PRAVILNA PREHRANA U

TRUDNOĆI I RAZDOBLJU

DOJENJA

 

 

SADRŽAJ

I. Pravilna prehrana u trudnoći

1. PRIRAST TJELESNE MASE TIJEKOM TRUDNOĆE 1

1.1. Gdje se izgubi dobivena tjelesna masa? 2

2. VJEŽABANJE TIJEKOM TRUDNOĆE 4

3. NUTRITIVNE POTREBE 5

3.1. Unos energije 6

3.2. Unos ugljikohidrata 6

3.2.1. Unos prehrambenih vlakana 7

3.3. Unos proteina 7

3.4. Unos masti 8

3.5. Unos vitamina 8

3.5.1. Vitamin B9 (folat) 8

3.5.1.1. Namirnice koje sadrže vitamin B9 (folat) 9

3.5.2. Vitamin B12 9

3.5.3. Kolin 9

3.6. Unos mineralnih tvari 9

3.6.1. Željezo 9

3.6.2. Cink 10

3.6.3. Hranjive tvari potrebne za razvoj kostura 10

3.6.3.1. Namirnice koje sadrže hranjive tvari potrebne za razvoj kostura 11

4. DODACI PREHRANI 12

4.1. Edemi i grčevi u nogama 12

5. VEGETERIJANSKA PREHRANA TIJEKOM TRUDNOĆE 13

6. ČESTI PROBELEMI KOJI SE JAVLJAJU TIJEKOM TRUDNOĆE 14

6.1. Jutarnje mučnine i povraćanje 14

6.2. Zatvor i hemeroidi 15

6.3. Žgaravica 15

6.4. Žudnja za hranom i averzije prema hrani 15

6.5. Žudnja za nehranom 16

 

 

6.6. Alkohol 16

6.7. Kofein 16

II. Pravilna prehrana u razdoblju dojenja

1. MAJČINO MLIJEKO 18

1.1. Antioksidativno djelovanje majčinog mlijeka 19

2. NUTRITIVNE POTREBE 21

2.1. Unos energije 21

2.2. Unos ugljikohidrata 22

2.3. Unos proteina 22

2.4. Unos masti 22

2.5. Unos vitamina i mineralnih tvari 23

2.6. Unos vode 23

3. DODACI PREHRANI 24

4. NAMIRICE NA KOJE TREBA OBRATITI POZORNOST TIJEKOM

RAZDOBLJA DOJENJA 25

4.1. Odabir namirnica 25

4.2. Što izbjegavati tijekom razdoblja dojenja 26

5. VJEŽABNJE TIJEKOM RAZDOBLJA DOJENJA 27

6. MOGUĆI PROBLEMI TIJEKOM RAZDOBLJA DOJENJA 28

III. Veličine porcija/serviranja 29

 

 

PRAVILNA PREHRANA U

TRUDNOĆI

 

1    

1. PRIRAST TJELESNE MASE TIJEKOM TRUDNOĆE

Svaka trudnica ima određeni porast na masi tijekom razdoblja trudnoće, a rast ploda i

zdravlje majke ovisi o porastu tjelesne mase. Porast tjelesne mase majke je povezan s

porođajnom masom novorođenčeta.

Preporučeni porast tjelesne mase majke prikazan je u tablici 1. Porast na tjelesnoj masi

se odnosi na onu trudnoću kada majka nosi samo jedan plod. Porast na tjelesnoj masi žena

koje su prije trudnoće imale adekvatnu tjelesnu masu, a trudne su s blizancima, bi trebao biti

16 – 20, 5 kg.

Tablica 1. Prirast tjelesne mase u trudnoći ovisno o stupnju uhranjenosti

Stupanj uhranjenosti prije trudnoće (BMI) Preporučeni porast na tjelesnoj masi (kg)

Pothranjenost (BMI < 18,5 kg/m2) 12,5 -18

Adekvatna tjelesna masa (BMI = 18,5 - 24,9) 11,5 -16

Povećana tjelesna masa (BMI = 25 - 29,9) 7,0 -11,5

Pretilost (BMI ≥ 30) min 6,8

Tablica 2. Prirast tjelesne mase u trudnoći s blizancima ovisno o stupnju uhranjenosti

Tjelesna masa prije trudnoće Preporučeni porast tjelesne mase tijekom

trudnoće

Normalna uhranjenost ( ITM: 18,5-24,9 ) 17-25 kg

Prekomjerna tjelesna masa ( ITM: 25-29,9) 14-23 kg

Pretile osobe (ITM: veći od 30) 11-19 kg

 

2    

Ukoliko trudnica u ranijem razdoblju trudnoće ostvari povećani prirast na tjelesnoj

masi, ne smije u kasnijem razdoblju trudnoće smanjiti unos energije kako bi izgubila na

tjelesnoj masi. Međutim, veliki prirast na tjelesnoj masi u kratkom razdoblju, dovodi do

povećanog zadržavanja tekućine, što može biti jedan od prvih znakova preeklampsije.

Tijekom prvog tromjesečja, prirast na tjelesnoj masi žena koje su prije trudnoće imale

adekvatnu tjelesnu masu, bi trebao biti 1,6 kg, a svaki idući tjedan nakon prvog tromjesječja

0,5 kg. Porast tjelesne mase ovisi o mnogim faktorima uključujući o vašu tjelesnu masu i ITM

prije trudnoće. Vaše zdravlje i zdravlje vašeg djeteta također igraju važnu ulogu i tome.

1.1. Gdje se izgubi dobivena tjelesna masa?

Pretpostavimo da je dijete teško 3 - 3,6 kg. To opravdava dio rasta tjelesne mase

tijekom trudnoće. A što je sa ostatkom kilograma?

Dijete: 3-3,6 kg

Povećanje grudi: 1 kg

Povećanje uterusa: 1 kg

Placenta: 0,7 kg

Amnionska tekućina: 1kg

Povećanje volumena krvi: 1,4-1,8 kg

Povećanje tjelesne tekućine: 1,4-1,8 kg

Pohranjivanje u masnom tkivu: 2,7-3,6 kg

Najveći dio prirasta na tjelesnoj masi trudnica se distribuira na rast i razvoj placente,

materinice, dojki, povećanje volumena krvi te na samo novorođenče koje u prosjeku ima

masu 3,4 kg. Manji dio se distribuira u majčine zalihe masnog tkiva, no i te zalihe masnog

tkiva imaju funkciju kod majke. Zalihe masnog tkiva osiguravaju energiju potrebnu za porod i

 

3    

razdoblje dojenja (na slici 1 je prikazana raspodjela tjelesne mase prilikom prirasta na masi od

prosječno 13,6 kg).

