1

Temeljem članka 123. Zakona o radu («Narodne novine» br. 38/95, 54/95, 65/95 i 17/01, 82/01, 114/03), Pravilnika o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihove djelatnost, te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stru čnih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi( Narodne novine br. 101/99 i 120/02), članka 66. Statuta Doma za psihički bolesne odrasle osobe «Sv. Nedelja» (u daljnjem tekstu: Dom), Upravno vijeće nakon savjetovanja sa sindikatom, dana 31. listopada 2008. donijelo je

PRAVILNIK O RADU, UNUTARNJEM USTROJU I SISTEMATIZACIJI RADNIH MJESTA

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1. Ovim Pravilnikom uređuju se plaće, organizacija rada i druga pitanja u vezi s radom, koja su važna za radnike zaposlene u Domu. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve radnike Doma.

Članak 2. Ako se kolektivnim ugovorom, koji obvezuje poslodavca i radnike, pojedini uvjeti rada utvrde povoljnijim od uvjeta određenih ovim Pravilnikom, primjenjivat će se neposredno odredbe kolektivnog ugovora. U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3. Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, prema uputama poslodavca odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada. Poslodavac, uz puno poštivanje prava i dostojanstva svakog radnika, jamči mogućnost izvršavanja svojih ugovorenih obveza sve dok ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu poslodavca.

2

II SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa

Članak 4. Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu.

Članak 5. Radi zdravstvenog pregleda za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na lije čnički pregled. Troškove zdravstvenog pregleda radnika snosi Poslodavac. Provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti obavlja se na osnovi odgovarajućih testova, razgovora ili obavljanja određenih poslova radnog mjesta za koje se zasniva radni odnos. Provjeru sposobnosti iz stavka 2. ovog članka utvrđuje ravnatelj.

Članak 6. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji se s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Prije stupanja radnika na rad poslodavac ga je dužan upoznati s propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu, te općim aktima Doma. Članak 7. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadržavati uglavke o :

1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, 2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu

da se rad obavlja na različitim mjestima, 3. nazivu, vrsti rada na koji se radnik zapošljava i kratak opis poslova, 4. danu otpočinjanja rada, 5. očekivanom trajanju rada u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme, 6. trajanju pla ćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, 7. otkaznim rokovima kojih se moraju pridržavati radni k i poslodavac, 8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja

radnik ima pravo, 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

3

Članak 8. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku najkasnije prije po četka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane čl. 7. ovog Pravilnika.

Članak 9. Ako poslodavac ne sklopi sa radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac je dužan uručiti primjerak prijave za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu, ili uručenja pismene potvrde, odnosno početka rada. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 10. Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koja je navršila petnaest godina života.

Članak 11. Ako su zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom ili drugim općim aktom Doma određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete.

Članak 12. Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili ugrožava život ili zdravlja osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir. Ako poslodavac u vršenju unutarnjeg nadzora u skladu s zakonom i općim aktom, ocijeni da radnik zbog bolesti ili drugih okolnosti nije u mogućnosti izvršavati obveze iz ugovora o radu može uputiti radnika na liječnički pregled. Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovog članka snosi poslodavac.

4

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 13. Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen zakonom. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 14.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji prestanak unaprijed utvr đen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 2. ovog članaka.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrđenog tim ugovorom.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovog Zakona ili radnik ostane raditi kod poslodavaca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Probni rad

Članak 15. Prilikom sklapanja ugovora o radu, može se ugovoriti probni rad. Ovisno o stupnju stručne spreme probni rad može trajati:

5

- 3 mjeseca za poslove za koje se traži viša ili visoka stručna sprema, - 1 mjesec za poslove za koje se traži srednja stručna sprema ili niže spreme.

Otkaz zbog ne udovoljavanja na probnom radu mora biti u pisanom obliku, obrazložen i dostavljen radniku najkasnije posljednjeg dana probnog rada, u suprotnom se smatra da je radnik zadovoljio na probnom radu. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana. III VJEŽBENICI I VOLONTERI

Članak 16. Ugovor o radu poslodavac može sklopiti s osobom koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala, u svojstvu vježbenika. Vježbenici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži stručna sprema u rasponu od IV do VII stupnja.

Članak 17. Ugovor o radu sklapa se s vježbenikom na određeno vrijeme. Vježbenički staž se može obavljati i u obliku volontiranja. Na volontera se primjenjuju odredbe o radnim odnosima iz Zakona, kao i odredbe ovog Pravilnika, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu. Vježbenik obavlja vježbenički staž pod nadzorom mentora, te mora dobiti plan i program obučavanja.

Članak 18.

Vježbenički staž za djelatnike s visokom i višom stručnom spremom traje 20 mjeseci, a za djelatnike srednje stručne spreme 12 mjeseci.

Vježbenički staž može se iz zdravstvenih ili drugih posebno opravdanih razloga produljiti i nakon isteka proteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19. Vježbenik stječe pravo polaganja stručnog ispita po uspješnom završetku vježbeničkog staža. Sadržaj i način polaganja stručnog ispita određen je Pravilnikom o vježbeničkom stažu stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi ( N.N. 29/98 i 30/99).

6

Članak 20. Prije polaganja stručnog ispita vježbenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju do:

- 5 radnih dana za poslove za koje se traži srednja stru čna sprema, - 7 radnih dana za poslove za koje se traži visoka stručna sprema - 10 radnih dana za poslove za koje se traži visoka stru čna sprema

Vježbeniku koji ne polaže stručni ispit poslodavac može redovito otkazati. IV RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme

Članak 21. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 dana u tjednu, od ponedjeljka do petka. Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu, odnosno poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena, ravnatelj u dogovoru sa sindikalnim povjerenikom može odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena, ali isklju čivo u petodnevnom radnom tjednu. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih dana u tjednu. Dnevno radno vrijeme organizirano je u smjenama i jednokratno, ovisno o prirodi posla. Nepuno radno vrijeme

Članak 22. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopiti će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojim rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.

Članak 23.

7

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom, glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, trajanja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, prava na otpremninu i otkazni rok. Ako ugovorom o radu nije drukčije utvr đeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos. Skraćeno radno vrijeme

Članak 24. Radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom sva prava ostvaruju kao da rade s punim radnim vremenom. Prekovremeni rad

Članak 25. Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. U slučajevima iz stavka 1. ovog članka radnik je obvezan raditi prekovremeno do deset sati tjedno. O hitnom prekovremenom radu, poslodavac je obvezan izvijestiti radnika najkasnije jedan dan unaprijed.

