cionog vodenog mlaza, koji radi s dovol-jno visokim tlakom vode. U slučaju tvarikategorije X, strojevi za pranje moraju ra-diti na takvim položajima da se sve pov-ršine tanka operu. U slučaju tvari katego-rije Y dovoljno je upotrijebiti samo jedanpoložaj.

.2 Za vrijeme pranja količina tekućine u tan-ku mora biti što manja, što se postiže stal-nim ispumpavanjem mješavina i pospješi-vanjem protoka prema usisu. Ako se ovajuvjet ne može ispuniti, postupak pranjamora se ponoviti tri puta, uz temeljito po-sušivanje tanka između pranja.

.3 Tvari koje imaju viskozitet jednak ili većiod 50 mPa.s na 20°C moraju se prati top-lom vodom (temperature najmanje 60°C),osim ako svojstva tih tvari ne čine pranjemanje učinkovitim.

.4 Količina vode za pranje ne smije bitimanja od one navedene u 3.3.2.7-.1 ili od-ređene prema 3.3.2.7-.2.

.5 Nakon predpranja tankovi i cjevovodi mo-raju biti temeljito posušeni.

3.3.2.5 Oprema za pranje stvrdnjavajućih štetnih tvari,bez ponovnog korištenja sredstva za pranje:

.1 Tankovi moraju biti oprani što je mogućeprije nakon iskrcaja. Po mogućnosti, tan-kovi moraju biti grijani prije pranja.

.2 Ostatke u grotlašcima i otvorima bolje jeodstraniti prije predpranja.

.3 Tankovi moraju biti oprani pomoću rota-cionog vodenog mlaza, koji radi s dovol-jno visokim tlakom vode, i na položajimakoji osiguravaju da su sve površine tankaoprane.

.4 Za vrijeme pranja količina tekućine u tan-ku mora biti što manja što se postiže stal-nim ispumpavanjem ostataka i pospješi-vanjem protoka prema usisu. Ukoliko seovaj uvjet ne može postići, postupak pra-nja se mora ponoviti tri puta s temeljitimposušivanjem tanka između pranja.

.5 Tankovi se moraju prati toplom vodom(temperature ne manje od 60°C), osim akosvojstva tih tvari ne čine pranje manjeučinkovitim.

.6 Količina vode koja se koristi za pranje nesmije biti manja od one navedene u3.3.2.7-.1 ili određene prema 3.3.2.7-.2.

.7 Nakon predpranja tankovi i cjevovodi mo-raju biti temeljito posušeni.

3.3.2.6 Postupci predpranja s ponovnim korištenjemsredstva za pranje:

.1 Pranje s korištenim sredstvom za pranjemože se prihvatiti za pranje više od jednogtanka tereta. U određivanju količine morase posvetiti pažnju očekivanoj količini os-tataka u tankovima i svojstvima sredstvaza pranje, te primjenjuje li se bilo kakvopočetno ispiranje. Ukoliko se ne moguprikupiti dovoljni podaci, izračunata kon-centracija ostataka tereta u sredstvu zapranje na kraju ne smije prijeći 5% na os-novi nazivne količine za posušivanje.

.2 Ponovno korišteno sredstvo za pranje mo-že se koristiti samo za pranje tankova kojisu sadržavali istu ili sličnu tvar.

.3 Količina sredstva za pranje dovoljna zapranje bez prekidanja mora se dodati utank ili tankove koji će se prati.

.4 Sve površine tanka moraju se prati okret-nim mlazom/mlazovima koji imaju do-voljno visok tlak. Ponovno korištenje sre-dstva za pranje može se ostvariti u tankukoji se pere ili preko drugog tanka npr.tanka za mješavine.

.5 Pranje se mora nastaviti dok ukupni protoknije manji od onog koji odgovara količi-nama navedenim u 3.3.2.7-.1 ili određenimprema 3.3.2.7-.2.

.6 Stvrdnjavajuće tvari i tvari s viskozitetomjednakim ili većim od 50 mPa.s pri 20°Cmoraju se prati toplom vodom (temperatu-re ne manje od 60°C) kad se voda koristikao sredstvo za pranje, osim ako svojstvatih tvari ne čine pranje manje učinkovitim.

.7 Nakon završetka pranja tankova s ponov-nim korištenjem sredstva za pranje do ve-ličine navedene u .5, sredstvo za pranje semora iskrcati i tank temeljito posušiti. Na-kon toga tank se mora isprati koristećičisto sredstvo za pranje uz stalno pražnje-nje i iskrcaj u uređaje za prihvat. Ispiranjemora najmanje obuhvatiti dno tanka i bitidovoljno za pročišćavanje cjevovoda,pumpe i filtera.

3.3.2.7 Najmanja količina vode za predpranje:

.1 Najmanja količina vode za predpranje se odre-đuje na osnovi količine ostataka štetne tekuće tvari u tanku,veličine tanka, svojstava tereta, dopuštene koncentracije u bilokojoj narednoj otpadnoj vodi i područja rada. Najmanja koli-čina je dana sljedećim izrazom:

Q = k (15 r0,8 + 5 r0,7·V/1000)


2013

gdje je:Q – najmanja zahtjevana količina, [m³]r – količina ostataka u tanku, [m³]Veličina r mora biti vrijednost pokazana u stvar-

nom ispitivanju efikasnosti posušivanja, ali ne manje od 0,100m³ za tank s obujmom 500 m³ i više i 0,040 m³ za tank sobujmom 100 m³ i manje. Za veličine tankova između 100 m³i 500 m³, najmanja vrijednost r dopuštena za korištenje u pro-računu dobije se linearnom interpolacijom.

Za tvari kategorije X, vrijednost r mora se ili od-rediti na osnovi ispitivanja posušivanja prema Priručniku, u-zimajući u obzir gore navedene donje granične vrijednosti, iliuzeti 0,9 m³.

V – obujam tanka, [m³]k – koeficijent koji ima vrijednost kako sli-

jedi:Kategorija X, nestvrdnjavajuća tvar sniskim viskozitetom, k = 1,2Kategorija X, stvrdnjavajuća tvar ili tvars visokim viskozitetom, k = 2,4Kategorija Y, nestvrdnjavajuća tvar sniskim viskozitetom, k = 0,5Kategorija Y,stvrdnjavajuća tvar ili tvars visokim viskozitetom, k = 1,0

.2 Ispitivanje za odobrenje količine vode za pred-pranje manje od one u 3.3.2.7-.1 može se izvršiti na zado-voljstvo RO da se dokaže da je udovoljeno zahtjevima MAR-POL 73/78, Prilog II, Pravilo 13, uzimajući u obzir tvari kojeje brod ovlašten prevoziti. Tako potvrđena količina mora sepodesiti za ostale uvjete predpranja koristeći koeficijent k ka-ko je određeno u 3.3.2.7-.1.

3.3.2.8 Kad se koristi drugo sredstvo za pranje tankaumjesto vode, kao što je mineralno ulje ili otapalo s klorom,njegovim ispuštanjem upravljat će se prema propisima iliMARPOL 73/78, Prilog I ili MARPOL 73/78, Prilog II, kojibi se primjenjivali na sredstvo da se prevozi kao teret. Postup-ci pranja tankova koji uključuju korištenje tih sredstava mo-raju biti izloženi u Priručniku i odobreni od RO.

3.3.2.9 Kad se vodi dodaju male količine dodataka začišćenje (deterdženata) radi olakšavanja pranja tankova, nesmiju se koristiti dodaci koji sadrže sastojke kategorije X osimonih sastojaka koji su brzo biorazgradivi i prisutni u ukupnojkoncentraciji manje od 10% u dodatku za čišćenje. Nema do-datnih ograničenja onima koji su primjenjivi na tank zbogprethodnog tereta.

3.3.3 Sustavi za ispuštanje ostataka štetnih te-kućih tvari

3.3.3.1 Ispuštanje u more ostataka tvari kojima je dodi-jeljena kategorija X, Y ili Z ili onih privremeno procijenjenihkao takve tvari, ili balastne vode, ostataka pranja tankova ilidrugih mješavina koje sadrže te tvari je zabranjeno osim akota ispuštanja nisu potpuno u skladu s primjenjivim radnim za-htjevima sadržanim u MARPOL 73/78, Prilog II.

3.3.3.2 Prije izvođenja bilo kojeg postupka predpranjaili ispuštanja u skladu s ovim pravilom, odgovarajući tank semora isprazniti u najvećoj mjeri prema postupku propisanomu Priručniku.

3.3.3.3 Prijevoz tvari koje nisu kategorizirane ili priv-remeno procijenjene kako je navedeno u 3.1.2.9 ili balastnevode, ostataka pranja tankova ili drugih mješavina koje sadržete tvari je zabranjen zajedno s bilo kojim ispuštanjem tih tvariu more.

3.3.3.4 Ispuštanje u more ostataka štetnih tekućih tvarimora se obavljati ispod vodne linije kroz podvodni ispust neprekoračujući najveći kapacitet za koji je podvodni ispustprojektiran.

3.3.3.5 Oprema i smještaj cjevovoda za pretakanje i is-puštanje ostataka štetnih tekućih tvari moraju udovoljavati za-htjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 8. - Cjevovodi i Pravila za klasifi-kaciju brodova, Dio 27. - Tankeri za kemikalije, Hrvatskogregistra brodova).

3.3.3.6 Ispuštanje ostataka tvari kategorije XPodložno propisima u 3.3.3.1, 3.3.3.2 i 3.3.3.3,

sljedeći propisi se primjenjuju:.1 Tank iz kojeg se iskrcava tvar kategorije X

mora biti opran prije nego brod napusti lu-ku iskrcaja. Ostaci pranja moraju biti ispu-štani u uređaje za prihvat dok koncentra-cija tvari u otpadnoj vodi prema uređaju zaprihvat, kako je pokazano u analizi uzora-ka otpadne vode koje je uzeo inspektor,nije 0,1% težinski ili manje. Kad je zahtje-vana koncentracija postignuta, preostaliostaci pranja tanka moraju se nastaviti is-puštati u uređaje za prihvat dok tank nijeprazan. Odgovarajući zapisi o ovim rad-njama moraju se upisati u Knjigu o teretu ipotvrditi od inspektora postavljenog od dr-žave potpisnice Konvencije.

.2 Bilo koja voda kasnije ubačena u tank mo-že se ispuštati u more u skladu s normamaza ispuštanje iz MARPOL 73/78, Prilog II,Pravilo 13.2.

.3 Kad Vlada države koja prima ostatke pra-nja utvrdi da je nepraktično mjeriti konce-ntraciju tvari u otpadnoj vodi bez uzroko-vanja pretjeranog kašnjenja broda, ta drža-va može prihvatiti drugi jednakovrijednipostupak za postizanje zahtjevane konce-ntracije u 3.3.3.6.1 pod uvjetom da:.1 je tank opran u skladu s postupkom

odobrenim od RO koji udovoljava točki 3.3.2; i.2 se odgovarajući zapisi moraju upisati u

Knjigu o teretu i potvrditi od inspekto-ra navedenog u 3.3.3.6.1.

3.3.3.7 Ispuštanje ostataka tvari kategorije Y i ZPodložno propisima u 3.3.3.1, 3.3.3.2 i 3.3.3.3,

sljedeći propisi se primjenjuju:.1 S obzirom na postupke ispuštanja ostataka

tvari kategorije Y ili Z, norme za ispušta-nje iz MARPOL 73/78, Prilog II, Pravilo13.2 se primjenjuju.

.2 Ukoliko se iskrcaj tvari kategorije Y ili Zne obavlja u skladu s Priručnikom, mora seobaviti predpranje prije nego brod napusti


2013

luku iskrcaja, osim ako druge mjere, nazadovoljstvo inspektora navedenog u3.3.3.6.1, nisu poduzete za odstranjivanjeostataka tereta iz broda do količina nave-denih u MARPOL 73/78, Prilog II. Ostaciod predpranja tankova moraju se ispuštatiu uređaje za prihvat.

.3 Za tvari s visokim viskozitetom ilistvrdnjavajuće tvari kategorije Y primje-njuje se sljedeće:.1 postupak predpranja kako je navedeno

u 3.3.2 mora se primijeniti;.2 mješavina ostataka i vode koja se stva-

ra tijekom predpranja mora se ispuštatiu uređaje za prihvat dok tank nije pra-zan; i

.3 bilo koja voda kasnije ubačena u tankmože se ispuštati u more u skladu snormama za ispuštanje iz MARPOL73/78, Prilog II, Pravilo 13.2.

3.3.3.8 Radni zahtjevi za krcanje i iskrcavanje balasta:.1 Nakon iskrcaja, i ako se zahtjeva, nakon

predpranja, u tank tereta se može krcatibalast. Postupci za ispuštanje takvog ba-lasta nalaze se u MARPOL 73/78, Prilog I-I, Pravilo 13.2.

.2 Balast ubačen u tank tereta koji je oprando tog stupnja da balast sadrži manje od 1ppm tvari koja se prethodno prevozila mo-že se ispuštati u more bez obzira na kapa-citet ispuštanja, brzinu broda i položaj is-pusta, pod uvjetom da brod nije udaljen odnajbližeg kopna manje od 12 milja i u vodidubine manje od 25 metara. Zahtjevanstupanj čistoće je postignut kad je obavlje-no predpranje, kako je navedeno u 3.3.2, itank kasnije opran s potpunim ciklusomstroja za pranje za brodove izgrađene prije1. srpnja 1994. ili s količinom vode nemanjom od one izračunate za k = 1,0.

.3 Ispuštanje u more čistog ili odvojenog ba-lasta nije podložno zahtjevima iz MAR-POL 73/78, Prilog II.

3.3.4 Sustavi tereta

3.3.4.1 Sustav tereta mora udovoljavati zahtjevima pra-vila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikacijubrodova, Dio 27. - Tankeri za kemikalije i Pravila za klasifi-kaciju brodova, Dio 8. - Cjevovodi, Hrvatskog registra brodo-va).

3.3.4.2 Svaki brod izgrađen prije 1. srpnja 1986. morabiti opremljen pumpama i sustavom cjevovoda koji osigura-vaju da svaki tank potvrđen za prijevoz tvari kategorije X ili Yne zadržava količinu ostataka veću od 300 litara u tanku i snjim povezanom cjevovodu i da svaki tank potvrđen za prije-voz tvari kategorije Z ne zadržava količinu ostataka veću od900 litara u tanku i s njim povezanom cjevovodu.

Ispitivanje u radu mora se obaviti u skladu s3.3.4.6.

3.3.4.3 Svaki brod izgrađen 1. srpnja 1986. ili kasnije,ali ranije od 1. siječnja 2007. mora biti opremljen pumpama isustavom cjevovoda koji osiguravaju da svaki tank potvrđenza prijevoz tvari kategorije X ili Y ne zadržava količinu osta-taka veću od 100 litara u tanku i s njim povezanom cjevovodui da svaki tank potvrđen za prijevoz tvari kategorije Z ne zad-ržava količinu ostataka veću od 300 litara u tanku i s njim po-vezanom cjevovodu. Ispitivanje u radu mora se obaviti u skla-du s 3.3.4.6.

3.3.4.4 Svaki brod izgrađen 1. siječnja 2007. ili kasnijemora biti opremljen pumpama i sustavom cjevovoda koji osi-guravaju da svaki tank potvrđen za prijevoz tvari kategorije X,Y ili Z ne zadržava količinu ostataka veću od 75 litara u tankui s njim povezanom cjevovodu. Ispitivanje u radu mora se o-baviti u skladu s 3.3.4.6.

3.3.4.5 Za brod koji nije tanker za kemikalije izrađenprije 1. siječnja 2007. koji ne može udovoljiti zahtjevima zapumpe i sustav cjevovoda, za tvari kategorije Z, navedenim u3.3.4.2 i 3.3.4.3 neće se primijeniti zahtjev za količinu. Smatrase da je udovoljavanje postignuto ako je tank ispražnjen donajvećeg mogućeg stupnja.

3.3.4.6 Procjena količina ostataka u tankovima tereta,pumpama i s njima povezanom cjevovodu:

.1 Postupak za ispitivanje učinkovitosti sus-tava tereta procjenom količina ostataka utankovima tereta, pumpama i s njima po-vezanom cjevovodu mora biti u skladu sMARPOL 73/78, Prilog II, Dodatak 5,točka 3.

.2 Sustavi tereta moraju biti tako projektiranida udovoljavaju zahtjevanoj najvećoj koli-čini ostataka po tanku i s njim povezanomcjevovodu kako je navedeno u 3.3.4.2,3.3.4.3 i 3.3.4.4.

.3 Sustavi tereta moraju se ispitati vodom ra-di potvrđivanja njihova rada. Ta ispiti-vanja vodom moraju mjerenjem pokazatida sustav udovoljava zahtjevima iz 3.3.4.2,3.3.4.3 i 3.3.4.4. S obzirom na 3.3.4.2 i3.3.4.3, odstupanje od 50 litara po tanku jeprihvatljivo. Izmjerena količina označavase kao količina za posušivanje. Količina zaposušivanje svakog tanka mora se zabilje-žiti u brodskom Priručniku. Ispitivanjesustava tereta u radu mora biti odobrenood RO.

.4 Nakon utvrđivanja količine za posušivanjeza jedan tank, RO može koristiti utvrđenukoličinu za sličan tank pod uvjetom da jesustav tereta za taj tank sličan i ispravnoradi.

3.3.5 Prostorija pumpi tereta

3.3.5.1 Prostorija pumpi tereta mora udovoljavati zah-tjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 27. - Tankeri za kemikalije, Pravilaza klasifikaciju brodova, Dio 2. - Trup i Pravila za klasifika-ciju brodova, Dio 12.-Električna oprema, Hrvatskog registrabrodova).


2013

3.3.5.2 Mjesto upravljanja sustavom cjevovoda kaljužeprostorije pumpi tereta mora se nalaziti izvan prostorije.

3.3.5.3 Sustav cjevovoda kaljuže prostorije pumpi teretamora osiguravati mogućnost prebacivanja kaljužne mješavineu tank za mješavine ili u tankove tereta.

3.3.6 Smještaj podvodnog otvora za ispuštanje

3.3.6.1 Brodovi potvrđeni za prijevoz tvari kategorije X,Y ili Z moraju imati podvodne ispuste.

3.3.6.2 Za brodove izgrađene prije 1. siječnja 2007. ipotvrđene za prijevoz tvari kategorije Z podvodni ispust nijeobavezan.

3.3.6.3 Podvodni otvori za ispuštanje moraju se nalazitiu području tereta u blizini donjeg uzvoja oplate i moraju bititako uređeni da je onemogućen ponovni ulaz mješavine osta-taka i vode u brodske usise mora.

3.3.6.4 Ako postoje dva podvodna otvora za ispuštanjeradi postizanja veće dopuštene količine ispuštanja, oni morajubiti smješteni na suprotnim stranama broda.

3.3.7 Veličina podvodnog otvora za ispuštanje

3.3.7.1 Izvedba podvodnog otvora za ispuštanje morabiti takva da mješavina ostataka i vode ispuštena u more neprolazi kroz područje graničnog sloja broda.

S tom svrhom, kada je ispuštanje okomito naoplatu broda, najmanji promjer podvodnog otvora za ispušta-nje se određuje po izrazu:

LQ

D D

5= [m] (3.3.7.1)

gdje je:D - najmanji promjer podvodnog otvora za

ispuštanje, [m];L - udaljenost između pramčane okomice i

podvodnog otvora za ispuštanje, [m];QD - izabrana najveća količina mješavine os-

tataka i vode koju brod može ispuštatikroz otvor, [m³/h].

3.3.7.2 Ako je ispuštanje usmjereno pod kutom premaoplati broda, u izrazu 3.3.7.1 umjesto QD uzima se njegovakomponenta okomita na oplatu broda.

3.4 BRODSKI PLAN ZA SLUČAJOPASNOSTI ONEČIŠĆENJA ŠTETNIM

TEKUĆIM TVARIMA

3.4.1 Svaki brod za prijevoz štetnih tekućih tvari urazlivenom stanju bruto tonaže 150 i više mora imati na broduBrodski plan za slučaj opasnosti onečišćenja štetnim tekućimtvarima odobren od RO.

3.4.2 Plan mora biti u skladu s Uputstvima koje je iz-radila Međunarodna pomorska organizacija* i napisan na je-ziku kojim se služe zapovjednik i časnici. Plan mora sadrža-vati najmanje sljedeće:

.1 Postupak izvještavanja o slučaju onečišće-nja štetnim tekućim tvarima, kako se zah-tjeva Konvencijom MARPOL 73/78 u čla-nu 8 i Protokolu I, na osnovi uputstavakoje je izradila Međunarodna pomorskaorganizacija**, koji moraju slijediti za-povjednik ili zadužena osoba na brodu.

.2 Popis uprava ili osoba kojima se mora ob-ratiti u slučaju onečišćenja štetnim teku-ćim tvarima.

.3 Detaljan opis postupaka koje moraju od-mah poduzeti osobe na brodu da smanje ilinadziru ispuštanje štetnih tekućih tvari na-kon slučaja.

.4 Postupak i osobu za vezu na brodu za us-klađivanje brodskih postupaka s nacional-nim i lokalnim vlastima u borbi protiv o-nečišćenja.

3.4.3 Za brodove na koje se primjenjuje i Pravilo 37,Priloga I, Konvencije MARPOL 73/78, Plan može biti izrađenzajedno s Brodskim planom za slučaj opasnosti onečišćenjauljem. U tom slučaju naziv Plana je Brodski plan za slučajopasnosti od onečišćenja.

* Odnosi se na Guidelines for the development of shipboardmarine pollution emergency plans for oil and/or noxiousliquid substances, prema rezoluciji MEPC 85(44), dopun-jenoj s rezolucijom MEPC 137(53).

** Odnosi se na General principles for ship reportingsystems and ship reporting requirements, including Gui-delines for reporting incidents involving dangerous goods,harmful substances and /or marine pollutants, prema IMOrezoluciji A.851(20), dopunjenoj s rezolucijom MEPC138(53).


2013

4 SPREČAVANJEONEČIŠĆENJA ŠTETNIM

TVARIMAKOJE SE PREVOZE MOREM U

UPAKIRANOM OBLIKU

4.1 Ovaj odsjek primjenjuje se na sve brodove kojiprevoze štetne tvari u upakiranom obliku. MARPOL 73/78,Prilog III stupio je na snagu dne 1. srpnja 1992.

Detaljni zahtjevi za prijevoz štetnih tvari u upa-kiranom obliku nalaze se u IMO rezoluciji MEPC.156(55).

4.2 Štetne tvari – prema ovom odsjeku, su one tvarikoje su naznačene kao zagađivači mora u IMDG Kodeksu.

4.3 Upakirani oblici – prema ovom odsjeku, su ob-lici spremnika za štetne tvari prema IMDG Kodeksu.

4.4 Prijevoz štetnih tvari je zabranjen, osim ako je tou skladu sa odredbama ovog odsjeka.

4.5 Zahtjevi ovog odsjeka se ne primjenjuju na bro-dsko spremište i opremu.

4.6 Pakiranje mora biti odgovarajuće da smanji nanajmanju mjeru opasnost za pomorski okoliš, uzimajući u ob-zir njegov sadržaj.

4.7 Pakiranje koje sadrži štetnu tvar mora biti trajnooznačeno ispravnim tehničkim nazivom (ne smije se koristitisamo trgovački naziv) i oznakom da je tvar zagađivač mora.Uz navedenu oznaku, gdje je moguće, mora se koristiti odgo-varajući UN broj.

Način označavanja mora omogućiti identifika-ciju pakiranja uronjenog u more tri mjeseca.

Pakiranje koje sadrži male količine štetne tvarimože se izuzeti od zahtjeva za označavanje (za određena izu-zeća vidi IMDG Kodeks).

4.8 Štetne tvari moraju biti ispravno skladištene i o-sigurane da se smanji na najmanju mjeru opasnost za pomor-ski okoliš, ne umanjujući sigurnost broda i posade.

Na brodu se mora nalaziti detaljni plan skladiš-tenja štetnih tvari.

4.9 Određene štetne tvari su zabranjene za prijevozili je ograničena njihova količina koja se može prevoziti nabrodu. Kod ograničenja količine potrebno je razmotriti veliči-nu, konstrukciju i opremu broda, kao i način pakiranja i priro-du tvari.