Zbog pojačanog lučenja hormona, uključivši tiroksin, hormone kore nadbubrežnih

žlijezda i spolne hormone, bazalni metabolizam trudnice u drugoj polovici trudnoće poveća se

za 15 %, te zato ona često ima osjećaj da joj je vruće. Također, zbog dodatnog tereta koji nosi,

za mišićnu aktivnost troši se veća količina energije nego normalno.

Ukoliko trudnica nema odgovarajući prenatalni nadzor nad prehranom, njezina se

masa, umjesto uobičajenih 12 kg, može povećati čak za 35 kg.

Slika 1. Distribucija prirasta na tjelesnoj masi tijekom razdoblja trudnoće

 

4    

2. VJEŽBANJE TIJEKOM TRUDNOĆE

Zdrava, adekvatno uhranjena trudnica, može nastaviti s tjelesnom aktivnošću tijekom

razdoblja trudnoće, prilagođavajući njen intenzitet kao i duljinu trajanja, stupnju trudnoće.

Tjelesna aktivnost tijekom trudnoće može spriječiti pojavu gestacijskog dijabetesa, olakšati

porod te smanjiti stres. Redovitom tjelovježbom razvijaju se snaga i izdržljivost, što je

potrebno trudnicama kako bi što lakše mogle podnijeti prirast na tjelesnoj. Svakodnevnim

vježbanjem u trudnoći, stječe se navika vježbanja i nakon poroda što uvelike omogućava

povrat na prijašnju tjelesnu masu. Trudnice bi trebale izbjegavati sportove u kojima bi mogle

pasti ili biti ozljeđene od strane drugih ljudi ili objekata. Plivanje te gimnastika u vodi su

posebice korisni jer ne zagrijavaju tijelo, a omogućavaju slobodno kretanje, bez bolova u

leđima. Trudnice bi trebale izbjegaviti saune, parne kupelji i slično kako bi spriječile

dehidraciju (slika 2).

Slika 2. Tjelesna aktivnost u trudnoći

Pretjerano vježbanje, u kombinaciji s neadekvatnim unosom energije, može dovesti do

preniskog prirasta na tjelesnoj masi majke te slabijeg rasta ploda, stoga se trudnice prije

početka odluke o tjelovježbi tijekom trudnoće, trebaju savjetovati s liječnicima. Preporuča se

1 sat tjelesne aktivnosti 3 puta na tjedan, intenziteta koji održava rad srca između 120 i 130

otkucaja u minuti.

Vježbanje u trudnoći na višim nadmorskim razinama može dovesti do smanjenog

dotoka kisika plodu.

 

5    

3. NUTRITIVNE POTREBE

Trudnice, ili one koje će to ubrzo postati, moraju shvatiti da je njihova prehrana

odlučujuća za zdravlje njihove buduće djece kroz njihov cijeli životni ciklus te zbog toga

trebaju paziti da plodu osiguraju dovoljne količine makronutrijenata i mikronutrijenata kako

bi se plod mogao normalno razvijati.

Tijelo žene značajno se mijenja tijekom trudnoće. Maternica i okolni mišići se

povećaju, volumen krvi se povećava za oko 50 %, zglobovi postaju fleksibilniji, stopala

natiču kao posljedica povećane koncetracije estrogena što dovodi do zadržavanja vode, a

dojke se povećavaju i pripremaju za period laktacije. Hormoni odgovorni za promjene u

organizmu mogu dovesti i do promjena raspoloženja.

U većine žena su nutritivne potrebe tijekom trudnoće veće nego u bilo kojem

životnom razdoblju (slika 3). Kako bi zadovoljila visoke nutritivne potrebe tijekom trudnoće,

žena mora pažljivo birati namirnice, pri čemu joj vlastito tijelo pomaže, povećavajući

apsorpciju i smanjujući gubitke.

Slika 3. Usporedba nutritivnih potreba žena koje nisu trudne, trudnica i dojilja

 

6    

3.1. Unos energije

Povećani energetski unos u trudnoći je potreban kako bi zadovoljile sve metaboličke

potrebe tijekom same trudnoće, ali i omogućio pravilan rast i razvoj ploda. Sam metabolizam

se u trudnoći ubrzava i to za čak 15 %. Prema preporukama iz 2002. godine, energetski unos

tijekom prvog tromjesječja trudnoće, se ne bi trebao razlikovati od energetskog unosa prije

same trudnoće. Tijekom drugog tromjesječja energetski unos se povećava za dodatnih 340 do

360 kcal/dan, a tijekom trećeg tromjesječja za još dodatnih 112 kcal/dan. Potreba za viškom

energije može biti zadovoljena odabirom samo jednog serviranja više iz svih 5 skupina

namirnica. Pri odabiru namirnicva, važno je napomenuti da bi se trebale odabirati namirnice

veće nutritivne gustoće jer su potrebe za nutrijentima u trudnoći veće nego potrebe za

energijom (cjelovite žitarice, leguminoze, tamnozeleno povrce, citrusi, nemasno mlijeko i

mliječni proizvodi, nemasno crveno meso, meso peradi, riba, jaja).

Ukoliko je prirast na tjelesnoj masi tijekom trudnoće u poželjnom rasponu, preporučeni

energetski unos može značajno varirati, ovisno o energetskoj potrošnji i bazalnom

metabolizmu same trudnice.

3.2. Unos ugljikohidrata

EAR za uljikohidrate tijekom trudnoće iznosi 135 g/dan, a AI 175 g/dan. Raspon

između 135 i 175 g/ dan se preporuča kako bi osigurao dovoljno energije i na taj način

spriječio ketozu i održao prihvatljivu koncentraciju glukoze u krvi tijekom trudnoće. 175 g

iznosi 700 kcal te predstavlja 35% dnevnog unosa u prehrani koja se zasniva na cjelokupnom

dnevnom unosu od 2000 kcal.

Ugljikohidrati su dodatan izvor energije i preporuča se odabir namirnica bogatih

složenim ugljikohidratima i prehrambenim vlaknima (kruh od cjelovitog zrna žitarica,

obogaćene žitarice, riža, tjestenina).

 

7    

3.2.1. Unos prehrambenih vlakana

Svakodnevna konzumacija cjelovitih žitarica, tamnozelenog lisnatog povrća te žutog

povrća, kao i svježeg i sušenog voća osigurava dodatne mineralne tvari, vitamine te

prehrambena vlakna. DRI preporuke za unos prehrambenih vlakana tijekom trudnoće iznose

28 g/dan. Važno je odabrati namirnice koje su ujedino i bogat izvor prehrambenih vlakana, ali

i željeza i folne kiseline.

