PRAVILNIK Nanošenje boje HR

5/16/2018 PRAVILNIK Nanošenje boje HR - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/pravilnik-nanosenje-boje-hr 1/38

PRAVILNIK http://www.ekn.hr/zastitalknjiga_CDlIPravilnik_LAKIR.

PRAVILNIKv

o TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA UREf)AJE U KOJIMA SEv

NANOSE I SUSE PREMAZNA SREDSTVA

(S L br. 57/85)

,

1. orcs ODREDBE

C lanak 1 .

O vim se praviln ikom propisuju tehnicki norm ativi za uredaje u kojim a se

nanose i suse premazna sredstva te za gradevinske objekte odnosno prostorije

u koje se ti uredaji postavlja ju.

O dredbe ovog praviln ika odnose se i na uredaje za priprem u prem aznih

sredstava.

C la nak 2.

O dredbe ovog praviln ika ne odnose se:

1 ) na nanosenie i susenje premaznih sredstava na otvorenom prostoru,

2) na nanosenie i susenje premazn ih sredstava u unutarnjim pro storijama

gradevinskih objekata, brodova, spremnika i dr.,

3) na nanosenie boja tis ka rsk im u reda jima u q ra fid co j in du striji,

4) na nanosenie i s us en je nezapaljiv ih p remazn ih s re dsta va ,

5) na nanosenie i pecen je pra ha.

C la nak 3.

Izrazi u ovom praviln iku znace:

1 ) prem azna sredstva jesu zapaljive tekuce tvari c ije kom ponente u stanju

pare m ogu u dodiru sa zrakom stvarati eksp lozivne sm jese;

2) nitrocelu lozna premazna sredstva jesu premazna sredstva koja sadrzevise od 5% nitroceluloze u suhom ostatku;

3) uredaj u kojem u se nanose prem azna sredstva jest svaki pris ilno

p ro vje tra vani za tv ore ni iii p olu za tv ore ni p ro sto r o prem lje n odqovara iu co rn

opremom;

4) uredaj za nanosenie premaznih sredstava jest svaki uredaj iii a lat ko jim

se nanose prem azna sredstva na povrsinu radnih kom ada;

5 ) radn i komad i je su fina lni proizvod i iii polu proizvod i

n anose p remazna s re dstv a;Creat ed wi th

nitroPDF'professidownload the free trial online at nttrccdf.ecm

10f38

http://www.ekn.hr/zastitalknjiga_CDlIPravilnik_LAKIR.htm





6) sarza jest kolidna radnih kom ada koja se odjednom iii u jed inici

vrem ena unosi u radni prostor uredaja;

7) uredaj za predsusenje premaznih sredstava (predsusionik) jest svaki

pris ilno provje travani zatvoreni iii po l uzatvoren i prostor u kojem se radni komadi

su se na tempe raturi okoline , be z zagrijavanja ;

8) uredaj za susenje i pecenje (suslon lk) jest svaki prisilno provjetravani

zatvoreni iii poluzatvoreni prostor, oprem ljen odqovaraiucorn opremom za

kontro lu ventilacije i tem perature, u kojem se suse i peku prem azna sredstva;

9) radni prostor uredaja u kojem u se nanose iii suse prem azna sredstva

jesu unutarnji prostor, zracni kanali i c jevovodi u kojim a su pare otapala;

1 0) s re dn je v rijeme predsusenia jedne sarze jest polovica vremena

p otroseno q za nanosenie prem aznog sredstva na sve radne kom ade jedne

sarze, s dodatkom vrem ena cekanja do unosenia sarz e u sus io nik ;

1 1) gubitak otapala za vrijem e predsusenia jest kolid na otap ala, izrazena

u postocim a, koja ispari s povrsine sarze u srednjem vrem enu predsusenia:1 2) vrijem e isparavanja jest vrijem e za koje cjelokupna kolic ina otapala

unesena u radni prostor susionika ispari, uz uvjet da je pocetna brzina

is pa ra vanja nep rom jenljiv a za sve vrijeme susenia i da je pri tom e tem peratura

ra dnog p ro sto ra su sio nik a je dnaka tempe ra tu ri susenia:

13) kabina jest uredaj u kojem se prem azna sredstva nanose na radne

komade;

14) zatvorena (kom orna) kabina jest kabina koja je od okolnog prostora

odvojena stropom , podom , bocnirn stranama i vratim a;15) poluzatvorena kabina jest kabina koja je od okolnog prostora odvojena

samo stropom i podom iii stropom , podom i jed nom bocnorn stranom , dvjem a

b ocnirn stran ama iii trim a bo cn irn stranama;

16) plstof jest uredaj za nanosenje premaznih sredstava na radne komade

rasprslvanjern:

17) postrojenje lakirn ice jesu uredaji u kojim a se nanose i suse prem azna

sredstva te uredaji za priprem u radnih kom ada, za jedno s popratnim

tra nspo rtn im u reda jima i in sta la cijama;

1 8) pro storija jest gra devinski obje kt iii d io gra devinskog o bjekta;

1 9) prostor lakirnice jest dio prostorije u kojem je srnjesteno postrojen je

lakirnice;

20) prostorija lakirnice jest cije la prostorija u kojo j su srniesteni samo

ureda ji lak irnice ;

21 ) nadgledana ventilacija jest pris ilno provje travanje radnog prostora u

kojem se stru janje zraka na dgle da rad om ventilatorskog ele~ t""rY 'I"t" ..~ i

vrem enskog davaca, tako da se pri ispadanju iz rada bilo kcCreat ed wi th


20f38






elektrom otora iskljucuju uredaji koji znace opasnost, a koji se ponovno sm iju

ukljudti tek kad se pet puta izm ijen i zrak u radnom prostoru;

22) kontrolirana ventilacija jest pris ilno provjetravanje radnog prostora u

kojem se stru janje zraka kontro lira kontroln im uredajem i vremenskim davacern,

tako da se pri sm anjenju iii prestanku strujan ja zraka iskljucuju iz rada uredaji

koji znace opasnost, a koji se ponovno sm iju ukljudti tek kad se pet puta

izm ijen i zrak u radnom prostoru;

23) neuqrozenl prostor jest svaki prostor u kojem u koncentracija para

otapala ni u kojem slucaju ne rnoze dostid 100/0 vrije dnos ti d on je g ra nic e

eksplozivnosti.

II. LO KA CIJA I K ON STR UK CIJSK E K AR AK TER IST IK E PR OSTO RA III

PR OST OR IJE L AK IR NIC E

1. Lokacija prostora iii prostorije lakirnice

C lana k 4 .

P rostorija lakirn ice u pravilu se postavlja u posebno izgradene prizemne

objekte, udaljene od drugih objekata najm anje 5 m i s pristupom prom etnicom

koja se rnoze upotrebljavati kao pozarn l put.

Ako na objektu lakirn ice im a prozora na zidu prem a susjednom objektu,

udaljenost od drugih objekata m ora iznositi najm anje 7 m .

C la nak 5.

Ako se prostorija lakirn ice postavlja u gradevinski ob jekt ko ji se

upotreb ljava i za druge tehnoloske procese, ona m ora biti pristupacna izvana, a

kod ostalih prostorija m ora biti odvojena zidovim a sto su najm anje tri sata

otporn i na pozar.

C la nak 6.

R azina poda prostora iii prostorije lakirnice ne sm ije biti ispod kote

zernljlsta.

U objektu s vise katova prostor iii prostorija lakirnice postavlja ju se na

najvis i kat, uz uvjet:

1 ) da je ugraden stabiln i uredaj za gasenje pozara stc ~n ~llt"rY'I~t~~i

aktivira,Creat ed wi th


30f38






2) da je stubiste odvojeno od prostora iii prostorije lakirnice zidom

otpornim na pozar tri sata i da se provjetrava 5 cetiri izmjene zraka na jedan sat

iii da postoji vanjsko pornocno pozarno stubiste.

3) da je pod prostorije nepropustljiv za vodu i povezan sa sistemom za

odvod vode,

4) da udaljenost od najudaljenijeg radnog mjesta do izlaza nije veca od 25

m .

Clanak 7.

Prostor iii prostorija lakirnice ne smiju se postavljati u jayne objekte

(stambene zgrade, skole, kinematografe i 51.) .

Clanak 8.

Prostor iii prostorija lakirnice moraju imati najmanje jedan vanjski zid i

slobodan prostor za nesmetan prilaz vatrogasnih vozila.

Ispred vanjskoga zida prostora iii prostorije lakirnice moraju se ugraditi

hidranti kojima se uvijek rnoze prici,

Clanak 9.

Prostor lakirnice rnoze se postaviti u zajednicku prostoriju 5 opremom zadruge tehnoloske procese, ako je rijec 0 nerazdvojnoj tehnolosko] cjelini, uz

uvjet da postoji dovoljan razmak u pogledu opasnih zona, da se opremom za

druge tehnoloske procese ne proizvode iskre ida se pri njezinoj upotrebi ne radi

5 otvorenim plamenom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog clanka, prostor lakirnice rnoze se

postaviti u istu prostoriju i 5 opremom za druge tehnoloske procese kojom se

proizvode iskre, iii se pri njezinoj upotrebi radi 5 otvorenim plamenom, ako je

rijec 0 nerazdvojnoj tehnoloskoj cjelini, uz uvjet da postoji dovoljan razmak u

pogledu opasnih zona ida se izvori opasnosti iz tehnoloskih procesa drugih vrsta

ucine bezopasnima za prostor lakirnice.