4.10 Izbacivanje štetnih tvari u upakiranom obliku umore je zabranjeno, osim kad je ugrožena sigurnost broda iposade.

Odgovarajuće mjere, u skladu s propisima izKonvencije, temeljene na fizikalnim, kemijskim i biološkimsvojstvima štetnih tvari moraju se poduzeti kod pranja iscure-ne količine štetne tvari van broda.


2013

5 SPREČAVANJEONEČIŠĆENJA SANITARNIM

OTPADNIM VODAMA

5.1 OPĆI ZAHTJEVI

5.1.1 Primjena

5.1.1.1 MARPOL 73/78, Prilog IV - Sprečavanje one-čišćenja sanitarnim otpadnim vodama stupio je na snagu dne27. rujna 2003. godine.

5.1.1.2 Ovaj odsjek Pravila primjenjuje se na uređaje iopremu brodova predviđene za sprečavanje onečišćenja morasanitarnim otpadnim vodama.

5.1.1.3 Odredbe ovog odsjeka primjenjuju se na sljede-će brodove u međunarodnoj plovidbi:

.1 nove brodove od 400 GT i više;

.2 nove brodove manje od 400 GT, koji supredviđeni za prijevoz više od 15 osoba;

.3 postojeće brodove od 400 GT i više, 5 go-dina nakon stupanja na snagu MARPOL73/78, Prilog IV;

.4 postojeće brodove manje od 400 GT, kojisu predviđeni za prijevoz više od 15 oso-ba, 5 godina nakon stupanja na snaguMARPOL 73/78, Prilog IV.

5.1.1.4 Odredbe ovog odsjeka primjenjuju se i na bro-dove ograničenog područja plovidbe 5 do 8, u ovisnosti o ve-ličini i namjeni broda o čemu u svakom slučaju posebno raz-matra i odlučuje Ministarstvo na preporuku RO.

5.1.1.5 Zahtjevi iz 5.2.1.2 primjenjuju se na nove putni-čke brodove 1. siječnja 2016. i kasnije, i na postojeće putničkebrodove 1. siječnja 2018. i kasnije.


Objašnjenja pojmova i izraza, koji se koriste uovim Pravilima navedena su u Odsjeku 1. i u daljnjem tekstu.

5.1.2.1 Novi brod – brod:.1 kojemu je ugovor o gradnji zaključen, ili,

ako nema ugovora o gradnji, kojemu jekobilica postavljena, ili koji je bio u slič-nom stupnju gradnje, na dan ili nakon da-na stupanja na snagu MARPOL 73/78,Priloga IV;

.2 koji je isporučen tri godine ili više nakonstupanja na snagu MARPOL 73/78, Prilo-ga IV.

5.1.2.2 Postojeći brod – brod koji nije novi brod.

5.1.2.3 Fekalna otpadna voda (crna voda) –.1 izljevi i ostali otpaci iz svih vrsti zahoda

(nužnika), pisoara i zahodskih školjki;.2 izljevi iz umivaonika, kada i ostalih ure-

đaja medicinskih prostorija (ambulanta,bolnica, itd.);

.3 izljevi iz prostorija u kojima se nalaze živeživotinje;

.4 druge otpadne vode, ako se miješaju s gorenavedenim izljevima.

5.1.2.4 Otpadna voda za pranje iz domaćinskih istambenih prostorija (siva voda) –

.1 otpadne vode iz umivaonika, tuševa, kadai izljeva osim vode navedene u 5.1.2.3;

.2 otpadne vode iz praonica;

.3 otpadne vode od pranja namirnica, iz ku-hinjskih strojeva i iz prostorija gdje se držiili služi hrana.

5.1.2.5 Sabirni tank – tank za sakupljanje i skladištenjesanitarnih otpadnih voda.

5.1.2.6 Uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnihvoda – uređaj u kojemu se otpadne vode pročišćavaju:

.1 biološkom razgradnjom organske tvari

.2 dezinfekcijom ili sterilizacijom

.3 odvajanjem krutih tvari i njihovim usitnja-vanjem ili uklanjanjem.

5.1.2.7 Broj osoba – posada, putnici i posebno osobljeprema broju mjesta predviđenih za njihov smještaj na brodu.

5.1.2.8 Koliformne bakterije – bakterije čiji broj seopćenito koristi za prikazivanje prisutnosti fekalnih tvari imikroorganizama koji mogu štetiti ljudskom zdravlju.

5.1.2.9 Biokemijska potreba kisika u pet dana, BPK5– količina kisika koju organska tvar iz otpadne vode potroši zasvoj metabolizam u toku pet dana.

5.1.2.10 Suspendirane tvari – geometrijska sredina kon-centracije suspendiranih tvari u otpadnoj vodi utvrđena na 40uzoraka.

5.1.2.11 Aerobni proces – biokemijski oksidacijski pro-ces razlaganja fekalija pomoću bakterija koje se prirodno raz-vijaju, pri čemu se troši kisik iz vode, proizvodi više vode,oslobađa ugljični dioksid i stvaraju nove bakterije.

5.1.2.12 Fekalni plinovi – su otrovni i zapaljivi plinovikoji mogu nastati u sustavu fekalija. Ako u fekalnoj masi ne-ma dovoljno kisika, intenzivnije se razvijaju alternativnebakterije, pa ne postoje preduvjeti za razvoj aerobnog procesa.Tada se stvaraju plinovi uključujući sumporovodik (H2S),metan (CH4), amonijak (NH3) i slično. Ti su plinovi vrlo otro-vni i zapaljivi. Za čovjeka je posebno otrovan sumporovodikveć pri koncentraciji od 10 dijelova/milijun. Njegove zapalji-ve pare su teže od zraka, pa se u zatvorenim prostorima mjes-timično može akumulirati smrtonosna koncentracija.

5.1.2.13 Neaerobni uvjeti – su uvjeti pri kojima se nemože odvijati aerobni proces. Kao posljedica, u sustavu feka-lija se razvijaju otrovni i zapaljivi fekalni plinovi.

5.1.2.14 Posebno područje – morska područja određenau Konvenciji MARPOL 73/78, Prilog IV, Pravilo 5 bis.

5.1.2.15 Putnik – svaka osoba osim zapovjednika i članaposade ili ostalih osoba zaposlenih ili uključenih u bilo kojemsvojstvu u posao na brodu, i djece mlađe od godine dana.

5.1.2.16 Putnički brod – brod koji prevozi više od dva-naest putnika.


2013

5.1.2.17 Novi putnički brod – putnički brod za koji jeugovor o izgradnji potpisan, ili u nedostatku ugovora o grad-nji, za koji je kobilica postavljena, ili koji je u sličnom stupnjugradnje 1. siječnja 2016. ili kasnije, ili koji je isporučen dvijegodine ili više nakon 1. siječnja 2016.

5.1.2.18 Postojeći putnički brod – putnički brod kojinije novi putnički brod.

5.1.3 Opseg nadzora

5.1.3.1 Opći zahtjevi za nadzor i pregled opreme i ure-đaja, kao i popis tehničke dokumentacije za odobrenje i potre-bne isprave navedene su u Pravilima, Dio 1. - Opći propisi,Odjeljak 2. - Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled.

5.1.3.2 Tijekom izradbe obavlja se nadzor nad:.1 uređajima za pročišćavanje sanitarnih ot-

padnih voda, uključujući pripadajuće cje-vovode, pumpe i električnu opremu, do-zatore i uređaje za nadziranje i upravljan-je;

.2 sabirnim tankovima i njihovim pripadaju-ćim uređajima.

5.1.3.3 Tijekom montaže na brodu obavlja se nadzornad:

.1 uređajima za pročišćavanje sanitarnih ot-padnih voda;

.2 uređajima za usitnjavanje i dezinfekciju;

.3 sabirnim tankovima;

.4 pumpama i cjevovodima sanitarnih otpad-nih voda.

5.1.3.4 Prije početka gradnje treba dostaviti RO naodobrenje sljedeću dokumentaciju:

.1 tehnički opis i princip rada uređaja, uputeza rad i održavanje;

.2 opći plan s presjecima uređaja za pročiš-ćavanje sanitarnih otpadnih voda, nacrtsabirnog tanka;

.3 shema nadziranja i upravljanja;

.4 električne sheme;

.5 program ispitivanja.

5.2 UREĐAJI I OPREMA ZAPROČIŠĆAVANJE I ISPUŠTANJESANITARNIH OTPADNIH VODA


5.2.1.1 Brodovi navedeni u 5.1.1 moraju imati jedan odovih tipova opreme:

.1 tipno odobren uređaj za biološko pročišća-vanje fekalnih otpadnih voda, uključujućipo potrebi sabirni tank, koji mora udovol-javati radnim zahtjevima temeljenim nastandardima i načinima ispitivanja razvije-nim od Organizacije (IMO rezolucijaMEPC.159(55)).

.2 tipno odobren uređaj za usitnjavanje i de-zinfekciju fekalnih otpadnih voda sa sabir-

nim tankom za kasnije ispuštanje u morena udaljenosti više od 3 Nm od najbližegkopna.

.3 sabirne tankove za kasnije pražnjenje sa-nitarnih otpadnih voda u kopnene ili plo-veće uređaje za prihvat ili ispuštanje u mo-re na udaljenosti više od 12 Nm od najbli-žeg kopna pri umjerenoj količini odobre-noj od RO kad je brod u plovidbi pri brzinine manjoj od 4 čvora, čiji kapacitet morabiti odobren od RO za zadržavanje svihsanitarnih otpadnih voda, uzimajući u ob-zir radnje broda, broj osoba i druge odgo-varajuće čimbenike.

5.2.1.2 Svaki putnički brod dok boravi unutar posebnogpodručja mora biti opremljen jednim od sustava za sanitarneotpadne vode:

.1 tipno odobren uređaj za obradu sanitarnihotpadnih voda, koji udovoljava radnim za-htjevima temeljenim na standardima i na-činima ispitivanja razvijenim od Organi-zacije (rezolucija MEPC. 227(64));

.2 sabirni tank čija izvedba i kapacitet morabiti odobren od RO za zadržavanje svihsanitarnih otpadnih voda za kasnije praž-njenje u uređaje za prihvat, uzimajući uobzir radnje broda, broj osoba i druge od-govarajuće čimbenike. Sabirni tank moraimati uređaj koji vizualno pokazuje razinusadržaja tanka.

5.2.1.3 Sustav sanitarnih otpadnih voda mora biti takoizveden da je isključena mogućnost nekontroliranog ispuštanjasanitarnih otpadnih voda u more.

5.2.1.4 Cjevovodi, električna oprema i uređaji automati-zacije moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikacijuRO (npr. vidjeti 1.6, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 7. -Strojni uređaji, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 8. - Cje-vovodi, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12.- Električnaoprema i Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 13.- Automati-zacija, Hrvatskog registra brodova).

5.2.1.5 Cjevovod sanitarnih otpadnih voda mora bitiodgovarajućih dimenzija, da se spriječi začepljenje ili povrat-no cirkuliranje sanitarnih otpadnih voda.

Cjevovod je potrebno zaštititi od smrzavanja.

5.2.1.6 Cjevovod sanitarnih otpadnih voda ne smijeprolaziti kroz prostorije gdje se čuva, priprema ili poslužujehrana, ili kroz prostorije za pranje posuđa.

Ako se, zbog strukturnih zahtjeva, ne može udo-voljiti gore navedenim zahtjevima, moraju se razmotriti alter-nativna rješenja u kojima dio cjevovoda koji prolazi kroz na-vedene prostorije nema rastavljivog spoja ili su rastavljivispojevi svedeni na najmanji mogući broj, i tako zaštićeni da jeonemogućeno eventualno curenje iz cjevovoda u prostoriju.

Ne smiju se postaviti ispusni otvori za čišćenje udijelu cjevovoda koji prolazi kroz gore navedene prostorije.

Cjevovod sanitarnih otpadnih voda ne smijeprolaziti kroz medicinske prostorije.


2013

5.2.1.7 Cjevovodi se moraju ispitati na nepropusnostprema zahtjevu 5.2.3.7.

5.2.1.8 Cjevovod odljeva mora imati odgovarajućeodušnike, vodeći računa posebno o krajnjim točkama sustava.Odušnici trebaju omogućiti odgovarajući dovod zraka i sprije-čiti tendenciju bilo kakvog formiranja vodenih čepova unutarsustava, koji bi mogli stvaranjem podtlaka prazniti sifone iprekinuti vodene brtve svojim gibanjem kroz cijevi, naročitopri naglom naginjanju i poniranju broda.

Izvedba odušnih cijevi mora biti u skladu s toč-kom 5.2.2.7.

5.2.1.9 Sustav fekalija općenito mora biti projektiran ta-ko, da se izbjegne potencijalna opasnost od fekalnih plinovakoji mogu nastati u sustavu. Primarne mjere predostrožnostitrebaju biti sadržane u projektu i u korištenju sustava. Vodenebrtve u sifonima radi zaštite od opasnih plinova, odušnike cje-vovoda i odušnike tankova treba smatrati samo pomoćnomzaštitom. Glavni cilj mora biti sprečavanje stvaranja i nakup-ljanja otrovnih i zapaljivih fekalnih plinova u sustavu.

5.2.1.10 Preporučuje se da WC-školjke budu opremljeneuređajem za prekidanje vakuuma, spojenim na stražnjoj stranivodene brtve u obliku vlastitog odušnika, ili patentiranog po-sebnog ventila.

5.2.1.11 Kad se sanitarne otpadne vode miješaju s otpa-dom ili otpadnom vodom koji su pokriveni ostalim odjeljcimaPravila, dodatno uz zahtjeve ovog odjeljka mora biti udovol-jeno zahtjevima tih odjeljaka.

5.2.2 Sabirni tankovi sanitarnih otpadnih vo-da

5.2.2.1 Ukupna zapremnina svih sabirnih tankova možese odrediti i po izrazu:

V = f⋅n⋅q⋅t [lit] (5.2.2.1)gdje je:

f – koeficijent uvjeta eksploatacije;= 1,0 za brodove neograničenog i

ograničenog područja plovidbe,ako putovanje traje više od 8 sati;

= 0,3-0,5 za putničke brodove, akoputovanje traje od 2 do 4 sata;

= 0,1 za putničke brodove ako puto-vanje traje do 2 sata

n – broj osoba,q – količina otpadnih voda u litrama po

jednoj osobi na dan;= 70 lit/osobi na dan, ako je predviđeno

sakupljanje fekalnih otpadnih voda;= 180-230 lit/osobi na dan, ako je pred-

viđeno sakupljanje fekalnih otpadnihvoda i vode iz domaćinskih i stambe-nih prostorija (veće količine za putnič-ke brodove);

= 25 lit/osobi na dan, ako je predviđenosakupljanje fekalnih otpadnih vodavakuum sustavom;

= 135-185 lit/osobi na dan, ako je pred-viđeno sakupljanje fekalnih otpadnihvoda vakuum sustavom i vode iz do-

maćinskih i stambenih prostorija (većekoličine za putničke brodove);

t – vrijeme boravka broda u luci i/ili u području u kojem je ispuštanje zabranjeno;

= 3-5 dana za tankere neograničenogpodručja plovidbe;

= 3-10 dana za brodove za prijevoztereta neograničenog područjaplovidbe;

= 3 dana za ostale brodove= 2 dana za brodove koji imaju ure-

đaje za biološko pročišćavanje fe-kalnih otpadnih voda.

5.2.2.2 Strukturni sabirni tankovi moraju udovoljavatizahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 2. - Trup, Hrvatskog registra bro-dova), a to ne smiju biti tankovi dvodna.

5.2.2.3 Sabirni tankovi moraju biti od čelika. Unutarnjapovršina mora biti glatka (osim kod strukturnih tankova), izaštićena od djelovanja otpadnih voda koje sadrži. Dno tankamora biti nagnuto u pravcu usisne cijevi. Tankovi moraju i-mati uređaj za ispiranje vodom ili parom i otvor za pregled,dezinficiranje i čišćenje. Preporučuje se ugradnja uređaja zamiješanje (bućkanje) sanitarnih otpadnih voda.

5.2.2.4 Sabirni tankovi moraju se pregracima (suhimprostorima) odvojiti od tankova pitke i napojne vode, vode zapranje, biljnog ulja, kao i od stambenih i službenih prostorija iprostora za teret. Sabirni tankovi mogu se postaviti bez preg-radaka u prostorijama strojeva i tereta, ako te prostorije nisupredviđene za prijevoz prehrambenih sirovina i proizvoda.

5.2.2.5 Sabirni tankovi se moraju prije premazivanjazaštitnim slojem ispitati tlakom 1,5 većim od tlaka stupca vo-de mjerenog od dna do najnižeg sanitarnog uređaja koji nemamogućnost zatvaranja odljevnog ogranka, ali ne manjim od2,5 m vodenog stupca.

5.2.2.6 Sabirni tankovi moraju imati zvučnu i svjetlosnusignalizaciju koja upozorava kada razina prijeđe 80% visinetanka.

5.2.2.7 Odušne cijevi sabirnih tankova, skladišnih tan-kova i tankova za obradu fekalija moraju biti dimenzioniranetako da stvaraju čim manji pad tlaka i da omoguće zadovolja-vajuće odvođenje fekalnih plinova. Odušnici trebaju takođeromogućiti dobro odvođenje zraka koji dolazi posredstvom bilokojeg puhala ili sabirnika u vakuumskom sustavu - ako su ug-rađeni

Odušne cijevi se moraju voditi na otvorenu pa-lubu na mjesto gdje nema izvora zapaljenja, a otvor treba bitinajmanje 3 m iznad najviše sanitarne prostorije i zaštićenmrežicom iz nehrđajućeg materijala.

Odušne cijevi moraju imati mogućnost samod-reniranja pri svim predviđenim kutovima nagiba i trima, a ras-pored mora biti takav da miris ne prodire u stambene, druš-tvene i medicinske prostorije.

5.2.2.8 Pri projektiranju tanka može se predvidjeti i na-čin održavanja odgovarajuće razine kisika u tekućini, radi iz-bjegavanja stvaranja neaerobnih uvjeta. To se može postići di-


2013

rektnim upuhivanjem zraka, ili dodavanjem zraka u tekućinukroz mlaznicu ejektora tijekom pumpanja, ili na sličan način.

5.2.3 Uređaji za biološko pročišćavanje fekal-nih otpadnih voda

5.2.3.1 Hidraulički kapacitet uređaja za biološko pročiš-ćavanje fekalnih otpadnih voda određuje se po obrascu:

Q = n⋅q [lit/dan] (5.2.3.1)

gdje je n i q kao u 5.2.2.1.

5.2.3.2 Uređaji za biološko pročišćavanje fekalnih otpa-dnih voda, pripadne pumpe, cjevovodi i armatura koji dolazeu dodir s otpadnim vodama moraju biti iz materijala otpornogna njihovo štetno djelovanje ili posebno zaštićeni od istog.

5.2.3.3 Ako se za dezinfekciju fekalnih otpadnih vodakoristi klor, sadržaj slobodnog klora u vodi koja se ispušta umore ne smije biti veći od 0,5 mg/lit.

5.2.3.4 Uređaj za biološko pročišćavanje fekalnih otpa-dnih voda mora osiguravati stupanj čistoće koji ne prelazi sl-jedeće veličine:

.1 biokemijska potreba kisika (BOD5):25 mg/lit

.2 kemijska potreba kisika (COD): 1125 mg/lit

.3 suspendirane tvari:.1 ako se uređaj ispituje na kopnu:

35 mg/lit.2 ako se uređaj ispituje na brodu:

x + 35 mg/lit gdje je:

x – sadržaj suspendiranih tvari u vodiza ispiranje uređaja [mg/lit]

.4 koliformne bakterije: 100/100 ml

.5 pH vrijednost: 6-8,5

5.2.3.5 Uređaj za obradu sanitarnih otpadnih voda ugra-đen na putnički brod koji namjerava ispuštati obrađenu sani-tarnu vodu unutar posebnih područja mora dodatno udovolja-vati slijedećim standardima za geometrijsku sredinu ukupnogsadržaja dušika i fosfora u uzorcima obrađene sanitarne vodeza vrijeme ispitivanja:

.1 ukupni dušik: 20 mg/lit ili najmanje70% smanjenja u odnosu na sadržaj u neo-brađenoj sanitarnoj vodi

.2 ukupni fosfor: 1,0 mg/lit ili najmanje 80%smanjenja u odnosu na sadržaj u neobra-đenoj sanitarnoj vodi.

5.2.3.6 Uređaj za obradbu otpadnih voda mora se ispi-tati na nepropusnost u skladu s 5.2.2.5.

5.2.3.7 Cjevovodi se moraju ispitati na nepropusnosttlakom:

pis = 1,5 ⋅p [MPa] (5.2.3.6)gdje je:

p – radni tlak.

5.2.3.8 Funkcionalno ispitivanje uređaja mora se obavitiu tvornici ili na brodu, prema programu odobrenom od RO.

5.2.3.9 Uređaji se mogu postaviti u prostorijama stroje-va ili u plinonepropusnim prostorima s prisilnom usisnomventilacijom.

5.2.3.10 Mora se predvidjeti djelotvoran sustav ispiranja idezinficiranja uređaja, sustav za upravljanje i cjevovod (mo-raju se predvidjeti otvori za pregled i popravak).

5.2.3.11 Mora se predvidjeti automatski rad uređaja izvučna i svjetlosna signalizacija u slučaju izlaza vode na pre-ljev u nužnosti ili u slučaju neispravnog rada opreme.

5.2.3.12 Uređaj mora imati odušnik izveden u skladu stočkom 5.2.2.7.

5.2.3.13 Mora postojati mogućnost uzimanja uzoraka ot-padne vode za kontrolu, prije i poslije obradbe.

5.2.3.14 Na brodu se mora nalaziti priručnik za rad i od-ržavanje uređaja.

Natpisna pločica na uređaju mora sadržavati tip imodel uređaja, ime proizvođača, datum proizvodnje, te svaradna ili ugradbena ograničenja.

5.2.4 Uređaj za usitnjavanje (kominutori) kru-tih tvari iz sanitarnih otpadnih voda i u-ređaji za dezinfekciju ili sterilizaciju iz-lazne vode.

5.2.4.1 Uređaj za usitnjavanje i dezinficiranje sanitarnihotpadnih voda mora udovoljavati zahtjevima 5.2.3.1 do5.2.3.3 i 5.2.3.8 do 5.2.3.13.

5.2.4.2 Sabirni tankovi koji pripadaju ovim uređajimamoraju udovoljavati zahtjevima 5.2.2.

5.2.4.3 Uređaj za usitnjavanje mora usitnjavati krutetvari u sanitarnim otpadnim vodama do promjera ne većeg od25 mm.

5.2.5 Ispuštanje otpadnih voda

5.2.5.1 Za ispuštanje otpadnih voda moraju se predvid-jeti dvije pumpe. Mjesto jedne pumpe može biti ejektor. U iz-nimnim slučajevima RO može dopustiti ugradnju samo jednepumpe.

5.2.5.2 Svaki brod mora imati cjevovod za ispuštanjeotpadnih voda u uređaje za prihvat. Na oba boka broda cjevo-vod završava standardnim priključkom za ispuštanje premaslici 5.2.5.2. Na manjim brodovima RO može dopustiti samojedan standardni priključak za ispuštanje. Priključak mora i-mati slijepu prirubnicu.

Na palubi, odakle se može nadzirati ispuštanje,mora se nalaziti uređaj za daljinsko isključenje pumpi za ispu-štanje, ili dobra govorna veza s mjestom odakle se može pre-kinuti rad pumpe. Brodovi duljine manje od 30 m uz suglas-nost RO ne moraju imati daljinsko upravljanje niti govornuvezu.


2013

Slika 5.2.5.2

Standardna prirubnica priključka za ispuštanje

Prirubnica je predviđena za spoj s cijevi najve-ćeg nazivnog promjera 100 mm i mora biti od čelika ili nekogdrugog jednakovrijednog materijala. Prirubnica, s odgovaraju-ćom brtvom, mora odgovarati radnom tlaku od 0,6 MPa. Vijciza pričvršćenje su M16.

Za brodove koji imaju konstrukcijsku visinu 5 mi manje, promjer cjevovoda ispuštanja smije biti nazivnogpromjera 40 mm.

