Na temelju članka 84. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne

novine“ br. 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16), članka 3. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i

načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i

teritorijalnog mora Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 90/05, 10/08, 155/08, 127/10,

80/12 i 07/17) te članka 16. Statuta Lučke uprave Rovinj od 20. lipnja 2012. godine, Upravno

vijeće Lučke uprave Rovinj na svojoj sjednici dana 14.12.2018.g. donijelo je

PRAVILNIK O REDU U LUCI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se red u luci te uvjeti korištenja luke na lučkom području

kojim upravlja Lučka uprava Rovinj – Autorita' portuale Rovigno (u daljnjem tekstu: Lučka

uprava), namjena pojedinih dijelova luke, postupak javljanja, način uplovljavanja pristajanja,

vezivanja, premještaja sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekta u luci te način kontrole nad

obavljanjem tih radnji.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na

muški i ženski rod.“

TEMELJNE ODREDBE

Članak 2.

Pojedini izrazi pomorske i pomorsko-pravne terminologije koji se koriste u ovom Pravilniku

imaju značenje isključivo kako su definirani prema odredbama Pomorskog zakonika te

Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Članak 3.

U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:

1. luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s

izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim

objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i

iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju,

oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima

u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

2. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može

upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama

raspoloživih kapaciteta.

3. luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom

korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka,

brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka).

4. lučko područje luke jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i

kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim

upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije, a granica lučkog područja je granica

pomorskog dobra.

5. koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz

opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje fizičkim i pravnim

osobama, sukladno prostornim planovima.

6. koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama daje na

korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje ne isključuju niti ograničuju

opću upotrebu pomorskog dobra.

7. plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može

biti brod, ratni brod, jahta ili brodica.

8. brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina

veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.

Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstveno

istraživački.

9. putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.

10. brodica za osobne potrebe jest brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u

gospodarske namjene.

11. brodica za gospodarske namjene jest brodica za prijevoz putnika i/ili tereta uz naplatu,

brodica za rekreaciju za iznajmljivanje, profesionalno obavljanje ribolova, vađenje

šljunka, kamena i druge gospodarske djelatnosti.

12. javna brodica jest brodica, osim ratne brodice, namijenjena i opremljena za obavljanje

djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko

drugo tijelo ovlašteno od države i koja služi isključivo u negospodarske namjene.

13. jahta za gospodarske namjene jest jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bez posade.

14. jahta za osobne potrebe jest jahta koja se ne koristi u gospodarske namjene.

15. rekreacijsko plovilo jest plovilo bilo koje vrste namijenjeno za sport i razonodu duljine

trupa od 2,5 do 24 metra mjerenoj prema usuglašenoj normi, neovisno o vrsti poriva.

16. gliser jest brodica ili jahta koja pomoću mehaničkog porivnog uređaja klizi po površini

mora.

17. VTS centar je centar iz kojeg VTS služba pruža VTS usluge.

18. Sektor B - obuhvaća dijelove unutarnjih morskih voda i dio teritorijalnog mora RH do

dražavne granice (vanjske granice teritorijalnog mora) do granice sektora manevriranja-

Pula: Umag-karta 2.

19. procijenjeno vrijeme dolaska broda u luku ( u daljnjem tekst : ETA) je procijenjeno

vrijeme dolaska broda na peljarsku stanicu na poziciju obalnog/lučkog peljarenja, na vez

ili sidrište, ovisno što je ranije.

20. linija je relacija ili skup relacija od početka do završetka prijevoza na kojoj se obavlja

prijevoz putnika, tereta i vozila prema objavljenom redu plovidbe s jednim ili više

plovila.

21. relacija je udaljenost između dva mjesta na liniji koja su u redu plovidbe označena kao

luke pristajanja.

22. učestalost prijevoza je broj povratnih veza dnevno, odnosno tjedno na nekoj liniji.

23. red plovidbe za svaku liniju sadrži naziv brodara, broj i vrstu linije, luke pristajanja,

obvezno vrijeme polaska i dolaska u luku, razdoblje u kojem se obavlja prijevoz na toj

liniji i rok važenja reda plovidbe.

24. cjenik usluga je isprava koja sadrži cijenu putne karte i druge uvjete prijevoza.

25. Lokalne linije su linije kojima se poboljšava pomorsko prometno povezivanje naseljenih

otoka i naselja na kopnu, otoka međusobno ili povezivanje naselja na kopnu na području

općine, odnosno grada.

26. Županijske i međužupanijske linije su linije kojima se poboljšava pomorsko prometno

povezivanje naseljenih otoka i naselja na kopnu, otoka međusobno ili povezivanje naselja

na kopnu na području jedne ili više županija.

27. operativni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u

javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i

ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja.

28. komunalni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog

objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni

objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke

kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje

kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne

obavljaju gospodarske djelatnosti.

29. nautički dio luke je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila.

30. stalni vez je vez na komunalnom dijelu luke za korištenje kojeg se zaključuje ugovor s

lučkom upravom na minimalno mjesec dana

31. dnevni ili tranzitni vez je vez na nautičkom dijelu luke

32. zimovanjem u luci se smatra neprekinuti boravak plovila izvan nautičke sezone u luci na

temelju sklopljenog ugovora o zimovanju s lučkom upravom

33. privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezanje plovila

sidrište luke je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje i koji može biti

opremljen napravama za vez ili bez naprava.

34. Pristojbu za upotrebu obale plaća brod/brodica/jahta/plovni objekt koji koristi luku u

svrhu ukrcavanja i/ili iskrcavanja putnika, vozila i tereta na operativnom dijelu luke.

Pristojba za vez plaća se za ribarski brod/brodicu, sportske ili druge

brodove/brodice/plovne objekte na komunalnom dijelu luke prema nedjeljivom dužnom

metru broda/brodice/plovnog objekta preko svega.

35. Brodsku ležarinu plaća brod/brodica/jahta/plovni objekt kad koristi operativni dio luke u

bilo koju svrhu, osim radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, tereta i vozila, osim plovila

u javnom pomorskom prijevozu. Brodska ležarina se određuje prema nedjeljivom danu

od 24 sata i nedjeljivom metru dužine broda/brodice/jahte/plovnog objekta preko svega i

to:

- kada istekne vrijeme predviđeno Pravilnikom o redu u luci za obavljanje lučke

operacije

- kada brod koristi luku u neku drugu svrhu (npr. opskrba vodom, gorivom itd.).

LUČKO PODRUČJE LUKE ROVINJ

Članak 4.

Lučko područje kojim upravlja Lučka uprava (u daljnjem tekstu: lučko područje) obuhvaća

sve lučke bazene, sidrišta luke i privezišta unutar granica lučkog područja.

Članak 5.

(1) Lučko područje obuhvaća:

- JUŽNU LUKU

- SJEVERNU LUKU VALDIBORA

- SIDRIŠTA

- ODVOJENA LUČKA PODRUČJA:

o AC VEŠTAR

o AC RUBINI

o ŠKARABA

o OTOK SVETI IVAN

o OTOK SVETI ANDRIJA (CRVENI OTOK) JUG

o OTOK SVETI ANDRIJA (CRVENI OTOK) SJEVER

o OTOK SVETA KATARINA ISTOK

o OTOK SVETA KATARINA SJEVER

o BOLNIČKO NASELJE ISTOK

o AC AMARIN

koje čine kopneni i morski dio, sukladno granicama lučkog područja utvrđenog Odlukom o

osnivanju Lučke uprave Rovinj („Službene novine“ Istarske županije br. 7/97, 1/99, 12/13 i

14/15). Granice lučkog područja iz stavka 1. ovog članka prikazane su u grafičkom dijelu koji

čini sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 6.

U slučaju promjene granica i proširenja lučkog područja Lučke uprave, na pitanja o redu u

luci te uvjetima korištenja luke, postupka javljanja, načina uplovljavanja pristajanja,

vezivanja, premještanja sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekta na odgovarajući način će

se neposredno primjenjivati odredbe ovog Pravilnika.

NAMJENA LUKE I POJEDINIH DIJELOVA LUKE

Zajedničke odredbe

Članak 7.