2. Konstrukcijske karakteristike prostora iii prostorije lakirnice

Clanak 10.

Nosiva konstrukcija posebno izgradenog objekta lakinCreat ed wi th


40f38






biti otporna na pozar, a nenosivi pregradni i proceljn' zidovi te krov moraju biti

izradeni od negoriva materijala i 30 minuta otporni na pozar,

Nosiva konstrukcija prostora iii prostorije lakirnice koja je u sastavu

prostorija za druge tehnoloske procese tri sata mora biti otporna na pozar, a

nenosivi pregradni zidovi i krov moraju biti negorivi i jedan sat otporni na pozar.

Nije dopusteno u zidove ugradivati dimne kanale za opremu koja ne

pripada postrojenju lakirnice.

Clanak 11.

Pod prostora iii prostorije lakirnice mora biti gladak, izraden od negoriva

materijala i u opasnim zonama mora provoditi staticki elektricitet.

Clanak 12.

Unutarnja vrata moraju biti izradena od negoriva materijala i najmanje

jedan sat i 30 minuta otporna na pozar, a ako vode izravno van, moraju

najmanje 30 minuta biti otporna na pozar,

Prostor iii prostorija lakirnice moraju imati najmanje dvoja vrata, koja se

otvaraju prema van. Ako se vrata nalaze u opasnoj zoni, pri otvaranju i

zatvaranju ne smiju stvarati iskre.

Clanak 13.

Prozori se ne smiju postavljati na unutarnje zidove.

Povrsina svih prozora ne smije biti manja od 0,025 m2po 1 m

3obujma

prostora iii prostorije lakirnice.

Prozori moraju biti izradeni od negoriva materijala, a u opasnoj zoni pri

otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati iskre.

Clanak 14.

Sve prometnice u prostoru iii prostoriji lakirnice moraju biti siroke

najmanje 1,5 m i moraju biti vidljivo obiljelene.

3. Grijanje i ventilacija prostora i prostorije lakirnice

Clanak 15.

Creat ed wi th


50f38






Za zagrijavanje prostora iii prostorije lakirnice upotrebljavaju se samo

neizravni (indirektni) sistemi zagrijavanja, kod kojih su uredaji za proizvodnju

topline izvan opasne zone.

Na povrsini grijaCih tijela ne smije se dostid temperatura koja je 10°C

niza od temperature samozapaljenja para upotrijebljenih otapala.

Clanak 16.

Ako se prostor iii prostorija lakirnice zagrijavaju toplim zrakom iz

centralnog izvora, kanali za razvodenje toplog zraka i lspusne resetke moraju biti

izgradeni od negoriva materijala. U glavni odvodni kanal toplog zraka mora se

ugraditi protupozarnl zaklopac sto se automatski aktivira u slucaju pozara, koji

sprecava dovod zraka u prostor iii prostoriju lakirnice.

Clanak 17.

Grijace komore za centralno pripremanje toplog zraka iii kaloriferi u pravilu

se instaliraju izvan opasne zone. Ako se postavljaju u opasnim zonama, moraju

se izvesti tako da se osigura i protueksplozijska zastlta,

Clanak 18.

Prostor iii prostorija lakirnice moraju imati sistem za prisilno odsisavanjezraka, izveden u kombinaciji lokalne i opce ventilacije.

Lokalna ventilacija primjenjuje se na svim mjestima na kojima se mogu

izdvajati pare otapala.

Opcorn ventilacijom provjetrava se citav prostor iii prostorija lakirnice.

4. Elektricne instalacije u prostoru iii prostoriji lakirnice

Clanak 19.

Elektricne instalacije u prostoru iii prostoriji lakirnice, a i na uredajima

postrojenja lakirnice, ako se nalaze u opasnim zonama, moraju biti izvedene

tako da se osigura protueksplozijska zastita,

Clanak 20.

U prostoru iii prostoriji lakirnice mora biti izvedena insCreat ed wi th


60f38






rasvjetu, rasvjetu u panici i orijentacijsku rasvjetu, a na pristupnim

prometnicama - za strazarsku rasvjetu.

Rucne svjetiljke koje se upotrebljavaju za vrijeme eiscenja i odrzavanja

uredaja moraju biti izvedene tako da se osigura protueksplozijska zastita,

III. UREDAJI U KOJIMA SE NANOSEPREMAZNASREDSTVA

1. Kabine

Clanak 21.

Prema konstrukcijskom rjesenju kabine mogu biti zatvorene iii

poluzatvorene.

Kao pod kabine rnoze se upotrebljavati i pod gradevinskog objekta u

kojemu je postavljena kabina.

Clanak 22.

U kabini je dopusteno istovremeno rueno i automatsko nanosenje

premaznih sredstava.

Clanak 23.

Radni prostor kabine mora biti prilagoden radnim komadima i naclnu

nanosenia premaznih sredstava.

Kabina mora imati uredaje za prisilno provjetravanje.

Clanak 24.

Svi konstrukcijski elementi kabine, ukljucujuci i sistem za odsisavanje i

filtriranje otpadnog zraka, moraju biti izradeni od negoriva materijala, osim

fi Itera za vod u i zrak.

Clanak 25.

Unutarnje povrslne kabine i ventilacijskih cjevovoda moraju biti glatke.

Unutarnje povrslne kabine mogu se premazivati odgovarajuCim sredstvima

sto sprecavaju vezivanje i ocvrsdvanje premaznih sredstave

Kabina mora biti konstruirana tako da se pri eiscenju iCreat ed wi th


70f38






nesmetano prid pojedinim njezinim dijelovima.

Clanak 26.

Vrata zatvorenih kabina za ulaz i izlaz sarze ne smiju se otvarati prema

radnom prostoru.

Za ulazak i izlazak posluzitelja moraju se osigurati najmanje jedna vrata

koja se otvaraju prema van.

Ispred ulaza za posluzitelja u radni prostor kabine mora se osigurati

slobodan prostor sirine najmanje 1,5 m. Na tom prostoru nije dopusteno drzati

nikoje predmete osim prijeko potrebne opreme.

Clanak 27.

Transportni uredaji u kabini moraju biti izradeni od negoriva materijala.

Clanak 28.

U kabini moraju postojati uredaj i instalacija za formiranje mokrog filtera u

odsisnom prostoru kabine. Iza mokrog filtera u kabini mora biti srnjesten

eliminator kapi.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog clanka, u kabini se smiju upotrijebiti

suhi filter ako se ugrade stabilni uredaji za gasenje pozara sto se automatskiaktiviraju.

Clanak 29.

Ventilacijski sistem mora sprecavatl sirenje cestica premaznih sredstava i

para otapala u prostor oko kabine.

Clanak 30.

Za osvjetljivanje korisnog prostora kabine u nju se mogu ugraditi svjetiljke

izradene prema uqrozenosti prostora. Ako postoji rnoqucnost da se pri radu

premazno sredstvo talozi na svjetiljke, one se moraju posebno zastititi,

Clanak 31.

Na svakoj se kabini, na vidljivu mjestu, mora postavitiCreat ed wi th


80f38






materija la na kojo j su ispisani:

1 ) pod aei 0 prolzvodacu,

2 ) tvornlckl b roj,

3 ) god ina p ro iz vodn je ,

4) oznaka kabine,

5) prik ljucna elektrlcna snag a, u kW ,

6) prik ljucni napon i ucesta lost, u V odnosno Hz,

7) obujam radnog prostora, u m3

8) najvisa radna tem peratura, u °c,

9) ko lidna svjezeq zraka, u m3/h ,

10) kolic ina odsisnog zraka, u m3/h .

2. Kada za uranjanje

C lana k 32.

Kada za u ranjanje , ukljucujud ven tila eijs ki s us ta v, o sim unu ta rn je za stitn e

obloge, m ora biti izradena od negoriva materija la.

G orn ji rub kade m ora biti izdignut najm anje 15 em iznad poda prostorije .

R azina premaznog sredstva u kadi mora biti najm anje 20 em nize od

gorn jeg ruba kade.

Kada obujma veceq od 200 dm3

, ko ja nije postavljen a u nep ropu sn ombazenu, m ora im ati prihvatn i spremnik koji rnoze prim iti svu kolic inu premaznog

sredstva.

C la na k 33.

M ijesanje prem aznog sredstva izravnim uvodenjem zraka u kadu nije

dopusteno,

C la na k 34.

Za zagrijavanje prem aznog sredstva u kadi za uranjanje upotrebljava se

neizravni sistem grijanja iii e lektrlcna grija la izvedena tako da se osigura

pro tueksp loz ijska zast ita ,

U re daj za zag rijavanje premazn og sre dstva mora o rnoq ucavati kon tro lu,

regu liranje i oqranicavan je tempe ra tu re .

Creat ed wi th


90f38






C lana k 35.

Kada za uranjan je koja nem a zastitnoq tunela iii kom ore m ora im ati

jednodije ln i iii v isedije lni poklopac od negoriva materija la, ko jim se kada pokriva

kad se ne upotreb ljava iii u slucaju pozara.