3.3. Unos protein

Potrebe za proteinima tijekom trudnoće su povećane kako bi se omogućila pravilna

sinteza majčinog tkiva, ali i tkiva ploda. Potrebe za proteinima se povećavaju samim

napredovanjem trudnoće, a maksimum dosežu tijekom trećeg tromjesječja. Trenutne RDA

preporuke za unos proteina u prvoj polovici trudnoće iznose 0,66 g/kgTM/dan što je jednako

potrebama žena koje nisu trudne. Tijekom druge polovice trudnoće, potrebe za proteinima

iznose 71 g/dan. Za svaki dodatni plod, preporuča se dodatnih 25 g/dan proteina. Potrebe za

proteinima se lako zadovoljavaju odabirom dodatnih serviranja namirnica iz skupina mesa,

mlijeka i mliječnih proizvoda, leguminoza, cjelovitih žitarica ili orašastih plodova i sjemenki.

Adekvatan unos proteina do 20. tjedna trudnoće, značajan je za razvoj ploda.

Redukcija unosa proteina tijekom trudnoće, dovodi do manjeg broja sintetiziranih stanica u

tkivu ploda, a time i do manjeg sveukupnog broja stanica prilikom samog rođenja, pa i

oštećenja mozga Osobitu brigu o unosu protein trebaju voditi trudnice koje su na

vegetarijanskoj ili veganskoj.

Unos proteina u obliku dodataka prehrani tijekom trudnoće, može biti opasan za plod i

često rezultira preranim porodom, nižom porođajnom tjelesnom masom pa čak i smrću

dojenčeta.

 

8    

3.4. Unos masti

DRI preporuke za unos masti tijekom trudnoće ne postoje. Udio masti u prehrani ovisi

o energetskim potrebama, potrebnim da bi se osigurao prihvatljivi prirast tjelesne mase.

Međutim postoje preporuke za unos polinezasićenih masnih kiselina - linolnu i linolensku

masnu kiselinu. AI za linolnu masnu kiselinu (omega 6) iznosi 13 g/dan, a AI za linolensku

masnu kiselinu (omega 3) 1,4 g/dan. Omega 3 i omega 6 masne kiseline su bitne za rast i

razvoj ploda. Mozak sadrži značajne količine lipida, posebice u mijelinu, pa je razumljivo da

se poremećaji u količini i vrsti dostupnih lipida odražavaju na niz neuroloških funkcija. Odnos

esencijalnih masnih kiselina n-6 : n-3 u fosfolipidima mozga iznosi oko 1 : 1, za razliku od

ostalih tkiva kao što su jetra, bubrezi i srce gdje je taj odnos oko 4 : 1.

Masti su značajan izvor energije i trudnici i novom organizmu, pa se stoga niskomasna

prehrana (< 10% kcal/dan iz masti) ne preporučuje, jer ne može osigurati potrebne esencijalne

masne kiseline kao niti vitamine topljive u mastima.

3.5.Unos vitamina

3.5.1. Vitamin B9 (folat)

Preporučeni dnevni unos folata za žene iznosi 0,4 mg, a tijekom trudnoće 0,6 mg.

Većina dodataka prehrani sadrži 0,4 mg folata, a prenatalni dodaci prehrani 0,8 mg. Potrebe

za folnom kiselinom se povećavaju tijekom trudnoće kao posljedica eritropoeze kod majki te

rasta i razvoja ploda i placente. Neadekvatan unos folata smanjuje sintezu DNA molekule.

Megaloblastična anemija je posljednji stupanj nedostatka folata, a nije vidljiva prije trećeg

tromjesječja trudnoće. Dnevni unos folata ne bi trebao biti veći od 1 mg zbog prikrivanja

nedostatka vitamina B12. Preporučuju i suplemenati i obogaćena hrana. Uz pravilnu prehranu,

sve žene koje namjeravaju zanijeti trebale bi osigurati unos 400 µg folata dnevno. Preporučeni

unos folata za trudnice je 600 µg/dan.

 

9    

3.5.1.2. Namirnice koje sadrže vitamin B9 (folat) (voće, voćni sokovi, zeleno

povrće, cjelovite žitarice)

Loše prehrambene navike u trudnoći mogu ostaviti posljedice na djetetov krvni tlak,

toleranciju glukoze, imunološke funkcije, te mogu utjecati na razvoj bolesti kod djece.

Prehrambene navike majke mogu dovesti do promjena u formiranju krvožilnog sustava i

promjena u metabolizmu lipida koji mogu dovesti do povećanog rizika za razvoj

kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi djeteta.

3.5.2. Vitamin B12

Preporučeni dnevni unos vitamina B12 za žene iznosi 2,6 µg / dan. Vitamin B12 je

vitamin B skupine koji aktivira enzime koji sudjeluju u metabolizmu folata i zbog toga je

potreba za njim veća tijekom trudnoće. Ukoliko su trudnice veganke, potrebna je dnevna

suplementacija tog vitamina te konzumiranje hrane obogaćene vitaminom B12.

3.5.3. Kolin

Kolin je esencijalna hranjiva tvar jer se ne može sintetizirati u tijelu čovjeka u onoj

količini u kojoj je stvarno potreban organizmu. Sudjeluje u izgradnji stanica, signalizaciji

između stanica, prenošenju živčanog impulsa te kao izvor metilnih skupina ( kao i folat).

Preporučeni dnevni unos kolina za trudnice iznosi 450 mg, a u većim količinama se nalazi u

goveđoj jetri, puretini, piletini, svinjetini, ribi, soji ( lecitin) te u pšeničnim klicama.

3.6.Unos mineralnih tvari

3.6.1. Željezo

Preporučeni dnevni unos željeza za žene iznosi 27 mg. Potreban je da bi se zadovoljile

potrebe za željezom uzrokovane povećanim volumenom krvi te da bi se zadovoljile potrebe

placente i ploda. Sam plod, tijekom razvoja uzima zalihe hranjivih tvari od majke da bi

 

10    

stvorilo svoje zalihe koje će koristiti tijekom prvih 4 do 6 mjeseci života. Prenatalni dodaci

prehrani sadrže uglavnom 30-60 mg željeza. Oni se ne bi trebali konzumirati zajedno sa

mlijekom, mliječnim proizvodima te čajem. Vitamin C povećava apsorpciju željeza te također

pomaže u sprječavanju preranog prsnuća ovojnice ploda.

3.6.2. Cink

Preporučeni dnevni unos cinka za trudnice mlađe od 18 godina iznosi 12 mg, a za

trudnice 19-50 godina, 11 mg. Cink je potreban za sintezu DNA i RNA molekula, sintezu

proteina te rast i razvoj stanica. Unos cinka je uglavnom nedovoljan, ali kada su potrebe za

njim povećane onda se povećava i njegova apsorpcija. Suplementacija cinkom se ne

preporuča.