(1) Lučko područje mogu slobodno koristiti sve fizičke i pravne osobe pod uvjetima

propisanim ovim Pravilnikom.

(2) Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka, pomorskim objektima koji prevoze opasne i

onečišćujuće tvari zabranjen je ulazak u lučko područje Lučke uprave.

(3) Pod opasnim tvarima i onečišćujućim tvarima smatraju se tvari kako su definirane u

Pravilniku o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom

prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu

sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama („Narodne novine“ br. 51/05, 127/10, 34/13, 88/13,

79/15, 53/16 i 41/17).

(4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se prilikom ukrcaja goriva na dijelu obale

SJEVERNE LUKE VALDIBORA namijenjene u svrhu isporuke goriva.

Članak 8.

(1) Na lučkom području kretanje osoba i vozila je ograničeno.

(2) Osobe i vozila koja prometuju lučkim područjem ne smiju ometati obavljanje lučkih

djelatnosti te ostalih djelatnosti koje se na temelju odobrenja Lučke uprave obavljaju u

lučkom području.

(3) Promet osoba i vozila te promet u mirovanju zabranjen je na dijelovima lučkog područja

gdje je zabrana posebno istaknuta.

(4) Odredbe ovog članka ne odnose se na vatrogasna vozila te vozila policije, hitne pomoći,

carine te lučke kapetanije kad se koriste u službene svrhe.

Članak 9.

Na lučkom području koji predstavlja pomorski granični prijelaz kretanje osoba i vozila je

dozvoljeno samo uz odobrenje nadležne postaje granične policije.

Članak 10.

(1) Lučko područje koristi se u skladu s ovim Pravilnikom prema obuhvatu i namjeni

pojedinih dijelova luke radi priveza i odveza brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih

brodica i plutajućih objekata; ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijenosa i skladištenja roba i drugih

materijala; prihvata i usmjeravanja vozila u svrhu ukrcaja ili iskrcaja vozila s uređenih lučkih

površina; ukrcaj i iskrcaj putnika uz upotrebu lučke prekrcajne opreme; te ostalih

gospodarskih djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa i prethodno navedenih

djelatnosti (npr. opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, tegljenje, servisi lučke

mehanizacije i ostale servisne usluge, poslovi zastupanja u carinskom postupku, poslovi

kontrole kakvoće robe i dr.).

(2) Lučko područje koristi se na temelju koncesije, ugovora ili dozvole za privremeno i

povremeno korištenje lučkog područja.

Članak 11.

(1) Lučko područje koristi se prema obuhvatu i namjeni pojedinih dijelova luke.

(2) Lučko područje se prema obuhvatu dijeli na JUŽNU LUKU, SJEVERNU LUKU

VALDIBORA, SIDRIŠTA i ODVOJENA LUČKA PODRUČJA.

(3) Lučko područje se prema namjeni pojedinih dijelova luke dijeli na operativni dio luke,

komunalni dio luke i nautički dio luke.

(4) Privezišta i sidrišta koriste se u skladu s odredbama posebne glave ovog Pravilnika.

Operativni dio luke

Članak 12.

OPERATIVNI DIO LUKE je dio luke namijenjen za privez i odvez plovila u javnom

pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila, ostalih plovnih

objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja.

Članak 13.

Plovila u javnom pomorskom prometu imaju prednost u korištenju operativnog dijela luke u

odnosu na ostale plovne objekte.

Članak 14.

(1) Na operativnom dijelu luke plovni objekti, osim plovila u javnom pomorskom prometu,

mogu se zadržavati radi obavljanja djelatnosti ukrcaja i iskrcaja najdulje 30 minuta plaćaju

naknadu za ukrcaj/iskrcaj putnika.

(2) Istekom vremenskog roka iz prethodnog stavka, korisnik operativnog dijela obale dužan je

plaćati pristojbe u skladu s općim aktima Lučke uprave (pristojbe za uporabu obale i brodsku

ležarinu).

(3) Plovila javnog pomorskog prometa ne plaćaju brodsku ležarinu kada obavljaju prijevoz na

pomorskoj liniji za koju su ishodili koncesiju temeljem natječaja.

Komunalni dio luke

Članak 15.

KOMUNALNI DIO LUKE je dio luke namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik

ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave i/ili plovni objekt pretežito boravi

na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica

nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom

vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti.

Članak 16.

U komunalnom dijelu luke za korištenje veza sklapa se ugovor o stalnom vezu. Ugovorom o

stalnom vezu uređuju se osnovna prava i obveze korisnika stalnog veza, a posebice:

- mjesto priveza plovila na obilježenom vezu s istaknutim brojem, koji je ugovorom

dodijeljen korisniku;

- sve uvjete glede sigurnosti plovidbe u luci i održavanja reda u luci;

- iznos naknade za vez, način plaćanja;

- vrijeme na koje se ugovor zaključuje.

Članak 17.

(1) Ugovor o stalnom vezu Lučka uprava sklapa s Korisnikom na njegov zahtjev.

(2) Zahtjev za sklapanjem ugovora o stalnom vezu dostavlja se pisanim putem Lučkoj upravi.

(3) Uz zahtjev korisnik je dužan priložiti sljedeće isprave:

1. dokaz o prebivalištu (uvjerenje o prebivalištu koje izdaje MUP ili elektronički zapis o

prebivalištu), odnosno izvod iz sudskog registra za pravne osobe ili obrtnicu, te

povlasticu o obavljanju gospodarskog ribolova (za ribarska plovila),

2. dokaz o vlasništvu broda, odnosno brodice (valjana plovidbena dozvola nadležne

Lučke kapetanije odnosno teritorijalno najbliže njene ispostave, odnosno upisni list),

3. potvrda o mirovini, ukoliko je primjenjivo

Članak 18.

Prvenstvo na dobivanje veza imaju:

1. vlasnici plovnog objekta koji imaju prebivalište ili sjedište na području jedinice

lokalne samouprave, kada je upisan na području nadležne lučke kapetanije ili

ispostave nadležne za tu luku, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za

ribarstvo ili prijevoz putnika.

2. vlasnici plovnog objekta koja imaju prebivalište na području jedinice lokalne

samouprave, kada je plovni objekt upisan na području nadležne lučke kapetanije ili

ispostave nadležne za tu luku, u svrhu sporta i razonode.

3. vlasnici plovnog objekta čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na

području nadležne lučke kapetanije ili ispostave.

Članak 19.

Kriterij za dobivanje veza u komunalnom dijelu luke te uvjeti sklapanja ugovora o stalnom

vezu te vrijeme na koje se sklapaju propisuje se pravilnikom kojim se uređuju kriteriji za

dodjelu stalnog veza u komunalnom dijelu luke.

Članak 20.

(1) U slučaju da korisnik stalnog veza ne koristi vez dulje od 30 dana, dužan je u roku od 3

dana od dana prestanka korištenja veza pismeno zatražiti od Lučke uprave odobrenje za

nekorištenje veza, te navesti razloge i vremensko razdoblje nekorištenja.

(2) Lučka uprava će podnositelju zahtjeva odobriti nekorištenje veza iz opravdanih

razloga (popravak broda, bojanje i sl.). najdulje šest mjeseci, a iznimno zbog opravdanih

okolnosti i daljnja tri mjeseca.

(3) Pravna ili fizička osoba koja namjerava započeti gradnju, popravak, preinaku brodice ili

jahte dužna je prije početka gradnje podnijeti prijavu o gradnji tijelu nadležnom za nadzor nad

projektiranjem i gradnjom, te kopiju iste dostaviti Lučkoj upravi na uvid radi ishođenja

Odobrenja za privremeno nekorištenje veza.

(3) Ukoliko korisnik stalnog veza ne ishodi odobrenje za nekorištenje veza, smatrat će se da je

napustio korištenje veza te Lučka uprava ima pravo jednostrano raskinuti ugovor o vezu.

(4) U slučaju da vlasnik plovila proda plovilo, dužan je o istome pisanim putem izvijestiti

Lučku Upravu, najkasnije u roku od 8 dana od dana prodaje plovila. Novi vlasnik plovila ne

stječe izravno pravo na korištenje veza prijašnjeg vlasnika, već je dužan Lučkoj upravi

podnijeti zahtjev za korištenjem stalnog veza sukladno odredbama ovog Pravilnika i

Pravilnika o kriterijima za dodjelu stalnog veza.

