Upload
tiffany-fisher
View
89
Download
14
Embed Size (px)
DESCRIPTION
poljoprivreda-voćarstvo
Citation preview
PRAVILNA SADNJA VOA
Pravilna sadnja voa uz pripremu zemljita i izbor sadnica su najvaniji faktori prilikom
podizanja vonjaka. Zato im se treba posvetiti posebna panja.
Prva odluka pre sadnje je izbor parcele za sadnju kao i odluka da li e to biti amaterski vonjak,
homogeni ili meovit, intenzivni, palirski ili vonjak livada.
Najbolje vreme za sadnju voa je na jesen, im opadne lie! Poslednji termin je prolee, pre
nego krene vegetacija, ali je viestruko korisno da voe provede celu zimu posaeno, da zemlja
dobro nalegne na koren i da se fine ilice spoje sa zemljom i spreme da prehranjuju sadnicu im
krene vegetacija. Prolena sadnja ima za problem slabiji prijem i slabiji porast sadnica u prvoj
godini, kao i potrebu da se vie navodnjavaju u prvoj godini.
Prilikom sadnje voa potrebno je obaviti sledee radnje:
1. Priprema zemljita
Priprema zemljita se sastoji od ienja terena, ravnjanja, meliorisanja i rigolovanja. Ako je
zemljite ranije obraivano i esto orano, potrebno je popraviti strukturu zemljita a najbolji
nain za to je da se izvesno vreme zaledini odnosno da se napravi livada. Treba voditi rauna i o
odvoenju suvine vode raenjem drenae.
Detaljan nain pripreme zemljita moete proitati u lanku Priprema zemljita za sadnju.
2. Izbor vrste, sorte i podloge
Pre same sadnje, potrebno je odluiti se za vonu vrstu koju emo saditi pa shodno tome i
izabrati sorte, vodei rauna da veina voa nije samooplodna i da im je potrebna sorta
http://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-priprema-zemljista-za-sadnju/opraiva. Pored odluke koju emo vrstu voa saditi, potrebno je odluiti i na kojoj podlozi je ta
vrsta voa kalemljena. Izbor podloge utie na bujnost pa se podloge po bujnosti dele na bujne,
srednje bujne i krljave odnosno slabo bujne. Bujnost podloge direktno utie na odluku o
razmaku voa kao i o izboru kronje koju emo formirati (vaza, piramida, vreteno ), vie o
tome moete proitati u lankuFormiranje oblika kronje nakon sadnje.
Izbor podloge se vri i na osnovu sastava zemljita na kojem se sadi a sastav moemo saznati
analizom zemljita, za to je najbolje obratiti se poljoprivrednim savetodavnim slubama u vaoj
optini odnosno gradu.
Najvanije je voditi rauna o ekolokim uslovima rejona zbog razliite mikroklime, reljefa i
kvaliteta zemljita.
3. Kopanje rupa
Na zemljitu koje je prethodno rigolovano ili orano, kopaju se rupe prenika 50-80 cm (za
jagodasto voe oko 30 cm), dubine 30-40 cm.
Na zemljitu koje nije prethodno rigolovano ili orano, kopaju se jame ija je irina 1.5-2.5
metara, dubine do 60 cm.
Prilikom kopanja rupa ili jama, kopa se tako to se prvi sloj povrinske zemlje (do 20 cm) izbaci
sa jedne, a drugi sloj sa druge strane rupe. Ako se kopa dublje od 40 cm, taj sloj se samo prekopa
i ostavi na istoj dubini. Rupe treba da ostanu otvorene 2-3 nedelje.
4. Vaenje svojih kalemova ili kupovina sadnica
Prilikom vaenja sadnica koje smo sami proizveli, treba to vie sauvati koren, naroito fine
ilice, tako da ovaj posao treba raditi polako i strpljivo, sa to manje upanja. Potrebno je prvo
aovom oko sadnice na rastojanju 20-30 cm kopati i presecati ile a zatim kad se sadnica
dovoljno oslobodi, nagnuti je na stranu pa aovom presei centralnu ilu koja ide ispod sadnice
pravo na dole.
Pri vaenju ili kupovini sadnica, izuzetno voditi rauna o pupoljcima! Sadnica mora imati
sve pupoljke naroito na visini izmeu 50 i 100 cm jer e iz tih pupoljaka krenuti grane koje e
formirati kronju, ako nema pupoljaka to je jako velik i esto nereiv problem, a pupoljci se jako
lako oene hvatanjem sadnice rukama prilikom vaenja ili transporta.
5. Pribavljanje ubriva
Idealno bi bilo pribaviti pregorelo stajsko ubrivo a ako je to nemogue, onda vetako ubrivo
sa vie kalijuma u NPK formulaciji, na primer 0:15:30, 8:16:24 itd. Koliina je okvirno dve do
tri lopate pregorelog stajskog ili jedna puna aka vetakog po sadnici. Postoje i dehidrirana
stajska ubriva u vidu peleta koja su odlina zamena za stajsko. Treba to vie izbegavati
vetaka ubriva jer ona unitavaju zemljite.
Najbolje je ako sami pripremimo kompost.
6. Priprema korena
Koren se orezuje tako to se sve debele ile prekrate, takoe se prekrate i oteene ile do mesta
iza oteenja, a centralne se skroz uklone. Ne treba previe prekraivati ile, treba ostaviti da
budu due ali da debele na krajevima imaju ist presek makazama.