5.2.5.3 Na brodovima koji plove na točno određenimputovanjima npr. ro-ro putničkim brodovima, cjevovod za is-puštanje može biti opremljen spojnicom za brzo priključivanjeodobrenom od RO.


2013

6 SPREČAVANJEONEČIŠĆENJA SMEĆEM

6.1 OPĆI ZAHTJEVI

6.1.1 Primjena

6.1.1.1 MARPOL 73/78, Prilog V., Sprečavanje onečiš-ćenja smećem stupio je na snagu dne 31. prosinca 1988. godi-ne.

6.1.1.2 Ovaj odsjek Pravila odnosi se na uređaje i opre-mu predviđenu za sprečavanje onečišćenja mora smećem.

6.1.1.3 Zahtjevi ovog odsjeka Pravila odnose se na svebrodove.


Objašnjenje pojmova i izraza, koji se koriste uovim Pravilima navedena su u odsjeku 1. U ovom odsjekuPravila koriste se sljedeći pojmovi i izrazi:

6.1.2.1 Otpadak – neupotrijebljena, nepotrebna ili su-višna tvar koja se ispušta.

6.1.2.2 Smeće – sve vrsti otpadaka vezanih uz prehranu,življenje i rad, plastika, ostaci tereta, ulje za kuhanje, ribarskialati i životinjska trupla (osim svježe ribe i njezinih ostataka),koji se stvaraju pri normalnom korištenju broda i koji se mo-raju neprekidno ili povremeno odstranjivati, osim onih tvaridefiniranih ili navedenih u drugim odsjecima Pravila (npr. ul-ja, kemikalije i sl.).

6.1.2.3 Uređaj za spaljivanje otpadaka (spaljivač ot-padaka ili incinerator) – brodski uređaj za spaljivanje krutihotpadaka približnog sadržaja kao kućni otpaci i tekući otpacikoji nastaju radnjama na brodu, tj. domaćinski otpaci, otpaciod tereta broda, otpaci nastali kod održavanja broda, ostacikod brodskih radnji, ostaci tereta, ostaci ribarske opreme itd.

Ovi uređaji smiju biti izvedeni uz ili bez upotre-be proizvedene toplinske energije.

6.1.2.4 Uređaji za obradbu smeća (usitnjivač, drobi-lica, presa) – uređaji kojim se smeće usitnjava, ili mu se sma-njuje zapremnina.

6.1.2.5 Uređaji za sakupljanje smeća – spremnici idrugi uređaji za sakupljanje i čuvanje smeća.

6.1.2.6 Broj osoba – posada, putnici i posebno osobljeprema broju mjesta predviđenih za njihov smještaj na brodu.

6.1.2.7 Posebna područja – za odredbe Pravila iz ovo-ga odsjeka, to su područja određena Konvencijom MARPOL73/78, Prilog V, Pravilo 1(14).

6.1.3 Opseg nadzora

6.1.3.1 Opći zahtjevi za nadzor i pregled opreme i ure-đaja, kao i popis tehničke dokumentacije za odobrenje i potre-

bne isprave, navedene su u Pravilima, Dio 1. - Opći propisi,Odjeljak 5. - Pregledi postojećih brodova.

6.1.3.2 Tijekom izradbe RO obavlja nadzor nad:.1 uređajima za spaljivanje otpadaka;.2 uređajima za obradbu smeća,.3 uređajima za nadziranje i upravljanje.

6.1.3.3 Tijekom montaže na brodu RO obavlja nadzornad:

.1 uređajima za spaljivanje otpadaka;

.2 uređajima za obradbu smeća;

.3 uređajima za sakupljanje smeća.

6.1.3.4 Prije početka gradnje treba dostaviti RO naodobrenje sljedeću dokumentaciju:

.1 Uređaj za spaljivanje otpadaka:.1 tehnički opis i princip rada;.2 nacrt uređaja s presjecima (izvedba, kapa-

citet, glavne mjere, materijali i zaštita);.3 nacrt uređaja za gorenje;.4 nacrt uređaja za punjenje;.5 shema goriva;.6 shema elektrike;.7 shema nadziranja i upravljanja;.8 program ispitivanja.

.2 Uređaji za obradbu smeća:Dokumentacija navedena pod 6.1.3.4-.1, osim

točki 3, 4 i 5.

.3 Uređaji za sakupljanje smeća:.1 nacrt uređaja s presjecima (izvedba, kapa-

citet, glavne mjere, materijali i zaštita)..2 proračun kapaciteta uređaja.

6.2 UREĐAJI I OPREMA ZASAKUPLJANJE I OBRADBU SMEĆA I

SPALJIVANJE OTPADAKA


6.2.1.1 Svaki brod mora imati jedan od sljedećih ure-đaja:

.1 uređaj za sakupljanje smeća, ili

.2 uređaj za obradbu smeća, ili

.3 uređaj za spaljivanje otpadaka.

6.2.1.2 Uređaji za obradbu smeća i uređaji za spalji-vanje otpadaka moraju udovoljavati zahtjevima pravila za kla-sifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova,Dio 8. - Cjevovodi, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12.-Električna oprema i Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 13.- Automatizacija, Hrvatskog registra brodova).

6.2.2 Uređaji za sakupljanje smeća

6.2.2.1 Uređaji mogu biti prenosivi ili ugrađeni ukonstrukciju broda, ali ne u dvodno.

6.2.2.2 Za određivanje ukupne veličine uređaja za saku-pljanje smeća preporučuje se sljedeći obrazac:


2013

V = n ⋅ q ⋅ t ⋅10-3 [m³] (6.2.2.2)gdje je:

n = broj ljudi;q = 5 dm³ po osobi na dan (dnevna količi-

na smeća po osobi);t = vrijeme zadržavanja broda u područ-

jima u kojima je ispuštanje smeća zab-ranjeno:

= 3 do 10 dana za brodove za suhi teretneograničenog područja plovidbe;

= 3 do 6 dana za tankere neograničenogpodručja plovidbe

= 3 dana za ostale brodove.

6.2.2.3 Uređaji za sakupljanje smeća ugrađeni ukonstrukciju broda moraju biti od čelika. Unutarnja površinastijenki mora biti glatka, a dno pod nagibom od 30° prema ot-voru za pražnjenje. Otvori za pražnjenje ne smiju imati obodna donjem dijelu.

Poklopci otvora za pražnjenje moraju imati ure-đaj za otvaranje koji omogućuje siguran rad u svim uvjetimaplovidbe.

6.2.2.4 Unutarnje površine prenosivih uređaja za saku-pljanje smeća moraju biti glatke.

6.2.2.5 Prenosivi uređaji moraju imati mogućnost zadobro pričvršćivanje na brodu (morski vez).

6.2.2.6 Otvori za ubacivanje smeća moraju imati poklo-pce koji osiguravaju dobro zatvaranje.

6.2.3 Uređaji za obradbu (tretiranje) smeća

6.2.3.1 Uređaji za usitnjavanje smeća moraju usitnjavatismeće na veličinu ne veću od 25 mm.

6.2.3.2 Uređaji za prešanje smeća moraju smanjiti nje-govu zapremninu najmanje za 12 puta.

6.2.3.3 Uređaji za ispuštanje obrađenog smeća u moremoraju se nalaziti pod glavnom palubom i moraju imati vodo-nepropusni poklopac za njihovo zatvaranje.

6.2.3.4 Uređaji za ispuštanje smeća u more moraju imatitablice s uputama za njihovo korištenje.

6.2.4 Uređaji za spaljivanje otpadaka (spalji-vači otpadaka ili incineratori)

6.2.4.1 Spaljivači otpadaka, osim mogućnosti neposred-nog punjenja, moraju imati i posudu za punjenje.

Poklopci na posudi za punjenje moraju imati u-ređaj za blokiranje, koji sprečava istovremeno otvaranje dvaili više poklopaca.

Ako postoje ograničenja u pogledu spaljivanjanekih otpadaka (npr. rabljeno ulje, uljni talog i sl.), ona mo-raju biti navedena na tablici s uputama za njihovo korištenje,postavljenoj na vidljivom mjestu.

6.2.4.2 Mora postojati mogućnost neposredne ili posre-dne kontrole procesa izgaranja.

6.2.4.3 Uređaji za loženje (gorionici) moraju biti tipnoodobreni od RO.

6.2.4.4 Na dovodu tekućeg goriva mora se postaviti u-ređaj koji otvara gorivo samo:

.1 kada se uređaj za loženje nalazi u radnompoložaju, i

.2 ako zrak za izgaranje dolazi u ložište (pro-stor za izgaranje).

6.2.4.5 Na dovodu tekućeg goriva mora se postaviti u-ređaj koji automatski prekida dovod goriva u uređaj za loženjeu razmaku ne većem od 5 sekundi, ako:

.1 se prekine dovod zraka za izgaranje u lo-žište;

.2 se ugasi plamen;

.3 se prekine dovod električne energije;

.4 tlak tekućeg goriva padne ispod dopušte-nog radnog tlaka.

6.2.4.6 Mora se automatski prekinuti dovod tekućeg go-riva u uređaj za loženje ako se gorivo pri paljenju ne upali uroku od 5 sekundi.

6.2.4.7 Uređaji za loženje moraju imati mogućnost ga-šenja s dva mjesta, od kojih se jedno mora nalaziti izvan pro-storije u kojoj se nalazi uređaj za spaljivanje otpadaka.

6.2.4.8 Ispod mjesta gdje postoji mogućnost kapanja te-kućeg goriva moraju se postaviti tave s djelotvornim pražnje-njem.

6.2.4.9 Za spremanje ostataka izgaranja (pepeo) morajuse predvidjeti prenosivi spremnici s poklopcima, koji se mogupričvrstiti na brodu (morski vez).

6.2.4.10 Površine spaljivača otpadaka koje su izloženeprekomjernom zagrijavanju moraju biti izolirane u skladu sazahtjevima pravila za klasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti1.11.9, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 7.-Strojni uređaj,Hrvatskog registra brodova).

6.2.4.11 Sustav ispušnih plinova mora udovoljavati zah-tjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti odsjek 6.,Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 8. - Cjevovodi, , Hrvat-skog registra brodova).

6.2.4.12 Program paljenja uređaja za loženje s automat-skim paljenjem mora biti:

− ventiliranje ložišta u trajanju od najmanje 3minuta prije paljenja,

− ventiliranje ložišta u trajanju od najmanje 3minuta, nakon gašenja plamena.

Ako je predviđen poseban ventilator (puhalo) zaproduženi rad nakon gašenja plamena, ovaj drugi zahtjev seisključuje.

6.2.4.13 Spaljivači otpadaka s automatskim procesom iz-garanja moraju imati upozorenje (alarm) za slučajeve navede-ne u Tablici 6.2.4.13.

6.2.4.14 Pri punjenju ložišta spaljivača otpadaka kojinemaju posudu za punjenje, vrata ložišta moraju imati bloka-du koja onemogućuje otvaranje vrata:

.1 dok se dovodi zrak za izgaranje u ložište;

.2 ako je temperatura u ložištu veća od tem-perature zapaljenja para goriva koja se ko-riste na brodu.


2013

6.2.4.15 Uređaji za spaljivanje otpadaka kapaciteta do1500 kW po jedinici moraju udovoljavati zahtjevima MAR-POL 73/78, Prilog V, Uputstva za primjenu Priloga V, odnos-no rezoluciji MEPC 76(40).

6.2.4.16 Zahtjevi u svezi spaljivanja na brodu s gledištasprečavanja onečišćenja zraka navedeni su u 7.3.5.

Tablica 6.2.4.13Nadzor uređaja za spaljivanje otpadaka

Upozorenje(Alarm)

Automatskiprekid goriva

Napomene

1 2 3 4

Previsoka temperatura ispušnih plinova - +

Previsoka temperatura u ložištu - +

Zaustavljanje ventilatora - + Ako nema usisnog, uključuje se re-zervni ventilator

Zaustavljanje usisnog ventilatora - + Ako postoji

Temperatura goriva visoka + -

niska + - Radi prevelikog viskoziteta

Nizak tlak pumpe goriva - + Ako je dobavna pumpa neophodnaza normalan rad

Nepotpuno izgaranje ili prekid plamena - + Svaki rasprskač mora imati moguć-nost automatskog isključenja dovodagoriva

Prekid dovoda, ili nedovoljan tlak zraka za izgaranje - +

Automatsko isključenje dovoda goriva + -

6.2.5 Smještaj uređaja i opreme

6.2.5.1 Prenosivi uređaji za sakupljanje smeća morajuse postavljati na otvorenoj palubi ili u prostorijama odvojenimod nastambi i službenih prostorija, koje se mogu prisilno pro-vjetravati.

6.2.5.2 Uređaji za prešanje i usitnjavanje smeća morajuse smjestiti u prostorijama odvojenim od nastambi i službenihprostorija, koje se mogu prisilno provjetravati.

6.2.5.3 Spaljivači otpadaka mogu se smjestiti u prosto-rijama strojeva ili u posebnim prostorijama.

.1 Ako je spaljivač otpadaka smješten u pro-storiji strojeva, mora udovoljavati pravili-ma za klasifikaciju RO (npr. vidjeti 1.12 i1.13, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio7. - Strojni uređaji, Hrvatskog registrabrodova).

.2 Ako je uređaj smješten u posebnoj prosto-riji, ta se prostorija smatra kao radni pros-tor prema zahtjevima Pravila, Dio 17. -Protupožarna zaštita, 1.5.8.1, pa kao takvamora udovoljavati zahtjevima.

6.2.5.4 Ako je spaljivač otpadaka smješten u posebnojprostoriji, mora se predvidjeti:

.1 tlačno-usisna ventilacija koja osiguravadovoljnu količinu zraka za rad spaljivačaotpadaka;

.2 automatska protupožarna signalizacija,suglasno Pravilima, Dio 17. - Protupožar-na zaštita.

.3 sustav gašenja požara u skladu s Pravili-ma, Dio 17. - Protupožarna zaštita.

6.3 PLAKATI, PLAN ZA RUKOVANJESMEĆEM, KNJIGA O SMEĆU

6.3.1 Plakati

6.3.1.1 Na svim brodovima duljine 12 m i više prekosvega i na nepomičnim ili plutajućim platformama moraju naodgovarajućim mjestima biti postavljeni plakati s uputama zaodlaganje smeća.

6.3.1.2 Plakati moraju biti izrađeni od trajnog materija-la, minimalnih dimenzija 200x125 mm i postavljeni na istak-nutom mjestu na zapovjedničkom mostu, blagovaonicama, tena izloženoj palubi, a na putničkim brodovima i na mjestimaokupljanja većeg broja putnika kako u unutrašnjosti broda ta-ko i na izloženoj palubi.

6.3.1.3 Brodovi u međunarodnoj plovidbiBrodovi moraju imati plakate napisane na jeziku

posade, te dodatno na engleskom, francuskom ili španjolskom,s tekstom prema MARPOL 73/78, Prilog V, Pravilo 3, 4, 5 i 6.


2013

6.3.1.4 Brodovi ograničenog područja plovidbe5 do 8Budući da se prema MARPOL 73/78, Prilog V,

Pravilo 3 zabranjuje odlaganje bilo kakve vrste smeća u pod-ručju Jadranskog mora, osim kako je određeno u Pravilu 6,zahtjeva se postavljanje natpisa ili natpisne ploče na kojoj jeuočljivim slovima napisano upozorenje o zabrani odlaganjasmeća u more.

Na putničkim brodovima natpis mora biti posta-vljen u prostorijama namijenjenim za smještaj putnika, te naizloženim palubama, a na ostalim brodovima barem u blago-vaonici.

6.3.2 Plan za rukovanje smećem

6.3.2.1 Svi brodovi bruto tonaže ≥ 100 i svi brodoviovlašteni za prijevoz 15 ili više osoba i nepomične ili plutaju-će platforme moraju imati Plan za rukovanje smećem.

6.3.2.2 Plan za rukovanje smećem mora sadržavati pro-pisane postupke za smanjenje, prikupljanje, spremanje, obradui odlaganje smeća u more, uključujući korištenje opreme nabrodu, te ime odgovorne osobe na brodu za provođenje istog.

Plan mora biti izrađen na radnom jeziku posadeprema predlošku navedenom u MEPC. 220 (63).

6.3.3 Knjiga o smeću

6.3.3.1 Svi brodovi bruto tonaže ≥ 400 i svi brodoviovlašteni za prijevoz 15 ili više osoba u međunarodnoj plo-vidbi i sve nepomične ili plutajuće platforme moraju imatiKnjigu o smeću.

Knjiga o smeću mora biti na svim brodovimabruto tonaže ≥400 i brodovima koji su ovlašteni za prijevoz 15ili više osoba ako je trajanje putovanja dulje od jednog sata, upodručju plovidbe 5 - 8.

6.3.3.2 Knjiga o smeću, prema obrascu u dodatku Prilo-ga V, MARPOL 73/78, popunjava se na službenom jezikuzemlje čiju zastavu brod vije, te dodatno za brodove u među-narodnoj plovidbi, na engleskom, francuskom ili španjolskomjeziku.


2013

7 SPREČAVANJEONEČIŠĆENJA ZRAKA

7.1 OPĆI ZAHTJEVI

7.1.1 Primjena

7.1.1.1 Protokol 1997. na Međunarodnu Konvenciju osprečavanju onečišćenja sa brodova, 1973. izmijenjenu Pro-tokolom 1978. (konvenciju MARPOL 73/78) (u daljnjem tek-stu: Protokol 1997.) stupio je na snagu dne 19. svibnja 2005.godine. Protokolom 1997. uveden je Prilog VI. konvencije,kojim se uređuje sprečavanje onečišćenja zraka s brodova.

Rezolucija MEPC.176(58) Amandmani na pri-log Protokola 1997. kojim se mijenja Međunarodna Konven-ciju o sprečavanju onečišćenja s brodova, 1973. izmijenjenaProtokolom 1978. (skraćeno: Izmijenjeni MARPOL Prilog VI.)usvojena je dne 10. listopada 2008. i stupa na snagu dne 1. sr-pnja 2010.

Rezolucija MEPC.177(58) Amandmani na Teh-nički kodeks o nadzoru ispuštanja dušikovih oksida iz brod-skih dizelskih motora (u daljnjem tekstu: NOx Tehnički kodeks2008) također je usvojena dne 10. listopada 2008. i stupa nasnagu dne 1. srpnja 2010. godine.

7.1.1.2 Odredbe ovog odsjeka Pravila primjenjuju se nasve brodove, osim ako nije izričito određeno drukčije u toč-kama 7.1.3, 7.2.1, 7.2.2, 7.3.2, 7.3.4, 7.3.5 i 7.3.6.

7.1.2 Definicije pojmova

Objašnjenja pojmova i izraza koji se u ovimPravilima odnose na opće nazivlje navedena su u odsjeku 1. Uodsjeku 7. koriste se sljedeće definicije pojmova i izrazi.

7.1.2.1 Prilog – Prilog VI. Međunarodne konvencije osprečavanju onečišćenja s brodova 1973. (MARPOL), izmi-jenjene Protokolom 1978. i izmijenjene Protokolom 1997. ka-ko je izmijenjen od strane IMO-a, uz uvjet da su takve izmje-ne usvojene i stupile na snagu.

7.1.2.2 Sličan stupanj gradnje – stupanj:.1 u kojemu započinje gradnja određenog

broda; i.2 u kojemu je započelo sklapanje toga bro-

da, a koje je već obuhvatilo najmanje 50tona ili 1% procijenjene mase ukupnogkonstrukcijskog materijala, već prema to-me što je manje.

7.1.2.3 Godišnjica – dan i mjesec svake godine, kojiodgovara datumu isteka Međunarodne svjedodžbe o spreča-vanju onečišćenja zraka (IAPP svjedodžbe).

7.1.2.4 Pomoćni uređaj za upravljanje – sustav, fun-kcija, ili logika upravljanja ugrađena na brodski dizelski mo-tor koja se koristi za zaštitu motora i/ili njegove pomoćne op-reme u pogonskim uvjetima koji bi mogli dovesti do oštećenjaili kvara, ili koja se koristi kako bi se olakšalo upućivanjemotora. Pomoćni uređaj za upravljanje može isto tako biti lo-gika upravljanja ili mjera za koju je zadovoljavajuće dokazanoda nije uređaj za smanjivanje učinkovitosti nadzora.

7.1.2.5 Kontinuirano ubacivanje – proces u kojem seotpaci uvode u komoru za izgaranje bez pomoći osoblja, auređaj za spaljivanje otpadaka je u normalnim radnimuvjetima s radnom temperaturom u komori za izgaranjeizmeđu 850°C i 1200°C.

7.1.2.6 Uređaj za smanjivanje učinkovitosti nadzora– označava uređaj koji mjeri, preuzima, ili odgovara na ope-rativne varijable (primjerice: brzina vrtnje motora, temperatu-ra, tlak ispiranja ili bilo koji drugi parametar) s ciljem aktivi-ranja, modulacije, odgađanja ili isključivanja bilo koje kom-ponente ili funkcije sustava nadzora ispuštanja, tako da seučinkovitost sustava nadzora ispuštanja smanjuje ispod one prinormalnom radu, osim ako je uporaba takvih uređaja u bitno-me uključena u primijenjenim ispitnim postupcima ispitivanjaza potvrđivanje razine ispuštanja.

7.1.2.7 Ispuštanje – bilo kakvo oslobađanje tvari s bro-dova u atmosferu ili u more, koje se nadzire prema ovom od-sjeku.

7.1.2.8 Područje u kojemu se nadzire ispuštanje –područje za koje se zahtijeva usvajanje posebnih obvezatnihmjera za ispuštanje s brodova radi sprečavanja, smanjivanja inadzora onečišćenja zraka NOx-om, SOx-om, ili česticama,odnosno svim trima navedenim vrstima ispuštanja i njihovompopratnom štetnom djelovanju na ljudsko zdravlje i okoliš.Područja u kojima se nadzire ispuštanje obuhvaćaju područjanavedena ili određena u 7.3.2 i 7.3.3.

7.1.2.9 Gorivo – bilo koje gorivo dostavljeno na brodnamijenjeno za izgaranje u porivnim i pomoćnim strojevima,uključujući destilate i teško loživo ulje.

7.1.2.10 Bruto tonaža – mjera veličine broda utvrđena uskladu s Pravilima za baždarenje pomorskih objekata (vidjetitočku 1.3.1 navedenih Pravila).

7.1.2.11 Ugradnja – u svezi sa 7.3.1, znači ugradnjusustava, uključivo i prenosive protupožarne uređaje, izolaciju,ili drugi materijal na brod, ali koja isključuje popravak ili do-punjavanje ranije ugrađenih sustava, opreme, izolacije, ilidrugog materijala, odnosno punjenje prenosivih protupožarnihuređaja.

7.1.2.12 Ugrađen – brodski dizelski motor koji je ugra-đen, ili se namjerava ugraditi na brod, uključujući prenosivepomoćne brodske dizelske motore, samo ako su njegovi susta-vi goriva, hlađenja, ili ispušnih plinova sastavni dio broda.Sustav goriva smatra se sastavnim dijelom broda samo ako jetrajno pričvršćen na brod. Ova definicija uključuje brodski di-zelski motor koji se koristi za dopunu ili povećanje ugrađenesnage na brodu, predviđen kao sastavni dio broda.

7.1.2.13 Nerazborita logika nadzora ispuštanja –bilokoja logika ili mjera koja, za brod pod normalnim uvjetima u-porabe, smanjuje učinkovitost sustava nadzora ispuštanja narazinu ispod one koja je očekivana primjenjivim postupcimaza ispitivanje ispuštanja.

7.1.2.14 Brodski dizelski motor – bilo koji klipni ili sta-pni motor s unutarnjim izgaranjem na tekuće ili dvojno gori-vo, na koji se odnosi točka 7.3.2, uključujući spregnute (kom-binirane) pogone/pojačala snage, ako se primjenjuju.

7.1.2.15 NOx tehnički kodeks – Tehnički kodeks o nad-zoru ispuštanja dušikovih oksida iz brodskih dizelskih motora,


2013

usvojen rezolucijom 2 MARPOL konferencije 1997. s izmje-nama od strane IMO-a, uz uvjet da su takve izmjene usvojenei stupile na snagu.