Članak 21.

Korisnik veza obvezan je:

- Svoj brod ili brodicu privezati ispravnim vezovima i napravama za privezivanje i

sidrenje (prsteni, plutače, sidra…)

- Privezani brod ili brodicu na način da ne smeta plovidbi drugih brodova i brodica,

kretanju osoba i vozila po obali,

- Prilikom nadolaska nevremena pojačati vezove,

- Osigurati vanjske bokove i pramac broda odnosno brodice odgovarajućim

bokobranima, radi sprečavanja oštećenja ostalih brodova, brodica i obale,

- Držati brod ili brodicu na vezu u čistom, urednom i ispravnom stanju, a naročito u

slučaju naplavljivanja oborinama izbacivati oborinske vode te odstranjivati smeće,

- Nadoknaditi štetu koju svojom krivicom, nehatom ili nemarnošću prouzroči susjednim

brodovima, brodicama ili obali te napravama na obali,

- Redovito, u zakonskom roku, uplaćivati godišnju naknadu za korištenje veza prema

zaključenom ugovoru,

- Pružiti pomoć osobama drugih brodova i brodica na vezu ili u plovidbi u slučaju

nevremena i drugih nepogoda,

- korisnik veza koji se nalazi u inozemstvu, a nema u Republici Hrvatskoj osobu

ovlaštenu za zastupanje, dužan je odrediti opunomoćenika za primanje pismena s

prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 22.

(1) Novi korisnik koji je udovoljio uvjetima Pravilnika o kriterijima za dodjelu stalnog veza u

komunalnom dijelu luke, prilikom kupnje plovila koje ima dodijeljen vez u komunalnom

dijelu luke, dato plovilo ne može zamijeniti do isteka jednogodišnjeg roka koji teče od dana

sklapanja ugovora o vezu.

(2) Nakon isteka jedne godine korisnik može zamijeniti plovilo ukoliko su gabariti jednaki ili

manji prethodnom plovilu.

(3) Ukoliko korisnik prije isteka jednogodišnjeg roka odluči prodati plovilo time automatski

gubi pravo na vez.

Članak 23.

U slučaju prestanka korištenja veza zbog smrti Korisnika ili prestanka pravne osobe pravo

korištenja stalnog veza može se naslijediti ukoliko njegovi nasljednici ili slijednici pravne

osobe koji stupaju na mjesto korisnika veza u roku od 3 mjeseca od dana smrti korisnika

stalnog veza odnosno prestanka pravne osobe zatraže sklapanje ugovora o stalnom vezu uz

uvjet da zadovoljavaju uvjete Pravilnika o uvjetima i kriterijima za dodjelu stalnog veza te

njegovom korištenju na komunalnim dijelovima luka.

Članak 24.

U komunalnom dijelu luke zabranjeno je obavljanje gospodarske djelatnosti.

Nautički dio luke

Članak 25.

NAUTIČKI DIO LUKE je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila.

Članak 26.

(1) Nautički dio luke mora biti posebno označen te se plovila moraju privezivati ili sidriti

prema redoslijedu uplovljavanja i obzirom na karakteristike plovila.

(2) Na nautičkom dijelu luke plaća se pristojba za vez.

(3) Lučka uprava odredit će vrijeme zadržavanja plovila na nautičkom dijelu luke vodeći

računa o intenzitetu prometa u pojedinoj luci.

(4) Na nautičkom dijelu luke mogu se pružati i naplaćivati usluge opskrbe vodom, energijom,

odvoz smeća i ostale usluge radi poboljšanja kvalitete usluge u luci, na temelju koncesije.

Članak 27.

Nautički dio luke izvan nautičke sezone koristi se za zimovanje plovila. Korištenje luke za

zimovanje plovila obavlja se na temelju ugovora o zimovanju koji korisnik sklapa s Lučkom

upravom.

Namjena pojedinih dijelova JUŽNE LUKE

Članak 28.

JUŽNA LUKA koristi se, u pravilu, za privez i odvez ribarskih, sportskih i drugih brodica u

vlasništvu fizičkih i pravnih osoba s prebivalištem, odnosno sjedištem u mjestu u kojem se

lučko područje nalazi (u daljnjem tekstu: lokalni korisnik).

Članak 29.

Dijelovi JUŽNE LUKE koriste se, u pravilu, na sljedeći način:

- dio operativne obale gata „Veliki molo“, s obje strane, predstavlja područje stalnog

pomorskog graničnog prijelaza, te kao takvo služi za privez i odvez brodova i

brodica, te ukrcaj i iskrcaj putnika u međunarodnom pomorskom prometu;

- unutarnji dio obale gata „Veliki molo“ u dužini od 30 m od linije graničnog prijelaza

prema zgradi Lučke kapetanije, od 01.10. do 15.04. koristi se za vez ribarskih,

putničkih, ostalih brodova i brodica i kao zimski vez; od 16.04. do 30.09. koristi se

kao nautički vezovi jahti do 50m dužine;

- obalni dio unutar zidova zgrade Lučke kapetanije koristi se za privez i odvez javnih

službenih brodova i brodica te ostalih tijela državne vlasti;

- dio Obale „Pino Budicin od zgrade Lučke kapetanije u dužini od 10m i širini 2m

vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti.

- dio Obale „Pino Budicin“ od zgrade Lučke kapetanije do gata „Mali molo“ koristi se

u svrhu stalnog veza za ribarske i ostale brodove i brodice; međutim u cilju

rasterećenja operativne obale prilikom ukrcaja i iskrcaja putnika, zbog sigurnosti,

putničkim brodovima povremeno će se dozvoliti ukrcaj/iskrcaj putnika;

- vrh pristanišnog gata „Mali molo“ koristi se kao operativna obala za privez i odvez

brodova i brodica koja obavljanju djelatnost prijevoza putnika na lokalnim linijama

grad-pristanišni gat „Delfin“ - otok Katarina – Crveni otok (o. Sv. Andrija). Za istu

namjenu koristi se i pristanišni gat „Delfin“;

- desna strana pristanišnog gata „Mali molo“ u duljini od 30m od vrha služi za privez i

odvez brodova i brodica lokalnih korisnika koja obavljaju povremeni prijevoz

putnika te ukrcaj i iskrcaj putnika na tim brodovima, odnosno brodicama, najduže do

30 minuta;

- preostali dio Obale Pino Budicin, Obala Aldo Rismondo u cijelosti, kao i akvatorij

omeđen spojnicom točaka glava gata „Mali molo“ do završne točke Obale „Aldo

Rismondo, služi za potrebe komunalnog veza brodova i brodica lokalnih korisnika

- ugao Obale Pino Budicin i Obale Aldo Rismondo, 5m u oba smjera koristi se kao

operativni dio obale za ukrcaj i iskrcaj putnika povremenog prijevoza;

- dio obale ispred Trga brodogradilišta koristi se kao operativni dio obale za djelatnost

ukrcaja i iskrcaja tereta;

- dio Obale Vladimir Nazor ispred kompleksa trgovačkog društva Adris Grupa d.d.

(bivša zgrada Tvornice duhana) koristi se u svrhu stalnog veza za brodove i brodice,

međutim u cilju resterečenja operativne obale prilikom ukrcaja i iskrcaja putnika,

zbog sigurnosti, putničkim brodovima povremeno će se dozvoliti ukrcaj/iskrcaj

putnika;

- dio Obale Vladimir Nazor od zgrade Jedriličarskog kluba prema zgradama

trgovačkog društva Adris Grupa d.d. (bivša zgrada Tvornice duhana) u dužini od

20m i širini 2m vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti.

- dio obale ispred pumpne stanice obalnog kolektora „Squero“ služi za potrebe

komunalnog veza brodova i brodica lokalnih korisnika, kao i pojedini svrsishodno

podobni dijelovi Obale Aldo Negri i Obale Vladimir Nazor;

- pristanišno-operativna obala Jedriličarskog kluba koristi se za potrebe sportsko-

rekreacijske aktivnosti Jedriličarskog kluba Maestral;

- pristanišno-lučki prostor „Squero“ koristi se za suhi vez, i potrebe servisnih

aktivnosti popravka brodova te izvlačenja i spuštanja plovila u more.