Članak 26. Prekovremeni rad ne može se odrediti :

- radniku koji radi skra ćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja uvjeta rada, - malodobnom radniku - roditelju koji radi skra ćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog

djeteta. Samo uz pismenu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi trudnica, majka djeteta do tri godine starosti te samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti. Preraspodjela radnog vremena

Članak 27. Zbog zastoja u poslu odnosno povećanja obima poslova u određenom vremenu, osiguranju većeg broja slobodnih dana i uštede energije, za dane državnih blagdana, prirode

8

određenih poslova i drugim sličnim slučajevima može se uvesti preraspodjela radnog vremena. Ako preraspodjela radnog vremena ne bude moguća na temelju kolektivnog ugovora, odnosno sporazuma između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac će za određivanje preraspodjele radnog vremena zatražiti suglasnost inspektora rada. Raspored radnog vremena

Članak 28. Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije određen propisom, Ugovorom o radu ili Kolektivnim ugovorom, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. Raspored trajanja radnog vremena može se izmijeniti odlukom poslodavca zbog potrebe uvođenja prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena, o čemu je poslodavac dužan obavijestiti radnika tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Noćni rad je u pravilu rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana. Rad u drugoj smjeni smatra se rad u vremenu od 14 do 22 sata. Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi no ću uzastopce najviše jedan tjedan. V ODMORI I DOPUSTI Stanka

Članak 29.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu, svakog radnog dana ima pravo na odmor (stanku) tijekom radnog vremena u trajanju od 30 minuta, a koristi se prema rasporedu koji odredi poslodavac.

9

Stanka se uračunava u radno vrijeme, a ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena. Ako priroda posla ne omogućuje stanku u toku rada, poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kra će ili mu to vrijeme preraspodijeliti, te omogućiti mu da ga koristi kao slobodne dane uz naknadu plaće, o čemu odlučuje radnik. Dnevni odmor

Članak 30. Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Radnik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, uključujući redovni rad, dežurstvo i prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (požar, nesreća, elementarna nepogoda i sl.) ili potrebe medicinske, socijalne i slične hitne intervencije. Tjedni odmor

Članak 31. Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja. Ako radnik radi u dane tjednog odmora poslodavac mu je dužan osigurati korištenje odmora tijekom slijedećeg tjedna. tjednog Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovog čl., može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca. Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Godišnji odmor

Članak 32. Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju najmanje 18 radnih dana. Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 radnih dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim Kolektivnim ugovorom djelatnosti. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.

Članak 33. Radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u skladu s čl.43. Zakona o radu.

10

Iznimno od odredbe čl.43. Zakona o radu, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ima pravo na godišnji odmor za tu godinu.

Članak 34. Blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom, te subote i nedjelje ne računaju se u trajanje godišnjeg odmora. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 35. Radnik može koristiti godišnji odmor u 2 dijela. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a poslodavac mu je to dužan osigurati. Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja slijedeće godine.

Članak 36. Radnik ima pravo koristiti 2 puta po jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 2 dana ranije.

Članak 37. Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika, te u tom smislu prikupiti prijedloge i savjetovati se sa sindikatom.

Članak 38. Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora, ravnatelj dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

11

Plaćeni dopust

Članak 39. Radnik tijekom jedne kalendarske godine ima pravo na oslobođenje od obveza rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 10 radnih dana u slijedećim slučajevima:

- sklapanje braka 5 radnih dana - rođenje djeteta 5 radnih dana - smrti supružnika, djeteta, roditelja, - posvojenika, posvojitelja, skrbnika i unuka 5 radnih dana - smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 radna dana - selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan - selidbe u drugo mjesto stanovanja 2 radna dana - dobrovoljnog davanja krvi – za svako davanje 2 radna dana

- teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 2 radna dana - nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama 1 radni dan - sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, - obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana - elementarne nepogode 5 radnih dana

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki navedeni smrtni slučaj, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugom osnovu.

Članak 40. Za vrijeme općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ako je vezano za obavljanje poslova u djelatnosti ustanove, radniku će se odobriti u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust do 10 dana godišnje. Radnik koji je od Ustanove upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita. Radnik iz stavka 2. ovog članka za pripremanje i polaganje završnog ispita, osim plaćenog dopusta iz stavka 2. ovog članka, ima pravo na još 5 radnih dana plaćenog dopusta. Radnik koji nema položen stručni ispit, a dužan ga je položiti u roku od jedne godine od sklapanja ugovora o radu, ima pravo na plaćeni dopust sukladno čl. 30. točka 3. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

12

Članak 41. Radnik ima pravo koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na temelju kojih ima pravo na plaćeni dopust. Ako okolnosti za koju radnik ima pravo na plaćeni dopust nastupi u vrijeme odsutnosti radnika s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju, osim ako se radi o plaćenom dopustu za školovanje.

Članak 42. U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatrati će se vremenom provedenim na radu. Neplaćeni dopust

Članak 43. Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na oslobađanje od obveze rada bez naknade plaće (neplaćeni dopust) za potrebe općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, i to :

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi 5 radnih dana - za polaganje ispita na višoj školi i fakultetu 10 radnih dana - za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina

(informati čko školovanje, učenje stranih jezika) 2 radna dana - za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima 5 radnih dana

Ako okolnosti zahtijevaju poslodavac može radniku dati neplaćeni dopust i u duljem trajanju, ako je školovanje u vezi s poslovima koje radnik obavlja u ustanovi.

13

Članak 44. Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju. Neplaćeni dopust poslodavac može odobriti u trajanju od 30 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini a osobito zbog njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak ili drugim osobito opravdanim razlozima. VI POSTUPAK I MJERE ZA ZAŠTITU DOSTOJANSTVA RADNIKA Članak 45. Poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, tako da im osigura uvjete rad u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. Članak 46. Osobe ovlaštene kod poslodavca koje će primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika su:

1. Ravnatelj 1. voditelj kadrovskih poslova (administrativni referent i sl.)

Članak 47. Kada osoba iz čl. 47. ovoga pravilnika primi pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva radnika dužna je u roku osam dana od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ako se utvrdi da postoji. U postupku ispitivanja pritužbe, osoba iz čl. 47. ovog pravilnika ispitati će radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala radnika, utvrditi na čin i okolnosti uznemiravanja te izvesti i dokaze u svrhu