7.1.2.16 Tvari koje uništavaju ozon – nadzirane tvarinavedene u točki (4) članka 1 Montrealskog protokola o tva-rima koje uništavaju ozonski sloj 1987. popisane u prilozimaA, B, C ili E navedenog Protokola, na snazi u vrijeme primje-ne ili tumačenja ovog odsjeka Pravila.

Tvari koje uništavaju ozon i koje se mogu nala-ziti na brodu uključuju, ali nisu ograničene samo na:

Halon 1211 bromklordifluormetanHalon 1301 bromtrifluormetanHalon 2402 1,2-dibrom-1,1,2,2-tetrafluoretan (ta-

kođer poznat kao Halon 114B2)CFC-11 triklorofluormetanCFC-12 diklorodifluormetanCFC-113 1,1,2-trikloro-1,2,2-trifluoroetanCFC-114 1,2-dikloro-1,1,2,2-tetrafluoretanCFC-115 kloropentafluoretan

7.1.2.17 Spaljivanje na brodu – spaljivanje otpadaka ilidrugih tvari na brodu, ako su takvi otpaci ili tvari stvoreni nabrodu tijekom normalnog rada.

7.1.2.18 Brodski uređaj za spaljivanje otpadaka – ure-đaj na brodu namijenjen prvenstveno za spaljivanje.

7.1.2.19 Brod građen – brod kojemu je kobilica polože-na, ili koji je u sličnom stupnju gradnje.

7.1.2.20 Uljni talog – talog iz separatora goriva ili sepa-ratora ulja za podmazivanje, otpadno ulje za podmazivanje izporivnih ili pomoćnih strojeva, ili otpadno ulje iz kaljužnihseparatora, uređaja za filtriranje ulja ili tava za sakupljanje.

7.1.2.21 Tanker – tanker za ulje, kako je definirano utočki 2.1.2.5, ili tanker za kemikalije, prema definiciji u točki3.1.2.1.

7.1.3 Izuzeci i izuzeća

7.1.3.1 OpćenitoOdredbe ovog odsjeka Pravila ne primjenjuju se

na:.1 bilo koje ispuštanje neophodno kad je ug-

rožena sigurnost broda ili u svrhu spaša-vanja života na moru, ili

.2 bilo koje ispuštanje koje je posljedica oš-tećenja broda ili opreme:.1 pod uvjetom da su sve razumne mjere

opreza poduzete nakon nastanka šteteili otkrivenog ispuštanja u svrhu spre-čavanja ili smanjenja ispuštanja; i

.2 osim ako su brodovlasnik ili zapovjed-nik djelovali bilo s namjerom da senanese šteta, ili bezobzirno i znajućida će vjerojatno nastati šteta.

7.1.3.2 Pokusi u svrhu istraživanja i razvoja tehnolo-gije smanjenja ispuštanja s brodova i njego-vog nadzoraMinistarstvo može, u suradnji s drugim Pomor-

skim upravama prema potrebi, izdati izuzeće od posebnih od-redbi ovoga odsjeka za brod koji izvodi pokuse za razvoj teh-nologije smanjenja ispuštanja i njegovog nadzora. Takvo izu-

zeće može se izdati samo ako bi primjena određenih odredbiovoga odsjeka ili NOx Tehničkog kodeksa 2008. mogla ome-tati istraživanje i razvoj takvih tehnologija ili programa. Do-pusnica za takvo izuzeće mora se izdati samo minimalnombroju nužno neophodnih brodova, a podliježe sljedećim odre-dbama:

.1 Za brodske dizelske motore obujma do 30litara po cilindru, trajanje ispitivanja nesmije premašiti 18 mjeseci. Ako je potreb-no dodatno vrijeme, Ministarstvo ili Po-morske uprave koje su dopustile izuzećemogu dopustiti obnovu za još jedno dodat-no 18-mjesečno razdoblje, ili

.2 Za brodske dizelske motore obujma 30 li-tara po cilindru ili više, trajanje ispitivanjane smije premašiti 5 godina i mora se zah-tijevati nadzor napretka od strane Minista-rstva ili Pomorskih uprava koje su dopus-tile izuzeće na svakom međupregledu. Do-pusnica se može povući na temelju ovogpregleda, ako se tijekom ispitivanja nijepridržavalo uvjeta iz dopusnice, ili ako seutvrdi da su tehnologija ili program takvida vjerojatno neće proizvesti učinkoviterezultate na smanjenje i nadzor ispuštanjas broda. Ukoliko Ministarstvo ili Pomor-ska uprava koja ovo ocjenjuje odredi kakoje potrebno dodatno vrijeme za provedbuispitivanja određene tehnologije ili prog-rama, dopusnica se može obnoviti za jošjedno petogodišnje razdoblje.

7.1.3.3 Ispuštanje zbog istraživanja rudnih bogatsta-va podmorjaIspuštanja koja nastaju zbog istraživanja, isko-

rištavanja, te u svezi s odobalnom preradom rudnog bogatstvaiz podmorja se izuzimaju od odredbi ovoga odsjeka. Takva is-puštanja obuhvaćaju sljedeće:

.1 Ispuštanja koja nastaju uslijed spaljivanjatvari koje su isključivo i neposredno re-zultat istraživanja, iskorištavanja i u svezis odobalnom preradom rudnih bogatstavapodmorja, koja uključuju, ali nisu ograni-čena na: izgaranje ugljikovodika na baklji,izgaranje zauljene vode, izbušenog mate-rijala i/ili isplake tijekom opremanja i is-pitivanja bušotine, kao i spaljivanje kojenastaje zbog poremećenih uvjeta procesa;

.2 oslobađanje plinova i hlapljivih spojevakoji su uhvaćeni u isplaki i zauljenoj vodi;

.3 ispuštanja isključivo i neposredno u svezi sobradom, rukovanjem ili skladištenjemrudnih bogatstava iz podmorja; i

.4 ispuštanja plinova iz dizelskih motora, kojisu isključivo namijenjeni istraživanju, is-korištavanju i u svezi s odobalnom prera-dom rudnih bogatstava podmorja.

Zahtjevi 7.3.7 ne primjenjuju se na uporabu ug-ljikovodika koji se proizvode i potom koriste na nalazištu kaogorivo.


2013

7.2 PREGLED, POTVRĐIVANJE ISREDSTVA NADZORA

Opći zahtjevi koji se odnose na nadzor nad gra-dnjom i preglede brodova, kao i zahtjevi u svezi s tehničkomdokumentacijom, koja se dostavlja na uvid ili odobrenje RO,navedeni su u Pravilima, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 2. -Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled. U ovom odsjeku na-vode se pregledi svojstveni sprečavanju onečišćenja zraka sbrodova.

7.2.1 Pregledi

7.2.1.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više, te svaka ne-pomična (nepokretna) i plutajuća platforma za bušenje, kao idruge platforme moraju se podvrgnuti sljedećim pregledima:

.1 Osnovnom pregledu – prije stavljanjabroda u službu, ili prije prvog izdavanjasvjedodžbe koja se zahtjeva prema 7.2.2.Ovaj pregled mora osigurati da oprema,sustavi, dijelovi, uređaji i materijal u pot-punosti udovoljavaju primjenjivim zahtje-vima ovog odsjeka;

.2 Obnovnom pregledu – u razmacima odpet godina, osim ako su primjenjivi zah-tjevi 7.2.3.2, 7.2.3.4 ili 7.2.3.5. Obnovnipregled mora osigurati da oprema, sustavi,dijelovi, uređaji i materijal u potpunosti u-dovoljavaju primjenjivim zahtjevima ovogodsjeka;

.3 Međupregledu – unutar tri mjeseca prijeili poslije drugog ili trećeg datuma godiš-njice svjedodžbe. Međupregled se obavljaumjesto jednoga od godišnjih pregleda,navedenog u 7.2.1.1-.4. Međupregled mo-ra osigurati da oprema i uređaji u potpu-nosti udovoljavaju primjenjivim zahtjevi-ma ovog odsjeka, kao i da su u dobromradnom stanju. Takvi međupregledi mo-raju se ovjeriti na svjedodžbama izdanimprema 7.2.2.

.4 Godišnjem pregledu – unutar tri mjesecaprije ili poslije svakog datuma godišnjicesvjedodžbe, uključujući i opći pregled op-reme, sustava, dijelova, uređaja i materi-jala prema 7.2.1.1-.1, kako bi se osiguraloda se oni održavaju sukladno sa 7.2.1.2, teda ostanu zadovoljavajućim za službu zakoju je brod namijenjen. Takav se godišnjipregled mora ovjeriti na svjedodžbama iz-danima pod 7.2.2; i

.5 Dopunskom pregledu – općem ili djelo-mičnom, koji se, ovisno o okolnostima,mora obaviti svaki put kad se obave bilokoje bitne popravke ili radovi obnavljanja,kako je propisano u 7.2.1.2, ili nakon pop-ravka uslijed ispitivanja propisanih u7.2.1.3. Ovim se pregledom mora osiguratida su neophodne popravke ili radovi obna-vljanja obavljeni učinkovito, da su mate-rijal i obavljeni radovi u sklopu tih popra-vaka u svakom pogledu zadovoljavajući,

te da brod u svakom pogledu udovoljavazahtjevima iz ovoga odsjeka.

7.2.1.2 Oprema se mora održavati tako da udovoljavaodredbama ovog odsjeka i ne smije biti nikakvih izmjena uopremi, sustavima, dijelovima, uređajima ili materijalu koji suobuhvaćeni pregledom bez izričitog odobrenja RO. Dopuštenaje neposredna zamjena takve opreme i dijelova opremom idijelovima koji su u skladu s odredbama ovog odsjeka.

7.2.1.3 Kad se brodu dogodi nezgoda, ili se otkrije ne-dostatak koji bitno utječe na učinkovitost ili cjelovitost brod-ske opreme koja je obuhvaćena u ovim odsjekom, zapovjednikbroda ili brodovlasnik moraju što prije obavijestiti RO odgo-vornu za izdavanje odgovarajuće svjedodžbe.

7.2.2 Izdavanje ili ovjeravanje Svjedodžbe

7.2.2.1 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečiš-ćenja zraka (tj. IAPP svjedodžba) mora se izdati nakon osno-vnog ili obnovnog pregleda u skladu s odredbama 7.2.1:

.1 svakom brodu bruto tonaže 400 i više, kojiplovi u luke ili odobalne terminale koji suu nadležnosti drugih država potpisnicaProtokola 1997. i

.2 platformama za bušenje i drugim platfor-mama, na putovanju u vode pod suvereni-tetom ili nadležnosti drugih država potpis-nica Protokola 1997.

7.2.2.2 Brodovima građenim prije datuma stupanja nasnagu Priloga VI. izdaje se Međunarodna svjedodžba o spre-čavanju onečišćenja zraka u skladu sa zahtjevima 7.2.2.1 naj-kasnije na prvom planiranom izvlačenju trupa na suho nakontoga datuma stupanja na snagu, ali ni u kojem slučaju ne kas-nije od tri godine nakon toga datuma.

7.2.3 Trajanje i valjanost svjedodžbe

7.2.3.1 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečiš-ćenja zraka izdaje se za razdoblje od pet godina.

7.2.3.2 Bez obzira na navedeno u 7.2.3.1:.1 Kad se obnovni pregled završi u roku od

tri mjeseca prije datuma isteka roka valja-nosti postojeće svjedodžbe, nova svjedod-žba mora vrijediti od datuma dovršetkaobnovnog pregleda, do datuma koji nepremašuje pet godina od datuma istekapostojeće svjedodžbe;

.2 Kad se obnovni pregled završi poslije da-tuma isteka roka valjanosti postojeće svje-dodžbe, nova svjedodžba mora vrijediti oddatuma dovršetka obnovnog pregleda, dodatuma koji ne premašuje pet godina oddatuma isteka postojeće svjedodžbe; i

.3 Kad se obnovni pregled završi više od trimjeseca prije datuma isteka roka valjanostipostojeće svjedodžbe, nova svjedodžbamora vrijediti od datuma dovršetka obno-vnog pregleda, do datuma koji ne prema-šuje pet godina od datuma dovršetka ob-novnog pregleda.


2013

7.2.3.3 Ako je obnovni pregled dovršen, a nova se svje-dodžba ne može izdati ili postaviti na brodu prije isteka rokavaljanosti postojeće svjedodžbe, RO može ovjeriti postojećusvjedodžbu i takva svjedodžba mora biti prihvaćena kao val-jana za daljnje razdoblje koje ne smije premašivati pet mjeseciod datuma isteka roka valjanosti.

7.2.3.4 Ako se brod, u vrijeme isteka svjedodžbe, nezatekne u luci u kojoj ga se treba pregledati, RO može produ-žiti rok važenja svjedodžbe, ali se ovo produljenje može odob-riti samo u svrhu omogućavanja brodu da dovrši svoje puto-vanje u luku u kojoj ga se treba pregledati, a i onda samo uslučajevima kada se to čini pravilnim i razboritim. Nikakva sesvjedodžba ne smije produžiti za razdoblje dulje od tri mjese-ca, a brod kojemu se produljenje odobri, pri dolasku u luku ukojoj ga se treba pregledati, nema pravo na temelju tih pro-duljenja napustiti tu luku bez posjedovanja nove svjedodžbe.Nakon dovršetka obnovnog pregleda nova svjedodžba moravrijediti do datuma koji ne premašuje pet godina od datumaisteka postojeće svjedodžbe prije nego što je produljenjeodobreno.

7.2.3.5 Svjedodžba izdana brodu na kratkim putovanji-ma, koja se ne produlji prema prethodnim odredbama iz 7.2.3,može se produljiti od RO za razdoblje oslobađanja do mjesecdana od datuma isteka roka valjanosti koji je u njoj naveden.Kada se dovrši obnovni pregled, nova svjedodžba mora vrije-diti do datuma koji ne premašuje pet godina od dana istekapostojeće svjedodžbe prije nego što je odobreno produljenje.

7.2.3.6 Ako se godišnji ili međupregled završi prije raz-doblja određenog u 7.2.1:

.1 datum godišnjice naveden na svjedodžbimora se izmijeniti ovjeravanjem do datu-ma koji ne smije za više od tri mjesecapremašiti datum dovršetka pregleda;

.2 naredni godišnji ili međupregled, kojizahtijeva 7.2.1 mora se dovršiti u vremen-skim razmacima propisanim prema 7.2.1koristeći novi datum godišnjice; i

.3 datum isteka roka može se ostaviti nepro-mijenjenim, uz uvjet da se provede jedanili više godišnjih ili međupregleda kako jeprikladno, s tim da se ne premaše najvećirazmaci između pregleda propisani prema7.2.1.

7.2.3.7 Svjedodžba izdana na temelju zahtjeva 7.2.2prestaje važiti u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

.1 Ako odgovarajući pregledi nisu dovršeniunutar razdoblja navedenih pod 7.2.1.1;

.2 Ako svjedodžba nije ovjerena u skladu sazahtjevima iz 7.2.1.1-.3 ili 7.2.1.1-.4; i

.3 Pri prijelazu broda na zastavu druge drža-ve.

7.3 ZAHTJEVI ZA NADZORISPUŠTANJA S BRODOVA

7.3.1 Tvari koje uništavaju ozon

7.3.1.1 Zahtjevi 7.3.1 ne primjenjuju se na trajnozabrtvljenu opremu, koja nema spojeva za punjenje rashlad-

nog sredstva, ni možebitno rastavljivih dijelova koji sadržetvari koje uništavaju ozon.

7.3.1.2 Podložno odredbama 7.1.3.1, zabranjeno je sva-ko namjerno ispuštanje tvari koje uništavaju ozon. Namjernoispuštanje uključuje ispuštanje koje nastaje tijekom održa-vanja, servisiranja, popravaka ili uklanjanja sustava ili opre-me. Namjernim se ispuštanjima ne smatraju vrlo mala ispušta-nja koja su u svezi s ponovnim vraćanjem ili recikliranjemtvari koja uništava ozon. Ispuštanja koja nastaju zbog curenjatvari koje uništavaju ozon, bez obzira na to jesu li namjernoizazvana, uređuju se između država potpisnica Protokola1997.

7.3.1.3 Uređaji koji sadrže ostale tvari koje uništavajuozon, osim kloro-fluoro-ugljikovodika, se zabranjuju:

.1 na brodovima građenim na dan 19. svibnja2005. ili kasnije; ili

.2 na brodovima građenim prije 19. svibnja2005, za koje je ugovoreni datum isporukeopreme za brod bio 19. svibnja 2005. ilikasnije, ili, u nedostatku ugovorenog da-tuma isporuke, stvarna isporuka opreme zabrod bila dne 19. svibnja 2005. ili kasnije.

Uređaji koji sadrže kloro-fluoro-ugljikovodik sezabranjuju:

.3 na brodovima građenim na dan 1. siječnja2020. ili kasnije, ili

.4 na brodovima građenim prije 1. siječnja2020, za koje je ugovoreni datum isporukeopreme za brod 1. siječnja 2020. ili kasni-je, ili, u nedostatku ugovorenog datumaisporuke, stvarna isporuka opreme za brodobavljena dne 1. siječnja 2020. ili kasnije.

7.3.1.4 Tvari navedene u 7.3.1 i oprema koja sadrži tak-ve tvari moraju se predati u odgovarajuće uređaje za prihvatkad se uklone s broda.

7.3.1.5 Svaki brod na kojega se odnosi 7.2.2.1 mora od-ržavati popis opreme koja sadrži tvari koje uništavaju ozon.

7.3.1.6 Svaki brod na kojega se odnosi 7.2.2.1, s do-punjivim sustavima koji sadrže tvari koje uništavaju ozon mo-ra održavati Knjigu tvari koje uništavaju ozon. Ova knjigamože biti sastavni dio postojećega brodskog dnevnika, ili ele-ktroničkog sustava zapisivanja, već kako je odobren od straneRO.

7.3.1.7 Zapisi u Knjizi tvari koje uništavaju ozon morajuse bilježiti izraženi masom tvari [kg], te se moraju bez odgodedovršiti u svakoj prilici, u odnosu na sljedeće:

.1 Ponovno punjenje, u cijelosti ili djelomič-no, opreme koja sadrži tvari koje uništa-vaju ozon;

.2 Popravak ili održavanje opreme koja sad-rži tvari koje uništavaju ozon;

.3 Ispuštanje tvari koje uništavaju ozon u at-mosferu:.3.1namjerno; i.3.2nenamjerno;

.4 Iskrcaj tvari koje uništavaju ozon u kop-nene uređaje za prihvat; i

.5 Dostava na brod tvari koje uništavajuozon.


2013

7.3.2 Dušikovi oksidi (NOx)

7.3.2.1 Primjena

.1 Zahtjevi 7.3.2 primjenjuju se:.1 na svaki brodski dizelski motor snage veće

od 130 kW ugrađen na brod; i.2 na svaki brodski dizelski motor snage veće

od 130 kW na kojemu je obavljena ili seobavlja značajna preinaka dne 1. siječnja2000. ili kasnije, osim kad se na zado-voljstvo RO dokaže kako je takav motoridentična zamjena za motor kojega sezamjenjuje, a nije na drugi način izloženzahtjevima navedenim pod 7.3.2.1-1.1.

.2 Zahtjevi 7.3.2 ne primjenjuju se:.1 na brodske dizelske motore namijenjene za

uporabu jedino u nužnosti, ili isključivo zapogon bilo kojih naprava ili opreme kojaje namijenjena za uporabu jedino u nužno-sti; ili brodske dizelske motore ugrađenena brodicama za spašavanje koje su nami-jenjene za uporabu jedino u nužnosti;

.2 na brodske dizelske motore ugrađene nabrodovima, koji plove isključivo u vodamapod suverenitetom ili nadležnosti državečiju zastavu brod vije, uz uvjet da su takvimotori podvrgnuti alternativnim mjeramanadzora za dušikove okside, koje je ut-vrdilo Ministarstvo.

.3 Bez obzira na odredbe 7.3.2.1-.1, Ministarstvomože dopustiti izuzeće od primjene 7.3.2 za bilo koji brodskidizelski motor ugrađen, ili onaj na kojemu su obavljene zna-čajne preinake, na brod građen prije 19. svibnja 2005. uz uvjetda brod na koji je motor ugrađen plovi isključivo u luke i ter-minale unutar države čiju zastavu brod vije.

7.3.2.2 Značajna preinaka

.1 U smislu 7.3.2 pod pojmom značajne preinakepodrazumijeva se preinaka brodskoga dizelskog motora,obavljena dne 1. siječnja 2000. ili kasnije, a koji nije već biopotvrđen prema zahtjevima navedenim u 7.3.2.3, 7.3.2.4 ili7.3.2.5-.1.1 gdje je:

.1 motor zamijenjen novim motorom ili seugrađuje dodatni brodski dizelski motor;ili

.2 izvršena važnija preinaka na motoru kakoje određena prema NOx tehničkom kodek-su 2008. ili

.3 povećana najveća trajna snaga motora zaviše od 10%, u usporedbi s najvećom traj-nom snagom kod izvornog potvrđivanjamotora.

.2 Na značajnu preinaku koja uključuje zamjenubrodskoga dizelskog motora s neidentičnim brodskim dizel-skim motorom, ili na ugradnju dodatnog brodskoga dizelskogmotora, moraju se primjenjivati oni zahtjevi 7.3.2 koji su nasnazi u vrijeme zamjene ili dodavanja motora. Dne 1. siječnja2016. ili kasnije, isključivo u slučaju zamjene motora, ako zatakav zamjenski motor nije moguće zadovoljiti zahtjeve ut-vrđene u 7.3.2.5-.1.1 (Razred III), zamjenski motor mora udo-voljiti uvjetima prema 7.3.2.4 (Razred II).

.3 Brodski dizelski motor na kojega se odnosi7.3.2.2-.1 ili 7.3.2.2-.2 mora ispunjavati sljedeće:

.1 Za brodove građene prije 1. siječnja 2000.moraju se primjenjivati zahtjevi 7.3.2.3(Razred I); i

.2 Za brodove građene dne 1. siječnja 2000.ili kasnije, moraju se primjenjivati zahtjevina snazi u vrijeme kada je brod građen.

7.3.2.3 Razred I (Tier I)Podložno zahtjevima 7.1.3, zabranjuje se rad

brodskih dizelskih motora ugrađenih na brod građen dne 1.siječnja 2000. ili kasnije, a prije 1. siječnja 2011. izuzev kad jeispuštanje dušikovih oksida iz motora (izračunato kao ukupnomaseno ispuštanje NO2) unutar sljedećih ograničenja:

.1 17,0 g/kWh za n < 130 okr/min

.2 45,0·n-0,2 g/kWh za 130 ≤ n ≤ 2000okr/min

.3 9,8 g/kWh za n > 2000 okr/mingdje je:

n – proračunska brzina vrtnje motora (tj.broj okretaja koljenastog vratila u minu-ti).

7.3.2.4 Razred II (Tier II)Podložno zahtjevima 7.1.3, zabranjuje se rad

brodskih dizelskih motora ugrađenih na brod građen dne 1.siječnja 2011. ili kasnije, izuzev kad je ispuštanje dušikovihoksida iz motora (izračunato kao ukupno maseno ispuštanjeNO2) unutar sljedećih ograničenja:

.1 14,4 g/kWh za n <130 okr/min

.2 44,0·n-0,23 g/kWh za 130≤ n ≤2000okr/min

.3 7,7 g/kWh za n >2000 okr/mingdje je:


7.3.2.5 Razred III (Tier III)

.1 Podložno zahtjevima 7.1.3, rad brodskih dizel-skih motora ugrađenih na brod građen dne 1. siječnja 2016. ilikasnije:

.1 zabranjuje se izuzev kad je ispuštanje du-šikovih oksida iz motora (izračunato kaoukupno maseno ispuštanje NO2) unutarsljedećih ograničenja:.1 3,4 g/kWh za n <130 okr/min.2 9·n-0,2 g/kWh za 130≤ n ≤2000

okr/min.3 2,0 g/kWh za n >2000 okr/min

gdje je:n – proračunska brzina vrtnje motora (tj.

broj okretaja koljenastog vratila u minu-ti).

.2 podliježe uvjetima utvrđenim prema7.3.2.5-.1.1 kad brod plovi u područjimanadziranog ispuštanja određenim prema7.3.2.6; i

.3 podliježe uvjetima utvrđenim prema7.3.2.4 kad brod plovi izvan područja nad-ziranog ispuštanja određenim prema7.3.2.6.