Jako je korisno ako se nae kravlja balega da se u nju umoe ile pre sadnje, sadnice u ovoj
smei treba da odstoje 12-24 asa. Ako je nemamo a mislimo da e biti suno leto, moemo
koren umoiti u rastvor hidrogela. Odline rezultate je pokazalo i potapanje u rastvor
fitohormona, naftilsiretne (NAA) i indolbuterne (IBA) kiseline u koncentraciji 0,03-0,05%. U
ovom rastvoru ile treba da ostanu 10-12 asova.
http://vocarskisavetnik.com/content/rezidba-nakonsadnjehttp://vocarskisavetnik.com/content/djubrenje-kompost/7. Dezinfekcija sadnica
Sadnice se pre sadnje oprskaju rastvorom bakra na nain opisan u lanku Jesenje plavo prskanje.
Treba okupati i koren koji pre toga treba orezati, zatim dezinfikovati prskanjem pa tek onda
umoiti u rastvor opisan u taki 6.
http://vocarskisavetnik.com/content/zastita-jesenjeplavoprskanjehttp://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/2.jpghttp://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/3.jpghttp://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/2.jpghttp://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/3.jpg8. Sadnja
Nakon to smo obavili sve radnje, pristupamo sadnji. Iz trapa odnosno zemlje treba izvaditi samo
onaj broj sadnica koji taj dan moemo stii da posadimo. Sadnice staviti pored rupa i krenuti sa
sadnjom.
http://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/12.jpghttp://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/13.jpghttp://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/12.jpghttp://vocarskisavetnik.com/content/razmnozavanje-pravilna-sadnja-voca/13.jpgPrvo se u rupu vrati zemlja sa prve gomile koju smo odvajali, tj povrinski sloj zemlje. Ovu
zemlju moemo pomeati sa pregorelim stajskim ubrivom, ali maksimum u odnosu pola-pola,
nikako ne stavljati previe stajskog ubriva na dno rupe jer ono blokira dotok vode iz dubljih
slojeva zemlje preko leta. Ako stavljamo i stajsko, na kraju treba dodati malo zemlje bez
stajnjaka, ile ne smeju biti u direktnom kontaktu sa ubrivom.
Izuzetno voditi rauna o dubini sadnje! Sadnice moraju biti posaene tako da im mesto
kalemljenja bude 10ak cm iznad zemlje, nikako pod zemljom jer e doi do oiljavanja mesta
kalemljenja to moe biti pogubno. Ne treba saditi ni previe plitko da ne bi dolo do
izmrzavanja niti previe duboko, najbolje je ako se jo uvek vidi trag do koje dubine su bile
posaene u rasadniku.
Napravi se u sredini malo brdace na koje se stavi sadnica. Malo pored se pobode kolac. Kolac
mora biti impregniran u 3% rastvoru plavog kamena tako da izdri do 7 godina bez da krene da
truli, trule bi se preneo na koren sadnice i to bi moglo biti pogubno. Kolac se postavlja u ovoj
fazi jer naknadnim ukucavanjem kolca nakon sadnje moe doi do oteenja korena sadnice.
Zatim se sa ostatkom prve gomile natrpava sadnica bilo navlaenjem motikom ili aovom. Kada
se koren dobro pokrije, sadnica se dri ravno uspravno a oko nje se zemlja dobro nagazi. Zatim
se stavi aka vetakog ubriva.
Dalje se redom dodaje malo zemlje, malo se nagazi i tako u 2-3 navrata. Pri kraju rupe se dodaje
zemlja koja je bila na dnu rupe pri kopanju. Ako je ona suvie tvrda, busovita, onda se ubaci
okolna zemlja sa povrine.
Ako imamo nezgorelo stajsko ubrivo, moemo ga staviti na vrh rupe pa navui malo zemlje
preko njega.
Sadnica se vezuje za kolac vrbovim prutom ili debljim kanapom, u obliku osmice, ne priteui
mnogo. Kolac nije toliko vaan u prvoj koliko u narednim godinama kada se sadnica razgrana i
ima puno lisne mase pa se usled vetra povija to uzrokuje pucanje finih ilica korena. Kolac
dobro doe i za povijanje grana, da imaju za ta da se veu. Ako bi ih i vezali za kamenje, kese
sa zemljom i slino, bez kolca, moglo bi doi do njihovog kidanja prilikom jakog vetra.
9. Zatita sadnica od tetoina
Potrebno je sadnice zatiti od zeeva, srna i ostalih tetoina. Od zeeva se kao efikasna zatita
pokazala fasadna mreica, postoje i namenske mreice ali je fasadna znaajno jeftinija, kada se
postavi oko sadnice, dalje se heftalicom zahefta ili se provue tanak kanap uzduno kroz otvore.
Od srna je jedini nain zatite podizanje ograde oko vonjaka visine barem 2 metra. Postoje i
nedokazane tvrdnje da okaene arape sa ljudskom kosom koju moete pribaviti u frizerskom
salonu odbijaju srne koje namiriu prisustvo oveka.
Proitajte celokupan prilog o zatiti voa od srna i glodara.
Sadnice nije neophodno kreiti prvih 2-3 godine dok deblo ne odeblja.
10. Prekraivanje sadnica
Sadnice se na prolee prekrauju na eljenu visinu i kree se sa formiranjem krune. Vie o
formiranju krune moete pogledati na ve spomenutom linku Formiranje oblika kronje nakon
sadnje
Srenu sadnju i puno uspeha u narednim godinama eli vam va Voarski Savetnik.
http://vocarskisavetnik.com/content/zastita-od-srna-i-glodara/http://vocarskisavetnik.com/content/zastita-voca-krecenjem/http://vocarskisavetnik.com/content/rezidba-nakonsadnjehttp://vocarskisavetnik.com/content/rezidba-nakonsadnje