C la na k 36.

P ri m ehaniziranom uranjanju radnih kom ada u kadu za uranjan je m ogu se

upotreb ljavati i zajednidd transportni uredaji kojim a se radni komadi

tra nspo rtira ju c ita vim pos tro je njem la kirn ic e.

C la na k 37.

Za otkapljivan je viska prem aznog sredstva s radnih kom ada m ora sepos taviti u reda j za o tkap ljiv an je .

P od uredaja za otkapljivan je m ora biti izraden s nagibom prem a kadi za

u ranja nje iii p rema sabirniku otka plje noga premaznog sred stva.

U redaj za otkapljivanje m ora biti izraden od negoriva m aterija la i

konstruiran tako da se pri njegovu ciscenju i odrzavanju rnoze nesm etano prid

s lijevnom s is temu .

C la na k 38.

U prostoru iznad kade za uranjan je i uredaju za otkapljivan je m ora

posto jati prisilno provjetravanje, koje sprecava da se pare otapala sire u prostor

iii p rosto riju lakirn ice.

C la na k 39.

Upotreba pornlcnlh kada za uranjan je, obujm a veceq od 200 dm

3

, nijedopustena,

Iznim no od odredbe stavka 1. o vog cla nka, p ri s pe cificn im te hnolo sk irn

zahtjevim a dopusteno je da se kade svih velidna pornicu na vodilicam a kako bi

se pos tig ao odgovara juCi p olo za ] z a u ra nja nje .

K ada za uranjan je otvara se sam o na za to predvidenom e provjetravanom

mjestu.

C la na k 40.Creat ed wi th


10 of38






Na kadu za uranjanje mora se postaviti plodca s tehnickirn

karakteristikama prema clanku 31. ovog pravilnika.

3. Uredaj za oblijevanje

Clanak 41.

Svi elementi uredaja za oblijevanje, ukljucujuCi i ventilacijski sustav,

moraju biti izradeni od negoriva materijala.

Pod uredaja za oblijevanje mora biti izraden s nagibom prema sabirniku u

kojemu je premazno sredstvo.

Uredaj za oblijevanje mora biti konstruiran tako da mu se pri njegovu

ciscenju i odrzavanju rnoze nesmetano prici,

Clanak 42.

Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva i stvaranje laminarnih mlazova

za oblijevanje radnih komada upotrebljava pumpa s elektromotornim pogonom,

elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protueksplozijska zastlta.

Clanak 43.

Za transport radnih komada kroz uredaj za oblijevanje rnoze se

upotrebljavati i zajednicki transportni uredaj kojim se radni komadi

transportiraju citavim postrojenjem lakirnice, pri cernu transportni uredaj u

uredaju za oblijevanje mora biti zastlcen tako da se na nj mogu nanositi

premazna sredstva.

Clanak 44.

Ako tehnoloski proces oblijevanja zahtijeva zagrijavanje premaznog

sredstva, primjenjuju se odredbe clanka 34. ovog pravilnika.

Clanak 45.

Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izvedena u sklopu uredaja za

oblijevanje, dio koji je izvan gabarita uredaja za oblijevanje rY'I""~ hiti "7~h/" ..nn

poklopcem.Creat ed wi th


11 of38






Clanak 46.

Za otkapljivanje viska premaznog sredstva mora se postaviti uredaj za

otkapljivanje, u skladu 5 clankom 37. ovog pravilnika.

Clanak 47.

Provjetravanje uredaja za oblijevanje i uredaja za otkapljivanje mora

sprecavatl da se pare otapala sire u prostoriju lakirnice.

Clanak 48.

Na svaki uredaj za oblijevanje mora se postaviti plodca 5 tehnickirn

karakteristikama prema clanku 31. ovog pravilnika.

Uredaji za valjanje iii nalijevanje

Clanak 49.

Uredaj za valjanje iii nalijevanje mora biti konstruiran tako da mu se pri

njegovu ciscenju i odrzavanju rnoze nesmetano prici,

Clanak 50.

Prostor uredaja za valjanje iii nalijevanje mora se provjetravati.

Ako u radom prostoru uredaja za valjanje iii nalijevanje postoji i uredaj za

brusenje, radni prostor uredaja mora biti projektiran kao neuqrozenl prostor 5

kontroliranom ventilacijom.

Clanak 51.

Ako tehnoloski proces zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva,

primjenjuju se odredbe clanka 34. ovog pravilnika.

Clanak 52.

Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva upotrebljavev n"rY'Inn ~

elektromotornim pogonom, pumpe i elektromotori moraju tCreat ed wi th


120f38






se osigura p ro tueksp lo zijs ka zas tlta ,

C la na k 53.

Ako je sabirna kada za prem azno sredstvo izvedena u sklopu uredaja za

valjan je iii nalijevanje, dio koji je izvan gabarita tog uredaja m ora biti zatvoren

poklopcem.

C la na k 54.

N a uredaj za valjanje iii nalijevanje m ora se postaviti p lodca s tehnickirn

kara kteristikama prema cla nku 3 1. ovog praviln ika .

5. Ventilacijski elementi uredaja u kojima se nanose premazna

sredstva

C lana k 55.

Ventilatori ko ji se ugraduju u uredaje u kojim a se nanose prem azna

sre dstva mora ju biti izve deni tako da se o sig ura protue ksplo zijska zastita,

Iznim no od odredbe stavka 1 . ovog clanka, ventilatori za dovod svjezeq

zraka u radni prostor uredaja u kojim a se nanose prem azna sredstva m ogu biti

u oblcaie ne izrade , uz o ve uvjete:1 ) da nisu u opasnoj zoni,

2) da se m ogu pustiti urad nakon provjetravanja radnog prostora usisnim

ventilatorima, sto se uvje tuje o dqo va raiuco rn b lokadom.

C la na k 56.

Ako uredaji u kojim a se nanose prem azna sredstva im aju vise ventila tora,

ventilacijski cjevovodi od sisno g zraka mora ju biti poseb no izvede ni.

Iznim no od odredbe stavka 1 . ovoga clanka, odsisni se cjevovod rnoze

sp ojiti sa zajed nickirn cjevovod om , u z uvjet da postoji kontrolirana ventilacija .

N ije dopusteno spajanje odsisn ih cjevovoda iz stavka 1 . ovog clanka s

odsisnim cjevovod ima drug ih sistema ventilacije ni s dimnjacima.

C la na k 57.

Ispusni otvori ventila cijskih cjevo vo da moraju imati z eCreat ed wi th


130f38






sprijedo prodor oborina u uredaje u kojima se nanose premazna sredstva.

Ispusni otvori ventilacijskih cjevovoda kabine 5 mokrim filterom ne moraju imati

zastitne kape.

Clanak 58.

Usisni otvori za svjezi zrak na cjevovodima svih ventilacijskih sustava ne

smiju se postavljati u opasnoj zoni ispusnih otvora uredaja u kojima se nanose

premazna sredstva ni u blizini dimnjaka odnosno prostora u kojemu se radi 5

otvorenim plamenom iii se rnoze javiti iskrenje.

Clanak 59.

U usisne i ispusne cjevovode mogu se ugradivati krilca za reguliranje

protoka zraka, koja moraju biti izradena od negoriva materijala.Krilca za reguliranje protoka zraka moraju biti konstruirana tako da se

omoguCi njihovo sigurno ucvrsCivanje u potrebnom polozaju, Potrebni polozaj

svih krilaca odreduje se prije prvog pustanja uredaja urad, na temelju mjerenja

kolidne zraka.

Na svim mehanizmima za pokretanje krilaca mora biti trajno i citljivo

oznacen polozaj "otvoreno" odnosno "zatvoreno".

Clanak 60.

Svi ventilacijski cjevovodi koji rade 5 pretlakom u odnosu prema okolnom

prostoru moraju biti dobro zabrtvljeni.

6. Rucnl i automatski uredaji za nanosenje premaznih sredstava

Clanak 61.

U kabinama se upotrebljavaju rucni i automatski uredaji za nanosenje

premaznih sredstava.

Za rasprslvanje premaznih sredstava mogu se upotrebljavati ovi sistemi:

1) sistem pneumatskog rasprslvanja,

2) sistem rasprsivanja premaznih sredstava pod tlakom,

3) sistem mehanicko-elektrostatlckoq rasprslvanja,

4) sistem pneumatsko-elektrostatlckoq rasprslvanja,

Creat ed wi th


140f38






C lana k 62.

P ri up otrebi ure daja za ele ktro staticko n ano se nje premaznih sre dsta va

viso ko nap onski ge nera to ri moraju se po stavlja ti izvan opasne zone .

Iznim no od odredbe stavka 1. o vog cla nka, vis okonapon ski se genera to ri

sm iju postavljati u radni prostor kabine kojoj je unutarnji obujam ved od 60 m

3

uz ove uvjete:

1 ) da kabin a ima kon tro liranu ventilaciju 5 neuqro zenim radn im p ro sto rom ,

2) da je rad uredaja za nanosenie premazn ih sred stava uvjetovan radom

ventilacije,

3) da u kabini 5 ru cn irn nanosen je rn p remaznih sre ds ta va pos to je

najm anje tri rucna protupozarna aparata, a pri autom atskom nanosenju -

stab iln i uredaj za gasenje pozara sto se automatski a ktiv ira .