2013

.2 Norme navedene u 7.3.2.5-.1.1 ne primjenjuju sena:

.1 brodske dizelske motore ugrađene na brodduljine L, kako je definirano u 2.1.2.26,manje od 24 metara, kada je on namjenskiprojektiran, ili se rabi, isključivo u svrhurazonode, ili

.2 brodske dizelske motore ugrađene na brods ukupnom nazivnom snagom dizel-motornog porivnog sustava manjom od750 kW, ako se zbog projektnih ilikonstrukcijskih ograničenja samoga brodane uspijeva na zadovoljstvo RO dokazatida brod može udovoljiti normama prema7.3.2.5-.1.1.

7.3.2.6 Područje nadziranog ispuštanjaU svezi sa 7.3.2, područje nadziranog ispuštanja

predstavlja bilo koje pomorsko područje, uključujući i svalučka područja, određeno od strane IMO-a u skladu s kriteri-jima i postupcima prema Dodatku III. rezolucijeMEPC.176(58).

7.3.2.7 Brodski dizelski motori ugrađeni na brodovegrađene prije 1. siječnja 2000.

.1 Bez obzira na 7.3.2.1-.1.1, brodski dizelski mo-tori snage iznad 5000 kW te obujma po cilindru 90 litara iliiznad, ugrađeni na brod građen dne 1. siječnja 1990. ili kasni-je, ali prije 1. siječnja 2000. moraju udovoljiti ograničenjimaispuštanja utvrđenim prema 7.3.2.7-.4, pod uvjetom da jeodobrena metoda za taj motor potvrđena od strane Pomorskeuprave države potpisnice Protokola 1997. te da je ta Pomorskauprava podnijela IMO-u obavijest o takvom potvrđivanju.Sukladnost s ovim zahtjevom mora se dokazati na jedan odsljedećih načina:

.1 primjenom potvrđene odobrene metode,kako je pokazano pregledom koristećipostupak provjere naveden u Zapisniku oodobrenoj metodi, uključujući odgovaraju-ću naznaku u IAPP svjedodžbi za taj brodo postojanju odobrene metode; ili

.2 potvrđivanjem motora, koje pokazuje damotor radi u granicama utvrđenim prema7.3.2.3, 7.3.2.4 i 7.3.2.5-.1.1 uz odgova-rajuću naznaku u IAPP svjedodžbi za tajbrod o postojanju odobrene metode.

.2 Zahtjevi 7.3.2.7-.1 moraju se primjenjivati naj-kasnije kod prvoga obnovnog pregleda koji se obavlja 12 iliviše mjeseci nakon podnošenja obavijesti iz 7.3.2.7-.1. Akovlasnik broda na kojemu se mora ugraditi odobrena metodamože na zadovoljstvo RO dokazati da odobrena metoda nijebila komercijalno dostupna unatoč najboljim naporima da sedobije, tada ta odobrena metoda mora biti ugrađena na brodunajkasnije do sljedećega godišnjeg pregleda toga broda, kojipada u vrijeme nakon što odobrena metoda postane komerci-jalno dostupna.

.3 Na brodovima s brodskim dizelskim motoromsnage više od 5000 kW, te obujma po cilindru 90 litara ili vi-še, ugrađenim na brod građen 1. siječnja 1990. ili kasnije, aliprije 1. siječnja 2000, iz Međunarodne svjedodžbe o spreča-vanju onečišćenja zraka mora se vidjeti da je za brodski dizel-ski motor na koji se odnosi 7.3.2.7-.1 odobrena metoda ugra-

đena u skladu s 7.3.2.7-.1.1, ili da je motor potvrđen prema7.3.2.7 -.1.2, ili da odobrena metoda još uvijek ne postoji, ilida još nije komercijalno dostupna kako je opisano u7.3.2.7-.2.

.4 Podložno zahtjevima 7.1.3, zabranjuje se radbrodskih dizelskih motora opisanih u 7.3.2.7-.1, izuzev kad jeispuštanje dušikovih oksida iz motora (izračunato kao ukupnomaseno ispuštanje NO2) unutar sljedećih ograničenja:

.1 17,0 g/kWh za n <130 okr/min

.2 45,0·n-0,2 g/kWh za 130 ≤ n ≤ 2000okr/min

.3 9,8 g/kWh za n > 2000 okr/mingdje je:


.5 Potvrđivanje odobrene metode mora biti u skla-du sa 7.4.13, te mora obuhvaćati provjeru:

.1 od strane projektanta osnovnoga brodsko-ga dizelskog motora na kojega se ugrađujeodobrena metoda da izračunati učinakodobrene metode neće smanjiti snagumotora za više od 1,0%, da neće povećatipotrošnju goriva za više od 2,0% mjerenou skladu s odgovarajućim ispitnim ciklu-som prema 7.4.9, kao ni nepovoljno utje-cati na izdržljivost i pouzdanost motora; i

.2 da troškovi odobrene metode nisu pretje-rani, što se određuje usporedbom smanje-nja količine NOx primjenom odobrenemetode za udovoljavanje zahtjevima iz7.3.2.7-.4 s troškovima nabave i ugradnjetakve odobrene metode.

Napomena: Troškovi odobrene metode Ce ne smiju prema-šiti 375 posebnih prava vučenja po metričkoj toni NOx, izra-čunato u skladu sa sljedećim izrazom za djelotvornost troško-va:

[ ] [ ] [ ] [ ]g/kWhgod5h/god6000768,0kW10metode odobrene Troškovi 6

NOxPCe

∆⋅⋅⋅⋅⋅

=

7.3.2.8 PotvrđivanjeNOx tehnički kodeks 2008. primjenjuje se za

postupke potvrđivanja, ispitivanja i mjerenja za norme nave-dene u 7.3.2.

7.3.2.9 Postupci za određivanje ispuštanja NOx navede-ni u NOx tehničkom kodeksu 2008. namijenjeni su kao tipičniza normalan rad motora. Uređaji za smanjivanje učinkovitostinadzora i nerazborita logika nadzora ispuštanja koji potkopa-vaju ovu namjeru ne smiju se dopustiti. Zahtjevima 7.3.2 nesmije se spriječiti uporaba pomoćnih uređaja za upravljanjekoji se rabe za zaštitu motora i/ili njegove pomoćne opreme uuvjetima rada koji mogu dovesti do oštećenja ili kvara, ili kojise koriste kako bi se olakšalo upućivanje motora.


2013

7.3.3 Sumporni oksidi (SOx) i čestice

Opći zahtjevi

7.3.3.1 Sadržaj sumpora bilo kojeg goriva koje se ko-risti na brodu ne smije premašiti sljedeća ograničenja:

.1 4,50% masenih udjela prije 1. siječnja2012;

.2 3,50% masenih udjela dne 1. siječnja2012. i kasnije;

.3 0,50% masenih udjela dne 1. siječnja2020. i kasnije.

7.3.3.2.1 Prosječni sadržaj sumpora u teškom gorivu

u svijetu mora se nadzirati uzimajući u ob-zir upute koje je razradila IMO (vidjeti re-zoluciju MEPC.82(43) Guidelines for Mo-nitoring the World-wide Average SulphurContent of Residual Fuel Oils Supplied forUse On Board Ships).

.2 Na putničkim brodovima koji obavljajuredovita linijska putovanja iz luka Repub-like Hrvatske i prema njima, ne smiju sekoristiti goriva sa sadržajem sumpora iz-nad 1,50% masenih udjela.

Zahtjevi za područja u kojima se nadzire is-puštanje

7.3.3.3 U smislu 7.3.3. područja u kojima se nadzire is-puštanje obuhvaćaju:

.1 područje Baltičkog mora kako je određenopravilom 1.11.2 Priloga I. konvencijeMARPOL 73/78, te Sjevernog mora kakoje određeno pravilom 5(1)(f) Priloga V.konvencije MARPOL 73/78; i

.2 svako drugo morsko područje, uključujućiluke, koje je odredila IMO, u skladu s kri-terijima i postupcima utvrđenim u Dodat-ku III. rezolucije MEPC.176(58).

7.3.3.4 Za vrijeme dok brodovi rade u područjima u ko-jima se nadzire ispuštanje, sadržaj sumpora u gorivu koje sekoristi na brodu ne smije premašiti sljedeća ograničenja:

.1 1,50 % masenih udjela prije 1. srpnja2010;

.2 1,00 % masenih udjela dne 1. srpnja 2010.i kasnije;

.3 0,10 % masenih udjela dne 1. siječnja2015. i kasnije.

7.3.3.5 Sadržaj sumpora u gorivu prema 7.3.3.1 i 7.3.3.4dobavljač mora dokumentirati sukladno zahtjevima prema7.3.6.

7.3.3.6 Brodovi koji koriste različita goriva (lako i teš-ko) radi udovoljavanja 7.3.3.4, a ulaze u područja u kojima senadzire ispuštanje utvrđena u 7.3.3.3, ili ih napuštaju, morajuimati pisani postupak koji prikazuje kako se treba provoditiprebacivanje s jednoga goriva na drugo, čime se osiguravadovoljno vremena da se sustav za dobavu goriva potpuno ispe-re od svih goriva koja premašuju primjenjivi sadržaj sumporanaveden u 7.3.3.4 prije ulaska u područje u kojem se nadzireispuštanje. Obujam goriva s niskim sadržajem sumpora u sva-kom tanku, kao i datum, vrijeme i položaj broda, nakon dov-

ršetka svake radnje prebacivanja goriva prije ulaska u podru-čje u kojemu se nadzire ispuštanje, ili započinjanja takve rad-nje po izlasku iz toga područja, mora se zapisati u brodskidnevnik kako propisuje Ministarstvo.

7.3.3.7 Tijekom prvih dvanaest mjeseci odmah nakondonošenja amandmana koji određuju pojedina područja u ko-jima se nadzire ispuštanje prema 7.3.3.3-.2, brodovi koji radeu tom području u kojemu se nadzire ispuštanje izuzimaju seod zahtjeva u 7.3.3.4 i 7.3.3.6, kao i od zahtjeva 7.3.3.5 ako sedovode u vezu sa 7.3.3.4.

7.3.4 Hlapljivi organski spojevi (VOC)

7.3.4.1 Ako se ispuštanje hlapljivih organskih spojeva(VOC) s tankera treba nadzirati u luci ili lukama, terminalu iliterminalima pod nadležnošću države potpisnice Protokola1997. primjenjuje se 7.3.4.2 i 7.3.4.3.

7.3.4.2 Tanker na koji se primjenjuje 7.3.4.1 mora imatisustav za nadzor ispuštanja para odobren od RO, uzimajući uobzir norme o sigurnosti razrađene od IMO (MSC/Circ.585Standards for vapour emission control systems) i mora koris-titi takav sustav tijekom ukrcaja takvih tereta.

7.3.4.3 Tanker koji prevozi sirovo ulje mora posjedovatii primjenjivati VOC Plan upravljanja odobren od RO. Takavplan mora se pripremiti uzimajući u obzir upute sadržane u re-zoluciji MEPC.185(59) i cirkularu MEPC.1/Circ. 680. Planmora biti zaseban za svaki brod, te mora barem:

.1 sadržavati pisane postupke za smanjenjeispuštanja hlapljivih organskih spojeva nanajmanju moguću mjeru tijekom ukrcaja,plovidbe i iskrcaja tereta;

.2 uzimati u obzir i dodatne hlapljive organ-ske spojeve koji se stvaraju kod pranja si-rovim uljem;

.3 utvrditi osobu odgovornu za provedbuplana; i

.4 biti napisan barem na jeziku zapovjednikai časnika za brodove u međunarodnoj plo-vidbi, te ako jezik zapovjednika i časnikanije engleski, francuski ili španjolski, sad-ržavati prijevod na jedan od tih jezika.

7.3.5 Spaljivanje na brodu

7.3.5.1 Osim kako je određeno u 7.3.5.4, spaljivanje nabrodu dopušteno je isključivo u brodskom spaljivaču otpada-ka.

7.3.5.2 Zabranjuje se spaljivanje sljedećih tvari na bro-du:

.1 Ostataka tereta navedenih u Prilogu I. II. iIII. konvencije MARPOL 73/78 i njima o-nečišćene ambalaže;

.2 Poliklorinbifenila (PCB);

.3 Smeća, prema definiciji u Prilogu V. Kon-vencije MARPOL 73/78, koje sadrži višeod tragova teških metala; i

.4 Naftnih derivata koji sadrže halogenespojeve.

.5 Fekalnog taloga i taloga ulja koji nisunastali na brodu, i


2013

.6 Ostataka iz sustava za pročišćavanje ispu-šnih plinova.

7.3.5.3 Spaljivanje polivinil klorida (PVC) na brodu jezabranjeno, osim u brodskom uređaju za spaljivanje otpadakaza kojega je izdana IMO Potvrda o tipnom odobrenju suklad-no rezolucijama MEPC.59 (33) ili MEPC.76 (40).

7.3.5.4 Spaljivanje fekalnog taloga i taloga ulja, koji sestvaraju tijekom normalnog rada na brodu, smije se takođerobavljati u glavnim ili pomoćnim pogonskim postrojenjima,ili kotlovima, ali u takvim slučajevima spaljivanje se ne smijevršiti u lukama i ušćima rijeka.

7.3.5.5 Ništa u 7.3.5:.1 ne utječe na zabrane, ili na druge zahtjeve,

Konvencije o sprečavanju onečišćenjamorskog okoliša odlaganjem otpada ilidrugih tvari iz 1972. kako je izmijenjena idopunjena, kao i Protokola 1996. koji sena nju odnosi; niti

.2 ne sprečava razvoj, ugradnju i rad druga-čijih izvedbi brodskih uređaja za toplinskuobradu otpada, koji zadovoljavaju ili pre-mašuju zahtjeve 7.3.5.

7.3.5.6 Svaki brodski uređaj za spaljivanje otpadaka nabrodu građenom dne 1. siječnja 2000. ili kasnije mora udo-voljavati zahtjevima dodatka IV. rezolucije MEPC.176(58).Svaki brodski uređaj za spaljivanje otpadaka mora odobritiRO, uzimajući u obzir standardne specifikacije za brodskespaljivače otpadaka koje je razradila IMO (vidjeti rezolucijuMEPC.76(40) Standard Specification for Shipboard Incine-rators).

7.3.5.7 Brodski uređaj za spaljivanje otpadaka ugrađenu skladu sa zahtjevima 7.3.5.6 mora imati proizvođačev pri-ručnik za rad, koji se mora čuvati uz uređaj i koji mora odre-diti kako raditi s brodskim uređajem za spaljivanje otpadakaunutar granica opisanih u stavku 2. dodatka IV. rezolucijeMEPC.176(58).

7.3.5.8 Osoblje koje je odgovorno za rad s bilo kojimbrodskim uređajem za spaljivanje otpadaka (na koji se odnosi7.3.5.6) mora biti obučeno i osposobljeno za primjenu uputanavedenih u proizvođačevom priručniku za rad, kako se zah-tijeva u 7.3.5.7.

7.3.5.9 Za brodske uređaje za spaljivanje otpadaka ug-rađene u skladu sa zahtjevima 7.3.5.6 mora se stalno nadziratiizlazna temperatura plinova izgaranja dok uređaj radi. Otpad-ne tvari ne smiju se ubacivati u brodski uređaj za spaljivanjeotpadaka s kontinuiranim ubacivanjem, ako je temperaturaplinova izgaranja na izlazu iz komore izgaranja ispod 850ºC.Ako se u brodske uređaje za spaljivanje otpadaka ubacuju ot-padne tvari u skupinama, uređaj mora biti tako izveden datemperatura plinova izgaranja na izlazu iz komore izgaranjamora doseći 600ºC tijekom 5 minuta nakon početka procesa, apotom se ustaliti na temperaturi ne nižoj od 850ºC.

7.3.6 Kvaliteta goriva

7.3.6.1 Gorivo namijenjeno izgaranju, koje se isporu-čuje i koristi na brodovima na koje se primjenjuju zahtjevi o-voga odsjeka, mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:

.1 uz izuzetke navedene u 7.3.6.1-.2:.1 Gorivo mora biti mješavina ugljikovodika

dobivenih destilacijom zemnog ulja (naf-te). Ovo ne isključuje unos malih količinadodataka u cilju poboljšanja nekih svojsta-va;

.2 Gorivo mora biti bez anorganskih kiselina;

.3 Gorivo ne smije sadržavati bilo kakvu do-datnu tvar ili otpadnu kemikaliju koja:.1 ugrožava sigurnost brodova, ili.2 štetno utječe na rad strojeva, ili.3 je štetna za osoblje, ili pridonosi do-

datnom onečišćenju zraka.

.2 Gorivo namijenjeno izgaranju i dobiveno drugimpostupcima koji nisu destilacija zemnog ulja (nafte), ne smije:

.1 imati sadržaj sumpora veći od navedenogu točkama 7.3.3;

.2 izazvati da ispuštanje NOx pri radu motoraprijeđe granice navedene u 7.3.2.3, 7.3.2.4,7.3.2.5-.1.1 i 7.3.2.7-.4;

.3 sadržavati anorganske kiseline; ili

.4 ugrožavati sigurnost brodova ili štetno ut-jecati na rad strojeva, ili

.5 štetno djelovati na osoblje, ili

.6 pridonositi dodatnom onečišćenju zraka.

7.3.6.2 Zahtjevi 7.3.6 ne primjenjuju se na ugljen u ob-liku grumena, niti na nuklearna goriva.

Zahtjevi 7.3.6.3, 7.3.6.4 i 7.3.6.5 ne primjenjujuse na plinovita goriva kao što su ukapljeni prirodni plin (LN-G), komprimirani prirodni plin (CNG), ili ukapljeni naftni plin(LPG). Sadržaj sumpora u plinovitim gorivima isporučenimbrodu, koja su posebno namijenjena za izgaranje na tom bro-du, mora dokumentirati dobavljač.

7.3.6.3 Za svaki brod na kojeg se primjenjuju zahtjevi7.2.1 i 7.2.2 pojedinosti o gorivu namijenjenom za izgaranje, akoje se isporučuje i koristi na brodu, moraju se zapisati udostavnicu o gorivu (engl. bunker delivery note), koja sadržipojedinosti najmanje do razine propisane dodatkom V. rezolu-cije MEPC.176(58).

7.3.6.4 Dostavnica o gorivu mora se držati na brodu, napristupačnom mjestu, radi uvida u svako doba. Dostavnica semora čuvati na brodu tri godine nakon isporuke goriva na bro-d.

7.3.6.5 Uz dostavnicu o gorivu mora se priložiti tipičanuzorak goriva koje je isporučeno, uzimajući u obzir upute kojeje razradila IMO (vidjeti MEPC.96(47) Guidelines for theSampling of Fuel Oil for Determination of Compliance withAnnex VI of MARPOL 73/78). Uzorak treba biti zapečaćen ipotpisan od predstavnika dobavljača, kao i od zapovjednikabroda ili odgovornog časnika zaduženog za ukrcaj goriva na-kon dovršetka ukrcaja. Uzorak se treba čuvati pod nadzoromna brodu, dok se gorivo ne potroši, ali u svakom slučaju naj-manje 12 mjeseci nakon isporuke.


2013

7.4 ZAHTJEVI NOx TEHNIČKOGKODEKSA 2008.

7.4.1 Uvod i svrha

7.4.1.1 Za opću temeljnu informaciju, preteča stvaranjadušikovih oksida tijekom procesa izgaranja su dušik i kisik.Ovi elementi zajedno čine 99% usisnog zraka motora. Kisik setroši tijekom procesa izgaranja, pri čemu pretičak kisika ovis-ni o omjeru zraka i goriva pod kojim motor radi.

Dušik u velikoj mjeri ne reagira u procesu izga-ranja, međutim, njegov mali postotak će se spojiti s kisikom uobliku raznih dušikovih oksida. Dušikovi oksidi (NOx) kojimogu nastati su dušikov monoksid (NO) i dušikov dioksid(NO2), a njihove su količine prvenstveno funkcija temperatureplamena ili izgaranja, te ako je prisutan, i količine organskogdušika raspoloživog u gorivu. Stvaranje NOx je također fun-kcija vremena kroz koje su dušik i pretičak kisika izloženi vi-sokim temperaturama povezanim s procesom izgaranja u di-zelskom motoru. Drugim riječima, što je viša temperatura iz-garanja (primjerice, visok maksimalni tlak izgaranja, velikiomjer kompresije, velika količina dobave goriva, itd.), veća jekoličina NOx koji se stvara. Sporokretni dizelski motor, upravilu, teži stvarati više NOx nego brzokretni motor.

NOx ima nepovoljan utjecaj na okoliš, izaziva-jući povećanje kiselosti, stvaranje ozona u troposferi, poveća-no stvaranje hranjivih tvari i globalno doprinosi nepovoljnimučincima na zdravlje.

7.4.1.2 Svrha je Tehničkog kodeksa o nadzoru ispušta-nja dušikovih oksida iz brodskih dizelskih motora, koji se unastavku naziva NOx tehničkim kodeksom 2008. odrediti ob-vezne postupke za ispitivanje, pregled i potvrđivanje brodskihdizelskih motora. Oni omogućavaju proizvođačima motora,brodovlasnicima i Pomorskim upravama da osiguraju da svibrodski dizelski motori na koje se primjenjuju zahtjevi NOxtehničkog kodeksa 2008. udovoljavaju granicama ispuštanjaNOx prema 7.3.2.

Prepoznate su poteškoće preciznoga ustanovlja-vanja stvarnoga masenog udjela prosječnoga ispuštanja NOxiz brodskih dizelskih motora u službi na brodovima u iskazi-vanju jednostavnoga i praktičnog skupa zahtjeva, kojim bi seodredio način za osiguravanje usklađenosti s dopuštenim ispu-štanjem NOx.

7.4.1.3 Pomorske uprave se potiču da procijene radnekarakteristike ispuštanja brodskih pogonskih i pomoćnih di-zelskih motora na ispitnom stolu, gdje se mogu provesti pre-cizna ispitivanja pod ispravno nadziranim uvjetima.

Utvrđivanje sukladnosti sa 7.3.2 u toj početnojfazi temeljna je značajka NOx tehničkog kodeksa 2008. Nak-nadno ispitivanje na brodu može neizbježno biti ograničeno uobimu i točnosti. Njegova svrha mora biti da zaključi o rad-nim karakteristikama ispuštanja, te da potvrdi da su motori ug-rađeni, upravljani i održavani u skladu sa specifikacijamaproizvođača, a da bilo koje prilagodbe i preinake ne umanjujuradne karakteristike ispuštanja utvrđene početnim ispitivanji-ma i potvrđivanjem od strane proizvođača.

7.4.2 Primjena

7.4.2.1 NOx tehnički kodeks 2008. primjenjuje se na svedizelske motore snage iznad 130 kW, koji su ugrađeni, ili suprojektirani i namijenjeni za ugradnju, na bilo koji brod, kojipodliježe zahtjevima odsjeka 7. i na koji se primjenjuje 7.3.2.U svezi sa zahtjevima za pregled i potvrđivanje prema 7.2.1,NOx tehnički kodeks 2008. odnosi se samo na one zahtjevekoji se primjenjuju na usklađivanje motora s granicama ispu-štanja dušikovih oksida.

7.4.2.2 U svrhe primjene NOx tehničkog kodeksa 2008.Pomorske uprave su ovlaštene prenijeti sve svoje funkcije,koje se od njih zahtijevaju prema navedenom kodeksu, ovlaš-tenoj organizaciji (kratica: RO), tj. nekoj organizaciji koja jeovlaštena djelovati u ime Pomorske uprave (vidjeti: IMO re-zolucije A.739(18) Guidelines for the Authorisation of Orga-nisations Acting on Behalf of Administrations i A.789(19)Specifications on the Survey and Certification Functions ofRecognised Organisations Acting on Behalf of the Adminis-tration). U bilo kojem slučaju Pomorska uprava preuzima pu-nu odgovornost za preglede i izdavanje svjedodžbi.

7.4.2.3 U smislu zahtjeva NOx tehničkog kodeksa 2008.za motor se smatra kako udovoljava granicama za ispuštanjeNOx iz točke 7.3.2, ako se može dokazati da su masena ispu-štanja NOx iz motora ostala u onim granicama u kojima subila prigodom osnovnog potvrđivanja, godišnjih pregleda,međupregleda ili obnovnih pregleda, što god se zahtijeva.