14

utvr đenja relevantnih činjenica te o svemu sastaviti zapisnik koji potpisuju osoba iz čl.47. ovog pravilnika i radnik koji je podnio pritužbu, a mogu ga potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u postupku kao što su sindikalni povjerenik ili sindikalni predstavnik, osoba protiv koje je pritužba ponesena i sl. Članak 48. Ako utvrdi da je radnik koji je podnio pritužbu uznemiravan ili spolno uznemiravan, osoba iz čl. 47. ovoga pravilnika će upozoriti ovlašteno tijelo poslodavca na potrebu hitnoga poduzimanja mjera kojima se sprječava nastavak uznemiravanja odnosno spolnog uznemiravanja. U tu svrhu osobi koja uznemirava ili spolno uznemirava radnika treba predložiti sklapanje aneksa ugovora o radu za druge poslove, tj, dati joj otkaz s ponudom izmijenjenoga ugovora. Ukoliko ta osoba – radnik odbije potpisati izmjenu ugovora o radu, dati će joj se izvanredni otkaz ugovora o radu. Članak 49. Ako se radi o težem obliku spolnog uznemiravanja radnik, poslodavac će osobi koja uznamirava radnika dati izvanredni otkaz ugovora o radu. Članak 50. Ukoliko se pritužba radnika odnosi na osobu-radnika drugoga poslodavca i sl. osoba iz čl. 47. ovoga pravilnika će bez odgode obavijestiti njegova poslodavca i zabraniti daljnji doticaj te osobe s uznemiravanim ili spolno uznemiravanim radnikom. Članak 51. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu tajnost je odgovorna osoba iz čl. 47. ovoga pravilnika koja je rješavala pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva radnika, kao i druge osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja pritužbe, o čemu moraju biti upozorene i to konstatirano u zapisnik iz čl.48. ovog pravilnika.

15

Članak 52. Ako se radi o blažem obliku uznemiravanja radnika i ako postoje izgledi da se uznemiravanje više neće ponoviti, osobi koja uznemirava može se dati strogo upozorenje i opomena . U slučaju ponavljanja uznemiravanja iz st.1. ovoga članka, poduzeti će se mjere iz čl. 47.,48. i 49. ovoga pravilnika. VII ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA Zaštita i sigurnost na radu Članak 53. Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu, uključujući mjere za sprječavanje rizika u radu. Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja radnika za rad na siguran način, te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva. Poslodavac je dužan informirati radnike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava, provoditi prve pomoći i medicinske pomoći te raditi na zaštiti nepušača. U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa na način da opasne i štetne tehnologije ukloni iz radnog procesa, zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim. Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati radnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu. Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima. Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj dužan očitovati se u roku od 30 dana. Članak 54. Poslodavac je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.

16

Obavijesti o opasnostima i štetnostima, te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica, ravnatelj je dužan najmanje svaka tri mjeseca davati sindikalnom povjereniku. Članak 55. U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi.

- biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, primati primjedbe radnika na primjenu propisa i pro vedbu mjera zaštite na radu,

- biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvijestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima radnika, kao pozvati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija u činiti,

- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje te prikupljati informacije odgovaraju će za rad na siguran način,

- stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, - svojim djelovanjem poticati ostale radnike za rad na siguran način, planirati i

osposobljavati radnike za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u ustanovi.

- slobodnog pristupa mjestima radi utvrđivanja uvjeta rada, - informirati radnike i radni čko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu

najmanje svaka tri mjeseca. Članak 56. Radnici u Domu obvezno biraju povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca. Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja radničkog vijeća. Bez obzira na broj radnika, povjerenik mora biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radioni čki prostor, kotlovnice, kuhinje i sl.) Povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju na vrijeme na koje je sklopljen Kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora. Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu uvjete za nesmetano obavljanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obavljanja dužnosti i deset mjeseci nakon isteka iste, bez pristanka Zaposleničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika, rasporediti na drugo radno mjesto ili drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj, niti protiv nje ga pokrenuti postupak za naknadu štete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. Ukoliko nije izabran povjerenik zaštite na radu, sva prava i obveza utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ima sindikalni povjerenik.

17

Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 2 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata. Članak 57. Dužnost je svakog radnika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti drugih radnika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac. Radnik koji u slučaju ozbiljnije, prijete će i neizbježne opasnosti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge radnike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine. Članak 58. Poslodavac je dužan osigurati takve uvjete rada kojima se štiti zdravlje i sigurnost radnika na radu, a u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugim propisima. Poslodavac je dužan radniku prije stupanja na rad omogućiti da se upozna s propisima o radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom na radu. Članak 59. Radnik nije dužan raditi na poslovima i zadacima ili mjestu rada na kojima ne postoje uvjeti ili nisu provedene mjere u svrhu zaštite života, zdravlja i sigurnosti radnika (ljudi), sve dok se takvi uvjeti ne stvore odnosno mjere ne provedu, prema odredbama zakona, s pravom na naknadu plaće kao da je radio. Ponašanje radnika u skladu s odredbama st. 1 ovog članka ne predstavlja skrivljeno ponašanje radnika, niti mu se zbog toga može otkazati ugovor o radu. Zaštita privatnosti radnika Članak 60. Radnici su obvezni poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke za obračun dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i sl.

18

Sve promjene u smislu st. 1 ovog čl. moraju pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi. Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose posljedice takvog propusta. VIII PLA ĆA, NAKNADE PLA ĆA I DRUGI NOV ČANI I NENOV ČANI PRIMICI RADNIKA Plaća Članak 61. Za izvršeni rad kod poslodavca, radnik ima pravo na plaću. Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređeni osnovice za izračun plaće, uvećan za postotak za svaku navršenu godinu radnog staža, propisan kolektivnim ugovorom. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća. Poslodavac ne smije radniku obračunati i isplatiti pla ću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom. Članak 62. Osnovna plaća radnika uvećava se :

- za rad noću 40% - za prekovremeni rad 50% - za rad subotom 25% - za rad nedjeljom 35% - za smjenski rad 10% - za dvokratni rad 10%

Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavaca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (noćna smjena) tijekom radnog tjedna.

19

Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni. Naknada za rad u smjenama iz stavka 3. i 4. ovog članka isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idu ćeg . Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dane Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju. Članak 63. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rad u omjeru 1:1,5. Članak 64. Osnovna plaća uvećati će se radnicima koji rade slijedećim poslovima: 1.

a) njega teško i teže mentalno retardiranih, psihičkih bolesnih i teško invalidnih odraslih osoba 23%

b) medicinske sestre u domu za psihički bolesne odrasle osobe 20% c) poslovi čišćenja prostora u stacionaru za psihički bolesne odrasle osobe 5% d) neposredni stručni rad u domu za psihički bolesne odrasle osobe 18% e) poslovi u praonici 5% f) poslovi u kuhinji 5% g) poslovi vozača u neposrednom kontaktu s korisnicima 5% h) poslovi kotlovničara s položenim ATK ispitom 5%

Uvećanje plaće s osnova uvjeta rad imaju radnici koji 50% i više svog radnog vremena obavljaju poslove za koje mogu ostvariti dodatak po osnovu uvjeta rada. Svaki radnik može ostvariti pravo na uvećanje plaće po osnovu uvjeta rada, samo po jednom osnovu, tj. uvjeti rada se ne kumuliraju. Članak 65. Pravo na uvećanje plaće s osnova uvjeta rad imaju radnici koji su u ustanovama socijalne skrbi ostvarili radni staž i to :