C la na k 63.

P ri u gra dn ji a utomats kih e le ktro sta tic klh u re da ja kod polu za tv ore nih

kabina prostor ispred kabine m ora biti zasticen ogradom visine najm anje 1 m , 5

plodcorn na kojoj je ispisano upozorenje "Z abranjen pristup prije iskljudvanja

napona na genera to ru !".

C la na k 64.

Ako se n itro ce lu lo zna, p olie ste rs ka , n itro epok sid na i p erklo rv in iln a

premazna sredstva upotreb ljavaju u elektrostatiddrn uredajim a, oni m oraju biti

oprem ljeni uredajim a za sprecavanje iskri i automatsku kontrolu otpora

uzemljenja p ls to lja ,

C la na k 65.

Za rasprslvanje premaznih sredstava ne sm iju se upotrebljavati kis ik nizapa ljiv i p linovi.

7. Premazna sredstva

C lana k 66.

K olic ina prema znih sred stava u nep osredn oj bliz in i ka -

vise od kolidne potrebne za rad u jednoj sm jeni. c- aated wtth


150f38






U najvecu dopustenu kolidnu potrebnu za rad u jednoj smjeni ubraja se i

kolicina premaznog sredstva u posudi uredaja za nanosenje premaza.

Posude u kojima su premazna sredstva moraju biti izradene od negoriva i

neslomljiva materijala i imati nepropustan poklopac.

Clanak 67.

Premazna se sredstva mogu dopremati iz prostorije u kojoj se pripremaju

do mjesta njihova nanosenia samo u zatvorenim posudama iii instalacijama za

transport premaznih sredstava.

Nije dopusteno u prostoru iii prostoriji lakirnice drzati prazne posude.

Clanak 68.

Zabranjena je priprema premaznih sredstava u prostoru lakirnice.Iznimno, odredba stavka 1. ovog clanka ne odnosi se na kade za

uranjanje, uredaje za oblijevanje i uredaje za valjanje iii nalijevanje ako se

premazna sredstva korigiraju.

Clanak 69.

Posude i instalacije uredaja za nanosenje premaznih sredstava moraju

imati uredaje za kontrolu i regulaciju tlaka te sigurnosne ventile.

Clanak 70.

Premazna sredstva zagrijavaju se prema odredbama clanka 34. ovog

pravilnika.

8. Mjere za zastitu uredaja u kojima se nanose premazna sredstva

Clanak 71.

Ako sistem za odsisavanje i filtriranje zagadenog zraka prestane raditi,

moraju se automatski iskljudti uredaji u kojima se unose premazna sredstva.

Clanak 72.

U kabinama s nadgledanom ventilacijom smiju se upoCreat ed wi th


160f38






rucni plstot] koji ne iskre iii rucni elektrostaticki pistol] izvedeni tako da se

osigura protueksplozijska zastlta,

Clanak 73.

Komandni ormar uredaja u kojima se nanose premazna sredstva mora

imati svjetlosnu signalizaciju za kontrolu ispravnosti rada tih uredaja.

Clanak 74.

Za nuzno iskljucivanje transportnih uredaja moraju se na prikladnim

mjestima ugraditi tipke za "stop".

Transportni uredaji koji posluzuju vise uredaja lakirnice ukljucuju se

tipkom koja se zakljucava.

Clanak 75.

U kabini se ne smije upotrebljavati ved broj pistolja od onoga za koji je

kabina projektirana.

Clanak 76.

Prije pustania urad uredaja na njima moraju biti navedeni:1) podaci 0 uvjetima za projektiranje,

2) opis tehnoloskoq procesa,

3) podaci 0 tehnickirn karakteristikama uredaja,

4) tehnicki opis uredaja i instalacija,

5) specifikacija ugradene opreme,

6) proracun ventilacije,

7) podaci 0 kapacitetu i broju plstolta,

8) podaci 0 predvidenim zastitnirn mjerama za elektricne instalacije,

9) podaci 0 odredivanju lokacije iii uvjeta lokacije te opasnih zona,

10) podaci 0 sigurnosnim mjerama,

11) mjerna skica uredaja,

12) shema instalacije.

v v

IV. UR EDAJI ZA SUSENJE I PECENJE PR EMAZNIH SR EDSTAVA

1. Klasifikacija susionlkaCreat ed wi th


170f38






C lana k 77.

P rema konstrukcijskom rjesenju i naclnu unosenja sarze u radni prostor

su sio nika dop uste ni su ovi tipo vi susion ika:

1 ) komorn i su sio nic i,

2 ) tu ne ls ki s us io nld 5 kontinuiranim iii taktnim protokom sarze,

3) kom binirani kom orni uredaji koji se upotreb ljavaju nam jenice za

nanosenie i susenie p remazn ih s redstava .

C la na k 78.

Za razm jenu topline izm edu grijaC ih uredaja i sarze u radnom prostoru

su sio nika mogu se up otrebljavati o vi sistem i:

1 ) konvekc ijsk i,2) radi jac ijsk i,

3 ) komb in iran i.

2. Opci zahtjevi za izgradnju suslcnika

C lana k 79.

K onstrukcijski e lementi susio nika mora ju biti izrade ni od nego rivamateri jala.

K ao pod susionika rnoze se upotrebljavati i pod gradevinskog objekta na

kojem je po stavlje n susion ik,

C la na k 80.

V entilacijski s istem susion ika mora spre ca va tl s iren je p ara o ta pala u okolni

prostor.

C la na k 81.

V entilatori susionika moraju biti izvedeni tako da se osigura

pro tueksp loz ijska zast ita ,

C la na k 82.

Creat ed wi th


180f38






E lemen ti ve ntila cijs kih c je vo voda sus io nik a mo ra ju odgovara ti o dre dbama

cl. 56., 57., 58. i 60. ovog praviln ika.

C la na k 83.

K rilca za regulaciju kolidne z ra ka u ventila cijs kom susta vu sus io nik a

m oraju odgovarati odredbam a clanka 59. ovog praviln ika, uz ove dopunske

uvjete:

1 ) potreban polozaj svih krilaca odreduje se pri prvom pustanju susionika

urad, na tem elju m jerenja kolidne svjezeqa odnosno odsisnog zraka pri radnim

u vje tim a, ali bez sarze;

2) krilca za regulaciju u polozaiu "zatvoreno" m ora ju osiguravati kolidnu

svjezeqa odnosno odsisnog zraka tako da u radnom prostoru koncentracija para

otapala pri radu ventilacijskog sustava ne prernasuje 800/0 v rije dnos ti don je

granice eksploz ivnosti.

C la na k 84.

Vrata susionika ne sm iju se otvarati prem a radnom prostoru.

N ije d opus te no na vra tima sus io nik a ugra div ati te rmo regu la to re ,

pokaziva la temperature ni ostalu m jernu i sigurnosnu opremu.

C la na k 85.

U redaji za transport sarze kroz susion ik m oraju biti izradeni od negoriva

materi jala.

C la na k 86.

Konstrukci jskim rieseniern mora biti ornoqucen pristup svim grijaC im

tije lim a pri privremenom pregledu i ciscenju.

G rijaca tije la m oraju biti zastlcena od neposredna dodira sa sarzorn te od

slijevanja iii kapanja premaznih sredstava s radnih komada. P osude za

prihvacanje kapi i prem aznih sredstava ne sm iju om etati ispravan optok zraka.

C la na k 87.

S usion ik m ora biti oprem ljen m jern im , regulacijskim i ~i"" l..n"~nrY'l

uredajim a, koji m oraju biti srniesteni na prlstupacnom m jesCreat ed wi th


190f38






Clanak 88.

Zabranjeno je ugradivanje plamenika ispod otvora za ulaz sarze,

Clanak 89.

Ako se susionik zagrijava lozivirn uljem, spremnik za gorivo ne smije se

postaviti u istu prostoriju gradevinskog objekta u kojoj je susionik,

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog clanka, ako nije rnoquce druqadje

tehnicko rjesenje, spremnik za gorivo rnoze se postaviti u istu prostoriju, uz

uvjet da kolicina goriva odgovara jednodnevnoj potrosnil i da nije veca od 1000 I

po jednom spremniku.

Clanak 90.

Potrebna kolicina svjezeg zraka za komorni susionik lzracunava se prema

ovim formulama:

1)L= kV/Tw'

2) To = 155/ts'

3) V r = 22,4 (273 + ts) /273 M,

4) c r =V/Vs'

5) cd k: = f (T I T ) ,op row

gdje je:

V - ukupni obujam radnog prostora susionika, u dm3

,s

k - koeficijent sigurnosti, kojemu se vrijednost bira izmedu vrijednosti 1 i 2,

ovisno 0 neravnomjernosti i brzini isparavanja otapala te 0 nehomogenosti

temperaturnog polja u radnom prostoru susionlka,

T - vrijeme potrebno za jednokratnu izmjenu zraka u radnomw

prostoru susionlka, u min,

L - dotok svjezeq zraka u radni prostor susionlka, u dm3/min,

T - vrijeme potrebno za isparavanje cjelokupne kolidne otapalao

unesene u radni prostor susionika pri pocetnoj brzini isparavanja, u min,

t - najvisa temperatura zraka za susenie, u °c,s

Creat ed wi th


200f38






v - ukupni obujam para otapala unesen u radni prostor susionlka, u dm3

,r

m - ukupna masa otapala unesena u radni prostor susionlka, u g,

M - srednja m olarna m asa otapala, u g/m ol,

e - koneentraeija para otapala u radnom prostoru susionika nakonr

is pa ravanja ukupne kolidne otapala, unesene u radni prostor bez

obnavljanja zraka, u dm3para otapala po dm

3radnog p rosto ra sus ionlka,

- na jvisa dopustena koneentraeija para otapala u radnom prostorudop

susionlka, u dm3para otapala po dm

3zraka.