Članak 30.

Dio akvatorija lučkog područja JUŽNE LUKE čija namjena nije utvrđena odredbom

prethodnog članka ostaje slobodna od pomorskih objekata u cilju ostvarenja sigurnosti

plovidbe i nesmetanog pomorskog prometa, grafički prikaz je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 31.

Pojedini dijelovi JUŽNE LUKE mogu se koristiti i na način izvan odredbe članka 12. ovog

Pravilnika samo na temelju pisanog odobrenja Lučke uprave.

Članak 32.

Vlasnici pomorskih objekata privezanih u JUŽNOJ LUCI dužni su na zahtjev Lučke uprave

dopustiti privez i odvez drugih pomorskih objekata radi ostvarenja njihove nesmetane veze s

obalom.

Namjena pojedinih dijelova SJEVERNE LUKE VALDIBORA

Članak 33.

(1) Pojedini dijelovi lučkog područja luke Valdibora koriste se, u pravilu, za daljnje navedene

aktivnosti:

- zidom ograđeni plato kod tržnice vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti

gospodarske djelatnosti;

- dio obale ispred spomenika koristi se kao nautički vez (10 vezova) dok ostali dio

obale koristi se kao operativni dio, privez brodova i brodica koji plaćaju brodsku

ležarinu i jednokratni vez;

- zapadni dio operativne obale parkirališta Valdibora koristi se za snabdijevanje

brodova/brodica gorivom i to 25 m dužine na obje strane od sjeverozapadnog kuta

parkirališta. Na ovom dijelu operativne obale zabranjeno je skladištenje tereta;

- pristanišni gat „Mirna“ koristi se u svrhu pristajanja i iskrcavanja ribarskih brodova;

- dio obale, k.č. 10146 k.o. Rovinj, obala-betonski plato sa 3241 m2

ispred zgrade

Instituta “Ruđer Bošković”, prilagođene za ukrcaj/iskrcaj teretnih vozila, služi u tu

svrhu prvenstveno za potrebe snabdijevanja hotelskih kapaciteta na otocima Sv.

Katarina i Crveni otok (o. Sv.Andrije).

- obala male Valdibore k.č. 10147 k.o. Rovinj, obala površine 4458 m2, koriste se kao

privezište za ribarske brodove kako bi izvršile iskrcaj ribe.

(2) Ostali dijelovi operativne obale Valdibora koriste se za pristajanje brodova/brodica u

svrhu iskrcavanja/ukrcavanja putnika i tereta, za privez brodova koji plaćaju brodsku ležarinu,

kao i za potrebe jednokratnog veza brodova, jahti ili sportskih plovila.

Članak 34.

Lučko područje namijenjeno manipulativnom prostoru za snabdijevanje brodova, odnosno

brodica gorivom iz prethodnog članka mora biti oslobođeno od plovila s morske strane i od

ostalih predmeta s kopnene strane, a sve za slučaj hitnosti reagiranja u slučaju onečišćenja ili

kakve druge havarije.

Članak 35.

Iznimno, u slučaju opravdane potrebe korištenja pojedinog djela lučkog područja drugačije od

navedenih odredbi ovog Pravilnika, za isto je potrebno ishoditi suglasnost Lučke uprave bez

koje takvo korištenje nije moguće.

PRIVEZIŠTA I SIDRIŠTA

Privezišta

Članak 36.

Privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezivanje plovila.

Sidrišta

Članak 37.

Sidrište je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje koje može biti opremljeno

napravama za vez ili biti bez naprava za vez.

Sidrište Valdebora

Članak 38.

Sidrište na lokaciji Valdebora obuhvaća 40.400,00 m2

akvatorija, a omeđeno je točkama od A

do F.

Y X

A 5 392 987,70 4 995 573,44

B 5 393 281,85 4 995 486,72

C 5 393 220,38 4 994 606,03

D 5 392 949,77 4 994 614,73

E 5 392 580,85 4 995 119,76

F 5 392 892,37 4 995 249,43

Sidrište Squero

Članak 39.

Sidrište na lokaciji Squero obuhvaća 57.380,00 m2 akvatorija, a omeđeno je točkama od A do

D.

Y X

A 5 392 077,72 4 995 125,82

B 5 392 441,30 4 994 628,11

C 5 392 038,78 4 994 110,05

D 5 391 297,92 4 994 277,07

Sidrište Lone

Članak 40.

Sidrište na lokaciji Lone obuhvaća 13.140,00 m2 akvatorija, a omeđeno je točkama od A do

D.

Y X

A 5 392 721,21 4 993 140,16

B 5 392 896,49 4 992 783,70

C 5 392 674,41 4 992 578,03

D 5 392 428,88 4 992 778,92

ODVOJENA LUČKA PODRUČJA

AC Veštar

Članak 41.

Područje na lokaciji AC Veštar obuhvaća 94.665,00 m2

akvatorija te 1.303,00 m2

kopna, a

omeđeno je točkama od A do O.

Y X

A 5 396 634,62 4 990 421,82

B 5 396 782,37 4 990 421,82

C 5 396 768,59 4 990 455,04

D 5 396 770,91 4 990 456,33

E 5 396 776,83 4 990 461,48

F 5 396 793,75 4 990 460,24

G 5 396 814,38 4 990 467,52

H 5 396 840,32 4 990 461,55

I 5 396 860,46 4 990 466,37

J 5 396 909,98 4 990 432,06

K 5 396 972.84 4 990 456,70

L 5 397 074,31 4 990 371,42

M 5 397 065,27 4 990 275,98

N 5 396 866,79 4 990 197,65

O 5 396 634,62 4 990 190,93

Članak 42.

(1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja AC Veštar pretežito se koriste kao

nautički vezovi.

(2) Plato na korijenu gata, vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti.

(3) Vrh gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika.

(4) U sklopu odvojenog lučkog područja AC Veštar nalazi se i slip za spuštanje/dizanje

brodica u/iz mora.

AC Rubini

Članak 43.

Područje na lokaciji AC Rubini obuhvaća 15.123,00 m2

akvatorija te 3.536,00 m2

kopna, a

omeđeno je točkama od A do O.

Y X

A 5 395 256,67 4 991 645,24

B 5 395 315,35 4 991 656,09

C 5 395 332,56 4 991 643,37

D 5 395 345,37 4 991 643,64

E 5 395 345,37 4 991 638,21

F 5 395 372,97 4 991 639,14

G 5 395 372,78 4 991 644,30

H 5 395 431,25 4 991 643,68

I 5 395 440,24 4 991 596,10

J 5 395 408,21 4 991 580, 12

K 5 395 411,51 4 991 570,66

L 5 395 384,31 4 991 557,17

M 5 395 397,46 4 991 519,41

N 5 395 311,22 4 991 489,35

O 5 395 290,41 4 991 549,06

Članak 44.

(1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja AC Rubini pretežito se koriste kao

nautički vezovi.

(2) Vrh sjevernog gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika.

(3) U sklopu odvojenog lučkog područja AC Rubini nalazi se i slip za spuštanje/dizanje

brodica u/iz mora.

Škaraba

Članak 45.

Područje na lokaciji Škaraba obuhvaća 14.282,00 m2 akvatorija te 209,00 m

2 kopna, a

omeđeno je točkama od A do K.

Y X

A 5 393 131,62 4 992 016,22

B 5 393 156,95 4 992 093,37

C 5 393 156,64 4 992 096,47

D 5 393 162,75 4 992 097,78

E 5 393 185,20 4 992 090,41

F 5 393 182,16 4 992 085,22

G 5 393 199,36 4 992 074,68

H 5 393 182,44 4 992 036,82

I 5 393 233,45 4 992 033,27

J 5 393 242,62 4 991 912,85

K 5 393 147,64 4 991 912,85

Članak 46.

(1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Škaraba koristi se kao operativni dio obale za

ukrcaj/iskrcaj putnika.

(2) Plato na korijenu gata, vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti.

(3) Sidrište u sklopu odvojenog lučkog područja Škaraba pretežito se koristi kao nautički

vezovi.

Otok Sveti Ivan

Članak 47.