3.6.3. Hranjive tvari potrebne za razvoj kostura

Vitamin D, kalcij, fosfor, magnezij i fluorid su elementi važni tijekom trudnoće za

razvoj koštanog tkiva ploda. Potrebe za njima se tijekom trudnoće ne povećavaju. Ukoliko je

unos vitamina D neadekvatan, dolazi do ometanja metabolizma kalcija. Redovito izlaganje

suncu i konzumiranje proizvoda obogaćenih vitaminom D, zadovoljavaju se dnevne potrebe

za tim vitaminom. Suplementacija nije preporučljiva zbog moguće toksičnosti. Osobe na

veganskoj prehrani mogu zadovoljiti dnevne potrebe za vitaminom D redovitim izlaganjem

suncu te konzumiranjem obogaćenog sojinog mlijeka. Tijekom trudnoće, apsorpcija kalcija se

povećava kako bi se zadovoljile majčine potrebe za kalcijem. U trećem tromjesečju trudnoće,

dolazi do kalcifikacije kostiju ploda te se preko 300 mg kalcija transportira plodu. Adekvatan

unos kalcija tijekom trudnoće smanjuje posljedice na dekalcifikacije majčiog koštanog

sustava. Trudnice mlađe od 25 godina moraju unositi najmanje 600 mg kalcija dnevno.

 

11    

3.6.3.1.Namirnice koje sadrže hranjive tvari potrebne za razvoj kostur

(mlijeko, jogurt, sir)

Tri šalice bezmasnog mlijeka, nisko masnog mlijeka ili mliječnih proizvoda dnevno,

osiguravaju dnevne potrebe za kalcijem. Vitamin D, kalcij, fosfor, magnezij i fluoridi su oni

najvažniji za cirkulaciju kao i za rast i razvoj stanica i koštanog tkiva ploda. Ostale hranjive

tvari su također potrebne za rast i razvoj ploda, ali se njihove potrebe osiguravaju adekvatnom

prehranom.

 

12    

4. DODACI PREHRANI

Uravnotežena prehrana, kojom se postiže zadovoljavajući prirast na tjelesnoj masi

tijekom trudnoće, općenito govoreći zadovoljava potrebe za vitaminima i mineralnim tvarima

tijekom trudnoće. Dodaci prehrani su potrebni u visoko rizičnim trudnoćama, kod trudnica

adolescentica, trudnica s kratkim vremenskim razmakom između trudnoća, trudnica koje su

već prije rodile novorođenčadi niske porođajne mase, trudnica pušača, trudnica koje

konzumiraju alkohol ili drogu te kod trudnoća s više plodova.

Prenatalni dodaci prehrani obično sadrže veću količinu folata, željeza i kalcija nego

“obični” vitaminsko-mineralni dodaci prehrani. Konzumacija prenatalnih dodataka prehrani,

može smanjiti rizik od preranog porođaja, niske porođajne mase novorođenčeta te učestalosti

pojave porođajnih defekata.

4.1. Edemi i grčevi u nogama

Mali edemi su učestali u zadnjem tromjesječju trudnoće. Javljaju se kao posljedica

pritiska povećane maternice na venu cavu pri čemu se narušava povrat krvi u srce.

Dodaci prehrani u obliku kalcija, učestalo se koriste tijekom trudnoće radi

spriječavanja pojave grčeva u nogama iako neke studije ne podupiru tu teoriju. Preporuča se

konzumacija magnezijevog laktata ili citrata. Suplementacija magnezijem može smanjiti

grčeve u nogama jer su i tijekom trudnoće, ali i tijekom razdoblja dojenja može pojaviti

sekundarni nedostatak magnezija. Znakovi nedostatka magnezija su tremor mišića, ataksija

(gubitak koordinacije mišićnih pokreta), zatvor te grčevi.

 

13    

5. VEGETERIJANSKA PREHRANA TIJEKOM TRUDNOĆE

Vegeterijanska prehrana se može konzmirati bez straha da od lošeg utjecaja na tijek

same trudnoće odnosno dojenja, samo ukoliko osigurava potrebnu količinu energije; ukoliko

uključuje mlijeko i mliječne proizvode, te široku paletu leguminoza, žitarica, voća i povrća.

Mnoge trudnice koje su vegeterijanke su dobro uhranjene, pri čemu unos hranjivih tvari iz

same prehrane prelazi RDA za sve vitamine i mineralne tvari, osim za željezo. Trudnice

veganke općenito imaju nizak unos energije te nižu tjelesnu masu. Za trudnicu to može

predstavljati problem. Žene s niskom tjelesnom masom prije trudnoće i malim prirastom mase

tijekom trudnoće, izložene su riziku.

Vegansku prehranu je potrebno obogatiti vitaminom B12, kalcijem te vitaminom D.

Kao posljedica nedovoljnog prehrambenog unosa vitamina B12 mogu nastati značajna

oštećenja leđne moždine ili se mogu javiti psihomotorne retardacije. Kod dojenčadi čije su

majke veganke zabilježen je nedostatak vitamina B12. Suplementacija vitaminom B12

poboljšala je koncentraciju tog vitamina u krvi, neurološke simptome deficita kao i strukturne

abnormalnosti, međutim kognitivni zastoj u razvoju može ostati prisutan. Majke veganke

trebaju stalan izvor vitamina B12 pri čemu osiguravaju 2,6 µg/dan.

Trudnice koje prehranom ne mogu zadovoljiti svoje potrebe za kalcijem trebaju

uzimati kalcij u obliku dodataka prehrani (600 mg/dan). Trudnice koje nisu dovoljno izložene

suncu ili putem prehrane ne unose dovoljno vitamina D trebaju suplementaciju tog vitamina

(10µg/dan).

 

14    

6. ČESTI PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU TIJEKOM TRUDNOĆE

Česti problemi koji se javljaju tijekom trudnoće uključuju mučnine, žgaravica, zatvor i

osjetljivost na hranu.

Slika 4. Strategije ublažavanja neugodnosti

6.1. Jutarnje mučnine i povraćanje

Jutarnje mučnine pogađaju 50-90 % svih trudnica tijekom prvog tromjesječja, a

obično nestaju nakon 17. tjedna trudnoće. Učestalo i obilno povraćanje može dovesti do

hospitalizacije posebice ako rezultira dehidratacijom, acidozom ili povećanim gubitkom

tjelesne mase.

Hormonalne promjene na početku trudnoće, odgovorne su za povećanu osjetljivosti za

određenu hranu kao i za promjene u osjetu mirisa i teksture hrane.