Funkeija Cd k: = f (T I T ) dana je na dijagramu.op row

C lana k 91.

U kupna m asa otapala unesena u radni prostor susionika izracunava se na

temelju o vih te hnolo skih p arameta ra :

1 ) ukupne m ase prem aznog sredstva koja se na povrsini sarze unese u

ra dni prostor susio nlka, u zimajuC i u obzir gubita k pri p redsusen ju,

2) postotnog udjela otapala u prem aznom sredstvu.

G ubitak pri predsuseniu na temperaturi okoline rnoze se utvrditi

la bora to rijskim m jere njem u funkeiji sred njeg vremena predsusenia iii na

temelju ovih iskustven ih pod ataka:

1 ) gubitak 25% - pri srednjem vrem enu predsusenia 10 m in,

2) gubitak 45% - pri srednjem vrem enu predsusenia 20 m in,

3) gubitak 50% - pri srednjem vrem enu predsusenia 30 m in.

C la na k 92.

Potre bna kolic in a sv je zeg z ra ka za kon ve ke ijs ki tu ne ls ki s us io nik 5

kontu iranim pro lazom sarze kroz radni prostor odreduje se prem a ovim

formulama:

1) L = k Vied 'op

2) V = 22,4 (273 + ts

) m/273 M,

3) mr = qm q, v.

gdje je :Creat ed wi th


210f38






v - najveCi obujamni dotok para otapala u radni prostor susionlka, u

dm3/min,

m - najveCi dotok mase otapala u radni prostor susionlka, u q/rnln,r

M - srednja molarna masa otapala, u g/mol,

qm - speclflcna popunjenost konvejera - ukupna povrsina radnih komada, u

m2, po duznorn metru konvejera,

q - masa otapala po jedinici lakirane povrsine, u g/m2,r

v -

L -t -

s

brzina transportnog uredaja, u m/rnln,

dotok svjezeq zraka u radni prostor susionlka, u dm3/min,

najvisa temperatura zraka za susenie, u °c,

- najvisa dopustena koncentracija para otapala u radnom prostorudop

susionlka, u dm3para otapala po dm

3zraka.

k - koeficijent sigurnosti, kojemu se vrijednost bira izmedu vrijednosti 1 i 2,

ovisno 0 neravnomjernosti i brzini isparavanja otapala te 0 nehomogenosti

temperaturnog polja u radnom prostoru susionlka,

Clanak 93.

Projektirana koncentracija para otapala za normalan rad susionika ne

smije iznositi vise od 500/0 vrijednosti donje granice eksplozivnosti.

Clanak 94.

Potrebna kolicina svjezeg zraka za tunelski susionik 5 radijacijskim

zagrijavanjem sarze odreduje se na temelju odredaba clanka 92. ovog

pravilnika, pri cernu se racuna 5 temperaturom odsisnog zraka mjerenom na

izlazu iz radnog prostora, povecanorn za 50 "C ,

Clanak 95.

Na vidljivo mjesto susionika mora se postaviti plodca od trajna materijala

na kojoj su ispisani:

1) podaci 0 prolzvodacu,

2) tvornlckl broj susionlka,

3) godina proizvodnje susionlka,

4) oznaka susionlka,Creat ed wi th


220f38






5) prikljucna elektrlcna snaga, u kW,

6) ukupni radni prostor, u m3

,

7) najveca dopustena radna temperatura, u °c,

8) kolidna svjezeq zraka, u m3/h,

9) najveca dopustena kolidna otapala za jednu sarzu (kod komornih

suslonlka), u g,10) najveCi dotok mase otapala (kod tunelskih susionika) u q/rntn,

11) razred protueksplozijske zastite,

Osim podataka iz stavka 1. ovog clanka na tu se plodcu iii na posebnu

plodcu, ovisno 0 vrsti grijanja, moraju unijeti ovi podaci:

1) pri grijanju elektricnorn strujom - shema vezivanja grijala;

2) pri grijanju plinom:

- prikljucna vrijednost plinskog gorionika, u m3

/ h,

- tlak plina, u Pa,

- donja toplinska moe plina, u kJ/m3

;

3) pri grijanju lozivirn uljem:

- prikljucna vrijednost plamenika, u kg/h,

- donja toplinska moe lozivoq ulja u kJ/kg;

4) pri kaloriferskom grijanju preko grijaCih fluida:

- instalirana snaga grijala, u kW,

- naiv eca temperatura grijaceg fluida, u 0 c .

3. Zastitne mjere za susicnike

Clanak 96.

Susionik mora biti opremljen najmanje jednim pokazivalom temperature.

Ako uredaj za automatsku regulaciju temperature radnog prostora

istovremeno pokazuje i temperaturu, nije obavezna ugradnja pokazivala

temperature.

Clanak 97.

Za automatsku regulaciju temperature radnog prostora susionik mora

imati po jedan automatski termoregulacijski uredaj za svaku qrijacu skupinu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog clanka, ako se susionik zagrijava

grijaCim fluidom, dopustena je ugradnja jednoga term oreq i . . . .

vise grijaCih skupina, uz uvjet da se sva grijaca tijela napajc c- aated wtth


230f38






fluidom.

Clanak 98.

Susionik mora imati po jedan qrankni termoregulacijski uredaj za svaku

qrijacu skupinu.

Ako se susionik zagrijava grijaCim fluidom, dopustena je ugradnja jednoga

qranicnoqa termoregulacijskog uredaja za vise grijaCih skupina, uz uvjet da se

sve grijace skupine zagrijavaju istim grijaCim fluidom i da se temperatura

regulira istim regulacijskim uredajem.

Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog clanka, u susionik zagrijavan grijaCim

fluidom temperature nize od temperature samozapaljenja para otapala, nije

obavezna ugradnja qranlcnoqa termoregulacijskog uredaja, uz uvjet da je

termoregulacijski uredaj instal iran na uredaju za proizvodnju grijaceg fluida.

Clanak 99.

Otpadni zrak iz susionika mora se odvoditi kontroliranom ventilacijom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog clanka, u tunelskom susioniku koji se

zagrijava grijaCim fluidom dopustena je nadgledana ventilacija, uz uvjet:

1) da je temperatura grijaceg fluida niza od temperature samozapaljenja

para otapala,

2) da su ventilatorski krugovi neposredno spojeni s pogonskimelektromotorima,

3) da susionik ima vise od jednog ventilatora.

Clanak 100.

Ako se ventilacija prekine iii smanji, uredajem za kontrolu sistema za

odvod otpadnog zraka mora se:

1) iskljudti dovod energije za grijanje susionlka,

2) prekinuti rad uredaja za nanosenje premaznih sredstava na radne

komade, samo pri rucnorn ulaganju sarze,

3) prekinuti rad uredaja za transport radnih komada u susioniku,

4) ukljudti alarmni uredaj,

5) ukljudti servouredaj mehanizma krilaca kod komornih susionika na

zauzimanje polozeja "otvoreno" (ako su ugradeni servouredaji).

Odredba tocke 1) stavka 1. ovog clanka ne odnosi se ~~rY'I" n~ ~11~i"ni~n

zagrijavane grijaCim fluidom temperature nize od temperatiCreat ed wi th


240f38






pa ra o tapala .

Clanak 101.

Komandni o rma r mo ra ima ti s vje tlo snu sig na liza ciju z a s ig na liz ira nje

ispravnosti ra da i otkriva nje n asta lih kvaro va n a susioniku,

Clanak 102.

Za susenie sarze u komornim suslon icama proces susenia rnoze se odvojiti

od procesa pecenja automatskim prebacivanjem mehanizm a krilaca iz polozeja

"otvoreno" u polozaj "zatvoreno", uz uvjet:

1 ) da je mehanizam za istovremeno pokretan je svih krilaca opskrbljen

servouredajem koji ne rnoze zauzim ati m edupolozaie, vee samo krajnje polozaje

"o tvoreno " odnosno "zatvoreno '" ,2) da vrata kom ornog susionika im aju uredaj za kontrolu polozeja

"o tvoreno " odnosno "zatvoreno '" ,

3) da kom andni uredaj susionika im a dodatn i vrem enski relejn i uredaj, s

n arn je ste nlrn vremenom za najmanje 10 m in, ko ji b ilo u kojem slucaju prekida

radnog procesa odbrojavanje podnje uvijek od nistice:

4) da susion ik im a dodatn i autom atski term oregulacijski uredaj ko ji je

ugoden na najm anje 900/0 v rijednosti tempera tu re pecenia. Pr i temperatur i

pecenia viso j od 140°C narn je ste na v rije dnos t tempe ra tu re iz no si n ajmanje 125°C',

5) da je kom andni uredaj susionika izveden:

a) tako da pri svakom otvaranju vrata servouredaj m ehanizm a krilaca

autom atski zauzm e polozaj "otvoreno" i da se vrem enski re lej vraca u pocetn l

poloza],

b) tako da pri zatvaranju vrata servouredaj m ehanizm a krilaca ostane u

otvorenom polozaiu i aktivira se vremenski relej,

c) tako da servouredaj m ehanizm a krilaca automatski zauzme polozaj

"zatvoreno" tek kad protekne najm anje 10 m in, uz uvjet da je postignuta

tem peratura koja je zadana na dodatnom e term oregulacijskom uredaju iz todce

4) ovog clanka.