Područje na lokaciji otoka Sveti Ivan obuhvaća 1.445,00 m2 akvatorija te 34,00 m

2 kopna, a

omeđeno je točkama od A do J.

Y X

A 5 391 897,01 4 990 147,49

B 5 391 903,90 4 990 161,49

C 5 391 909,65 4 990 167,98

D 5 391 933,81 4 990 183,08

E 5 391 956,54 4 990 146,70

F 5 391 932,49 4 990 137,29

G 5 391 917,95 4 990 140,59

H 5 391 911,99 4 990 133,25

I 5 391 918,50 4 990 145,86

J 5 391 909,14 4 990 143,02

Članak 48.

(1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Sveti Ivan koristi se kao operativna obala za

ukrcaj/iskrcaj putnika.

(2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar mora se pobrinuti i

za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja.

Otok Sveti Andrija (Crveni otok) – Jug

Članak 49.

Područje na lokaciji otoka Sveti Andrija (Crveni otok) - Jug obuhvaća 37.821,00 m2

akvatorija te 1.237,00 m2 kopna, a omeđeno je točkama od A do L.

Y X

A 5 391 972,92 4 991 368,39

B 5 391 986,60 4 991 376,75

C 5 391 992,55 4 991 367,86

D 5 392 056,03 4 991 408,37

E 5 392 082,76 4 991 398,40

F 5 392 101,22 4 991 382,35

G 5 392 078,39 4 991 359,33

H 5 392 117,91 4 991 320,13

I 5 392 117,91 4 991 260,13

J 5 391 847,04 4 991 165,49

K 5 391 817,41 4 991 298,11

L 5 391 994,37 4 991 335,70

Članak 50.

(1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveti Andrija (Crveni otok) -

jug pretežito se koriste kao nautički vezovi.

(2) Vrh istočnog gata povremeno (zbog loših meteo uvjeta) može se koristiti kao operativna

obala za ukrcaj i iskrcaj putnika.

Otok Sveti Andrija (Crveni otok) – Sjever

Članak 51.

Područje na lokaciji otoka Sveti Andrija (Crveni otok) - Sjever obuhvaća 3.623,00 m2

akvatorija te 517,00 m2 kopna, a omeđeno je točkama od A do F.

Y X

A 5 391 939,86 4 991 543,05

B 5 391 956,13 4 991 593,52

C 5 392 048,65 4 991 564,75

D 5 392 035,99 4 991 525,47

E 5 391 962,92 4 991 549,40

F 5 391 954,68 4 991 541,76

Članak 52.

(1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveti Andrija (Crveni otok) - sjever koristi

se kao operativna obala za ukrcaj/iskrcaj putnika.

(2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar se mora pobrinuti

za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja.

Otok Sveta Katarina – Istok

Članak 53.

Područje na lokaciji otoka Sveta Katarina - Istok obuhvaća 2.700,00 m2 akvatorija te 35,00 m

2

kopna, a omeđeno je točkama od A do I.

Y X

A 5 392 747,77 4 993 629,77

B 5 392 795,46 4 993 654,12

C 5 392 822,37 4 993 601,85

D 5 392 781,64 4 993 580,88

E 5 392 772,44 4 993 598,76

F 5 392 759,68 4 993 592,06

G 5 392 758,24 4 993 598,24

H 5 392 752,67 4 993 609,28

I 5 392 757,01 4 993 611,54

Članak 54.

(1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveta Katarina - istok koristi se kao

operativna obala za ukrcaj/iskrcaj putnika.

(2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar se mora pobrinuti

za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja.

(3) Plato na korijenu gata, vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti.

Otok Sveta Katarina – Sjever

Članak 55.

Područje na lokaciji otoka Sveta Katarina - sjever obuhvaća 1.387,00 m2

akvatorija te 75,00

m2 kopna, a omeđeno je točkama od A do F.

Y X

A 5 392 471,04 4 993 548,06

B 5 392 466,78 4 993 586,42

C 5 392 512,85 4 993 591,53

D 5 392 515,77 4 993 565,71

E 5 392 496,46 4 993 558,50

F 5 392 490,05 4 993 558,01

Članak 56.

(1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveta Katarina - Sjever koristi se kao

operativna obala za ukrcaj/iskrcaj putnika.

(2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar se mora pobrinuti

za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja.

Bolničko naselje – Istok

Članak 57.

Područje na lokaciji Bolničkog naselja - Istok obuhvaća 41.352,00 m2

akvatorija te 1.522,00

m2 kopna, a omeđeno je točkama od A do P.

Y X

A 5 392 952,50 4 995 748,18

B 5 392 962,49 4 995 758,89

C 5 392 986,18 4 995 768,08

D 5 392 999,93 4 995 769,77

E 5 393 005,34 4 995 768,53

F 5 393 005,37 4 995 754,63

G 5 393 081,40 4 995 750,59

H 5 393 094,55 4 995 741,38

I 5 393 103,48 4 995 718,09

J 5 393 151,35 4 995 683,98

K 5 393 171,71 4 995 683,98

L 5 393 173,19 4 995 656,04

M 5 393 179,21 4 995 647,73

N 5 393 179.21 4 995 516,98

O 5 392 987,70 4 995 573,44

P 5 392 955,91 4 995 465,38

Članak 58.

(1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja Bolničko naselje - Istok pretežito se

koriste kao nautički vezovi.

(2) Vrh gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika.

(4) U sklopu odvojenog lučkog područja Bolničko naselje - Istok nalazi se i slip za

spuštanje/dizanje brodica u/iz mora.

AC Amarin

Članak 59.

Područje na lokaciji AC Amarin obuhvaća 10.961,00 m2 akvatorija te 2.737,00 m

2 kopna, a

omeđeno je točkama od A do M.

Y X

A 5 391 762,00 4 996 453,32

B 5 391 765,99 4 996 460,08

C 5 391 774,17 4 996 454,12

D 5 391 788,47 4 996 448,57

E 5 391 785,12 4 996 437,33

F 5 391 843,19 4 996 390,19

G 5 391 852,81 4 996 368,30

H 5 391 876,99 4 996 347,62

I 5 391 889,67 4 996 303,32

J 5 391 899,67 4 996 289,38

K 5 391 848,23 4 996 257,71

L 5 391 749,24 4 996 375,19

M 5 391 765,06 4 996 445,96

Članak 60.

(1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja AC Amarin pretežito se koriste kao

nautički vezovi.

(2) Vrh gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika.

(3) U sklopu odvojenog lučkog područja AC Amarin nalazi se i slip za spuštanje/dizanje

brodica u/iz mora.

(4) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar mora se pobrinuti i

za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja.

POSTUPANJE PRILIKOM ULASKA/IZLASKA POMORSKOG OBJEKTA U/IZ

LUKE

Najave i prijave dolazaka brodova

Članak 61.

Lučki nadzornik Lučke uprave odgovoran je za uredno organiziranje uplovljavanja, pri

stajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekata u luci.

Članak 62.

(1) Zapovjednik broda ili pomorski agent dužni su isključivo kroz CIMIS najaviti dolazak

broda u luku, te nisu dopušteni drugi kanali prijave (primjerice poštom, telefaksom, mailom).

(2) Pozivni znak Lučke uprave Rovinj za obavljanje komunikacije s brodovima je ROVINJ

TRAFFIC na VHF radijskom kanalu Ch 10.

(3) Najava dolaska broda iz stavka 1. ovog članka dostavlja se barem 24 sata prije

uplovljavanja broda u luku ili najkasnije po isplovljavanju iz prethodne luke ako je trajanje

putovanja kraće od 24 sata ili ako luka odredišta nije poznata u trenutku isplovljavanja iz

prethodne luke ili je promijenjena za vrijeme putovanja, odmah po saznanju tih podataka.

(4) Iznimno, brodovi koji obavljaju međunarodni putnički linijski pomorski promet ne moraju

najaviti svoj dolazak u luku kada plove između hrvatskih luka.

(5) Zapovjednik broda ili pomorski agent koji namjerava prevoziti opasne ili onečišćujuće

tvari dužni su dostaviti Lučkoj upravi podatke o opasnim tvarima na obrascu Deklaracija o

teretu, 48 sati prije uplovljavanja i isplovljavanja.