Ukoliko je rana trudnoća karakterizirana učestalim povraćanjem i gubitkom tjelesne

mase, najvjerojatnije trudnica pati od hyperemesis gravidarum te je njezin nutritivni status

značajno ugrožen. Hyperemesis gravidarum se javlja u otprilike 2 % trudnica. Disbalans

tekućine i elektrolita zahtijeva hospitalizaicju zbog rehidracije i potrebne nutritivne potpore.

Hospitalizacija se obično vrši nakon pojave znakova dehidracije. Hranjenje pomoću sonde

treba imati prioritet u odnosu na parenteralnu prehranu zbog manje pojavnosti mogućih

komplikacija. Enteralna prehrana ne garantira prestanak mučnina i povraćanja. Parenteralna

prehrana se može koristiti u težim slučajevima.

 

15    

Male prehrambene promjene mogu ublažiti jutarnje mučninc. Konzumacija malih,

učestalih, suhih obroka koji sadrže lako probavljive ugljikohidrate, pomaže nekim ženama,

dok u nekih, mučninu smanjuje hrana bogata proteinima.

6.2. Zatvor i hemeroidi

Zatvor se javlja kao posljedica nedovoljne konzumacije vode i prehrambenih vlakana.

6.3. Žgaravica

Gastroezofagalni refluks je učestala pojava u kasnijem razdoblju trudnoće, pri čemu se

najčešće javlja tijekom noći. U većini slučajeva, refluks je posljedica povećanog pritiska

maternice na crijeva i opuštanja ezofagalnog sfinktera pri čemu dolazi do vraćanja sadržaja

želuca u jednjak. Trudnicama se preporuča konzumiranje manjih, ali češći obroka te ostajanje

u uspravnom položaju oko sat vremena nakon objeda.

6.4. Žudnja za hranom i averzije prema hrani

Hrana za kojom trudnice najčešće žude su slatkiši, mliječni proizvodi i druga brza

hrana. Najčešće zabilježene averzije su prema alkoholu, kavi, napicima obogaćenim kofeinom

te mesu.

Želja za odredenom hranom često je povezana s promjenom razine hormona tijekom

trudnoće.

 

16    

6.5. Žudnja za nehranom

Neke trudnice žude za stvarima koje nisu hrana kao što su led, štirka, glina i blato, a ta

pojava se naziva pika. Pika je kulturni fenomen koji je čest među Afrikankama. Češto se

povezuje s nedostatkom željeza. Konzumiranje blata ili gline može utjecati na apsorpciju

željeza.

6.6. Alkohol

Konzumacija alkohola tijekom razdoblja trudnoće je povezana s teratogenošću i nizom

abnormalnosti u novorođenčadi poznatih pod nazivom fetalni alkoholni sindrom.

Fetalni alkoholni sindrom je karakteriziran prijenatalnim i postnatalnim zastojem u

rastu, oštećenjem živčanog sustava, mikrocefalijom, hipertelorizmom (široko razmaknute

oči) te abnormalnostima lica te kostura. Konzumacija alkohola tijekom trudnoće je povezana s

povećanim udjelom spontanih pobačaja, odvajanjem placente te niskom porođajnom masom

novorođenčeta.

Mehanizam štetnog djelovanja alkohola u trudnoći nije još sasvim razjašnjen. Može

biti toksičan tijekom blastogeneze i diferencijacije stanica Oštećenje ploda može nastati kao

posljedica prehrambenog deficita ili promjenjenog metabolizma ključnih hranjivih tvari

uzrokovanih konzumacijom alkohola. Hranjive tvari čiji metabolizam može biti podložan

djelovanju alkohola su folna kiselina, vitamin B6, niacin, tiamin, magnezij, cink te proteini.

Alkohol se ne preporuča u trudnoći!!!!!!!

6.7. Kofein

Unos kofeina povećava rizik od spontanih pobačaja u prvom tromjesječju trudnoće.

Iako nije sa sigurnošću potvrđeno da je unos kofeina povezan sa IUGR (zastoj u rastu ploda

in utero) i drugim značajnim komplikacijima, poslije prvog tromjesječja trudnoće preporuča

se smanjiti ili čak potpuno izbaciti unos kofeina.

 

17    

PRAVILNA PREHRANA U

RAZDOBLJU DOJENJA

 

18    

1. MAJČINO MLIJEKO

Majčino mlijeko zadovoljava nutritivne potrebe, ali i potrebe za antiupalnim

faktorima, te na taj način omogućava optimalni rast, razvoj i preživljavanje dojenčeta. Sadrži

dobro izbalansiranu količinu svih potrebnih nutrijenata u lako probavljivoj i

visokoraspoloživoj formi. Zdravstvene organizacije preporučuju isključivo dojenje tijekom

prvih 6 mjeseci života djeteta, a nakon toga dojenja u kombinaciji s drugom hranom sve dok

ima povoljan učinak na zdravlje majke i djeteta. Isključivo dojenje podrazumijeva hranjenje

dojenčeta samo s majčinim mlijekom, bez dodatnih tekućina ili krute hrane, osim tekućih

lijekova i vitaminsko-mineralnih dodataka.

Glavne komponente majčinog mlijeka (proteini, masti i laktoza) se sintetiziraju i

izlučuju iz epitelnih stanica mliječnih žlijezda. Faktori koji utječu na sastav mlijeka su

razdoblje laktacije, gestacijska dob dojenčeta, razdoblje hranjenja (početak ili kraj), učestalost

hranjenja, stupanj punoće dojki te nutritivni status majke.

Kolostrum, prvo mlijeko, se izlučuje tijekom prvih sedam dana nakon poroda i

osigurava novorođenčetu sve potrebne nutrijente. Prijelazno mlijeko označava mlijeko

izlučeno kroz iduća dva tjedna nakon kojeg slijedi zrelo mlijeko. U usporedbi sa zrelim

mlijekom, kolostrum je bogatiji proteinima i mineralnim tvarima, a siromašniji

ugljikohidratima, mastima i pojedinim vitaminima. Ova visoka koncentracija proteina i

mineralnih tvari u kolostrumu se postupno mijenja ovisno o potrebama dojenčeta tijekom prva

dva do tri tjedna laktacije. Ukupna koncentracija imunoglobulina je relativno konstantna

tijekom svih faza laktacijep. pH vrijednost ranog kolostruma je 7,45 te pada na 7,0 tijekom

drugog tjedna dojenja i ostaje na toj razini sve do 10 mjeseca laktacije kada raste do.

Dojenčad mnogo brže probavljaju majčino mlijeko nego zamjenske formule. Prosječno

poluvrijeme pražnjenja želuca za majčino mlijeko je 48 minuta dok je za dojenačke formule

oko 78 minuta.