Clanak 103.

U radnom prostoru susionika nije dopusteno nanoserr= n ..nrY'l~"7nih

sredstava.Creat ed wi th


250f38






Iznim no od odredbe stavka 1. ovog clanka, radni se prostor susion ika

sm ije upotrebljavati i za nanosenie p remaznih sredstava a ko je su sio nik

p rojektiran i na pra vlje n za dvonamje nsku up otrebu , za izrnjen icn o nanosenje i

su senje (k omb in ira ni k omo rn i u re da j).

C lan ak 1 04 .

N a kom biniran i kom orn i uredaj prim jenjuju se ove zastltne m jere:

1 ) najv isa tempe ra tu ra susenia ne sm ije biti v isa od 80°C;

2) prem azna sredstva ne sm iju se nanositi ako tem peratura radnog

prostora uredaja nije niza od 45°C;

3 ) ured aj mora imati kontroliranu ven tila ciju;

4) svaki rezirn rada m ora im ati svoj qranicni term oregulacijski uredaj i svoj

u reda j za kon tro lu ven tila cije ;

5) za vrijeme upotrebe kom ore za nanosenje p remazn ih s reds tavaventilacijom se m ora osigurati dovod 1000

/0 svjezeg zraka, a pistolj za

rasprslvanie rnoze se pustiti urad tek kad je udovoljeno ovim uvjetim a:

a) kad je uklju ce na ko ntrolira na ve ntilacija,

b) kad su sva krilca za reguliran je ventilacije u polozaju za rad kabine,

c) kad su vrata uredaja zatvorena,

d) kad je sustav za filtriranje otpadnog zraka ukljucen,

e) kad nije dostignu ta qran icn a vrijed nost tempe rature 45°C;

6) prije prelaska na fazu susenia iz uredaja se mora ukloniti kompletanuredaj za nanosenie p remazn ih s redstava;

7) za vrijem e upotrebe uredaja za susenie p remazn ih s redstava ven tilacija

se rn oze preb aciti na recirkula ciju , p ri cernu sva k rilc a u polo za ju "re cirkula cija "

m oraju osiguravati dovod svjezeq zraka u kolidni dovoljnoj da koncentra cija

para otapala ne prernasl 500/0 v rije dnos ti don je g ranice eksplo zivnosti.

U redaj za grijanje kom biniranog kom ornog uredaja m ora biti izraden tako

da se rnoze ukljudti tek kad je udovoljeno ovim uvjetim a:

1 ) ka d je ukljucen a ko ntrolira na ve ntilacija,

2) kad su vrata uredaja zatvorena.

C lan ak 1 05 .

U potreba automatskih uredaja za nanosenie premazn ih sred stava u

kombiniran im komornim u reda jima nije do pustena ,

Radija cijs ko zagrija vanje komb in ira nih k omo rn ih u re d=> nin~"nI~nn"

Creat ed wi th


260f38






C lan ak 1 06 .

U potreba vlastitog motornog pogona vozila za ulazenje i iz lazenje iz

kom biniranog kom ornog uredaja odnosno kom ornih kabina za strcanje te

kom ornih susionika dopusteno je sam o uz ove uvjete:

1 ) ako je ventilacija ukljucena najm anje pet m inuta prije ulaska vozila,

2) ako su iskljucena sva trosila e lektricne energ ije na vozilu i m otor za

vri jeme nanosenia odnosno susenia p remaznog s redstva,

3) ako je ventilacija ukljucena najm anje 1 0 m inuta prije ukljudvanja

motora vozila za uzlazak i ako su prostor za m otor i kabina vozila propuhani

s tla cenim z rakom .

C lan ak 1 07 .

A ko se upotrebljavaju nitrocelu lozna premazna sredstva, tem peratura napovrsini radnih kom ada ne sm ije biti v isa od 80°C .

C lan ak 1 08 .

P rije ulaganja sarze na pocetku sm jene komorni susionik m ora biti zagrijan

do ra dne tempe ra tu re .

C lan ak 1 09 .

S usion ik se ne sm ije upotreb ljavati bez tehnicke upute, koja m ora sadrzati:

1 ) p odatke 0 p remaznom s reds tvu:

a) 0 ra dnoj tempe ra tu ri s usen ja ,

b) 0 vremenu susenia,

c) 0 najvecoj kolidni p remaznog s reds tva sto se sm ije nanijeti na povrsinu

radnih kom ada u jednom sloju, u g/m2,

d) 0 najvecoj kolidni otapala u prem aznom sredstvu pri nanosenju, umasenom pos to tku,

e) 0 s re dn jo j mo le ku la rn oj masi o ta pa la ,

f) 0 don joj gran ici eksplozivnosti pa ra otapa la, u obu jamnim posto cima,

g) 0 pa lis tu o tapala ,

h) 0 tempe ra tu ri samozapa ljenja o tapa la ,

i) 0 skupin i eksp loz ivnosti ,

j) 0 top lin i isparavan ja ;

2) za komorni susionik podatke:Creat ed wi th


270f38






a) 0 broju radnih komada svakog asortimana sarze sto se smije unijeti u

radni prostor,

b) 0 temperaturi susenia,

c) 0 vremenu susenia:

3) za tunelski susionik podatke:

a) 0 broju radnih komada svakog asortimana sarze sto se smije sarzirat'

na duzinski metar transportnog uredaja,

b) 0 najvecoj projektiranoj brzini transportnog uredaja,

c) 0 temperaturi susenja,

Ni u jednom asortimanu radnih komada ne smije se povecatl najveca

dopustena kolidna otapala sto se smije unijeti u radni prostor susionlka, a ni

najvisa dopustena temperatura susenia,

Clanak 110.

Prije pustania susionika urad moraju se osigurati:

1) podaci 0 uvjetima za projektiranje,

2) opis tehnoloskoq postupka,

3) podaci 0 tehnickirn karakteristikama susionika,

4) tehnicki opis susionika i pripadne instalacije,

5) specifikacija ugradene opreme,

6) proracun ventilacije susionlka,

7) podaci0

odredivanju lokacije iii uvjeta lokacije te opasnih zona,8) podaci 0 zastitnirn mjerama za elektricne instalacije,

9) podaci 0 sigurnosnim mjerama,

10) mjerna skica susionlka,

11) shema instalacija.

v

V. ISPIT IVANJE UR ED AJA U KO JIM A SE NANOSE I SUSE PR EMAZNA SR ED STVA

Clanak 111.

Ispitivanje uredaja u kojima se nanose i suse premazna sredstva

obuhvaca:

1) pregled lokacije uredaja u odnosu prema drugim uredajima i

instalacijama koji ne pripadaju ispitivanom uredaju,

2) pregled cjelokupnog uredaja i instalacije uredaja,

3) ispitivanje i ugadanje mjerno-regulacijskih i sigurn('~nih II..nrt~i~

4) ispitivanje uredaja zagrijavanjem na najvisu radnuCreat ed wi th


280f38






sarze,

5) narnjestanie i utvrdivanje polozeja svih krilaca za regulaciju kolidne

zraka i mjerenje kolidne svjezeq i otpadnog zraka, pri najvisoj radnoj

temperaturi,

6) ispitivanje i mjerenje elektrlcnlh instalacija,

7) ispitivanje rada svih mjernih, signalnih, regulacijskih i sigurnosnih

krugova, ukljucujuci i blokadne sisteme opreme koja ne pripada ispitivanom

uredaju ali 5 njim cini tehnolosku cjelinu,

8) utvrdivanje ispravnosti podataka upisanih na plodd 5 tehnlcklrn

karakteristikama ispitivanog uredaja,

9) ispitivanje rada uredaja 5 pokusnom sarzom.

Clanak 112.

Izvjestaj 0 ispitivanju uredaja u kojima se nanose i suse premaznasredstva mora sadrzati potrebne podatke 0 obavljenim pregledima, metodama

mjerenja, upotrebljenim instrumentima, rezultatima mjerenja i ispitivanja te

podatke 0 proizvodacu odnosno 0 organizaciji koja ispituje uredaje i ocjenjuje

njihovu podobnost za upotrebu.

Clanak 113.

Uredaji u kojima se nanose i suse premazna sredstva moraju se ispitivati uovim slucajevlrna:

1) prije pustanja urad novih uredaja,

2) poslije rekonstrukcije postojeCih uredaja,

3) poslije promjene lokacije uredaja,

4) poslije zamjene ventilatora na uredajima,

5) poslije svih popravaka na uredaju, cjevovodima, pri kojima je

pomaknuto krilce za regulaciju protoka zraka.

v

VI. O PASNE ZO NE ZA UREDAJE U KO JIMA SE NANO SE I SUSE PREMAZNA

SREDSTVA

1. Opasne zone za uredaje u kojima se nanose premazna sredstva

Clanak 114.