7.4.3 Definicije pojmova

7.4.3.1 Ispuštanje dušikovih oksida (NOx) – ukupnoispuštanje dušikovih oksida, izračunato kao ukupno masenoispuštanje NO2, a koje se određuje primjenom odgovarajućihispitnih ciklusa i postupaka mjerenja navedenih u NOx tehnič-kom kodeksu 2008.

7.4.3.2 Značajna preinaka brodskoga dizelskog moto-ra:

.1 Za motore koji su ugrađeni na brodovimagrađenim dne 1. siječnja 2000. ili kasnije –svaka preinaka motora koja bi mogla pro-uzročiti da motor prekorači norme ispušta-nja postavljene u 7.3.2. Rutinska zamjenasastavnih dijelova motora dijelovima na-vedenim u tehničkom zapisniku, koji nemijenjaju svojstva ispuštanja, ne smatra seznačajnom preinakom, bez obzira je li iz-mijenjen jedan dio ili više njih.

.2 Za motore koji su ugrađeni na brodovegrađene prije 1. siječnja 2000. – bilo kojapreinaka provedena na motoru koja pove-ćava njegova postojeća svojstva ispuštan-ja, ustanovljena pojednostavljenim postup-kom mjerenja, opisanim u 7.4.12.3, iznaddopuštenih vrijednosti prema 7.4.12.3-.4.10. Ove preinake obuhvaćaju, ali nisuograničene na: izmjene u radu motora ili unjihovim tehničkim parametrima (npr. iz-mjene razvodnog vratila, sustava ubrizga-vanja goriva, sustava zraka, oblika prosto-ra izgaranja, ili fazno podešavanje moto-ra). Primjena potvrđenih odobrenih meto-


2013

da u skladu sa 7.3.2.7-.1.1, ili potvrđivanjeu skladu sa 7.3.2.7-.1.2, ne smatra se zna-čajnom preinakom u smislu 7.3.2.2.

7.4.3.3 Sastavni dijelovi – oni zamjenjivi dijelovi kojiutječu na svojstva ispuštanja NOx, koji su povezani svojimbrojem nacrta ili dijela.

7.4.3.4 Podešavanje – postavljanje nekog podesivogdijela/uređaja, koji utječe na svojstva ispuštanja NOx iz moto-ra.

7.4.3.5 Radne vrijednosti – podaci o motoru, kao štosu: najveći tlak izgaranja, temperatura ispušnih plinova, itd. izdnevnika stroja koji su povezani sa svojstvima ispuštanjaNOx. Ovi su podaci ovisni o opterećenju.

7.4.3.6 EIAPP potvrda – Međunarodna potvrda zamotor o sprečavanju onečišćenja zraka, koja se odnosi na is-puštanje NOx.

7.4.3.7 IAPP svjedodžba – Međunarodna svjedodžba osprečavanju onečišćenja zraka.

7.4.3.8 Pomorska uprava – ima isto značenje kao učlanku 2, podstavak (5), konvencije MARPOL 73.

7.4.3.9 Postupci za provjeru ispuštanja NOx na bro-du – postupci, koji mogu uključiti zahtjeve za opremom, kojise primjenjuju na brodu kod osnovnog pregleda, ili kod obno-vnih, godišnjih ili međupregleda, što god se zahtijeva, za pot-vrdu sukladnosti s bilo kojim zahtjevima NOx tehničkog ko-deksa 2008. kako ih propiše proizvođač motora, a odobri Po-morska uprava.

7.4.3.10 Brodski dizelski motor – bilo koji klipni ili sta-pni motor s unutarnjim izgaranjem, koji radi na tekuće ilidvojno gorivo, na kojeg se primjenjuju zahtjevi 7.3.2, uklju-čujući sustave za dobavu goriva i složene sustave, ako se pri-mjenjuju.

Ako je motor namijenjen za normalan pogon uplinskom načinu rada, tj. s plinom kao glavnim gorivom, uzsamo male količine tekućega pilot goriva, tada se zahtjevima7.3.2 mora udovoljavati samo u tome načinu rada. Pogon načisto tekuće gorivo, u slučaju prekida dobave plinskog gorivau slučaju kvara, izuzima se od tih zahtjeva, za plovidbu do sl-jedeće pogodne luke za popravak kvara.

7.4.3.11 Nazivna snaga – najveća trajna snaga, premaoznakama na natpisnoj pločici i u Tehničkom zapisniku brod-skoga dizelskog motora, na kojeg se primjenjuju točka 7.3.2 iNOx tehnički kodeks 2008.

7.4.3.12 Nazivna brzina vrtnje – broj okretaja kolje-nastog vratila u minuti, koji odgovara nazivnoj snazi, premaoznakama na natpisnoj pločici i u Tehničkom zapisniku brod-skoga dizelskog motora.

7.4.3.13 Snaga na kočnici – snaga mjerena na koljenas-tom vratilu, ili njezin ekvivalent, kad je motor opremljen samostandardnim pomoćnim uređajima neophodnim za njegov radna ispitnom stolu.

7.3.3.14 Uvjeti na brodu – znače:.1 da je motor ugrađen na brod i spojen sa

stvarnom opremom, koja se njime pogoni;i

.2 da je motor u radu, tj. da obavlja svojunamjenu.

7.4.3.15 Tehnički zapisnik – zapis koji sadrži sve podat-ke o parametrima, uključujući sastavne dijelove i podatke opodešavanju motora koji mogu utjecati na ispuštanje NOx izmotora, u skladu sa 7.4.7.

7.4.3.16 Knjiga zapisa parametara motora – dokumentkoji se koristi u svezi s metodom provjere parametara motoraza upisivanje promjena svih parametara, uključujući sastavnedijelove i podešavanje motora, koji mogu utjecati na ispušta-nje NOx iz motora.

7.4.3.17 Odobrena metoda – metoda za pojedinačnimotor, ili niz motora, koja, kad se primijeni na motor, osigu-rava da motor udovoljava primjenjivim granicama ispuštanjaNOx, kako je podrobno opisano u 7.3.2.7.

7.4.3.18 Postojeći motor – motor koji je predmet zahtje-va iz točke 7.3.2.7.

7.4.3.19 Zapisnik o odobrenoj metodi – dokument kojiopisuje odobrenu metodu i načine pregleda.

7.4.4 Općenito o pregledima i potvrđivanju

7.4.4.1 Svaki brodski dizelski motor, opisan u točki7.4.4, osim ako nije drukčije dopušteno NOx tehničkim kodek-som 2008. mora se podvrgnuti sljedećim pregledima:

.1 Pregledu za prethodno potvrđivanje –koji mora biti takav da osigura da motor,kako je konstruiran i opremljen, udovolja-va granicama ispuštanja NOx sadržanim u7.3.2. Ako se ovim pregledom ustanovi u-dovoljavanje zahtjevima, Pomorska upravaizdaje Međunarodnu potvrdu za motor osprečavanju onečišćenja zraka (EIAPPpotvrdu).

.2 Osnovnom pregledu za potvrđivanje –pregled koji se mora obaviti na brodu, na-kon ugradnje motora, ali prije njegovogpuštanja u pogon. Ovaj pregled mora bititakav da osigura da motor, nakon ugradnjena brod, uključujući sve preinake i/ili iz-mjene od pregleda za prethodno potvrđi-vanje, ako je primjenjivo, udovoljava gra-nicama ispuštanja NOx sadržanim u točki7.3.2. Ovaj pregled, kao dio osnovnogpregleda broda, može dovesti ili do izda-vanja brodske Međunarodne svjedodžbe osprečavanju onečišćenja zraka (IAPP sv-jedodžbe), ili do izmjene važeće brodskeMeđunarodne svjedodžbe o sprečavanjuonečišćenja zraka (IAPP svjedodžbe), ukojoj je naznačena ugradnja novog moto-ra.

.3 Obnovnim, godišnjim i međupregledima– koji se moraju obaviti u sklopu pregledabroda propisanih točkom 7.2.1, kako bi seosiguralo da motor i nadalje potpuno udo-voljava odredbama NOx tehničkog kodek-sa 2008.

.4 Osnovnom pregledu za potvrđivanjemotora – koji se mora obaviti na brodu,


2013

svaki put kad je napravljena značajnapreinaka motora definirana u 7.3.2.2, kakobi se osiguralo da preinačeni motor udo-voljava granicama ispuštanja NOx sadrža-nim u 7.3.2. Ovo dovodi do izdavanja, akoje primjenjivo, Međunarodne potvrde zamotor o sprečavanju onečišćenja zraka (E-IAPP potvrde), te do izmjene IAPP svje-dodžbe.

7.4.4.2 Kako bi se udovoljilo zahtjevima za pregled ipotvrđivanje, koji su opisani u 7.4.4.1, postoje postupci pred-viđeni NOx tehničkim kodeksom 2008. iz kojih se proizvođačmotora, brodograditelj ili brodovlasnik, već prema slučaju,može opredijeliti za mjerenje, proračun, ispitivanje ili provje-ru motora u smislu ispuštanja NOx, kako slijedi:

.1 Ispitivanje na ispitnom stolu za pregledza prethodno potvrđivanje, za koje su zah-tjevi navedeni u 7.4.11;

.2 Ispitivanje na brodu za motor koji nijeprethodno potvrđen, za kombinirani preg-led za prethodno potvrđivanje i osnovnipregled za potvrđivanje, u skladu sa svimzahtjevima za ispitivanje na ispitnom sto-lu, prema 7.4.11;

.3 Postupak provjere parametara motorana brodu, uporabom podataka o dijelovi-ma, podešavanju i radnim karakteristikamamotora navedenim u Tehničkom zapisniku,radi potvrđivanja sukladnosti pri osnov-nom, obnovnom, godišnjem i međupregle-du za motore koji su prethodno potvrđeni,ili za motore koji su bili podvrgnuti prei-nakama ili podešavanjima dijelova bitnihza ispuštanje NOx, postavki ili radnih ka-rakteristika, u skladu sa 7.4.12.2;

.4 Pojednostavljeni postupak mjerenja nabrodu radi potvrđivanja sukladnosti kodobnovnih, godišnjih i međupregleda, ilipotvrđivanja motora koji su prethodnopotvrđeni za osnovni pregled za potvrđi-vanje, u skladu sa 7.4.12.3; ili

.5 Neposredno mjerenje i nadzor na broduradi potvrđivanja sukladnosti samo kodobnovnih, godišnjih i međupregleda, uskladu sa 7.4.12.4.

7.4.5 Postupci za prethodno potvrđivanje mo-tora

7.4.5.1 Prije ugradnje na brod, svaki brodski dizelskimotor, osim kako je dopušteno prema 7.4.5.2 i 7.4.5.4 mora:

.1 biti podešen tako da udovoljava primjenji-vim granicama ispuštanja NOx;

.2 imati izmjerena ispuštanja NOx na ispit-nom stolu u skladu s postupcima navede-nim u 7.4.11; i

.3 se podvrgnuti pregledu za prethodno pot-vrđivanje od strane Pomorske uprave, štose potvrđuje izdavanjem EIAPP potvrde.

7.4.5.2 Za obavljanje pregleda za prethodno potvrđi-vanje motora koji su proizvedeni serijski, ovisno o odobrenju

Pomorske uprave, mogu se prihvatiti koncepti obitelji motoraili skupine motora (vidjeti 7.4.10). U tom slučaju, ispitivanjenavedeno u 7.4.5.1-.2 zahtjeva se samo za motor predstavnikskupine motora ili obitelji motora.

7.4.5.3 Za postupak obavljanja pregleda za prethodnopotvrđivanje, Pomorska uprava mora:

.1 potvrditi ispitivanje motora na ispitnomstolu;

.2 potvrditi da svi ispitani motori koji, ako jeprimjenjivo, uključuju one koji se isporu-čuju u sklopu obitelji motora ili skupinemotora, udovoljavaju granicama ispuštanjaNOx; i

.3 ako je primjenjivo, potvrditi da odabranimotor predstavnik doista predstavlja obi-telj motora ili skupinu motora.

7.4.5.4 Postoje motori na kojima se zbog veličine,konstrukcije i programa isporuke, na ispitnom stolu ne možeobaviti pregled za prethodno potvrđivanje. U tom slučaju,proizvođač motora, brodovlasnik ili graditelj broda mora pod-nijeti zahtjev Pomorskoj upravi za obavljanje ispitivanja nabrodu (vidjeti 7.4.4.2-.2). Podnositelj mora dokazati Pomor-skoj upravi da ispitivanje na brodu u potpunosti udovoljavasvim zahtjevima za ispitivanje na ispitnom stolu, kako su na-vedeni u 7.4.11. Takav pregled može se prihvatiti za pojedi-načni motor ili skupinu motora, koju predstavlja samo motorpredstavnik, ali se ne smije prihvatiti za potvrđivanje obiteljimotora.

Ni u kojem se slučaju ne smiju tolerirati mogućaodstupanja mjerenja kad se osnovni pregled na brodu obavljabez valjanog pregleda za prethodno potvrđivanje.

Za motore na kojima se provodi ispitivanje nabrodu u svrhu izdavanja EIAPP potvrde primjenjuje se jednakpostupak kao da se motor ispituje u pregledu za prethodnopotvrđivanje na ispitnom stolu.

7.4.5.5 Uređaji za smanjenje ispuštanja NOx

.1 Ako se uređaj za smanjenje ispuštanja NOx mo-ra uvrstiti u EIAPP potvrđivanje, mora ga se shvatiti dijelommotora, a njegovu nazočnost mora se zabilježiti u Tehničkomzapisniku za motor. Pri ispitivanju za prethodno potvrđivanjemotor se mora ispitati s ugrađenim uređajem za smanjenje is-puštanja NOx.

.2 U onim slučajevima kad je uređaj za smanjenjeispuštanja NOx ugrađen zbog nemogućnosti zadovoljavanjazahtjevanih vrijednosti ispuštanja pri ispitivanju za prethodnopotvrđivanje, kako bi se dobila EIAPP potvrda za ovaj sklop,motor se, uključujući uređaj za smanjenje ispuštanja NOx, na-kon ugradnje mora ponovno ispitati za dokazivanje usklađe-nosti s primjenjivom granicom ispuštanja NOx. Ipak, u ovomslučaju, sklop se može ponovno ispitati u skladu s pojednosta-vljenim postupkom mjerenja u skladu sa 7.4.12.3. Ni u kojemslučaju ne smiju se dopustiti popusti prema poglavlju 6.3.11NOx tehničkog kodeksa 2008.

.3 Ako se, prema 7.4.5.5-.2, djelotvornost uređajaza smanjenje ispuštanja NOx provjerava primjenom pojedno-stavljenog postupka mjerenja, izvještaj o ispitivanju mora sedodati kao dopuna izvještaju o ispitivanju za prethodno pot-vrđivanje, kojim je pokazano kako motor sam nije mogao za-dovoljiti zahtijevane vrijednosti ispuštanja. Oba izvještaja o


2013

ispitivanju moraju se podnijeti Pomorskoj upravi, a podaci izizvještaja, kako su podrobnije navedeni u 7.4.7.1-.5, kojiobuhvaćaju oba ispitivanja moraju se uključiti u Tehnički za-pisnik motora.

.4 Pojednostavljeni postupak mjerenja, koji se ko-risti kao dio procesa za dokazivanje usklađenosti prema7.4.5.5-.2, može se prihvatiti samo za motor i uređaj za sma-njenje ispuštanja NOx na kojima je dokazana djelotvornost, tese ne smije prihvatiti za potvrđivanje obitelji motora ni skupi-ne motora.

.5 U oba slučaja navedena u 7.4.5.5-.1 i 7.4.5.5-.2,uređaj za smanjenje ispuštanja NOx mora se unijeti na EIAPPpotvrdi zajedno sa vrijednosti ispuštanja dobivenom s uređa-jem u radu i svim ostalim zapisima koje zahtijeva Pomorskauprava. Tehnički zapisnik motora mora također sadržavatipostupke provjere ispuštanja NOx na brodu za uređaj kako bise osigurao njegov ispravan rad.

.6 Bez obzira na 7.4.5.5-.3 i 7.4.5.5-.4, uređaj zasmanjenje ispuštanja NOx može odobriti Pomorska uprava, u-zimajući u obzir smjernice koje treba razviti IMO.

7.4.5.6 Ako je, zbog izmjene konstrukcije dijelova, pot-rebno uspostaviti novu obitelj motora ili skupinu motora, alinema raspoloživog motora predstavnika, proizvođač motorase može obratiti Pomorskoj upravi za korištenje ranije dobive-nih ispitnih podataka za motor predstavnik, preinačenih zasvaku pojedinu razinu primijenjenog ispitnog ciklusa, tako dase uzmu u obzir posljedične promjene u vrijednostima ispuš-tanja NOx. U takvim slučajevima, motor koji se koristi za od-ređivanje izmijenjenih vrijednosti ispuštanja mora odgovarati,u skladu sa 7.4.10.12-.1, prethodno korištenom motoru pred-stavniku. Ako se mora izmijeniti više od jednog dijela, zajed-nički učinak koji proizlazi iz tih promjena se mora pokazatijednim skupom rezultata ispitivanja.

7.4.5.7 Za prethodno potvrđivanje motora pripadnika o-bitelji motora ili skupine motora, EIAPP potvrda, u skladu spostupcima koje je ustanovila Pomorska uprava, mora se iz-dati motoru predstavniku i svakom motoru pripadniku proiz-vedenom u sklopu ovoga potvrđivanja, tako da bude priloženauz motor tijekom njegovog životnog vijeka na brodu podnadležnošću te Pomorske uprave.

7.4.5.8 Izdavanje potvrda od strane Pomorske upra-ve zemlje u kojoj se motor proizvodi

.1 Ako je motor proizveden u drugoj zemlji uodnosu na Pomorsku upravu nadležnu zabrod na kojem će ga se ugraditi, Pomorskauprava nadležna za brod može zahtijevatiod Pomorske uprave u zemlji u kojoj jemotor proizveden da pregleda motor. Na-kon udovoljavanja primjenjivim zahtjevi-ma iz 7.3.2 suglasno NOx tehničkom ko-deksu 2008. Pomorska uprava zemlje ukojoj je motor proizveden izdaje ili ovlaš-ćuje izdavanje EIAPP potvrde.

.2 Kopija potvrde i preslik izvještaja o preg-ledu mora se što je prije moguće dostavitiPomorskoj upravi koja je zahtijevala pre-gled motora.

.3 Tako izdana potvrda mora sadržavati izja-vu o tome da je izdana na zahtjev Pomor-ske uprave.

7.4.5.9 Smjernice u odnosu na pregled za prethodnopotvrđivanje i potvrđivanje brodskih dizelskih motora, kao štoje opisano u 7.4.4, dane su u odgovarajućim dijagramima toka(vidi 7.4.14.1) iz NOx tehničkog kodeksa 2008. Ako se pojavenesukladnosti, mjerodavan je tekst iz 7.4.4.

7.4.6 Postupci za potvrđivanje motora

7.4.6.1 Za dokazivanje sukladnosti s primjenjivim gra-nicama ispuštanja NOx kod onih motora koji nisu podešavaniili preinačeni u odnosu na izvornu specifikaciju proizvođača,dovoljna je valjana EIAPP potvrda.

7.4.6.2 Nakon ugradnje na brod, mora se odrediti dokojeg je stupnja motor bio podvrgnut naknadnim podešavan-jima i/ili preinakama, koje bi mogle utjecati na ispuštanjeNOx. Stoga se motor nakon ugradnje na brod, ali prije izda-vanja IAPP svjedodžbe, mora pregledati radi utvrđivanja je libilo preinaka i odobriti primjenjujući postupke za provjeru is-puštanja NOx na brodu opisane u 7.4.7.3.

7.4.6.3 Postoje motori koji nakon prethodnog potvrđi-vanja zahtijevaju konačno podešavanje ili preinaku zbog rad-nih karakteristika. U tom se slučaju može upotrijebiti konceptskupine motora, kako bi se osiguralo da motor i nadalje udo-voljava primjenjivim granicama ispuštanja.

7.4.6.4 Svaki brodski dizelski motor ugrađen na brodmora imati Tehnički zapisnik, kojega priprema podnositelj za-htjeva za potvrđivanjem, a odobrava Pomorska uprava. Zah-tijeva se da Tehnički zapisnik prati motor na brodu, tijekomnjegovog radnog vijeka. Tehnički zapisnik mora sadržavatipodatke kako je navedeno u 7.4.7.1.

7.4.6.5 Ako je ugrađen uređaj za smanjenje ispuštanjaNOx i potreban je radi udovoljavanja granicama ispuštanjaNOx, jedna mogućnost za osiguranje brzog načina provjere u-sklađenosti sa 7.3.2 je postupak neposrednog mjerenja i nad-zora, u skladu sa 7.4.12.4. Ipak, ovisno o tehničkim mogućno-stima primijenjenog uređaja, podložno odobrenju Pomorskeuprave, mogu se nadzirati i drugi prikladni parametri.

7.4.6.6 Ako se radi postizanja usklađivanja s granicamaispuštanja NOx unose dodatne tvari kao amonijak, urea, para,voda, dodaci gorivu itd. treba predvidjeti sredstva za nadzorpotrošnje tih tvari. Tehnički zapisnik mora sadržavati dovoljnopodataka da se omogući brzo dokazivanje kako je potrošnjatakvih dodatnih tvari usklađena s postizanjem sukladnosti sprimjenjivim granicama ispuštanja NOx.

7.4.6.7 Kad se za provjeru usklađenosti koristi postupakprovjere parametara motora, u skladu sa 7.4.12.2, ako su bilokakva podešavanja i preinake na motoru provedene nakonprethodnog potvrđivanja, potpuni zapis o tim podešavanjimaili preinakama mora se dokumentirati u Knjizi zapisa para-metara motora.

7.4.6.8 Ako je za sve motore ugrađene na brod provje-reno da su im svi parametri, dijelovi i podesivi uređaji, unutarvrijednosti zapisanih u Tehničkom zapisniku, mora se prihva-titi da motori rade unutar granica ispuštanja NOx navedenih u7.3.2. U ovom slučaju, pod uvjetom da je udovoljeno svimostalim primjenjivim zahtjevima iz 7.1 do 7.3, treba brodu iz-dati IAPP svjedodžbu.


2013

7.4.6.9 Ako se provede bilo kakvo podešavanje ili prei-naka izvan odobrenih granica zapisanih u Tehničkom zapisni-ku, brodu se može izdati IAPP svjedodžba samo ako se prov-jeri da je cjelokupna karakteristika ispuštanja NOx unutarpropisanih granica, i to:

.1 pojednostavljenim postupkom mjerenjaprema 7.4.12.3; ili

.2 pozivanjem na ispitivanje na ispitnomstolu za odobrenje odgovarajuće skupinemotora, kojim se potvrđuje da se podeša-vanjem ili preinakom ne premašuju prim-jenjive granice ispuštanja NOx.

Na pregledima nakon osnovnog pregleda za potvrđivanje mo-že se kao alternativa koristiti postupak neposrednog mjerenja inadzora u skladu s poglavljem 6.4 NOx tehničkog kodeksa2008. kako ga odobri Pomorska uprava.

7.4.6.10 Pomorska uprava može, po vlastitom nahođenju,skratiti ili smanjiti opseg svih dijelova pregleda na brodu, uskladu s NOx tehničkim kodeksom 2008. za motor kojemu jeizdana EIAPP potvrda. Ipak, potpuni pregled na brodu morase obaviti barem za jedan cilindar i/ili jedan motor u obiteljimotora ili skupini motora, ako je primjenjivo. Ovo se smanje-nje opsega može provesti samo ako se očekuje da svi ostalicilindri i/ili motori rade na isti način kao i pregledani motori/ili cilindar. Kao alternativu pregledu ugrađenih dijelova,Pomorska uprava može provesti taj dio pregleda na rezervnimdijelovima ukrcanim na brod, uz uvjet da su oni tipični za ug-rađene dijelove.

7.4.6.11 Smjernice u pogledu pregleda i potvrđivanjabrodskih dizelskih motora kod osnovnih, obnovnih, godišnjih imeđupregleda, kako je opisano u 7.4.6, dane su u odgovaraju-ćim dijagramima toka (vidi 7.4.14.1) iz NOx tehničkog kodek-sa 2008. Ako se pojave nesukladnosti, mjerodavan je tekst iz7.4.6.