Članak 63.

(1) Sudjelovanje u VTS uslugama obvezno je za :

a) brodove bruto tonaže veće od 150

b) brodove dužine preko svega 50 m i više

c) brodove na međunarodnim putovanjima

d) plovne objekte ograničenih manevarskih sposobnosti

e) plovne objekte koji prevoze opasne ili onečišćujuće tvari

f) sve plovne objekte neovisno o tonaži, dužini i namjeni koji predstavljaju ili se nalaze

u situaciji potencijalnog rizika za navigaciju ili sigurnost plovidbe, sigurnosti osoba

ili zaštite okoliša

(2) U VTS uslugama mogu dobrovoljno sudjelovati i drugi brodovi, te jahte dužine preko

svega 40 m i više.

(3) Iznimno od gore navedenog, VTS službu nisu dužni izvješćivati brodovi u domaćem

linijskom prijevozu kad plove u skladu s objavljenim plovidbenim redom i lučki tegljači kada

obavljaju poslove lučkog tegljenja.

(4) U sektoru B i pripadajućem lučkom području, VTS služba pruža informacijsku podršku,

dok ostale usluge pruža samo u slučaju neposredne i ozbiljne opasnosti za sigurnost plovidbe.

Članak 64.

(1) Svi plovni objekti dužni su komunikaciju s VTS službom, Lučkom kapetanijom Pula i

Lučkom upravom na VHF radijskom kanalu Ch 10.

(2) U iznimnim situacijama komunikacija se može obaviti i putem drugih dostupnih

komunikacijskih sredstava (telefon, telefax).

(3) Komunikacija između subjekata pomorskog prometa odvija se kad je god moguće

uporabom komunikacijskih poruka i njihovih oznaka kako su utvrđene u Prilogu 3. Pravilnika

o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru

Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim

prometom.

Članak 65.

Zapovjednik broda kojim se obavlja međunarodni pomorski prijevoz mora najaviti dolazak u

luku sustavom CIMIS, odnosno putem pomorskog agenta, uz slijedeće podatke :

- podaci o brodu : ime broda, država zastave, luka upisa, pozivni znak, IMO broj,

MMSI broj, bruto tonaža, neto tonaža, nosivost broda, dužina preko svega, širina,

godina gradnje, gaz dolaska, gaz odlaska, luka i država iz koje dolazi, procijenjeno

vrijeme dolaska, luka i država odredišta, procijenjeno vrijeme odlaska

- podaci o teretu: ukrcaj / iskrcaj tereta, vrsta tereta, vrsta i klasa opasnog tereta

- podaci o brodskom otpadu i ostacima tereta

- podaci o posadi i putnicima : popis posade i putnika na IMO propisanim obrascima,

podaci o ukrcanim/iskrcanim članovima posade i putnika, ukupan broj osoba na

brodu

- podaci o sigurnosti broda : pozicija broda u trenutku slanja podataka, Međunarodna

svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC svjedodžba), s datumom valjanosti i

tijelom koje je istu izdalo, ime i prezime časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu

broda (SSO), ime i prezime osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu (CSO),

stupanj sigurnosti broda, posljednjih 10 luka u koje brod uplovio, podaci o agentu

broda

- mjesto i datum najave, ime i prezime osobe koja je sastavila podatke u najavi, potpis

službene osobe.

Članak 66.

(1) Najava dolaska broda dostavlja se barem 24 sata prije uplovljenja broda u luku ili

najkasnije po isplovljenju iz prethodne luke ako je trajanje putovanja kraće od 24 sata, ili ako

luka odredišta nije poznata u trenutku isplovljenja iz prethodne luke ili je promijenjena za

vrijeme putovanja, odmah po saznanju tih podataka.

(2) Lučka uprava nakon najave točnog vremena dolaska, dužan je putem sustava CIMIS ili

pomorskog agenta, obavijestiti zapovjednika broda o mjestu i načinu sidrenja ili priveza.

(3) Brod koji uplovljava u luku s opasnim teretom mora dostaviti putem sustava CIMIS

Deklaraciju o opasnim i onečišćujućim tvarima sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari

u pomorskom prometu. Zapovjednik broda ili agent broda koji prevozi opasne tvari dužan je

najaviti dolazak broda najmanje 48 sati prije uplovljavanja.

(4) Iznimno za prijevoz opasnog tereta u domaćem prometu Deklaracija o opasnim i

onečišćujućim tvarima može se podnijeti putem faksa ili elektronske pošte 24 sata prije

rukovanja opasnim teretom.

(5) Lučka kapetanija putem CIMIS-a odobrava najavu dolaska broda i izdaje odobrenje za

slobodni promet s obalom.

Članak 67.

(1) Svi brodovi koji namjeravaju uploviti u luku Rovinj, na vez ili sidrište u sektoru B, dužni

su o tomu na VHF radijskom kanalu 10 izvijestiti VTS službu, Lučku kapetaniju Pula i

Lučkoj upravi 15 minuta prije ETA ili najkasnije prilikom uplovljanja pozivom "ROVINJ

TRAFFIC" davajući Ulazno izvješće (Entry report ) koje treba sadržavati slijedeće :

a) ime broda

b) pozivni znak

c) iskaz namjere :" uplovljenje u luku (ime luke)"

d) mjesto priveza/sidrenja

(2) Lučka uprava zaprima Ulazno izvješće.

Članak 68.

(1) Lučka uprava uz prethodnu suglasnost Lučke kapetanije Pula, odobrava plovnom objektu

privez uz operativnu obalu, odnosno mjesto na lučkom sidrištu ili redoslijed priveza/sidrenja

uz davanje slijedećih podataka:

a) mjesto priveza/sidrenja

b) redoslijed priveza/sidrenja

c) podaci o lučkim uslugama

(2) Navedeno odobrenje Lučka uprava izdaje nakon ukrcaja peljara ukoliko plovni objekt

uzima peljara.

Dolazak broda

Članak 69.

(1) Osoba koja upravlja brodom, voditelj brodice ili jahte mora prilikom plovidbe, pristajanja,

privezivanja, odvezivanja i sidrenja u luci postupati tako, da svojim radnjama ne ugrozi

ljudske živote ili nanese štetu svom brodu odnosno brodici ili jahti i drugim brodovima,

brodicama ili jahtama, obali, napravama,uređajima i postrojenjima u luci, sudarom, udarom

ili nasukavanjem.

(2) Nije dopušteno sidrenje ni zadržavanje na plovnom putu.

Članak 70.

(1) Brodovi koji ulaze u Luku ne smiju ometati manevriranje brodovima koji izlaze iz Luke.

(2) Svi brodovi, brodice ili jahte koji plove lučkim područjem Luke moraju se kretati brzinom

manjom od 5 čv, odnosno moraju paziti da valovi izazvani njihovom plovidbom ne nanesu

štetu drugim brodovima, brodicama odnosno jahtama i uređajima u luci.

Članak 71.

(1) Lučka uprava određuje plovilu mjesto za privez, neovisno o kojoj vrsti veza se radi.

(2) Lučka uprava može iz razloga funkcionalne upotrebe luke naložiti vlasniku ili

zapovjedniku uz suglasnost kapetanije već vezanog plovila da plovilo premjesti na drugo

mjesto.

(3) Ukoliko vlasnik ili zapovjednik plovila nisu dostupni ili iz bilo kojeg drugog razloga ne

postupe po nalogu Lučke uprave, Lučka uprava može uz suglasnost Lučke kapetanije

premjestiti plovilo na trošak i rizik vlasnika plovila.

Članak 72.

Brodu će se oduzeti dodijeljeni vez, ako se utvrdi da ga brod nije počeo koristiti u određeno

vrijeme i ako zapovjednik broda izričito odbije dodijeljeni vez.

Članak 73.

(1) Sigurnim vezom smatra se mjesto uz obalu koja je dovoljno duga i visoka, a more

dovoljno duboko na kojem brod sigurno pluta u svim vremenskim uvjetima.

(2) Sigurnim vezom smatra se i vez broda koji je udaljen od obale uporabom odgovarajućih

sredstava.

Članak 74.

Smatrat će se da je brod uplovio u luku nakon što je sigurno privezan uz obalu.