Kravlje mlijeko u usporedbi s majčinim mlijekom ima nižu koncentraciju laktoze,

polinezasićenih masnih kiselina, slobodnih aminokiselina kao i vitamina A, D i E, ali veću

koncentraciju kalija, natrija, kalcija, fosfora, cinka, mangana i folne kiseline. Komponente

mlijeka, kao što su laktoferin i transferin, su prisutni u obje vrste mlijeka, ali se razlikuju

međusobno u odnosu što dovodi do različite apsorpcije kalcija, cinka i željeza. Uz to majčino

mlijeko sadrži hormone, faktore rasta te različite proaktivne komponente.

Energetska vrijednost majčinog mlijeka znatno varira zbog različitog udjela masti, no

smatra se da je približno 65 kcal/dL. Koristeći majčino mlijeko kao zlatni standard American

 

19    

Academy of Pediatrics je odredilo da kalorijska vrijednost formula iznosi 67 kcal/dL.

Energetska vrijednost majčinog mlijeka (kod majki koje svoju djecu samo doje) se značajno

mijenja tijekom prvih nekoliko mjeseci djetetovog života.

Energetski unos dojene djece i djece hranjene hranom za dojenčad značajno se

razlikuju zbog razlike u potrošnji energije. Ukupna dnevna potrošnja energije, minimalna

stopa potrošnje energije, metabolizam tijekom spavanja, rektalna temperatura, kao i otkucaji

srca su niži kod dojene djece. Ukupni udio tekućine kao i nemasna masa tijela su niži, a udio

tjelesne masti je veći kod dojene djece u dobi 4 mjeseca starosti. U dobi od 8 mjeseci, dojena

djeca su konzumirala otprilike 30 000 kcal manje nego djeca hranjena hranom za dojenčad.

Volumen mlijeka mora osigurati dovoljnu energetsku gustoću kako bi se omogućio

normalan rast i razvoj. U prvih 24 sata nakon poroda volumen kolostruma je relativno mali,

prosječno 37 mL (raspon 7-123 mL)). Ovaj volumen se postepeno povećava kroz prvih 36

sati, da bi u idućih 48 do 96 sati značajno porastao. Peti dan nakon poroda volumen je

prosječno 500 mL/dan, nakon toga raste znatno sporije, da bi u dobi od mjesec dana dosegao

volumen od oko 800 mL/dan (raspon 550 mL-1150 mL). Taj volumen se zadržava do šestog

mjeseca dojenja. U drugih šest mjeseci dojenja volumen mlijeka iznosi 300-900 mL/dan, a u

drugoj godini se smanjuju na 200-600 mL/dan.

Višerotkinje proizvode više mlijeka (oko 140 mL) na tjedan nego prvorotkinje.

Mlijeko majki adolescentica se ne razlikuje od drugih majki, iako adolescentice doje svoju

djecu manje puta na dan. Poznato je da se volumen izlučenog mlijeka razlikuje i između

dojki, tako desna dojka proizvodi više mlijeka bez obzira na činjenicu da je lijeva dojka u

većini slučajeva veća i da se češće koristi za hranjene dojenčeta.

1.1. Antioskidativno djelovanje majčinog mlijeka

Antioksidativno djelovanje majčinog mlijeka je rezultat niza čimbenika: majčine

prehrane, obogaćivanja majčine prehrane vitaminima i mineralinim tvarima tijekom trudnoće

i dojenja, zdravstvenog stanja majke, geografskog područja, trajanja gestacije i trajanja

laktacije. Mlijeko majki koje su rodile prije vremena ima veći antioksidativni kapacitet od

mlijeka majki koje su rodile u terminu. Tijekom laktacije dolazi do promjene sastava majčina

mlijeka, a u tom smislu najveći antioksidacijski kapacitet pokazuje kolostrum.

Za ukupni antioksidativni kapacitet majčina mlijeka odgovorne su dvije funkcionalne

skupine spojeva koje čine enzimski i neenzimski antioksidativni sustav majčina mlijeka.

Enzimski antioksidacijski sustav čine superoksid dismutaza (SOD), katalaza, glutation

 

20    

peroksidaza (GSH-Px) i koenzin Q 10. Količina i aktivnost pojedinih komponenti enzimskog

sustava manje ovise o trajanju gestacije i trajanju laktacije, a više o načinu prehrane

novorođenčeta. Tako je aktivnost SOD-a i katalaze iz majčina mlijeka veća kod dojene djece

nego kod djece koja su hranjena hranom za dojenčad, a aktivnost GSH-Px-a je jednaka bez

obzira na način prehrane. Neenzimski antioksidativni sustav čine vitamin E, γ-tokoferol,

retinol, vitamin C, β-karoten, izoflavoni, selen, tioredoksin, kazeini. Visoka koncentracija

tioredoksina kod novorođenčadi osigurava jedinstvenu zaštitu od oksidacijskog stresa u prvim

danima života. Kazeini inhibiraju lipidinu peroksidaciju najvjerojatnije pomoću povećanje

autooksidacije željeza. Vitamin C pomaže održati prirodnu barijeru od infekcija, potičući

leukocite na fagocitnu i antimikrobnu aktivnost, utječući na sintezu antitijela i interferona.

Koncentracija antioksidanta u mlijeku se smanjuje tijekom izdajanja i pohranjivanja

majčina mlijeka i različita je s obzirom na načine njegova čuvanja. Da bi se sačuvao

optimalan antioksidativni učinak, bolje je pohranjivanje majčina mlijeka u hladnjaku nego u

ledenici, i to najviše 48 sati od izdajanja. Majčino mlijeko je osjetljivo na duhanski dim, pa se

u mlijeku majki koje aktivno puše ili se izlažu pasivnom pušenju nalazi manja količina

antioksidansa.

 

21    

2. NUTRITIVNE POTREBE

Uravnotežena i zdrava prehrana za vrijeme dojenja neophodna je za očuvanje zdravlja

majke i pravilan razvoj djeteta. Sve potrebe za nutritivnim sastojcima i energijom, dijete crpi

iz majčinog mlijeka, te ih majka izvorima iz vlastite prehrane ponovo mora nadoknaditi.

Stoga majka za vrijeme dojenja ima povećane energetske i nutritivne potrebe.

Tijekom razdoblja dojenja majka mora nastaviti prehranu visokokvalitetnim tvarima

kao i za vrijeme trudnoće, kako bi se osiguralo optimalno stvaranje mlijeka. Nedostatna

prehrana majke ne umanjuje nutritivni sastav mlijeka, ali utječe na smanjenje ukupno

stvorenog volumena mlijeka i može narušiti majčino zdravstveno stanje. Ako prehrana majke

ne daje nutritivne tvari prijeko potrebne za osiguravanje optimalnog nutritivnog sastava

mlijeka, organizam sam te tvari izvlaci iz majčinih pričuva.