- od 20 do 29 godina 4% - od 30 do 34 godina 8% - od 35 i više godina 10%

20

a osnovicu za izračun uvećanja plaće iz ovog članka čini osnovna plaća utvrđena čl. 49. stavkom 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, te dodatak s osnova uvjeta rada iz prethodnog članka ovog pravilnika. Članak 66. U slučaju promjene banke preko koje se isplaćuje plaća, poslodavac je dužan tome prethodno zatražiti mišljenje radničkog vijećate obavijestiti radnike najmanje mjesec dana ranije, s time da radnik može odbiti isplatu preko banke određene od strane poslodavca i izabrati banku preko koje će dobivati plaću. Poslodavac je dužan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustavu (sindikalne članarine, kredita, uzdržavanja, osiguranja i sl.), kad osnivač osigura potrebne uvjete u programu plaća. Naknada plaće Članak 67. Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

- godišnjeg odora, - plaćenog dopusta, - državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, - obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od

strane poslodavca - obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti, - zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje, - drugih slučajeva utvrđenih zakonom, Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom,

a u visini plaće koju bi ostvario da je radio redovno radno vrijeme Naknada plaće za vrijeme bolovanja Članak 68. Ako je radnik odsutan sa rada do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Naknada u 100% iznosu osnovice utvr đene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu. Članak 69. Pripravnost postoji kada radnik ne mora biti prisutan u domu socijalne skrbi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova.

21

Pripravnost može biti aktivna ako je radnik pozvan da sudjeluje u obavljanju hitnih poslova, te pasivna u kojem slučaju je radnik samo dostupan, ali ne i pozvan. Potrebu za pripravnošću, trajanje i broj radnika u pripravnosti utvr đivati će Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Naknada za pasivnu pripravnost plaća se u paušalnom iznosu i to za :

- pripravnost u vrijeme dnevnog odmora između dva radna dana i u dane tjednog odmora 1% od osnovne plaće radnika

- pripravnost u dane blagdana, spomen dana i neradnih dana 2% od osnovne plaće radnika.

Naknada za aktivnu pripravnost iznosi 2% od osnovne plaće i uvećava se prema stvarnom vremenu rada, što uključuje i sve pripadajuće dodatke (popodnevni rad, noćni rad, rad subotom i nedjeljom, rad blagdanima), te naknadu stvarnih troškova prijevoza. Umjesto naknade za aktivnu pripravnost, radnik može odabrati pravo korištenje slobodnih dana sukladno čl. 47. ovoga Pravilnika. Zaštita starijih radnika Članak 70. Radniku kojem se tijekom radnog vijeka smanji radna sposobnost zbog godina starosti, općeg zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnog oboljenja i drugih težih bolesti sukladno ocjeni invalidske komisije ili ocjeni i procjeni nadležne službe za medicinu rad, a do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu nedostaje 5 godina života osigurati će se povoljniji uvjeti rada (lakši poslovi, smanjenje norme) bez smanjenja plaće koju je ostvario u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti. U slučaju da je došlo do smanjenja radne sposobnosti radnika koji je imao ugovor o radu za poslove koji se obavljaju kao položaj, ostvaruje pravo na plaću koju bi ostvario na poslovima odgovarajuće stručne spreme. Članak 71. Ustanova je dužna radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti, nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinsko- invalidskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen, osim ako štetu nastalu zbog smanjenja radne sposobnosti nije ostvario po drugom osnovu (npr. naknada štete i sl. )

22

Otpremnina Članak 72. Radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu u iznosu od 3 proračunske osnovice. Regres Članak 73. Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora. Odredba iz st. 1. ovog čl. primjenjivati će se kad se za to steknu uvjeti prema propisima o izvršenju državnog proračuna. Pomoć Članak 74. Radnik i njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju :

- smrti radnika, koji izgubi život u obavljanju ili p ovodom obavljanja službe odnosno rada u visini 3 proračunske osnovice i troškove pogreba

- smrti radnika, u visini 2 prora čunske osnovice, - smrti supružnika, djeteta, roditelja, u visini 1 proračunske osnovice.

Članak 75. Radnik ima pravo na pomoć u slučaju:

• nastanka teške invalidnosti radnika, djece i supružnika 1 proračunska osnovica godišnje • bolovanja dužeg od 90 dana 1 proračunska osnovica godišnje

23

• kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili supružnika u visini stvarnih troškova, a najviše do

1 proračunska osnovica godišnje Dnevnice i naknada troškova putovanja Članak 76. Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Za vrijeme provedeno na službenom putu u trajanju:

- od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice, - duže od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica.

Visina dnevnice isplaćuje se u visini kako je to uređeno za državna tijela. Ako je radnik upućen na službeno putovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice. Ukoliko to radnik zatraži, ustanova je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putovanje. Naknada za trošak prijevoza Članak 77. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini troškova godišnje odnosno mjesečne karte kada je od mjesta rada udaljen najmanje jednu stanicu javnog prijevoza, sukladno odredbi Kolektivnog ugovora. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni javni prijevoz, stvarni izdatci utvr đuju se u visini stvarnih troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvr đuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Naknada troškova prijevoza iz st. 1, 2, 3, 4. ovog članka, isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

24

Ako javni prijevoz nije organiziran, a udaljenost od mjesta rada iznosi jedan kilometar i više, radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene mjesečne karte za istu udaljenost na tom području. Naknada za korištenje privatnog automobila Članak 78. Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe nadoknaditi će mu se troškovi u visini 30% cijene jedne litre benzina (euro-super) po prije đenom kilometru. Jubilarna nagrada Članak 79. Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekinuti staž na poslovima iste struke u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima iz st. 1. ovog članka kada navrši :

- 5 godina u visini 1 osnovice - 10 godina u visini 1,25 osnovice - 15 godina u visini 1,50 osnovice - 20 godina u visini 1,75 osnovice - 25 godina u visini 2 osnovice - 30 godina u visini 2,50 osnovice - 35 godina u visini 4 osnovice - 40 godina u visini 4 osnovice

Jubilarna nagrada isplaćuje se slijedećeg mjeseca nakon što radnik ostvari to pravo. Visinu osnovice utvrđuje vlada RH i sindikati javnih službi. Dar za djecu Članak 80. Djetetu radnika mlađem od 15 godina pripada pravo na dar u prigodi dana Svetog Nikole. Sredstva iz st. 1. ovog članka isplaćuje se radniku-roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak ili

25

radniku-roditelju koji ne podliježe oporezivanju pr ema propisima o porezu na dohodak, a dijete je preko njega zdravstveno osigurano, a kada se za to steknu uvjeti prema propisima o izvršenju državnog proračuna. Članak 81. Radnicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica). Odredba iz st. 1. ovog članka primjenjivati će se kada se za to steknu uvjeti prema propisima o izvršenju državnog proračuna. Osiguranje Članak 82. Poslodavac je dužan osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata. IX PRESTANAK UGOVORA O RADU Način prestanka ugovora o radu Članak 83. Ugovor o radu prestaje:

- smrću radnika - istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme - kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina osiguranja, ako poslodavac i

radnik druk čije ne dogovore - sporazumom radnika i poslodavca - dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad - otkazom - odlukom nadležnog suda

26

Sporazum o prestanku ugovora o radu Članak 84. Ponuda za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati radnik i poslodavac. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži osobito:

- podatke o strankama i njihovim prebivalištu, odnosno sjedištu, - datum prestanka ugovora o radu Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac odnosno osoba koju ovlasti.