Kriteriji za odredivanje opasnih zona za uredaje u kojiCreat ed wi th


290f38






premazna sredstva jesu:

1) izvori opasnosti kod kabina:

a) plstof za rasprsivanje,

b) radni komadi na ciju je povrsinu naneseno premazno sredstvo;

2) izvori opasnosti kod kada za uranjanje:

a) slobodna povrsina premaznog sredstva u kadi,


3) izvori opasnosti kod uredaja za oblijevanje:

a) sve unutarnje povrslne radnog dijela uredaja,


4) izvori opasnosti kod uredaja za otkapljivanje:

a) ukupna povrsina poda uredaja,


5) izvori opasnosti kod uredaja za valjanje iii nalijevanje:

a) sistem za cirkulaciju premaznog sredstva,b) radni komadi na ciju je povrsinu naneseno premazno sredstvo.

Clanak 115.

Uredaji u kojima se nanose iii otkapljuju premazna sredstva 5

kontroliranom ventilacijom i kolicinorn zraka koja osigurava manju koncentraciju

para otapala od 10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, nemaju opasnih

zona uz uvjet:1) da se projektirana kolicina zraka potvrdi ispitivanjem,

2) da se racunski dokaze da u svim slucaievlma prestanka rada

ventilacijskog sustava koncentracije zaostalih para otapala nece premasltl 25%

vrijednosti donje granice eksplozivnosti.

Ako se racunski ne mogu dokazati uvjeti iz tocke 2) stavka 1. ovog clanka,

radni prostor uredaja smatra se opasnom zonom 2, a prostor oko uredaja

neuqrozenirn prostorom.

Clanak 116.

Za uredaje u kojima se nanose iii otkapljuju premazna sredstva 5

nadgledanom ventilacijom koja osigurava manju koncentraciju para otapala od

10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, opasne se zone odreduju ovako:

1) ako je paliste otapala nize od 38°C i temperatura u radnom prostoru

najvise 38°C:

a) opasna zona 1 obuhvaca ukupni radni prostor ureaCreat ed wi th


300f38






b) opasna zona 2 jest prostor oko uredaja obuhvacen sfernim prom jerom

od 5 m od ruba svih otvora uredaja;

2) ako je pallste otapala vise od 38°C i temperatura zraka u uredaju n iza

od 38°C :

a) opasna zona 2 obuhvaca ra dn i p ro sto r u re da ja ,

b) prostor oko uredaja je neuqrozenl prostor.

C lan ak 1 17 .

Za uredaje u kojim a se nanose iii o tkap lju ju prem azna sredstva s

kon tro liran om ventilacijom koja osigu rava ko ncentraciju p ara o ta pala izmedu

100/0 i 500

/0 vrijednosti donje granice eksplozivnosti, opasne zone odreduju se

ovako:

1 ) ako je pallste otapala nize od 38°C i tem peratura u radnom prostoru

najv ise 38°C :a) opasna zona 1 obuhvaca radni prostor uredaja,

b) opasna zona 2 jest prostor oko uredaja obuhvacen s fe rn im p rom je rom

od 5 m od ruba svih otvora uredaja;

2) ako je pallste otapala vise od 38°C i tem peratura zraka u uredaju niza

od 38°C :

a) opasna zona 2 obuhvaca ra dn i p ro sto r u re da ja ,

b) prostor oko uredaja je neuqrozenl prostor.

C lan ak 1 18 .

Za uredaje u kojim a se nanose iii o tkap lju ju prem azna sredstva s

n adgledan om ven tila cijom koja osig urava koncentra ciju para otapa la izmedu

100/0 i 500

/0 vrijedno sti don je gra nice eksplozivnosti, opa sn e se zon e odreduju

ovako:

1 ) ako je pallste otapala nize od 38°C i tem peratura u radnom prostoru

najv ise 38°C :

a) opasna zona 1 obuhvaca radni prostor uredaja i oko lni prostor u

sfernom prom jeru od 5 m od ruba svih otvora uredaja,

b) opasna zona 2 jest prostor oko uredaja u nastavku zone 1 do g ranice

prostora obuhvacenoqa sfernim prom jerom od 10 m od ruba svih otvora

uredaja;

2) ako je pallste otapala vise od 38°C i temperatura zraka u uredaju n iza

od 38°C :

a) opasna zona 1 obuhvaca radni prostor uredaja,Creat ed wi th


310f38






b) opasna zona 2 jest prostor oko uredaja obuhvacen sfernim promjerom

od 5 m od ruba svih otvora uredaja.

Clanak 119.

Za uredaje u kojima se premazna sredstva nanose na radne komade

valjanjem iii nalijevanjem, a nisu uredaji zatvoreni u radne komore, opasne se

zone odreduju ovako:

1) ako uredaj nema lokalne ventilacije, vee se provjetrava opcorn

ventilacijom prostorije, opasne zone jesu:

a) ako je pallste otapala nize od 38°C i temperatura zraka u okolini

uredaja najvise 38°C:

- opasna zona 1 obuhvaca uredaj i okolni prostor u sfernom promjeru od 5

m od gabarita uredaja,

- opasna zona 2 prostire se izmedu opasne zone 1 i granice prostoraobuhvacenoqa sfernim promjerom od 10 m od gabarita uredaja;

b) ako je pallste otapala vise od 38°C i temperatura zraka u okolini niza

od 38°C:

- opasna zona 1 obuhvaca uredaj i okolni prostor u sfernom promjeru od

1,5 m od gabarita uredaja,

- opasna zona 2 prostire se izmedu opasne zone 1 i granice prostora

obuhvacenoqa sfernim promjerom od 7,5 m od gabarita uredaja;

2) ako je rijec0

uredaju s nadgledanom lokalnom ventilacijom kojaosigurava koncentraciju para otapala izmedu 100

/0 i 500/0 vrijednosti donje

granice eksplozivnosti, opasne zone jesu:

a) ako je pallste otapala nize od 38°C i temperatura zraka u okolini

najvise 38°C:

- opasna zona 1 obuhvaca uredaj i okolni prostor u sfernom promjeru od

1,5 m od gabarita uredaja,

- opasna zona 2 prostire se izmedu opasne zone 1 i granice prostora

obuhvacenoqa sfernim promjerom od 7,5 m od gabarita uredaja;

b) ako je pallste otapala vise od 38°C i temperatura zraka u okolini niza

od 38°C - opasna zona 2 obuhvaca uredaj i okolni prostor u sfernom promjeru

od 5 m od gabarita uredaja;

3) ako je rijec 0 uredaju s lokalnom kontroliranom ventilacijom koja

osigurava koncentraciju para otapala izmedu 100/0 i 500

/0 vrijednosti donje

granice eksplozivnosti, opasne zone jesu:

a) ako je pallste otapala nize od 38°C i temperatura 7"~~~ II "~,Iin

najvise 38°C - opasna zona 2 obuhvaca uredaj i okolni pro:Creat ed wi th


320f38






prom jeru od 5 m od gabarita uredaja,

b) ako je pallste otapala vise od 38°C i tem peratura zraka u okolin i niza

od 38°C - opasna zona 2 obuhvaca uredaj;

C lan ak 1 20 .

O pasne zone oko otvora ventilacijskih cjevovoda odreduju se ovako:

1 ) ako je u cjevovodu opasna zona 1 :

a) prostor oko otvora ventilacijskog cjevovoda obuhvacen sfern im

prom jerom od 1,5 m od ruba otvora, jest opasna zona 1 ,

b) opasna zona 2 jest prostor oko otvora ventilacijskog cjevovoda u

nastavku opasne zone 1 do granice prostora obuhvacenoqa sfernim prom jerom

od 5 m od ru ba otvora;

2) ako je u ventilacijskom cjevovodu opasna zona 2, ona se prostire i oko

otvora cjevovoda do granice prostora obuhvacenoqa sfernim prom jerom od 1,5m od ruba otvora.

2. Opasne zone za suslonlke

C lan ak 1 21 .

K rite riji za o dred iva nje opasnih zo na za susion lke jesu:

1 ) izvor opasnosti kod susionika odnosno radni kom adi na ciju je povrsinunaneseno p remazno s re ds tvo ;

2) neuqrozenl prostor susion ika odnosno radni prostor susionika u kojem

koncentra cija p ara o ta pa la p ri n ajv is oj tempe ra tu ri susenia ne rnoze ni u kojem

slucaju premasltl 1 00/0 v rije dnos ti don je g ranice eksplo zivnosti;

3) prije lazni prostor susion ika odnosno radni prostor susion ika u kojem je

obu jamna koncen tracija p ara o ta pala pri n ajvisoj temperaturi susenia izmedu

100/0 i 800

/0 vrije dnos ti d on je g ra nic e e ksplo ziv no sti, o vis no 0 ukupnom tra janju

svih kvarova u toku godine koji b i m ogli uzrokovati pojavu eksplozivne sm jese.