7.4.7 Tehnički zapisnik i postupci za provjeruNOx na brodu

7.4.7.1 Kako bi se omogućilo da Pomorska upravaobavlja preglede motora opisane u 7.4.4, Tehnički zapisnikkoji se zahtijeva prema 7.4.6.4 mora, u najmanju ruku, sad-ržavati sljedeće podatke:

.1 Identifikaciju onih dijelova, podešavanja iradnih vrijednosti koji utječu na ispuštanjeNOx uključivo bilo koji uređaj ili sustavza smanjenje ispuštanja NOx;

.2 Identifikaciju potpunog opsega dopuštenihpodešavanja ili alternativa za dijelovemotora;

.3 Potpuni zapis svih važnih radnih karakte-ristika motora, uključujući nazivnu brzinuvrtnje i nazivnu snagu;

.4 Sustav provjere ispuštanja NOx na broduradi utvrđivanja sukladnosti s granicamaispuštanja NOx tijekom pregleda za prov-jeru na brodu, u skladu sa 7.4.12;

.5 Preslike izvještaja s ispitnim podacima zamotor predstavnik, prema odjeljku 2. do-datka 5. NOx tehničkog kodeksa 2008;

.6 Ako je primjenjivo, oznaku (opis) i ogra-ničenja za motor koji je pripadnik obiteljimotora ili skupine motora;

.7 Specifikacije onih rezervnih dijelova isklopova, koji će kod uporabe na motoru,prema tim specifikacijama, rezultiratinastavkom sukladnosti motora s granicamaispuštanja NOx; i

.8 EIAPP potvrdu, kako je primjenjivo.

7.4.7.2 Kao temeljno načelo, postupci za provjeru ispu-štanja NOx na brodu moraju omogućiti inspektoru da jednos-tavno utvrdi je li motor i nadalje u sukladnosti s primjenjivimzahtjevima 7.3.2. Istodobno, oni ne smiju biti tako zahtjevnida se brod nepotrebno zadržava, ili da se zahtijeva dubinskopoznavanje karakteristika pojedinog motora, odnosno specija-lističkih mjernih instrumenata kojih na brodu nema.

7.4.7.3 Provjera ispuštanja NOx na brodu mora se pro-vesti primjenom jednog od sljedećih postupaka:

.1 Provjerom parametara motora, prema7.4.12.2, kako bi se provjerilo da dijelovimotora, podešavanje i radne karakteristikene odstupaju od specifikacija u Tehničkomzapisniku motora;

.2 Pojednostavljenim postupkom mjerenja,prema 7.4.12.3; ili

.3 Postupkom neposrednog mjerenja i nadzo-ra prema 7.4.12.4.

7.4.7.4 Pri razmatranju koji se postupci provjere ispuš-tanja NOx na brodu moraju uključiti u Tehnički zapisnik mo-tora, u svrhu utvrđivanja udovoljava li motor primjenjivimgranicama ispuštanja NOx, tijekom pregleda propisanih zaprovjeru na brodu, s izuzetkom osnovnog pregleda motora nabrodu, može se odabrati bilo koji od triju postupaka za provje-ru ispuštanja NOx na brodu navedenih u 7.4.12.1. Ipak, pro-cedure povezane s pojedinim postupkom mora odobriti Po-morska uprava. Ako se postupak razlikuje od postupka provje-re navedenog u Tehničkom zapisniku kako je prvobitno bioodobren, procedura postupka se treba ili dodati kao izmjenaTehničkog zapisnika ili priložiti kao zamjena umjesto postup-ka prema Tehničkom zapisniku. Nakon toga brodovlasnik mo-že izabrati koji se od odobrenih postupaka u Tehničkom zapis-niku mora koristiti za dokazivanje usklađenosti.

7.4.7.5 Dodatno postupku kojega je propisao proizvođačmotora danom u Tehničkom zapisniku, kako ga je odobrilaPomorska uprava za osnovno potvrđivanje motora, brodovlas-nik mora imati mogućnost neposrednog mjerenja ispuštanjaNOx u skladu sa 7.4.12.4.

Takvi podaci mogu imati oblik povremenih pro-vjera (tj. štih-proba) upisanih s ostalim radnim podacima omotoru koji se redovito uzimaju i preko cijelog raspona radamotora ili mogu biti rezultat stalnog praćenja i pohrane poda-taka. Podaci moraju biti novi (uzeti u posljednjih 30 dana), amoraju se dobiti primjenom ispitnih postupaka navedenih uNOx tehničkom kodeksu 2008.

Ovi zapisi o nadzoru moraju se čuvati na brodutri mjeseca u svrhu provjere od strane države potpisnice Pro-tokola 1997. Podaci se moraju ispraviti za okolišne uvjete ispecifikaciju goriva, a mjerna oprema mora biti provjerena sobzirom na ispravno umjeravanje i rad, u skladu s odobrenimpostupcima danim u Priručniku za rad na brodu.


2013

Ondje gdje ugrađeni uređaji za naknadnu obraduispušnih plinova utječu na ispuštanje NOx, mjerna točka ili vi-še njih moraju se smjestiti iza takvih uređaja.

Norme za ispuštanje dušikovih oksida

7.4.8 Najveće dopuštene granice ispuštanjaNOx za brodske dizelske motore

7.4.8.1 Najveće dopuštene granice ispuštanja NOx na-vedene su u 7.3.2.3, 7.3.2.4, 7.3.2.5-.1.1 i 7.3.2.7-.4, već pre-ma tome što je primjenjivo. Ukupno maseno ispuštanje NOx,izmjereno i izračunato, zaokruženo na jedno decimalno mjes-to, u skladu s postupcima opisanim u NOx tehničkom kodeksu2008. mora biti manje ili jednako primjenjivoj proračunskojvrijednosti koja odgovara nazivnoj brzini vrtnje.

7.4.8.2 Kad motor radi na ispitno gorivo, u skladu spoglavljem 5.3 NOx tehničkog kodeksa 2008. ukupno ispušta-nje dušikovih oksida (izračunato kao ukupno maseno ispušta-nje NO2) mora se odrediti koristeći odgovarajuće ispitne cik-luse i postupke mjerenja prema NOx tehničkom kodeksu 2008.

7.4.8.3 Granica ispuštanja NOx, prema izrazima u7.3.2.3, 7.3.2.4, 7.3.2.5-.1.1, već prema tome što je primjenji-vo, kao i stvarna izračunata vrijednost ispuštanja za motor,zaokružena na jedno decimalno mjesto, moraju se navesti u E-IAPP potvrdi motora. Ako je motor pripadnik neke obiteljimotora ili skupine motora, mjerodavna vrijednost za ispušta-nje, koja se uspoređuje s primjenjivom graničnom vrijednostiza tu obitelj ili skupinu motora, je ona za motor predstavnik.Ova granična vrijednost mora biti granična vrijednost za obi-telj motora ili skupinu motora temeljem najviše brzine vrtnjekoja se pojavljuje u toj obitelji ili skupini motora, u skladu sa7.3.2.3, 7.3.2.4, 7.3.2.5-.1.1, bez obzira na brzinu vrtnje moto-ra predstavnika i bez obzira na nazivnu brzinu vrtnje tog po-jedinog motora kako je dana u EIAPP potvrdi.

7.4.8.4 U slučaju kad se motor potvrđuje prema 7.3.2.5-.1.1 specifično ispuštanje za svaku pojedinu točku ne smijepremašiti primjenjivu graničnu vrijednost ispuštanja NOx zaviše od 50%, osim za sljedeće točke:

.1 za točku 10% snage u ispitnom ciklusuD2, prema 7.4.9.5.

.2 za točku 10% zakretnog momenta u ispit-nom ciklusu C1, prema 7.4.9.6.

.3 za točku praznog hoda u ispitnom ciklusuC1, prema 7.4.9.6.

7.4.9 Ispitni ciklusi i faktori masenog udjela

7.4.9.1 Za svaki pojedini motor, ili motor predstavnikneke obitelji motora ili skupine motora, mora se primijenitijedan ili više odgovarajućih ispitnih ciklusa navedenih u toč-kama 7.4.9.2 do 7.4.9.6, kako bi se provjerilo udovoljava limotor primjenjivoj granici ispuštanja NOx u skladu sa 7.3.2.

7.4.9.2 Za brodske porivne motore koji rade pri stalnojbrzini vrtnje, uključujući dizel-električne pogone, primjenjujese ispitni ciklus E2, prema tablici 7.4.9.2.

7.4.9.3 Za motore spojene s brodskim vijcima s uprav-ljivim usponom primjenjuje se ispitni ciklus E2, prema tablici7.4.9.2.

7.4.9.4 Za brodske motore koji rade prema krivulji bro-dskog vijka primjenjuje se ispitni ciklus E3, prema tablici7.4.9.4.

7.4.9.5 Za brodske pomoćne motore koji rade pri stalnojbrzini vrtnje primjenjuje se ispitni ciklus D2, prema tablici7.4.9.5.

7.4.9.6 Za brodske pomoćne motore s promjenljivombrzinom vrtnje i s promjenljivim opterećenjem, koji ne spa-daju u prethodno navedene, primjenjuje se ispitni ciklus C1,prema tablici 7.4.9.6.

7.4.9.7 Iznosi zakretnih momenata za ispitni ciklus C1su postotci, koji za danu ispitnu razinu (točku ciklusa) pred-stavljaju omjer zahtjevanog zakretnog momenta prema najve-ćem mogućem zakretnom momentu pri pripadajućoj brzinivrtnje.

Tablica 7.4.9.2Ispitni ciklus za primjenu kod brodskog poriva pri stalnoj

brzini vrtnje (uključujući dizel-električne pogone i sve bro-dske vijke s upravljivim usponom)

Ispitni ciklus E2

brzina vrtnje snaga faktor masenog ud-jela

100% 100% 0,20

100% 75% 0,50

100% 50% 0,15

100% a) 25% 0,15

Napomena:a) Postoje iznimni slučajevi, koji obuhvaćaju motore veli-kog promjera cilindra namijenjene za primjenu E2 ciklusa,koji, zbog svojih masa u stapnom gibanju i konstrukcijskeizvedbe, ne mogu raditi pri malim opterećenjima na naziv-noj brzini vrtnje, bez rizika od oštećenja bitnih kompone-nata. U takvim slučajevima proizvođač motora se mora ob-ratiti Pomorskoj upravi da bi se ispitni ciklus prema ovojtablici mogao izmijeniti za razinu od 25% snage s obziromna brzinu vrtnje motora. Podešena brzina vrtnje motora pri25% snage, međutim, mora biti što je moguće bliža naziv-noj brzini vrtnje motora, prema preporukama proizvođačamotora uz odobrenje od strane Pomorske uprave. Primjen-jivi maseni faktori za ispitni ciklus moraju ostati nepromi-jenjeni.


2013

Tablica 7.4.9.4Ispitni ciklus za primjenu kod brodskih motora prema kri-

vulji brodskog vijka

Ispitni ciklus E3

brzina vrtnje snaga faktor masenogudjela

100% 100% 0,20

91% 75% 0,50

80% 50% 0,15

63% 25% 0,15

Tablica 7.4.9.5Ispitni ciklus za primjenu kod brodskih pomoćnih motora

pri stalnoj brzini vrtnje

Ispitni ciklus D2

brzina vrtnje snaga faktor masenog ud-jela

100% 100% 0,05

100% 75% 0,25

100% 50% 0,30

100% 25% 0,30

100% 10% 0,10

Tablica 7.4.9.6Ispitni ciklus za primjenu kod brodskih pomoćnih motorapri promjenljivoj brzini vrtnje i promjenljivom opterećenju

Ispitni ciklus C1

brzina vrtnje zakretni moment faktor masenog ud-jela

100% 0,15

75% 0,15

50% 0,15nazivna

10% 0,10

100% 0,10

75% 0,10srednja

50% 0,10

praznog hoda 0% 0,15

7.4.9.8 Srednju brzinu vrtnje za ispitni ciklus C1 morapropisati proizvođač, uzimajući u obzir sljedeće zahtjeve:

.1 Za motore projektirane za rad u rasponubrzina vrtnje prema krivulji punog optere-ćenja, srednja brzina vrtnje mora biti dek-larirana brzina koja odgovara najvećemzakretnom momentu ako se pojavljuje iz-među 60% i 75% nazivne brzine vrtnje.

.2 Ako je deklarirana brzina vrtnje koja od-govara najvećem zakretnom momentumanja od 60% nazivne brzine vrtnje, tadase kao srednja brzina vrtnje uzima 60%nazivne brzine vrtnje.

.3 Ako je deklarirana brzina vrtnje koja od-govara najvećem zakretnom momentu ve-ća od 75% nazivne brzine vrtnje, tada sekao srednja brzina vrtnje uzima 75% na-zivne brzine vrtnje.

.4 Za motore koji nisu projektirani za rad urasponu brzina vrtnje prema krivulji punogopterećenja u stacionarnom stanju, srednjabrzina vrtnje će biti između 60% i 70%nazivne brzine vrtnje.

7.4.9.9 Ako proizvođač motora zahtijeva primjenu no-vog ispitnog ciklusa na motoru koji je već ranije potvrđenprema nekom drugom ispitnom ciklusu navedenom u točkama7.4.9.2 do 7.4.9.6, ne mora se zahtijevati da motor za novuprimjenu prolazi cijeli proces ispitivanja. U ovom slučajuproizvođač motora može dokazati sukladnost motora sa zah-tjevima s pomoću novog proračuna, primjenjujući rezultatemjerenja pojedinih ispitnih razina postignute na prethodnomispitivanju za proračun ukupnog masenog ispuštanja za noviispitni ciklus, uzimajući u račun odgovarajuće faktore mase-nog udjela za novi ispitni ciklus.

7.4.10 Odobrenje za motore koji se proizvodeserijski: koncepcija obitelji motora iskupine motora

Općenito

7.4.10.1 Kako bi se izbjeglo ispitivanje za utvrđivanjesukladnosti svakog motora s dopuštenim granicama ispuštanjaNOx može se primijeniti jedna od dviju koncepcija: koncep-cija obitelji motora ili koncepcija skupine motora.

7.4.10.2 Koncepcija obitelji motora može se primijenitina bilo koji niz serijski proizvedenih motora za koje je, premanjihovim projektnim osobinama, dokazano da imaju slične ka-rakteristike ispuštanja NOx, koji se koriste onakvi kako suproizvedeni, te koji, tijekom ugradnje na brod, ne zahtijevajunikakve naknadne preinake ili podešavanja, koja bi mogla ne-povoljno utjecati na ispuštanje NOx.

7.4.10.3 Koncepcija skupine motora može se primijenitina manje serije motora, koji su proizvedeni sa sličnom namje-nom, te koji zahtijevaju manje preinake ili podešavanja tije-kom ugradnje na brod ili kasnije u službi.

7.4.10.4 Pravo je proizvođača motora na početku odreditihoće li se primijeniti koncepcija obitelji motora ili skupinemotora. U pravilu, izbor koncepcije mora se osnivati na tomehoće li se motori nakon ispitivanja na ispitnom stolu podeša-vati i u kolikom opsegu.

Dokumentacija

7.4.10.5 Sva dokumentacija za potvrđivanje mora bitipripremljena i prikladno ovjerena od odgovarajućeg ovlašte-nog tijela. Ova dokumentacija mora također sadržavati sve od-redbe i uvjete, uključujući i zamjenu rezervnih dijelova, kakobi se osiguralo da se motor održava u skladu s primjenjivimgranicama ispuštanja NOx.


2013

7.4.10.6 Za motor pripadnik obitelji motora ili skupinemotora zahtijevana dokumentacija za postupak provjere pa-rametara motora navedena je u 7.4.12.2-.8.1.

Primjena koncepta obitelji motora

7.4.10.7 Koncept obitelji motora pruža mogućnost sma-njenja broja motora koji se moraju podvrći ispitivanju u svrhuodobrenja, a osigurava da svi motori u sklopu obitelji motoraudovoljavaju zahtjevima za odobrenje. U konceptu obiteljimotora, motore sa sličnim konstrukcijskim svojstvima i svo-jstvima ispuštanja predstavlja motor predstavnik.

7.4.10.8 Konceptom obitelji motora mogu se obuhvatitimotori koji se proizvode serijski, a ne namjerava ih se pode-šavati.

7.4.10.9 Potrebne pojedinosti u svezi primjene konceptaobitelji motora, koje sadrže između ostalog:

.1 Smjernice za izbor obitelji motora;

.2 Smjernice za odabir motora predstavnikaobitelji; i

.3 Potvrđivanje obitelji motora;

prikazane su u poglavlju 4.3 NOx tehničkog kodeksa 2008.

Primjena koncepta skupine motora

7.4.10.10 Motori iz skupine motora obično zahtijevaju po-dešavanje ili preinaku kako bi odgovarali uvjetima rada nabrodu, ali ova podešavanja ili preinake ne smiju rezultirati is-puštanjem NOx koje premašuje primjenjive granice prema7.3.2.

7.4.10.11 Koncept skupine motora također pruža moguć-nost za smanjenje opsega ispitivanja motora u svrhu odobrenjapri preinaci motora u proizvodnji ili u službi.

7.4.10.12 Potrebne pojedinosti u svezi primjene konceptaskupine motora, koje sadrže između ostalog:

.1 Smjernice za izbor skupine motora;

.2 Smjernice za dopuštena podešavanja ilipreinake unutar skupine motora;

.3 Smjernice za izbor motora predstavnikaskupine;

.4 Potvrđivanje skupine motora;

prikazane su u poglavlju 4.4 NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.11 Postupci za mjerenje ispuštanja NOx naispitnom stolu

7.4.11.1 Ovi se postupci moraju primijeniti na bilo kojeosnovno ispitivanje u svrhu odobrenja brodskog motora, pre-ma točkama 7.4.4.2-.1 i 7.4.4.2-.2, neovisno o tome gdje seono obavlja.

7.4.11.2 Poglavlje 5. NOx tehničkog kodeksa 2008. pro-pisuje postupke mjerenja i proračuna ispuštanja ispušnih pli-nova klipnih i stapnih motora s unutarnjim izgaranjem u staci-onarnom stanju, koji su neophodni za određivanje srednje ma-sene vrijednosti ispuštanja NOx u ispušnim plinovima.

7.4.11.3 Brojni postupci, prikazani u poglavlju 5. NOxtehničkog kodeksa 2008. predstavljaju podrobne laboratorijskepostupke, budući da određivanje vrijednosti ispuštanja zahti-jeva provedbu složenog skupa pojedinačnih mjerenja, umjestodobivanja jedinstvene izmjerene vrijednosti. Stoga dobiveni

rezultati ovise o postupku izvedbe mjerenja, jednako kao štoovise o motoru i o postupku ispitivanja.

7.4.11.4 Poglavlje 5. NOx tehničkog kodeksa 2008. uk-ljučuje ispitne i mjerne postupke, provedbu ispitivanja i izvje-štaj o ispitivanju, kao postupak za mjerenje na ispitnom stolu.U tom su poglavlju propisani između ostalog:

.1 Ispitni uvjeti;

.2 Ispitna goriva;

.3 Mjerna oprema i podaci koje treba mjeriti;

.4 Određivanje protoka ispušnih plinova;

.5 Dopuštena odstupanja uređaja za mjerenjeparametara motora i drugih bitnih para-metara;

.6 Analizatori za određivanje plinovitihkomponenti;

.7 Umjeravanje analitičkih uređaja;

.8 Provedba ispitivanja;

.9 Izvještaj o ispitivanju;

.10 Procjena podataka za plinovita ispuštanja;i

.11 Proračun plinovitih ispuštanja.

7.4.11.5 Maseni faktori i broj točaka ispitnog ciklusa,koji se koriste u proračunu u skladu sa 7.4.11.4-.11 moraju seodrediti prema 7.4.9.

7.4.11.6 Konačna srednja vrijednost masenog ispuštanjaNOx za motor, izračunata prema 7.4.11.4-.11 na osnovi izmje-renih rezultata, mora se potom usporediti s primjenjivom gra-nicom ispuštanja iz 7.3.2, kako bi se utvrdilo udovoljava limotor navedenim zahtjevima.

7.4.12 Postupci za dokazivanje sukladnosti sgranicama ispuštanja NOx na brodu

7.4.12.1 Nakon ugradnje na brod brodskoga dizelskogmotora na kojemu je obavljeno prethodno potvrđivanje, svakimotor mora proći postupak pregleda na brodu, koji se provodikako je navedeno u 7.4.4.1-.2 do 7.4.4.1-.4, kako bi se provje-rilo da motor i nadalje udovoljava granicama ispuštanja NOxprema 7.3.2. Takva provjera udovoljavanja može se provestiprimjenom jednog od sljedećih postupaka:

.1 Postupak provjere parametara motora, uskladu sa 7.4.12.2, kako bi se provjerilo dadijelovi motora, podešavanje i radne ka-rakteristike nisu izmijenjeni u odnosu naone koji su navedeni u Tehničkom zapisni-ku motora;

.2 Pojednostavljeni postupak mjerenja, uskladu sa 7.4.12.3; ili

.3 Postupak neposrednog mjerenja i nadzora,u skladu sa 7.4.12.4.

7.4.12.2 Postupak provjere parametara motora

.1 Motori koji zadovoljavaju sljedeće uvjete imajupravo na primjenu postupka provjere parametara motora:

.1 Motori koji su dobili prethodnu potvrdu(EIAPP potvrdu) na ispitnom stolu i onikoji su dobili EIAPP potvrdu nakon osno-vnog pregleda za potvrđivanje u skladu sa7.4.5.4; i

.2 Motori na kojima su, nakon zadnjeg preg-leda, provedene preinake ili podešavanjaodređenih dijelova i podesivih uređaja.


2013

.2 Ako se dizelski motor projektira za rad unutarprimjenjive granice ispuštanja NOx, najvjerojatnije je da ćetijekom njegovog radnog vijeka na brodu granica ispuštanjaNOx biti poštivana. Primjenjiva granica ispuštanja NOx može,međutim, biti prekršena podešavanjem ili preinakama na mo-toru. Stoga se postupak provjere parametara motora mora ko-ristiti za provjeru je li motor još uvijek unutar primjenjivegranice ispuštanja NOx.

.3 Postupak provjere dijelova, uključujući provjerupodešavanja i radnih karakteristika motora, namijenjen je kaojednostavan način za izvođenje zaključka o svojstvima ispuš-tanja motora u svrhu provjere udovoljava li motor bez pode-šavanja, ili uz manja podešavanja ili preinake, primjenjivojgranici ispuštanja NOx. Ako je potrebno mjerenje nekih rad-nih karakteristika, umjeravanje opreme koja se koristi za ovamjerenja mora biti u skladu s dodatkom 4. NOx tehničkog ko-deksa 2008.

.4 Svrha ovakvih provjera je osigurati jednostavannačin za utvrđivanje je li motor ispravno podešen u skladu saspecifikacijama proizvođača, te ostaje li u podešenom stanju uskladu s osnovnim potvrđivanjem od strane Pomorske upraveprema primjenjivim zahtjevima iz 7.3.2.

.5 Ako se koristi elektronički sustav upravljanjamotorom, to se mora vrjednovati u odnosu na izvorno podeša-vanje kako bi se osiguralo da se odgovarajući radni parametrinalaze unutar granica postavljenih pri izradi motora (tj. as-built granica).

.6 U svrhu procjene udovoljavanja zahtjevima iz7.3.2, nije uvijek neophodno mjeriti ispuštanje NOx, kako bise znalo da motor, koji nije opremljen uređajem za naknadnuobradu, vjerojatno udovoljava primjenjivim granicama ispuš-tanja NOx. Može biti dovoljno znati da sadašnje stanje motoraodgovara naznačenim dijelovima, umjeravanju ili stanju pode-šavanja parametara u vrijeme osnovnog potvrđivanja. Ako re-zultati postupka provjere parametara motora pokazuju damotor vjerojatno udovoljava primjenjivim granicama ispušta-nja NOx, motoru se može obnoviti potvrda bez izravnog mje-renja NOx.

.7 Za motor opremljen uređajem za smanjenje is-puštanja NOx, bit će neophodno provjeriti rad uređaja kao diopostupka provjere parametara motora.