Otkaz ugovora o radu Članak 85. Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik. Članak 86. Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika radniku se ne može ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), kojim se radnik upućuje izvan sjedišta ustanove na udaljenosti većoj od 30 km i to:

- radniku nakon 20 godina staža kod istog poslodavca i 55 godina života, - trudnici, odnosno ženi koja doji dijete, - majci djeteta do 7 godina, - roditelju djeteta s teškoćama u razvoju.

Ako sindikalni povjerenik u roku od 8 dana na izjasni o davanju otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.

27

Redoviti otkaz poslodavca Članak 87. Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina i sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 88. Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima. Članak 89. Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Poslodavac koji iz poslovno uvjetovanih razloga otkazao radniku na smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Članak 90. Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

- neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

- nepridržavanja pravila struke,

28

- neopravdanog nedolaska na posao, samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija ustanove,

- nedopuštenog korištenja sredstvima poslodavca, otuđenja ili uništavanja imovine korisnika i poslodavca,

- povrede propisa sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,

- odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisima ili općim aktima poslodavca

- zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti - nanošenja znatnije štete - nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ustanove ili

njihovo šikaniranje, sve radnje koje ugrožavaju korisnike, - svih radnji i propuštanja u radu koja imaju obiljež ja krivi čnog djela - neopravdanog izostanka radnika s rada najmanje 6 dana s prekidima u 12

mjeseci - izazivanja, podržavanja i širenja netrpeljivosti među radnicima i korisnicima - zlouporabe korištenja bolovanja - namjernog i grubog odbijanja izvršenja obveza iz Ugovora o radu - konzumiranje alkohola ili narkotika za vrijeme rada ili dolaska na rad u

pijanom ili narko stanju - izazivanja nereda, tučnjave - grubog neciviliziranog odnosa prema drugim radnicima ili korisnicima - narušavanja ugleda doma neprofesionalnim i nedoličnim ponašanjem prema

korisnicima, drugim radnicima i strankama Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza ako nastavi s kršenjem tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili njegovim radom, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim kad postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Članak 91. Otkaz mora imati pismeni oblik. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza. Članak 92. Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom

29

vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja porodiljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nazočnosti radnika na radu, određenim zakonom. Redoviti otkaz radnika Članak 93. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći razloge. Izvanredni otkaz Članak 94. Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. U slučaju redovitog otkaza sindikalni povjerenik dužan je u roku od 15 dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od 8 dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanom otkazivanju ravnatelju ustanove. Članak 95. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana spoznaje za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

30

Članak 96. Prije izvanrednog otkaza, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Otkazni rok Članak 97. Kada otkazuje radnik primjenjivati će se otkazni rokovi propisani Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorima. Članak 98. Radnik ima pravo na otpremninu sukladno uvjetima propisanim Zakonom o radu i Kolektivnom ugovoru. X NAKNADA ŠTETE Članak 99. Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi. Članak 100. Pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štetu i da je poduzeo sve da se šteta ukloni smanjit će se:

- ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi dovela u pitanje njegovo uzdržavanje, uzdržavanje njegove obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati,

- ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, - ako se radi o manjoj šteti.

31

Smanjenje štete zbog razloga iz stavka 1. ovog čl. može iznositi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete. Zaštita prava radnika Članak 101. Radnik koji smatra da mu je ravnatelj svojom odlukom povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana spoznaje za povredu prava, zahtijevati od Upravnog vijeća ostvarenja tog prava. Članak 102. Ako Upravno vijeće u roku od 15 dana od dana dostave zahtijeva radnika ne udovolji zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Rokovi iz čl. 81. i 82. ne odnose se na potraživanja naknada šteta ili druga novčana potraživanja iz radnog odnosa. Članak 103. Zahtjev za zaštitu prava zadržava izvršenje odluke do njezine konačnosti. Članak 104. Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi ravnatelj u prvom stupnju, a Upravno vijeće u drugom stupnju. Članak 105. U postupku odlučivanja o pravima i obvezama poslodavac je dužan, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom savjetovati se odnosno zatražiti prethodnu suglasnost sindikata.

32

Članak 106. Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu neposrednom predajom radniku. Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu) potpisane primatelj i dostavljač. Primatelj će na dostavnici sam slovima naznačiti dan prijema. Radniku se odluka može dostaviti i putem pošte na adresu koju je prijavio poslodavcu. U slučaju odbijanja prijama ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči poslodavca. Istekom roka od 8 dana od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno. Članak 107. Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi koja je određena za punomoćnika. Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika Članak 108. Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obavljanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne ometa redovito poslovanje. Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju pra va i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika. Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od tri dana. Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika. Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obavljanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi. Prava iz prethodnih stavaka ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca. Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

33

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti člana radničkog vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca. Predstavnici radničkih vije ća odnosno sindikata u upravnim tijelima Članak 109. U upravnim tijelima ustanove, najmanje jedan član mora biti predstavnik radnika. Predstavnika radnika u upravnim tijelima imenuje i opoziva radničko vijeće. Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika imenuje i opoziva sindikat. Predstavnici radnika sudjeluju ravnopravno u radu upravnog tijela bez prava glasa. Sindikalne aktivnosti i sastanci Članak 110. Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe. Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održavati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti redovnom poslovanju ustanove. Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove. U slučaju iz stavka 2. i 3. ovog čl., sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena. Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.

34

Uvjeti za rad sindikata Članak 111. Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad sindikata najmanje slijedeće uvjete:

- jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rad i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi.

- pravo korištenja telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme te pristup Internetu, u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti.

- slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe.

- oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika. - obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom

obračuna plaća i doznačavanja članarine na račun sindikata. U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalne aktivnosti. Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj. U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži GSV-a, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo. Zaštita sindikalnog povjerenika Članak 112. Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rad, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi na čin staviti u nepovoljniji položaj. Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu i z Zakona o radu i Kolektivnog ugovora određuje se:

- prema broju članova sindikata - u slučaju kada je u ustanovi izabrano radničko vijeće

- prema ukupnom broju zaposlenih - u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano,

Suglasnost za otkaz iz st. 1. ovog čl. daje osoba određena Statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik Sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Zamjena radničkih vije ća sindikatom

35

Članak 113. Ako radničko vijeće nije izabrano, sindikat preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom. Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radničkog vijeća može o dijelu tih ovlasti zamijeniti predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast radničkog vijeća. Povrat na rad Članak 114. Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz r adnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanaka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme. O namjeri povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovog članka mora obavijestiti poslodavca u roku 30 dana od prestanka funkcije. XI UNUTARNJI USTROJ Članak 115. Domom upravlja Upravno vijeće čija se nadležnost, sastav i izbor utvrđuje Statutom. Članak 116. Radom i poslovanjem Doma rukovodi ravnatelj kojeg imenuje i razrješava Upravno vijeće. Članak 117. Za obavljanje poslova iz djelokruga Doma ustrojavaju se odjeli kojima rukovode voditelji.

36

Članak 118. Voditelje odjela imenuje ravnatelj između radnika tog odjela. Članak 119. Rad voditelje odjela koordinira ravnatelj Doma. Članak 120. Dom je ustrojen po odjelima:

- odjel njege i brige o zdravlju - odjel pomoćno-tehničkih poslova Radom odjela rukovode voditelji koje imenuje i razrješava ravnatelj, između radnika odjela. U Domu se obavljaju poslovi socijalnog rada, radne terapije, psiho-socijalne rehabilitacije, te računovodstveni i administrativni poslovi, koji su pod neposrednim rukovođenjem ravnatelja.

XII SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA Članak 121. Pojedine poslove radnici obavljaju na radnim mjestima. Članak 122. Svako radno mjesto ima svoj redni broj, naziv radnog mjesta i potrebne uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, te pripadajući koeficijent složenosti poslova.

37

Za obavljanje određenih poslova može se predvidjeti i tri stupnja obrazovanja, odnosno stručne spreme. Odredbe iz stavka 1. i 2. ovog članka razrađene su u slijedećem tabelarnom prikazu:

Red. broj

Naziv radnog mjesta

Stupanj stručne spreme

Broj radnika

1. Ravnatelj VSS/VŠS 1 2. Socijalni

radnik VSS/VŠS 1

3. Radni terapeut

VSS/VŠS/SSS 1

4. Medicinska sestra

VŠS 1

5. Medicinska sestra

SSS 4

6. Njegovateljice PKV 9

7. Voditelj računovodstva

VSS/VŠS 1

8. Blagajnik-mat.

SSS 1

9. Ekonom-kućni majstor

SSS/ KV 1

10. Skladištar-vozač

SSS/KV 1

11. Kuhar KV 3

12. Pomoćni kuhar

PKV 1

13. Servirka NKV/PKV 2

14. Pralja NKV 2

15. Čistačica NKV 3

UKUPNO 32

38

ODJELI I POSLOVI KOJI SE U NJIMA OBAVLJAJU Članak 123. Djelokrug rada na radnim mjestima utvrđen je opisom poslova koji još sadrži naziv radnog mjesta, stupanj stručne spreme odnosno kvalifikacije za pojedinu vrstu poslova. 1. Naziv radnog mjesta:

- RAVNATELJ 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- VI stupanj socijalnog ili zdravstvenog usmjerenja - VII stupanj studij društvenih znanosti

3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova:

- za VSS -5 godina radnog iskustva na poslovima socijalne zaštite

- za VŠS-10 godina radnog iskustva na poslovima socijalne zaštite

4. Broj izvršioca: 1 (jedan) 5. Opis poslova:

- organizira i vodi rad i poslovanje Doma - zastupa Dom u svim postupcima pred sudovima, upravnim ili državnim tijelima - organizira i vodi rad i poslovanje Doma - zastupa Dom u svim postupcima pred sudovima, upravnim ili državnim

tijelima - određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije - daje pismenu punomoć drugoj osobi da zastupa Dom u pravnom prometu - poduzima sve potrebne radnje u ime i za račun Doma - vodi stručni rad Doma i odgovoran je za njihovo pravilno organiziranje

39

- obavlja i druge poslove ako Zakonom i Statutom nisu u nadležnosti nekom drugom organu

- ima pravo i dužnost prisustvovati sjednicama Upravnog vijeća i sudjelovati u njihovu radu bez prava odlučivanja

Pod neposrednim rukovođenjem ravnatelja poslove obavljaju:

1. Naziv radnog mjesta:

- SOCIJALNI RADNIK 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- VI stupanj studij socijalnog rada - VII stupanj studij socijalnog rada

3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova: - 1 godina radnog iskustva na poslovima socijalnog rada

4. Broj izvršioca: 1 (jedan) 5. Opis poslova :

- surađuje s svim institucijama i službama vezanim za smještaj korisnika - izdaje potvrde za odsustvovanje korisnika duže od osam dana - dostavlja mjesečno evidenciju kretanja korisnika sa svim nastalim

promjenama - učestvuje u radu komisije za prijam korisnika u ustanovu - priprema korisnika za dolazak u ustanovu - uklju čuje korisnika u novu socijalnu sredinu - izrađuje socijalne anamneze - socijalne evolucije (posebno s psiho-

dinamskog aspekta), pribavlja hetero-anamnestičke podatke, definira socijalni problem, izrađuje plan stručnog rada,

- provodi socijalni tretman u okvirima metodologije individualnog i grupnog rada, te rada u terapijskoj zajednici,

- pruža pomoć korisnicima u ostvarivanju različitih prava, - pruža pomoć korisnicima u zadovoljavanju svakodnevnih potreba

(materijalnih, socijalnih, kulturnih), - pruža pomoć u očuvanju i razvijanju socijalnih veza korisnika sa članovima obitelji, prijateljima i drugim primarnim grupama,

- pomaže u rješavanju konfliktnih situacija, - učestvuje u stručnom timskom radu, - sudjeluje u izradi i realizaciji programa socijalno okupaciono radnog i

kulturno - zabavnog angažiranja korisnika, - vodi stručnu dokumentaciju i evidenciju, - vrši poslove grupiranja korisnika po sklonostima,

40

- surađuje s drugim institucijama u široj i užoj zajednici koje mogu biti od koristi za uspješno provođenje tretmana,

- vrši poslove kontakta sa rodbinom prilikom smještaja, boravka, otpusta i smrti korisnika,

- obavještava rodbinu i prijatelje u svezi socijalnog statusa korisnika, - surađuje s organizacijama u kojima je korisnik član, - sređuje odnose u svezi sa primanjem mirovina i ostalih primanja

(promjena adrese i druge promjene), te surađuje s blagajnom, - pruža stručnu pomoć prilikom povezivanja postojećih odjela u Domu, - posjećuje korisnike u bolnici, - obilazi ustanove u svezi sa smještajem, - usmjerava korisnike na određeni tip aktivnosti, - obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja Doma.