D opustene granice prije laznog prostora susionlka, u sm islu stavka 1 . ove

tocke, ne m ogu iznositi v ise od 500/0 v rije dnos ti don je g ranice eksplo zivnosti;

4) suslonlci s neuqrozentrn radnim prostorom odnosno suslonld koji su

projektiran i s dopustenorn koncentracijom para otapala 1 00/0 v rije dnos ti don je

g ra nic e e ksp lo ziv no sti, u z u vje t:

a) d a je p roje ktiran a ko licina svjezeq zraka p otvrdena isp itiva njem ,

b ) da imaju kon tro liran u ventilaciju ,

c) da se racunski dokaze da u svim slucaievlm a prest;Creat ed wi th


330f38






ventilacijskog sustava susionika koncentracija zaostalih para otapala nece

prirodnim provjetravanjem u radnom prostoru premasltl dopustenu granicu

prijelaznog prostora;

5) suslonlci s prijelaznim prostorom koji su projektirani s dopustenorn

koncentracijom para otapala izmedu 100/0 i 500

/0 vrijednosti donje granice

eksplozivnosti, uz uvjet:

a) da je projektirana kolicina svjezeq zraka potvrdena ispitivanjem,

b) da imaju kontroliranu ventilaciju.

Clanak 122.

Ako se radni komadi izmedu uredaja u kojemu se nanosi premazno

sredstvo i susionika transportiraju transportnim uredajem koji nije zastlcen

uredajem za predsusenje, opasne zone odreduju se ovako:

1) ako je pallste otapala nize od 38°C i temperatura u prostoriji najvise 38°C:

a) opasna zona 1 je prostor obuhvacen sfernim promjerom od 5 m od

gabarita radnih komada,

b) opasna zona 2 prostire se izmedu opasne zone 1 i granice prostora

obuhvacenoqa sfernim promjerom od 10 m od gabarita radnih komada;

2) ako je pallste otapala vise od 38°C i temperatura u prostoriji niza od 38

°C:

a) opasna zona 1 je prostor obuhvacen sfernim promjerom od 1,5 m odgabarita radnih komada,

b) opasna zona 2 prostire se izmedu opasne zone 1 i granice prostora

obuhvacenoqa sfernim promjerom od 7,5 m od gabarita radnih komada;

Clanak 123.

Transport radnih komada na koje je naneseno premazno sredstvo kroz

prostor lakirnice bez uredaja za predsusenje, u smislu odredaba clanka 122.

ovog pravilnika, dopusten je samo ako prostor lakirnice ima opcu ventilaciju

najmanje s 10 izmjena zraka na sat.

Ako se predsusenje sarze, do unosenia u komorni susionlk, obavlja u

prostoru lakirnice, u svemu vrijede odredbe clanka 122. ovog pravilnika, a za

granice gabarita uzima se gabarit cijele sarze,

Clanak 124.

Creat ed wi th


340f38






Kod su sio nika i p red su sio nlka koji su projektirani s n euqrozenlrn

prostorom , u sm islu clanka 121 . tocke 4) ovog praviln ika, n i u radnom prostoru

ni u prostoru oko susion ika ne postoje opasne zone.

A ko se racunski ne rnoze dokazati da koncentracija zaostalih para otapala

p rirod nim provjetrava njem nece prema sltl do pustenu gra nicu prije lazno g

prostora, radni se prostor susionika sm atra opasnom zonom 2, a oko susion ika

je neu qrozen l p rostor.

C lan ak 1 25 .

Za susionike i predsusionike koji su projektiran i s prije lazn im prostorom , u

sm islu clanka 1 21 . tocke 5) ovog praviln ika, opasne se zone odreduju ovako:

1 ) za komorni susionlk, p redsuslo nik i tun elski susionik:

a) opasna zona 1 jest radni prostor susionlka,

b) opasna zona 2 jest prostor oko otvora susion ika obuhvacen sfern improm jerom od 5 m od ruba otvora susionlka:

2) za tunelski susionik u kojem u radna tem peratura iznosi najm anje 140

-c:a) opasna zona 1 jest u lazni d io radnog prostora susion ika i prostire se od

ulaznog otvora do 3/4 duljine radnog prostora,

b) opasna zona 2 jest iz lazni d io radnog prostora susionika (1 /4 duljine

susionika) te prostor oko ulaznog otvora susion ika obuhvacen sfern im

prom jerom od 5 m od ruba ulaznog otvora. Ako susionik ima i druge otvore kojisu u opasnoj zoni 1 , opasna se zona 2 prostire i oko tih otvora u prostoru

obuhvacenorne sfernim prom jerom od 5 m ;

3) ako su otvori tunelskih susionika oprem ljeni zracnirn zastorim a, opasna

zona 2 smanjuje se na prostor obuhvacen sfernim prom jerom od 1,5 m .

C lan ak 1 26 .

Iznim no od odredaba clanka 125. ovog praviln ika, ako je rijec 0

suslonlclrna koji su projektirani za rad u prije laznom prostoru, a im aju dva

ven tila cijs ka sus ta va iii v ise ventila cijs kih s us ta va oprem lje nih s vo jim u reda jima

za kontro lu ventilacije, stupanj opasnosti sm anjuje se:

1 ) opasna zona 1 posta je opasnom zonom 2,

2) opasna zona 2 posta je neuqrozentrn prostorom.

C lan ak 1 27 .

Creat ed wi th


350f38






Za tunelske susionlke projektirane za rad u prijelaznom prostoru 5

nadgledanom ventilacijom, u smislu odredaba clanka 99. ovog pravilnika, za

odredivanje opasnih zona primjenjuju se odredbe clanka 125. ovog pravilnika.

Clanak 128.

Na odredivanje opasnih zona oko otvora ventilacijskih cjevovoda susionika

primjenjuju se odredbe clanka 120. ovog pravilnika.

Clanak 129.

sustonlo 5 radijacijskim zagrijavanjem i suslonld kod kojih temperatura na

povrsini grijaceg tijela prernasuie temperaturu samozapaljenja para otapala

moraju se projektirati i izvoditi za rad u neuqrozenorn prostoru.

Odredbe stavka 1. ovog clanka primjenjuju se i na susionlke projektirane 5

temperaturom grijaceg tijela nizorn od temperature samozapaljenja para otapala

kod kojih se ne rnoze racunski i ispitivanjem dokazati da temperatura povrsine

grijaceg tijela u svim tockarna nije visa od temperature samozapaljenja para

otapala.

Clanak 130.

Opasne zone cijelog postrojenja lakirnice ucrtavaju se u tehnickudokumentaciju postrojenja.

v v

VII. PRE GLED I I O DR ZAVANJE URE DAJA U KO JIMA SE NANO SE I SUSE

PREMAZNA SREDSTVA

Clanak 131.

Redovni pregledi obavljaju se na pocetku, u toku i na koncu svake radne

smjene. Pri redovnim pregledima, cim se uod bilo kakva neispravnost u radu

uredaja iii instalacije, mora se prekinuti nanosenje premaznih sredstava i

sarziranje uredaja.

v

VIII. ZAST ITNE MJE RE

Clanak 132.

Creat ed wi th


360f38






P rostor iii p rostorija lakirn ice moraju im ati odqovarajucu vanjsku i

u nutarn ju pro tu pozarn u hid rantsku rnre zu i p reno sive p rotupo zame ap arate.

C lan ak 1 33 .

P ro sto r iii p ro sto rija la kirn ice mo ra ju ima ti in sta la ciju z a s ig na liz ac iju

poza ra rucnirn aktiv iran jem.

C lan ak 1 34 .

U prostoru iii p rostoriji lakirnice, a i na svim prilazim a lakirnici, m oraju se

na vidljivo m jesto postaviti p loce na kojim a su ispisana ova upozorenja i

zabrane:

1 ) "O pasnost od pozara i eksplozije !",

2) "Z abranjeno pusenje i pristup 5 o tv ore nim p lamenom !",3) "Z abranjena upotreba alata koji iskri !".

C lan ak 1 35 .

Kabine za automatsko nanosenie p remazn ih s reds tava 5 vec irn obujmom

radnog prostora od 60 m3

, moraju b iti oprem ljene stabiln im uredajem za

gasen je pozara sto se automatski a ktiv ira ju .

C lan ak 1 36 .

K ada za uranjan je u kojo j je slobodna povrsina prem aznog sredstva veca

od 1 m2mora im ati stabiln i uredaj za gasenje pozara sto se automatski a ktiv ira .

S apnice stab ilnog uredaja za gasenje pozara kod kade za uranjan je

moraju biti izvedene tako da sredstvo za gasenje ornoqucuie sigurno pokrivanje

cje lo kupne s lo bodne pov rs ln e p remaznog s re dstv a.

v

IX . PR IJELAZNE I ZAVRSNE OD RED BE

C lan ak 1 37 .

O dredbe ovog praviln ika prim jenjivat ce se na objekte i uredaje za

nanosenie i susenie p remazn ih s redstava sto se pocnu graditi, izrad ivati i

rekonstruirati nakon dana stupanja na snagu ovog praviln ikCreat ed wi th


370f38






Clanak 138.

Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vaziti Pravilnik 0

tehnickirn normativima za uredaje za lakiranje prskanjem iii potapanjem i za

uredaje za susenie (SL br. 12/79 i 69/80).

Clanak 139.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u SL. (=

25.10.1985.)

Creat ed wi th




Documents

PRAVILNIK Nanošenje boje HR