Članak 75.

Na lučkom području zabranjeno je obavljati radnje koje mogu:

- ugroziti ljudske živote

- prouzročiti požar

- onečistiti obalu i more

- nanijeti štetu drugim brodovima i brodicama, te obali, lučkim napravama, uređajima

i postrojenjima.

Članak 76.

(1) Brodovi, brodice, jahte i drugi plovni objekti mogu pod jednakim uvjetima koristiti luku

otvorenu za javni promet sukladno njenoj namjeni i u granicama njezinih kapaciteta.

(2) Jednaki uvjeti koji vrijede za sve korisnike luke su:

a) Da plovilo prema svojim tehničkim karakteristikama, a prvenstveno gazom i

veličinom može koristiti luku na siguran način.

b) Da prihvaćaju cijene lučkih pristojbi i tarife za ostale usluge koje koriste u luci.

c) Da korištenjem veza u luci ne ometaju ostale korisnike luke.

d) Da poštuju odredbe pravilnika o redu u luci i svih drugih relevantnih propisa.

Članak 77.

Zapovjednik broda, brodice ili jahte odgovoran je za siguran boravak broda, brodice ili jahte

na vezu u Luci.

Članak 78.

Brodovi koji borave u Luci moraju biti privezani na način koji odredi Lučka uprava uz

suglasnost Lučke kapetanije.

Članak 79.

(1) Redovito održavanje broda može se obavljati u Luci samo uz odobrenje Lučke uprave i uz

suglasnost Lučke kapetanije.

(2) Radovi iz stavka 1. ovog članka ne smiju ometati redoviti tijek lučkih operacija, ni

ugrožavati sigurnost osoba.

Članak 80.

(1) Brodovi u Luci ne smiju obavljati popravke kojima se onesposobljavaju za plovidbu

(vađenje motora).

(2) Brod u Luci uvijek mora biti spreman za manevriranje, a na brodu uvijek mora biti

prisutan minimalni broj članova posade potreban za sigurno manevriranje brodom.

(3) Iznimno, brod se može popravljati u Luci na mjestu i u vrijeme koje odredi Lučka uprava

uz suglasnost Lučke kapetanije.

Članak 81.

(1) U Luci nije dozvoljeno spuštanje brodica za spašavanje, spasilačkih brodica, splavi i

ostalih plutajućih naprava bez suglasnosti Lučke kapetanije.

(2) Zahtjev za obavljanje radnji iz stavka 1. ovog članka zapovjednik broda je dužan uputiti

Lučkoj upravi.

Privez plovnog objekta

Članak 82.

(1) Prvenstvo priveza uz obalu u luci imaju brodovi redovnih linija s objavljenim redom

plovidbe, odnosno brodice i brodovi koje prevoze putnike samo na za to namijenjenom dijelu

obale.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako određeni brod odnosno brodica zbog

posebnih razloga mora dobiti prednost (opasni tereti, havarija broda ili brodice, lako

pokvarljivi tereti, žive životinje, raspoloživi lučki kapaciteti i sl.) može se odrediti drugačiji

red prvenstva priveza brodova i brodica.

(3) Neovisno o odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, Lučka uprava omogućit će brodu

odnosno brodici prvenstvo priveza u luci uvijek kada su ugroženi ljudski životi ili sigurnost

plovidbe.

(4) O okolnostima iz stavka 2. i 3. ovog članka obavijestit će se nadležna ispostava lučke

kapetanije.

Članak 83.

(1) Brodu, odnosno brodici može se oduzeti dodijeljeni vez, ako se utvrdi da ga nije počeo

koristiti u dodijeljeno vrijeme, ako zapovjednik izričito odbije dodijeljeni vez, ako se utvrdi

da je brod pogrešno prijavio teret ili broj putnika, te ako se ne priveže uz obalu na način na

koji je to propisano.

(2) Dodijeljeni vez može se oduzeti i izvan razloga iz prethodnog stavka ako brod, odnosno

brodica krši odredbe općih akata Lučke uprave.

Članak 84.

Prijevoznik, vlasnik broda ili agencija koja organizira prijevoz ili izlet, dužni su Lučkoj upravi

dostaviti vozni red linije ili itinerer izleta, kako bi se omogućio nesmetani privez, odnosno

ukrcaj i iskrcaj putnika.

Članak 85.

(1) Svi plovni objekti koji su se vezali ili usidrili u luci, dužni su o tome izvijestiti VTS

službu, Lučku kapetaniju Pula i Lučkoj upravi neposredno po završetku te radnje i na VHF

radijskom kanalu 10 pozivajući "ROVINJ TRAFFIC" dati slijedeće Dolazno izvješće (Arrival

report):

a) Ime broda

b) Pozivni znak

c) Iskaz stanja : "vezan/usidren"

d) Mjesto privez/sidrenja

(2) Lučka uprava zaprima Dolazno izvješće.

Članak 86.

(1) Smatrat će se da je brod uplovio u luku nakon što se na sidrištu usidrio, istakao sidrene

oznake ili kad je sigurno privezan uz obalu.

(2) Sigurnim vezom smatra se mjesto uz obalu koja je dovoljno duga i zaštićena

bokoštitnicima, a more dovoljno duboko na kojem brod sigurno pluta u svim vremenskim

uvjetima.

(3) Sigurnim vezom smatra se i vez broda koji je udaljen od obale uporabom odgovarajućih

sredstava, prikladno konstruiranim za privez brodova i opremljenih bokoštitnicima.

Članak 87.

(1) Zapovjednik broda, dužan je odmah po dolasku u luku (uplovljavanja), a prije početka

ukrcavanja odnosno iskrcavanja putnika i tereta, Lučkoj kapetaniji prijaviti dolazak.

(2) U slučaju opravdane spriječenosti prijava dolaska broda, odnosno brodice mora se

podnijeti najkasnije u roku od 6 sati od privezivanja uz operativnu obalu, odnosno u roku od

12 sati od dolaska na lučko sidrište.

Odvez i odlazak plovnog objekta iz luke

Članak 88.

(1) Svi plovni objekti spremni za isplovljenje iz luke ili premještaj u luci, sa veza ili sidrišta,

dužni su o tome izvijestiti VTS službu, Lučku kapetaniju Pula i Lučku upravu na VHF

radijskom kanalu 10 i pozivajući "ROVINJ TRAFFIC" dati Odlazno izvješće (Departure

Report) :

a) Ime broda

b) Pozivni znak

c) Iskaz namjere : "isplovljenje/premještaj"

(2) Lučka uprava zaprima Odlazno izvješće i uz suglasnost Lučke kapetanije na temelju

Odlaznog izvješća daje/uskraćuje plovnom objektu odobrenje za isplovljenje/premještaj.

Članak 89.

(1) Zapovjednik broda i, dužni su prije odlaska broda, odnosno brodice iz luke prijaviti

odlazak Lučkoj kapetaniji.

(2) Prijava odlaska podnosi se najkasnije jedan sat prije odlaska broda odnosno brodice.

Lučka kapetanija na osnovu prijave odlaska iz luke izdaje Dozvolu odlaska broda.

Članak 90.

Smatrat će se da je brod napustio luku:

- kad je na sidrištu uvukao sidro u sidreno okno;

- ako isplovljava s peljarom u trenutku kada je iskrcao peljara;

- ako isplovljava bez peljara u trenutku kad je prošao poziciju koja je određena za

ukrcaj i iskrcaj peljara.

MJERE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

Članak 91.

Plovni objekt kada plovi u Sektoru B dužan je VTS službi dati Izvješće o odstupanju

(Deviation report) ukoliko je tijekom plovidbe došlo do promjene odredišta, bitne promjene

ETA ili bilo kakvog drugog odstupanja od planiranih postupaka u plovidbi, a neposredno uoči

promjene ili odstupanja navodeći

a) Ime broda

b) Međunarodni pozivni znak

c) Odstupanje

d) Razlog odstupanja

Članak 92.