1. Naziv radnog mjesta:

- RADNI TERAPEUT 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- VSS, VŠS, studij za socijalni rad, - SSS – radni terapeut, srednja glazbena, likovna

3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova: 4. Broj izvršioca: 1 (jedan) 5. Opis poslova :

- izrađuje dnevni, tjedni i mjesečni program rada s korisnicima - ispituje sposobnost i motivaciju korisnika za okupacijsko-radne

aktivnosti, - brine o korisnom i svrsishodnom korištenju slobodnog vremenu

korisnika - organizira grupne i pojedinačne okupacijsko-radne aktivnosti - organizira izložbe gotovih radova te rukovodi eventualnom prodajom

istih, - pruža stručnu i prakti čnu pomoć kod izvođenja okupacijsko-radnih

aktivnosti - organizira kulturno-zabavni život korisnika u Domu - organizira rekreativne aktivnosti korisnika u Domu, - član je stručnog vijeća, - obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja

ODJEL MEDICINSKE I OP ĆE NJEGE KORISNIKA

41

1. Naziv radnog mjesta:

- MEDICINSKA SESTRA 2. Stupanj stručne spreme:

- VI stupanj zdravstvenog usmjerenja 3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova: -VI stupanj 5 god. radnog iskustva 4. Broj izvršioca: 1 (jedan) 5. Opis poslova:

- organizira, usklađuje i nadzire cjelokupni rad zdravstvenih radnika, njegovateljica i čistačica

- radi na unapređenju poslova njege bolesnika - vodi kontrolu o racionalnom korištenju lijekova, sanitetskog i ostalog

materijala - organizira, prati i koordinira provo đenje cjelokupnog programa

pripravni čkog staža zdravstvenih radnika - nadzire pravilan transport hrane, čistog i prljavog rublja - sudjeluje u izradi planova i programa Doma i daje prijedloge - daje prijedloge za nabavku sredstava za njegu, radnu zaštitnu odjeću i

obuću, sitnog inventara i osnovnih sredstava - predlaže plan godišnjih odmora zdravstvenih radnika, njegovateljica i čistačica

- u suradnji s liječnikom nabavlja lijekove, sanitetski i ostali materijal - sudjeluje u sastavljanju jelovnika - prati prisutnost radnika na radu, vodi evidenciju izostanaka, slobodnih

dana - vodi kontrolu utroška lijekova i sanitetskog materijala - radi tekuće poslove.

Radi u jednoj smjeni. 1. Naziv radnog mjesta:

- MEDICINSKA SESTRA 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- IV stupanj općeg usmjerenja 3. Uvjeti (opći i posebni):

- 1 godina radnog iskustva 4. Broj izvršioca: 4 (četiri) 5. Opis poslova :

- vrši njegu nepokretnih i pokretnih zavisnih korisnika (kupanje, presvlačenje, šišanje)

42

- prisustvuje viziti lije čnika - servira obroke i hrani nepokretne korisnike - pomaže korisniku – bolesniku u stjecanju zdravstvenih navika - pruža prvu pomoć da dolaska liječnika - vrši previjanje, toaletu rana, dekubituse - vrši postupak s umrlim korisnicima - pismena i usmena primopredaja službe pri smjenama, te evidentira važne

podatke o stanju bolesnika - primjena fizikalnih sredstava i metoda u liječenju (masaža, oblozi) - pohrana odjeće, novca i dragocjenosti (uz zapisnik) - upoznavanje bolesnika s kućnim redom - poduzima mjere za sprečavanje kućnih infekcija - priprema i sterilizira instrumente i sanitetski materijal

Radi u smjenama. 1. Naziv radnog mjesta:

- NJEGOVATELJICA 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- završeni tečaj za njegovateljice-PKV 3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova:

- 1 godina radnog iskustva 4. Broj izvršioca: 6 (šest) 5. Opis poslova:

- obavlja poslove zbrinjavanja i njege korisnika - obavlja ličnu higijenu korisnika (umivanje, češljanje, presvlačenje, rezanje

noktiju) - kupanje korisnika - svakodnevno presvlačenje i namještanje kreveta - davanje posuda za obavljanje fizioloških potreba i vrši dezinfekciju istih - prevencija dekubitusa - hranjenje nepokretnih korisnika - mjerenje tjelesne temperature - obavlja poslove vezane uz opremu umrlog korisnika - preuzima rublje, posteljinu i odjeću korisnika na pranje - prema potrebi daje lijekove po uputama glavne medicinske sestre - prati bolesnike na pregled ili na bolničko liječenje - vrši i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca.

Radi u smjenama.

43

ODJEL RAČUNOVODSTVENIH, ADMINISTRATIVNIH I POMO ĆNO-TEHNI ČKIH POSLOVA 1. Naziv radnog mjesta:

- VODITELJ RA ČUNOVODSTVENIH, UREDSKIH I AOP POSLOVA

2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- VI stupanj ekonomskog usmjerenja - VII stupanj ekonomskog usmjerenja

3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova: - za VI stupanj - 5 god. radnog iskustva - za VII stupanj - 3 god. radnog iskustva

4. Broj izvršioca: 1 (jedan) 5. Opis poslova:

- primanja i otpremanja pošte - vodi kadrovsku evidenciju radnika - vrši obračunavanje i isplate plaće radnika - vodi financijsko i materijalno knjigovodstvo - sastavlja završni i periodični račun - radi sa računalom - osigurava podatke i dokumente za FINU - prati kretanje novčanih sredstava i njihovo namjensko trošenje - kontaktira sa Ministarstvom rada i socijalne skrbi - sudjeluje u izradi godišnjih inventura

Radi u jednoj smjeni. 1. Naziv radnog mjesta:

- BLAGAJNIK

2. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova: - SSS sprema ekonomskog smjera

3. Radno iskustvo : 1 godina 4. Broj izvršioca : 1 (jedan) 5. Opis poslova :

- zaprima gotovinu u blagajnu i ispostavlja uplatnicu za zaprimljeni iznos, isplaćuje izdatke u gotovu iz blagajne na osnovu uredno likvidirane dokumentacije i naloga za isplatu, te ispostavlja isplatnicu za isplaćeni iznos, vodi knjigu blagajne, polaže gotovinu na žiro-račun, podiže na osnovu dobivenog spiska gotovinu sa žiro-računa radi isplate džeparca

44

korisnicima, isplaćuje džeparac, naplaćuje opskrbninu korisnicima na osnovu dobivenog obračuna od likvidature, isplaćuje dnevnice za službena putovanja i putne troškove, obračunava plaću radnika, obustave iz plaće radnika, virmane radi podmirenja poreza i doprinosa iz i na plaće, te ispunjava nalog za isplatu plaće, izdaje potvrde o prosječnim plaćama na zahtjev radnika i druge poslove po nalogu računovodstva.