2.1. Unos energije

Da bi dojilja proizvela potrebnu količinu mlijeka potrebna joj je dodatna energija –

oko 500 kcal na dan. Zalihe masti u majčinog organizmu nastale tijekom trudnoće

osiguravaju 100-150 kcal potrebnih u prvim mjesecima dojenja. Kada se masne zalihe majke

potroše potrebno je osigurati dovoljan energetski unos putem hrane kako bi se dojenčetu

moglo osigurati mlijeko koje će zadovoljavati njegove potrebe. Energetske potrebe dojilja su

tijekom prvih 6 mjeseci dojenja uvećane za 330kcal, a tijekom drugih 6 mjeseci dojenja za

400 kcal (u odnosu na netrudnice). Žene koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretile

nemaju potrebu za dodanih 330 kcal odnosno 400 kcal.

Veći gubitak težine (>500g tjedno) u periodu dojenja nije preporučen iz razloga što se

u procesu mršavljenja mobiliziraju masne stanice u kojima su pohranjene štetne tvari iz

metabolizma, te prilikom mobilizacije masnih stanica oni dospijevaju u majčino mlijeko.

Smatra se da je potrebno dnevno unijeti bar 1800 kcal, unos manji od 1500 kcal/dan ima

utjecaja na proizvodnju mlijeka

Žene koje su prije trudnoće imale povišenu tjelesnu masu mogu tijekom dojenja

smanjiti kalorijski unos za 500 kcal. Trebale bi smanjiti unos masne hrane i jednostavnih

šećera te povećati unos prehrambenih vlakana, kalcija i vitamina D konzumacijom voća i

povrća.

 

22    

2.2. Unos ugljikohirata

Adekvatan unos ugljikohidrata za dojilje je oko 210 g/dan dok je EAR 160 g/dan.

Unos od 160 do 210 g/dan je dovoljan da osigura kcal potrebne za proizvodnju mlijeka te da

spriječi pojavu ketoacidoze i omogući odražavanje normalne razine glukoze u krvi tijekom

razdoblja laktacije. Dojilje imaju povećanu potrebu za ugljikohidratima kako bi osigurale

organizmu dovoljnu količinu glukoze (troši se za stvaranje laktoze u majčinom mlijeku).

Preporuke za unos vlakana su za 1 g veće (radi povećanog enrgetskog unosa u preiodu

dojenja). DRI preporuke za unos vlakana tijekom laktacije su 29 g/dan.

2.3. Unos proteina

Adekvatan unos proteina je važan za proizvodnju mlijeka, jer tijekom prvih šest

mjeseci dojenja troši se 15 g za mlijeko, a u drugih šest mjeseci 12 g proteina/dan. RDA

preporuke su uvećane za dodatnih 25 g na dan tj. iznose 71 g /dan u periodu dojenja. Potrebna

je klinička procjena osobe jer 71 g proteina može biti prenizak za one pretile majke odnosno

previsok za majke s nižim BMI-om. Žene koje su rodile putem carskog reza imaju povećane

potrebe za proteinima. Unos proteina tijekom dojenja je jednak onome tijekom trudnoće.

2.4. Unos masti

Količina i vrsta masti u majčinom mlijeku je pod utjecajem majčine prehrane. Iako

unos masti putem prehrane majke ne utječe na ukupan sadržaj masti u mlijeku, vrsta masti u

prehrani utječe na sastav masnih kiselina u mlijeku. Mlijeko majki vegetarijanki sadrži manji

udio masnih kiselina podrijetlom iz životinjskih masnoća te veći udio polinezasićenih masnih

kiselina podrijetlom iz biljnih masnoća.

Nema DRI preporuka za unos masti tijekom razdoblja laktacije zbog toga što količina

potrebnih masti ovisi o količini potrebne energija za održavanje produkcije mlijeka. Postoji

preporuke za adekvatan unos ω-6 i ω-3 masne kiseline. Tako je AI za ω-6 13 g/dan, a za ω-3

1,3 g/dan. Majčino mlijeko sadrži oko 10-20 mg/ml kolesterola što rezultira prosječnim

dnevnim unosom oko 100 mg/dan za dijete.

Ako se uzimaju suplementi ω-3 masne kiseline treba paziti da taj suplement nema

visoko koncentraciju vitamina A jer u suprotnom bi moglo doći do komplikacija.

 

23    

2.5. Unos vitamina i mineralnih tvari

Preporučeni unos folata za dojilje je 500 µg/dan.

Preporučeni unos B12 za dojilje je 2,8 µg/dan.

Potrebe organizma za vitaminima i mineralnim tvarima u periodu dojenja su povećane

za sve mikronutrijenetne osim za vitamin D, vitamin E, vitamin K, Ca , P, Mg (ostale su

nepromijenjene) te Fe ( u periodu laktacije potrebe za željezom su za 50 % manje nego kod

netrudnica).

Udio vitamina D u majčinom mlijeku ovisi o načinu prehrane majke, ali i stupnju

izloženosti sunčevoj svjetlosti. Žene s laktoza intoleracijom imaju povećan rizik za pojavu

deficita ovog vitamina. AI za vitamin D u razoblju dojenja je 5 µg/dan.

Potreba za cinkom u periodu dojenja su veće nego u periodu trudnoće. DRI preporuke za cink

su 12-14 mg/dan, UL je 34-40 mg/dan.

Vitamini čija se koncentracija u majčinom mlijeku može smanjiti kao posljedica

neadekvatne prehrane majke su vitamin D, A, B6 i B12.

2.6. Unos vode

Potrebe za tekucinom: Važno je napomenuti da veća konzumacija vode neće rezulirati

većom proizvodnjom mlijeka. Majka treba konzumirati oko oko 2 L vode na dan (oko 8 caša)

i najmanje 1 caša svaki put pri dojenju kako bi spriječila dehidraciju.

Kava i druga pića koja sadrže kofein dozvoljena su ako se konzumiraju u umjerenim

kolicinama (1-2 šalice) i ako nisu nadomjestak za tekucinu. Kofein prelazi u mlijeko i može

izazvati nesanicu i nervozu u dojenčeta.