.8 Preostale neophodne pojedinosti, kojima se pro-pisuje:

.1 Dokumentacija; i

.2 Postupci;

za postupak provjere parametara motora su navedene u pog-lavlju 6.2 NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.12.3 Pojednostavljeni postupak mjerenja

.1 Pojednostavljeni postupak ispitivanja i mjerenja,kako je naznačeno u poglavlju 6.3 NOx tehničkog kodeksa2008. mora se primjenjivati samo na ispitivanja za potvrđi-vanje na brodu, te na obnovne, godišnje i međupreglede kadaje potrebno. Svako prvo ispitivanje motora na ispitnom stolumora se provoditi u skladu s postupkom navedenim u 7.4.11.Ispravci za okolišnu temperaturu zraka i vlažnost su bitne, jerbrodovi plove u hladnim/toplim i suhim/vlažnim klimatskimpodručjima, što može izazvati razliku u ispuštanju NOx.

.2 Da bi se dobili smisleni rezultati ispitivanja zapotvrđivanje na brodu, te za obnovne, godišnje i međupregle-de, moraju se kao apsolutni minimum mjeriti koncentracijeplinovitih ispuštanja NOx i CO2 u skladu s odgovarajućim is-pitnim ciklusom. Maseni faktori i broj ispitnih razina koje sekoriste u proračunu mora biti u skladu sa 7.4.9.

.3 Zakretni moment motora i brzina vrtnje motoramoraju se mjeriti, ali, kako bi se postupak pojednostavnio, do-puštena odstupanja instrumenata za mjerenje parametara po-vezanih s motorom u svrhu provjere na brodu su različita odonih u postupku ispitivanja na ispitnom stolu. Ako je zakretnimoment teško mjeriti neposredno, snaga na kočnici može seprocijeniti uz pomoć bilo kojih drugih sredstava koja preporu-či podnositelj zahtjeva za potvrđivanje motora, a odobri Po-morska uprava.

.4 Preostale neophodne pojedinosti, kojima se pro-pisuju:

.1 parametri motora koje treba mjeriti i sni-mati;

.2 snaga na kočnici;

.3 ispitna goriva;

.4 uzimanje uzoraka za plinovita ispuštanja;

.5 mjerna oprema i podaci koje treba mjeriti;

.6 dopušteno odstupanje uređaja za mjerenjeradnih parametara motora i drugih bitnihparametara;

.7 određivanje plinovitih komponenti; .8 ispitni ciklusi; .9 izračun plinovitih ispuštanja; i.10 dopuštene vrijednosti

za pojednostavljeni postupak mjerenja navedene su u poglav-lju 6.3 NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.12.4 Postupak neposrednog mjerenja i nadzora

.1 Postupak neposrednog mjerenja i nadzora možese primijeniti za provjeru na brodu pri obnovnim, godišnjim imeđupregledima.

.2 Posebnu pozornost treba posvetiti sigurnosnimpitanjima vezanim za rukovanje i blizinu ispušnog cjevovoda,mjernu opremu, te pohranjivanje i uporabu čistih plinova iplinova za umjeravanje u bocama. Mjesta uzimanja uzoraka ipoložaj skele za pristup moraju biti takvi da se ovaj nadzormože izvoditi sigurno, te da neće ometati rad motora.

.3 Nadzor NOx na brodu uključuje, kao apsolutniminimum, mjerenje koncentracije plinovitih ispuštanja NOx(kao NO+NO2).

.4 Preostale neophodne pojedinosti, kojima se pro-pisuju:

.1 vrste mjerenja ispuštanja;

.2 mjerenje radnih karakteristika motora;

.3 mjerenje okolišnih uvjeta;

.4 oprema za nadzor radnih karakteristikamotora i okolišnih uvjeta;

.5 ispitni ciklusi;

.6 parametri uvjeta ispitivanja;

.7 analizator radnih karakteristika;

.8 podaci za izračun ispuštanja;

.9 protok ispušnih plinova;

.10 sastav goriva;

.11 ispravak za suho/vlažno stanje;


2013

.12 ispravka NOx za vlažnost i temperaturu;

.13 izračun protoka ispuštanja i pojedinih od-ređenih ispuštanja;

.14 granične vrijednosti i dopuštene vrijedno-sti; te

.15 podaci za dokazivanje usklađenosti;

za postupak neposrednog mjerenja i nadzora navedene su upoglavlju 6.3 NOx tehničkog kodeksa 2008.

.5 Oblik odobrenjaPostupak neposrednog mjerenja i nadzora mora

biti dokumentiran u Priručniku za nadzor na brodu. Priručnikza nadzor na brodu mora se podnijeti na odobrenje Pomorskojupravi. Podloga na osnovi koje je odobren taj Priručnik zanadzor na brodu mora se upisati u dijelu 3. Dodatka EIAPPpotvrde. Pomorska uprava može izdati novu EIAPP potvrdu, suredno izmijenjenim pojedinostima u dijelu 3. dodatka, ako jepostupak odobren nakon izdavanja prve EIAPP potvrde, tj.nakon pregleda za prethodno potvrđivanje.

.6 Pregled opreme i postupakaPregled postupka neposrednog mjerenja i nadzo-

ra mora uzeti u obzir, ali se ne ograničava na:.1 podatke prikupljene i dobivene iz zahtje-

vanih mjerenja; i.2 sredstva s pomoću kojih su podaci dobive-

ni, uzimajući u obzir informacije dane uPriručniku za nadzor na brodu.

7.4.13 Potvrđivanje postojećih motora

7.4.13.1 Ako postojeći motor mora biti usklađen sa zah-tjevima 7.3.2.7, tada se tijelo odgovorno za dobivanje potvrdeo ispuštanju mora za potvrđivanje obratiti nadležnoj Pomor-skoj upravi.

7.4.13.2 Ako zamolba za odobrenjem odobrene metodeobuhvaća mjerenja i proračune plinovitih ispuštanja, ova mje-renja moraju biti u skladu sa 7.4.11.

7.4.13.3 Podaci o ispuštanju i radnim karakteristikamadobiveni na jednom motoru mogu se prikazati tako da su pri-mjenjivi na više motora.

7.4.13.4 Odobrena metoda za postizanje sukladnosti sa7.3.2.7 mora sadržavati kopiju Zapisnika o odobrenoj metodi,koji treba pratiti motor tijekom njegovoga životnog vijeka nabrodu.

7.4.13.5 Opis postupka za provjeru motora na brodu zapredmetni motor mora biti uključen u Zapisnik o odobrenojmetodi.

7.4.13.6 Nakon primjene odobrene metode, mora se pro-vesti pregled u skladu sa Zapisnikom o odobrenoj metodi. Akoovaj pregled potvrdi usklađenost, Pomorska uprava morasukladno s time dopuniti brodsku IAPP svjedodžbu.

7.4.14 Izvori dodatnih informacija

7.4.14.1 Dijagrami toka za pregled i potvrđivanje brodskihdizelskih motora (na koje se upućuje u 7.4.5.9 i 7.4.6.11)dostupni su u dodatku 2. NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.14.2 Specifikacije analizatora koji se trebaju koristitipri određivanju plinovitih komponenti ispuštanja iz brodskihdizelskih motora (na koje se upućuje u 7.4.11) navedene su udodatku 3. NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.14.3 Umjeravanje analitičkih i mjernih instrumenata(na koju se upućuje u 7.4.10, 7.4.11 i 7.4.12) opisuje se u do-datku 4. NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.14.4 Ispitni izvještaj i ispitni podaci za motor pred-stavnik (na koje se upućuje u 7.4.7.1-.5 i 7.4.11.4-.9) opisanisu u dodatku 5. NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.14.5 Izračun masenog protoka ispušnih plinova, tj.metoda ugljikove bilance (na koju se upućuje u 7.4.11) opi-suje se u dodatku 6. NOx tehničkog kodeksa 2008.

7.4.14.6 Provedba postupka neposrednog mjerenja i nad-zora (na koji se upućuje u 7.4.12.4) opisana je u dodatku 8.NOx tehničkog kodeksa 2008.


2013

8 NADZOR ŠTETNIH SUSTAVAPROTIV OBRASTANJA NA

BRODOVIMA

8.1 OPĆI ZAHTJEVI

8.1.1 Općenito

Zahtjevi ovog odsjeka Pravila temeljeni su nazahtjevima AFS Konvencije i Uredbe EZ br.782/2003.

8.1.2 Primjena

Zahtjevi ovog odsjeka Pravila primjenjuju se nabrodove kako su definirani u 8.1.3.2.

8.1.3 Definicije

Za potrebe ovog odsjeka Pravila vrijede doljenavedene definicije.

8.1.3.1 Sustav protiv obrastanja – uključuje premaz,boju, površinsku obradu, površinu ili sredstvo koje se koristina brodu radi sprečavanja prirastanja nepoželjnih organizama.

8.1.3.2 Brod – znači plovilo bilo koje vrste koje se ko-risti u morskom okolišu, a uključuje hidrokrilna plovila, plo-vila na zračnom jastuku, ronilice, plutajuće objekte, nepomič-ne ili plutajuće platforme, plutajuće skladištene objekte (FSU)i plutajuće proizvodne, skladišne i iskrcajne objekte (FPSO).

8.1.3.3 AFS Konvencija – označava Međunarodnukonvenciju o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodo-va, 2001.

8.1.3.4 Uredba EZ br. 782/2003 – označava UredbuEuropskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. u svezizabrane primjene organskih spojeva kositra na brodovima.

8.1.3.5 Duljina – označava duljinu kako je definirana uMeđunarodnoj konvenciji o teretnim linijama iz 1966. kako jeizmijenjena Protokolom iz 1988.

8.2 ŠTETNI SUSTAVI PROTIVOBRASTANJA NA BRODOVIMA I

NADZORNE MJERE8.2.1 Štetni sustavi

8.2.1.1 Štetnim sustavima protiv obrastanja na brodo-vima smatraju se organski spojevi kositra koji djeluju kao bio-cidi.

8.2.2 Nadzorne mjere

8.2.2.1 Sustavi protiv obrastanja navedeni u 8.2.1 nesmiju se nanositi na podvodne dijelove trupa i opreme na bro-dovima.

8.2.2.2 Brodovi ili:- ne smiju imati sustav protiv obrastanja na-

veden u 8.2.1 na podvodnoj površini trupa,opreme i sl. ili

- moraju imati premaz koji tvori preprekuprotiv lučenja iz sloja štetnog sustava.

8.2.3 Datumi primjene za brodove hrvatskedržavne pripadnosti

8.2.3.1 Zahtjevi iz 8.2.2.1 primjenjuje se na svim bro-dovima od 1. siječnja 2007.

8.2.3.2 Za brodove u međunarodnoj plovidbi zahtjevi iz8.2.2.2 primjenjuje se ne kasnije od 1. siječnja 2008.

8.2.3.3 Za ostale brodove, uključujući pomične platfor-me, plutajuće skladišne objekte (FSO) i plutajuće proizvodne,skladišne i iskrcajne objekte (FPSO) građene prije 1. siječnja2007. zahtjevi iz 8.2.2.2 primjenjuju se ne kasnije od datumaprvog dokovanja nakon 17. rujna 2008.NAPOMENA:Uredbom EZ br. 782/2003 zahtjeva se da od 1. siječnja 2008.svi brodovi koji uplovljavaju u luke EU, neovisno o njihovojzastavi, moraju udovoljavati navedenom u 8.2.2.2.

8.3 ZAHTJEVI ZA PREGLEDE ICERTIFIKACIJU SUSTAVA PROTIV

OBRASTANJA NA BRODOVIMA

8.3.1 Pregledi

Na brodovima bruto tonaže 400 i više, isključu-jući pomične i nepomične platforme, plutajuće skladišne obje-kte (FSU) i plutajuće proizvodne, skladišne i iskrcajne objekte(FPSO) moraju se izvršiti pregledi kako je navedeno u 8.3.1.1do 8.3.1.3.

8.3.1.1 Osnovni pregled broda mora se izvršiti prije ne-go što je brod stavljen u službu ili prije nego što je izdanaMeđunarodna svjedodžba o sustavu protiv obrastanja.

8.3.1.2 Ako se sustav protiv obrastanja izmijeni ili za-mijeni mora se izvršiti pregled što se potvrđuje u svjedodžbikako je navedeno u 8.3.2.1.

8.3.1.3 Pregled mora biti takav da se utvrdi udovolja-vanje zahtjevima navedenim u 8.2.2. Postupak pregleda nave-den je u Pravilima, Dio 1. – Opći propisi, Odjeljak 5. – Preg-ledi postojećih brodova, 4.21.

8.3.2 Svjedodžbe

8.3.2.1 Nakon dovršetka pregleda brodovima navede-nim u 8.3.1 izdaje se Međunarodna svjedodžba o sustavu pro-tiv obrastanja.

Valjanost svjedodžbe prestaje u slučaju da jesustav protiv obrastanja izmijenjen ili zamijenjen a svjedod-žba nije potvrđena sukladno 8.3.1.2.

8.3.2.2 Brodovi duljine 24 m i više, a bruto tonažemanje od 400, isključujući pomične i nepomične platforme,


2013

plutajuće skladišne objekte (FSU) i plutajuće proizvodne,skladišne i iskrcajne objekte (FPSO), moraju imati Izjavu osustavu protiv obrastanja, potpisanu od Vlasnika ili njegovogovlaštenog predstavnika.

Uz Izjavu mora biti priložena odgovarajuća do-kumentacija iz koje je razvidno da primijenjeni sustav obras-tanja nije sustav naveden u 8.2.


2013

9 ENERGETSKAUČINKOVITOST BRODOVA

9.1 OPĆI ZAHTJEVI

9.1.1 Primjena

Ovaj odsjek Pravila primjenjuje se na sve bro-dove od 400 GT i više, osim gdje je istaknuto drugačije u9.2.1.

9.1.2 Definicije

9.1.2.1 Postojeći brod – brod koji nije novi brod.

9.1.2.2 Novi brod – brod:.1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan 1.

siječnja 2013. ili kasnije, ili.2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je

kobilica postavljena ili koji je u sličnomstupnju gradnje 1. srpnja 2013. ili kasnije,ili

.3 koji je isporučen 1. srpnja 2015. ili kasni-je.

9.1.2.3 Veća preinaka – preinaka broda:.1 kojom se značajno mijenjaju dimenzije ili

nosivost broda, ili snaga motora; ili.2 kojom se mijenja tip broda; ili.3 čija je namjera, prema mišljenju RO, znat-

no produljenje životnog vijeka broda; ili.4 koja na drugi način tako mijenja brod da,

kad bi bio novi brod, na njega bi se prim-jenjivali odgovarajući zahtjevi Pravila kojinisu primjenjivi na njega kao postojećibrod; ili

.5 koja značajno mijenja energetsku učinko-vitost broda i koja uključuje bilo koju iz-mjenu koja može uzrokovati da brod prije-đe primjenjivi zahtjevani EEDI postavljenu 9.2.3.

9.1.2.4 Proračunski indeks za energetskuučinkovitost (EEDI) – mjera energetske učinkovitostibrodova [g CO2/t·nm]

9.1.2.5 Postignuti EEDI – EEDI vrijednost postignutana pojedinom brodu u skladu s 9.2.2.

9.1.2.6 Zahtjevani EEDI – najveća vrijednost postig-nutog EEDI koja je dopuštena u 9.2.3 za brod određenog tipa iveličine.

9.1.3 Opseg nadzora

9.1.3.1 Postupak pregleda i potvrđivanja proračunskogindeksa za energetsku učinkovitost je opisan u Rez.MEPC.214(63).

9.1.3.2 EEDI Tehnički zapisnik se mora dostaviti RO naodobrenje. EEDI Tehnički zapisnik mora uključivati slijedeće:

.1 nosivost (DWT) ili bruto tonažu (GT),najveću trajnu snagu (MCR) porivnih ipomoćnih motora, brzinu broda (vref), vr-stu goriva, specifičnu potrošnju goriva(SFC) porivnih i pomoćnih motora, i tabli-cu električne snage, ako je potrebno;

.2 krivulje snage (kW – čvor) procijenjene uproračunskoj fazi za potpuno nakrcanostanje (najveća ljetna teretna linija ili gazpri 70% nosivosti broda za kontejnerskebrodove) i za uvjete pokusne plovidbe;

.3 glavne podatke, pojedinosti o tipu broda,oznake klase i opis porivnog sustava isustava napajanja električnom energijomna brodu;

.4 način i postupak procjene krivulja snage uproračunskoj fazi;

.5 opis opreme za uštedu energije;

.6 izračunatu vrijednost postignutog EEDI u-ključujući sažeti proračun;

.7 izračunatu vrijednost postignutogEEDI weather i vrijednost fW, ako su te veli-čine izračunate.

9.1.3.3 RO može zahtijevati od dostavljača dodatne po-datke, ako je potrebno, radi pregleda postupka proračuna pos-tignutog EEDI.

Dodatni podaci mogu uključivati slijedeće:.1 opis ustanove za modelska ispitivanja;.2 linije modela broda i stvarnog broda;.3 težinu praznog opremljenog broda i tablicu

istisnine za provjeru nosivosti;.4 detaljni izvještaj o postupku i rezultatima

modelskih ispitivanja;.5 detaljni proračun brzine broda;.6 razloge za izostavljanje modelskih ispiti-

vanja, ako je primjenjivo.

9.1.3.4 RO mora izdati izvještaj o početnom odobrenjuEEDI Tehničkog zapisnika nakon provjere postignutog EEDIu proračunskoj fazi.

9.1.3.5 Prije pokusne plovidbe, ispitni postupak za po-kus brzine mora se dostaviti RO. Konačna tablica istisnine i i-zmjerena težina praznog opremljenog broda, ili kopija izvješ-taja o pregledu nosivosti, i kopija NOx Tehničkog zapisnikamoraju biti dostupni RO.

9.1.3.6 RO mora prisustvovati pokusnoj plovidbi i pot-vrditi:

.1 porivni sustav i sustav napajanja električ-nom energijom i ostale stavke opisane uEEDI Tehničkom zapisniku;

.2 gaz i trim;

.3 stanje mora;

.4 brzinu broda;

.5 snagu na vratilu i broj okretaja porivnogmotora.

9.1.3.7 EEDI Tehnički zapisnik se mora izmijeniti,prema potrebi, uzimajući u obzir rezultate pokusne plovidbe.Ta izmjena mora uključivati ispravljenu krivulju snage na os-novu rezultata pokusa brzine, konačno određenu nosivost/bruto tonažu, specifičnu potrošnju goriva navedenu u odobre-


2013

nom NOx Tehničkom zapisniku, i ponovni proračun postig-nutog EEDI na osnovu tih izmjena.

9.1.3.8 Izmijenjeni EEDI Tehnički zapisnik mora sedostaviti RO radi završnog odobrenja i potvrđivanja postig-nutog EEDI.

9.1.3.9 U slučaju veće preinake broda, izmijenjeni EE-DI Tehnički zapisnik mora se dostaviti RO na odobrenje.

9.1.3.10 Izmijenjeni EEDI Tehnički zapisnik u slučajuveće preinake mora uključivati slijedeće:

.1 opis preinake;

.2 EEDI parametre koji su se promijenili na-kon preinake i tehničko objašnjenje zasvaki parametar;

.3 razloge za ostale promjene napravljene uEEDI Tehničkom zapisniku, ako postoje;

.4 izračunatu vrijednost postignutog EEDI u-ključujući sažeti proračun.

9.1.3.11 Radi potvrđivanja postignutog EEDI nakon prei-nake, mora se obaviti pokus brzine broda, prema potrebi.

9.2 ZAHTJEVI ZA ENERGETSKUUČINKOVITOST BRODOVA

9.2.1 Primjena

9.2.1.1 Zahtjevi iz 9.2.2 i 9.2.3 se primjenjuju na svenove brodove, svaki novi brod koji je obavio veću preinaku i

svaki novi ili postojeći brod koji je obavio veću preinaku, kojaje toliko opsežna da RO brod smatra novo izgrađenim bro-dom.

9.2.1.2 Zahtjevi iz 9.2.2 i 9.2.3 se ne primjenjuju nabrodove koji imaju dizel-električni, turbinski ili hibridni po-rivni sustav.

9.2.2 Postignuti proračunski indeks za energe-tsku učinkovitost (Postignuti EEDI)

9.2.2.1 Postignuti EEDI se mora izračunati uzimajući uobzir upute iz Rez. MEPC.212(63).

9.2.2.2 Postignuti EEDI RO mora potvrditi, na osnovuEEDI Tehničkog zapisnika, uzimajući u obzir upute iz Rez.MEPC.214(63).

9.2.3 Zahtjevani EEDI

9.2.3.1 Postignuti EEDI mora udovoljavati slijedećem:Postignuti EEDI < Zahtjevani EEDI =

(1 – X/100) x EEDI osnovicagdje je X koeficijent smanjenja naveden u Tab-

lici 9.2.3.1 za zahtjevani EEDI u usporedbi s EEDI osnovni-com.

Tablica 9.2.3.1Koeficijent smanjenja

TIP BRODA NOSIVOST(DWT)

FAZA 01.1.2013.-

31.12.2014.

FAZA 11.1.2015.-

31.12.2019.

FAZA 21.1.2020.-31.12.2024

FAZA 31.1.2025.i kasnije

20000 i više 0 10 20 30Brod za rasuti teret

10000-20000 N/a 0-10* 0-20* 0-30*

10000 i više 0 10 20 30Tanker za plin

2000-10000 N/a 0-10* 0-20* 0-30*

20000 i više 0 10 20 30Tanker

4000-20000 N/a 0-10* 0-20* 0-30*

15000 i više 0 10 20 30Kontejnerski brod

10000-15000 N/a 0-10* 0-20* 0-30*

15000 i više 0 10 15 30Brod za opći teret

3000-15000 N/a 0-10* 0-15* 0-30*

5000 i više 0 10 15 30Brod za rashlađeni teret

3000-5000 N/a 0-10* 0-15* 0-30*

20000 i više 0 10 20 30Brod za mješoviti teret

4000-20000 N/a 0-10* 0-20* 0-30*

* Koeficijent smanjenja se linearno interpolira između dvije vrijednosti u ovisnosti o nosivosti broda.N/a – označava da zahtjevani EEDI nije primjenjiv.


2013

9.2.3.2 Postignuti EEDI, za svaki novi ili postojećibrod koji je obavio veću preinaku, koja je toliko opsežna daRO brod smatra novo izgrađenim brodom, mora se izračunatis koeficijentom smanjenja primjenjivim na tip i veličinu

preinačenog broda na dan ugovora o preinaci, ili u nedostat-ku ugovora o preinaci na dan početka preinake.

9.2.3.3 EEDI osnovica mora se izračunati kako slijedi:EEDI osnovica = a x b-c

gdje su a, b i c parametri dani u Tablici 9.2.3.3.

Tablica 9.2.3.3

Parametri za određivanje EEDI osnovice

TIP BRODA a b c

Brod za rasuti teret 961,79 nosivost broda(DWT) 0,477

Tanker za plin 1120,00 nosivost broda(DWT) 0,456

Tanker 1218,80 nosivost broda(DWT) 0,488

Kontejnerski brod 174,22 nosivost broda(DWT) 0,201

Brod za opći teret 107,48 nosivost broda(DWT) 0,216

Brod za rashlađeni teret 227,01 nosivost broda(DWT) 0,244

Brod za mješoviti teret 1219,00 nosivost broda(DWT) 0,488

9.2.3.4 Za svaki brod na koji se primjenjuje 9.2.2 i9.2.3, ugrađena porivna snaga ne smije biti manja od porivnesnage potrebne za održavanje upravljivosti broda u nepovol-jnim uvjetima kako je definirano u IMO uputi.

9.2.4 Brodski plan za upravljanje energet-skom učinkovitošću (SEEMP)

9.2.4.1 Svaki brod od 400 GT i više mora imati nabrodu Brodski plan za upravljanje energetskom učinkovitoš-ću (SEEMP). Plan mora biti napisan za određeni brod i možebiti dio brodskog sustava upravljanja sigurnošću (SMS).

9.2.4.2 SEEMP se mora izraditi uzimajući u obzirupute iz Rez. MEPC.213(63).

Documents

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU … za statutarnu certifikaciju, Dio...pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova dio 22. 2013 pregled izmjena i dopuna u odnosu na izdanje