1. Naziv radnog mjesta:

- POSLOVI EKONOMA-KU ĆNOG MAJSTORA 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- SSS / KV radnik 3. Uvjeti ( opći i posebni) za obavljane poslova:

- 1 godina radnog iskustva 4. Broj izvršioca: 1 ( jedan ) 5. Opis poslova :

- istaražuje tržište i naručuje živežne namirnice, tehničku robu i materijale za potrebe Doma

- vodi evidenciju o sredstvima zaštite na radu i o rokovima nabave tih sredstava, - vrši preuzimanje prispjelih faktura, usklađuje ih sa narudžbama i uspoređuje

sa primkama i izdatnicama, - usklađuje svoju evidenciju sa materijalnim knjigovodstvom, - na osnovu trebovanja voditelja prehrambenih poslova vrši nabavu živežnih

namirnica i dostavlja ih u centralno skladište, - po potrebi razvozi namirnice i hranu, - obavlja i druge poslove po nalogu voditelja svog odjela i ravnatelja Doma

1. Naziv radnog mjesta:

- SKLADIŠTAR-VOZA Č 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- SSS/KV radnik elektro struke 3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova:

- 1 (jedna) godina radnog iskustva

45

4. Broj izvršioca 1 (jedan) Opis poslova:

- vrši prijam i izdavanje potrebne robe iz skladišta, - vodi dnevni utržak hrane, - rukovodi cjelokupnom skladišnom dokumentacijom, te je dostavlja

računovodstvu, - vodi brigu o zalihama živežnih namirnica, potrošnog materijala i sitnog

inventara te pravi komisijske zapisnike i reklamacije za primljenu robu neodgovarajuće kvalitete i količine,

- održava skladišne prostorije i po potrebi okoliš Doma, - obavlja poslove redovnog održavanja cijelog objekta, - obavlja i druge poslove po nalogu voditelja odjela i ravnatelja Doma.

3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova:

- 1 (jedna) godina radnog iskustva 4. Broj izvršioca 1 (jedan)

1. Naziv radnog: K U H A R 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- KV KUHAR 3.Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova

- IV stupanj - 5 godina radnog iskustva 4. Broj izvršioca: 3 (tri) 5. Opis poslova :

- organizira rad za osoblje u kuhinji - nadzire rad osoblja, čistoće u kuhinji i ostalim pomoćnim prostorijama - brine se i nadzire provođenje propisa o rukovanju hranom - sudjeluje u sastavljanju jelovnika - dnevno određuje potrebne količine namirnica prema predviđenom jelovniku - preuzima namirnice i potpisuje skladišnu izdatnicu - vodi evidenciju o broju izdanih obroka - kuha i raspoređuje obroke u svojoj smjeni - pere kuhinjsko posuđe - naručuje i vodi prodaju pića namijenjeno prodaji korisnicima - daje narudžbe u vezi nabave namirnica za prehranu korisnika

Radi u smjenama.

46

1. Naziv radnog mjesta:

- POMOĆNI KUHAR 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- IV stupanj ugostiteljskog smjera 3. Uvjeti (opći i posebni) za obavljanje poslova

- 1 godina radnog iskustva 4. Broj izvršioca: 1 ( jedan) 5. Opis poslova :

- kuha običnu i dijetalnu hranu - izdaje obroke namijenjene nepokretnim korisnicima - obavlja pripremne poslove u vezi korištenja namirnica za obrok prema

dnevnom jelovniku - dijeli hranu u restoranu - pomaže pri održavanju higijene kuhinjskog prostora - pere i posprema posuđe - prodaje piće koje je namijenjeno prodaji - vrši i druge poslove po nalogu glavne kuharice

Rad u smjenama. 1. Naziv radnog mjesta:

- SERVIRKA 2. Stupanj stručne spreme: - NKV/PKV ugostiteljskog usmjerenja 3. Broj izvršioca: 2 (dva)

4. Opis poslova: - priprema stolove i postavlja stolnjake, salvete, posuđe i pribor za jelo - poslužuje obroke korisnicima - poslije obroka skuplja posuđe i pribor za jelo, čaše i dostavlja ih u kuhinju na pranje - posprema prostor namijenjen za prehranu, - obavlja i druge poslove koje joj povjeri glavni kuhar i ravnatelj. Rad u smjenama.

47

1. Naziv radnog mjesta: - PRALJA-GLAČARA 2. Stupanj stručne spreme: - NKV, osnovna škola 3. Broj izvršioca: - 2 (dva) 4. Opis poslova: - obavlja poslove vezane uz pranje i glačanje posteljine, prekrivača, zastora - osobne odjeće i donjeg rublja korisnika - obavlja i sve druge poslove vezane za pranje i glačanje ( preuzimanje prljave robe i izdavanje čiste ovlaštenim osobama Doma) - čisti i održava urednost prostorija u kojima radi - po potrebi obavlja i poslove čišćenja ostalih prostorija doma - obavlja poslove po nalogu ravnatelja i voditelja odjela. Rad u smjenama. 1. Naziv radnog mjesta:

- ČISTAČICA 2. Stupanj i smjer stručne spreme:

- osnovna škola NKV 3. Broj izvršioca : 3 (tri) 4. Opis poslova:

- čišćenje, pranje, dezinficiranje stambenih i drvenih površina, podnih obloga, - namještaja, - čišćenje kancelarije, ambulante i svih ostalih pripadajućih prostora u Domu - čišćenje uže okoline zgrade - skidanja zavjesa, nošenje na pranje i postavljanje - obavljanje čišćenja prozora i ostalih poslova po nalogu neposrednog

rukovodioca. Rad u dvije smjene.

48

XII ZAVRŠNE ODREDBE Članak 124. Medicinska sestra, SSS medicinskog usmjerenja, sa 33 godine radnog iskustva i nadalje će obavljati poslove voditelja njege i brige o zdravlju do odlaska u mirovinu. Članak 125. Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu i Statutom Doma. Članak 126. Na pitanja koja nisu utvrđena ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe Zakona o radu i kolektivnog ugovora u djelatnosti socijalne skrbi. Članak 127. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave na oglasnim pločama Doma.

Predsjednik Upravnog vijeća: Miroslav Hudi,

dipl.soc.znanstvenik

49

Utvrđuje se da je Ministarstvo zdravstava i socijalne skrbi dalo suglasnost na Pravilnik o radu, unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta Odlukom od 20. Siječnja 2009. Klasa: 550-01/08-01/1001 Urbroj: 534-09-2-1-3/1-09-4 Pravilnik o radu, unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta objavljen je na oglasnim pločama Doma dana 09.02.2009. godine te je isti stupio na snagu dana 16.02.2009. godine.

Ravnateljica: Bruna Licul