 

24    

3. DODACI PREHRANI

Uz pravilnu i uravnoteženu prehranu, dodatno uzimanje vitaminskih i mineralnih

preparata nije potrebno. Izuzetak mogu biti jod i željezo (da bi se nadoknadile majčine zalihe)

, što se kao i u trudnoći, nakon savjetovanja sa liječnikom može dodatno uzimati. Majčine

zalihe željeza su dovoljene tijekom prvih 6 mjeseci dojenja. Vegankama se preporuča vitamin

B12.Onima koje se ne izlažu suncu ili ne koriste obogaćeno mlijeko ili proizvode koji

prirodno sadrže vitamin D preporuča se i vitamin D u obliku dodatka

Ispitivanja su pokazala da i kod neadekvatne prehrane majke, koncentracija nutrijenata

u mlijeku ostaje konstantna, ali se to može nepovoljno odraziti na zdravstveno stanje majke

pri čemu se crpe rezerve iz organizma što dovodi do iscrpljenosti i pada imuniteta. Stoga,

prvenstveno se preporucuje raznovrsno i zdravo se hraniti za vrijeme dojenja, a ako majka iz

bilo kojih razloga to nije u mogucnosti, onda može posegnuti za suplementima namijenjenim

dojiljama.

 

25    

4. NAMIRNICE NA KOJE TREBA TREBA OBRATITI POZORNOST

TIJEKOM DOJENJA

Važno je napomenuti neke od namirnica koje mogu eventualno izazvati probleme. To

su npr. naranče (i opcenito agrumi i voce bogato vocnim kiselinama), mogu kod bebe

izazvati crvenilo na guzi. Ukoliko se to kod bebe javi, poželjno je da majka izbaci neko

vrijeme naranču iz jelovnika i proba ponovo nakon odredenog perioda. Potpuno izbacivanje

određenih vrsta voća za vrijeme dojenja nije preporučljivo tim više što jasna veza izmedu

voćnih kiselina i crvenila guze nije znanstveno potvrđena. Na majkama ostaje da obrate

pozornost na osjetljivost djeteta.

Isto tako je praksa pokazala, iako istraživanja nisu potvrdila, jasnu vezu izmedu

konzumacije leguminoza (grah, mahune, grašak) i nekih drugih vrsta povrća koje mogu

izazvati nadimanje (luk, zelje, kelj), te pojavu grčeva i nadimanja kod beba. Ukoliko se kod

bebe jave kolike, ili problemi sa probavom, bilo bi dobro izbaciti te vrste namirnica iz

prehrane dok se probava ne smiri i regulira. Obično se preporučuje samo poneku namirnicu

izbaciti na određeno vrijeme (ne istovremeno npr. sve leguminoze i sve agrume) jer u

suprotnom prehrana majke postaje prilicno jednolična te je teško podmiriti sve nutritivne

potrebe.

Kofein konzumiran u umjerenim količinama (jedna do dvije šalice kave dnevno)

uglavnom ne uzrokuje probleme kod beba. Važno je napomenuti da i neka druga pica sadrže

kofein, pa u slucaju konzumiranja i kave i tih vrsta pića može doci do prekoračenja

dozvoljene količine kofeina, što može izazvati razdražljivost i nemir kod beba. Pića koja

sadrže kofein su crni i zeleni caj, kola i razliciti energetski napitci. Takoder i tablete protiv

bolova sadrže kofein

Teobromin iz kakaa i čokolade ima slicno djelovanje kofeinu pa se isto ne

preporučuju u većim kolicinama. Kao dobar nadomjestak za kavu i kakao preporucuju se npr.

Ječmena kava.

4.1. Odabir namirnica

Izobilje povrća izvor je važnih esencijalnih mikronutrijenata, a povrće poput onog iz roda

kupusnjača, uključujući brokulu, cvjetaču i još neke godinama se smatralo nepoželjnima, jer

se stavljalo u korelaciju s kolikama, ali znanstveni dokazi baš i nisu značajni.

čokolada, bjelanjak i orašasti plodovi takoder su nepoželjni u nekim slučajevima.

 

26    

4.2. Što izbjegavati tijekom dojenja?

Pušenje i uživanje u alkoholu, buduci da štetne supstance dolaze u mlijeko, a utjecu i

na proizvodnju mlijeka.

Uživanje opojnih droga i uzimanje nekih lijekova. Svi lijekovi koje majka konzumira

će se u jako malom postotku pojaviti u njezinom mlijeku. Na transport lijekova u majčino

mlijeko utječe niz faktora: omjer plazme i mlijeka; molekulska masa lijeka; topljivost

supstance u lipidima te mogućnost vezanja za proteine

Žene koje su na kemoterapiji ili radijaciji takoder ne bi trebale dojiti.

 

27    

5. VJEŽBANJE TIJEKOM RAZODBLJA DOJENJA

Dojilje treba poticati da se bave tjelesnom aktivnosti već nekoliko tjedana nakon

poroda. Aerobne vježbe u kojima se koristi 60- 70 % snage se preporučaju zato sto nemaju

velikog učinka na laktaciju,dijete dobiva na masi jednakom brzinom kojom bi dobivala da

majka i ne vježba te vježbanje pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav majke. Vježbanje

također ima utjecaja na razinu plazma lipida i inzulina kod žena koje doje te pozitivno utječe

na imunološki sustav djeteta i majke. Prije se vjerovalo da vježbanje utječe na produkciju

mliječne kiseline u mlijeko majke te da mu mijenja okus ali nema znanstvenih dokaza za tu

teoriju.

 

28    

6. MOGUĆI PROBLEMI TIJEKOM RAZDOBLJA DOJENJA

Nedovoljna produkcija mlijeka je rijetko problem kod majki sa uravnoteženom

prehranom te kod žena koje nisu pod prevelikim stresom u tom razdoblju života. Sisanje

stimulira produkciju i tok mlijeka. Hranjenje djeteta u točnim vremenskim intervalima

omogućava produkciju točno određene količine mlijeka kada je ona potrebna.

Ukoliko dođe do problema pri dojenju te dijete prestane dobivati na masi potrebno je

odrediti razlog te poticati majku da djetetu daje komercijalne formule. Također je potrebno

provjeriti prehrambene navike majke. Žene koje hranom ne unose dovoljno vitamina

B12,vitamina D, te joda će imati manje mlijeka te će to utjecati na dojenje djeteta.

Neka djeca postanu alergična na hranu koju majka konzumira. Znanstveno je

dokazano da takva reakcija može biti na kazein (protein kravljeg mlijeka) te na kiki-riki.

Kada je uklonjena hrana na koju se sumnja da uzrokuje poteškoće kod djeteta

potrebno je provjeriti da li prehrana majke sadrži dovoljno svih nutrienata.

 

29    

VELIČINE PORCIJA/SERVIRANJA

Tablica 3. Dnevne količine serviranja pojedinih skupina namirnica tijekom trudnoće

Hranjiva tvar Količina serviranja

Protein 7

Mlijeko 3

Cjelovite žitarice

4

Voće i povrće

Vitamin C

Beta karoten

Folat

Ostalo

5

1

1

1

2

Nezasićene masne kiseline 3

 

30