(1) Zapovjednik plovnog objekta koji plovi ili se nalazi u unutarnjim morskim vodama i

teritorijalnom moru dužan je bez odgode obavijestiti MRCC Rijeka na VHF radijskom kanalu

16, VHF DSC kanalu 70, ili besplatnom telefonskom broju -195(00 385 1 195) o :

- svakoj nesreći, nezgodi ili izvanrednom događaju koji utječe na sigurnost plovnog

objekta

- svakoj nesreći, nezgodi ili izvanrednom događaju koji ugrožava sigurnost pomorskog

prijevoza

- svakoj situaciji koja bi mogla dovesti do onečišćenja mora ili obale

- svakom onečišćenju mora ili nezgodi koja može prouzročiti onečišćenje mora

(2) Obavijest mora sadržavati najmanje slijedeće podatke :

a) Ime broda

b) Pozivni znak

c) Pozicija plovnog objekta

d) Luka polaska

e) Odredište

f) Broj osoba na plovnom objektu

g) Pojedinosti o nesreći

h) Adresi na kojoj se mogu pribaviti podaci o opasnim i onečišćujućim teretima koji se

prevoze na brodu

i) Poduzetim aktivnostima na otklanjanju pretnji i mogućih posljedica

j) Drugi relevantni podaci u skladu s IMO Rezolucijom A.851(20)

Članak 93.

(1) Turistički i izletnički brodovi i brodice, te ribarski brodovi i brodice dužni su se najmanje

10 minuta prije isplovljavanja ili uplovljavanja najaviti putem kanala 10 VHF.

Lučko peljarenje

Članak 94.

(1) Lučko peljarenje u luci Rovinj i na sidrišta obavezno je za brodove od 500 BT ili veće a i

jahta preko 1.000 BT.

(2) Lučko peljarenje obavezno je ako se brod iz stavka 1. ovog članka premješta s jedne obale

na drugu ili s obale na sidrište, odnosno sidrišta na obalu, kao i kad se pomiče uzduž obale

upotrebom vlastitog porivnog stroja.

(3) Obaveznom lučkom peljarenju ne podliježu hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi,

brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim

putovima, hrvatski putnički brodovi i trajekti koji plove u redovitim linijama u javnom

prijevozu.

Članak 95.

(1) Prilikom dolaska broda peljar se ukrcava na mjestu za ukrcaj peljara koje je odredila

Lučka kapetanija a koje je i označeno na pomorskim kartama (45°05,2'N - 13°37,5'E) ili na

sidrištu.

(2) Peljar se iskrcava na obalu nakon što je brod sigurno vezan, te da je brodu izdano

odobrenje za slobodan promet sa obalom.

(3) U slučaju da je brod ostane na sidrištu zbog zauzetosti obale, njegov će privez biti

obavljen kad se za to steknu uvjet. U tom slučaju brod će ponovo koristiti usluge peljara.

(4) Brod je dužan pri ukrcaju peljara, peljarskoj brodici pružiti zavjetrinu, a peljaru osigurati

siguran uspon na brod.

(5) Brod je dužan osigurati siguran pristup peljaru na brod peljarskim ljestvama, sizom ili

kombinacijom peljarskih ljestava i siza.

Članak 96.

Prilikom odlaska broda peljar se ukrcava na obali dok je brod još vezan, a iskrcava se na

mjestu za iskrcaj peljara ili na sidrištu. Brod je dužan pri iskrcaju peljara peljarskoj brodici

pružiti zavjetrinu, a peljaru osigurati siguran silazak s broda korištenjem peljarskih ljestvi, ili

kombinacijom ljestava i siza.

Članak 97.

U luci nije osigurano tegljenje i potiskivanje.

RED U LUCI

Članak 98.

Plovni objekt koji se nalazi u luci mora biti privezan odgovarajućim i ispravnim vezovima na

napravama za privezivanje (bitve, plutače za vez, alke i sl.), na način da ne ometa plovidbu

drugih plovila.

Članak 99.

Vezovi plovnih objekata privezanih u luci ne smiju se postavljati i držati na način da ometaju

plovidbu drugih plovnih objekata, kretanje osoba i vozila po obali, kao i rad lučkih naprava.

Članak 100.

(1) Plovni objekti koji ulaze u luku ne smiju ometati manevriranje brodovima koji izlaze iz

luke.

(2) Plovni objekti koji plove lučkim područjem ne smiju se kretati brzinom većom od 5 čv.

Članak 101.

Prilikom nadolaska nevremena (oluja, vjetar, valovi i sl.), plovni objekti privezani ili usidreni

u luci moraju pojačati svoje vezove odnosno povećati broj sidara, a po naređenju kapetanije i

isploviti iz luke ili se skloniti u zavjetrinu.

Članak 102.

(1) Svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji uplovljava u luku, mora imati na

brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom.

(2) Plan iz stavka 1. ovog članka mora biti odobren od nadležnih tijela države čiju zastavu

brod vije uzimajući u obzir Smjernice Međunarodne pomorske organizacije – IMO.

Članak 103.

(1) U luci je zabranjeno:

1. onemogućiti pristup napravama za privez;

2. premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta osim

kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očite štete ili kad je to potrebno

zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta;

3. vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu

namijenjeni za privez i kretati se po njima;

4. neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i

druge oznake ili naprave za privez;

5. oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko

dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s

obalnih zidova obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim

obalama;

6. zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovnom objektu i na

napravama za privez;

7. čistiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;

8. zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina

utvrđenih posebnim propisima;

9. držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda,

10. kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vući ili učiti skijanje na vodi;

11. na istezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi držati bilo kakav

materijal;

12. obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube,

opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;

13. spaljivanje otpada na plovnom objektu;

14. na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša.

(2) Radnje iz točaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog članka zabranjeno je obavljati i

na sidrištu luke.

(3) Radnje iz točaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog članka mogu se obavljati u

brodogradilištima, a u ostalim lukama samo na osnovi odobrenja Lučke uprave uz suglasnost

kapetanije.

Članak 104.

Putnički brodovi i brodovi/brodice za prijevoz putnika prilikom pristajanja i isplovljavanja na

lučkom području „Valdibora“ i „Veliki molo” moraju koristiti uslugu privezivanja.

Članak 105.

(1) Osobe sa broda koji nije dobio odobrenje za slobodan promet s obalom ne smiju

prometovati s osobama na obali.

(2) Odredba prethodnog stavka ne odnose se na hrvatske ribarske brodove i brodice, kao ni na

plovila namijenjena sezonskom prijevozu putnika koji u luci koriste stalni gospodarski vez, te

svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na dijelu luke posebno određenom za ovu namjenu.

Članak 106.

O plovnom objektu koji je privezan u luci brine se njegov vlasnik. Odgovornost za štetu na

drugim plovilima, uređajima, napravama ili postrojenjima snosi vlasnik plovnog objekta.

Članak 107.

Sve obale lučkog područja, kao i svi gatovi za privezivanje sportskih plovila te ostalih

brodova/ brodica, moraju biti slobodni od automobila, stvari, ribolovnih alata, mreža i drugog.

Članak 108.

Brod koji se opskrbljuje pogonskim gorivom u luci dužan je na vidljivom mjestu danju

istaknuti crvenu zastavu, a noću staviti crveno svjetlo vidljivo sa svih strana, te držati

zatvorene sve palubne otvore.

Članak 109.

Ukrcavanje i iskrcavanje putnika i izletnika na zato određenim operativnim obalama i

gatovima, mora se obavljati preko propisanih mostova (siz) koje osigurava brod, a za vrijeme

ukrcavanja i iskrcavanja putnika na mostu mora biti prisutan najmanje jedan član posade.

Članak 110.

Prijevoznik, vlasnik broda ili agencija koja organizira prijevoz ili izlet, dužni su Lučkoj upravi

dostaviti vozni red linije ili itinerer izleta, kako bi se omogućio nesmetani privez, odnosno

ukrcaj i iskrcaj putnika.

Članak 111.

(1) U luci nije dopušteno ostavljanje potonulih plovnih objekata.

(2) U slučaju potonuća plovnog objekta, vlasnik potonulog plovnog objekta dužan je o toj

okolnosti obavijestiti Lučku upravu i ukloniti potonuli objekt iz luke. Ako vlasnik ne postupi

po odredbi ovog stavka, potonuli objekt uklonit će Lučka uprava o trošku vlasnika.

(3) Ako plovni ili plutajući objekt u luci izgubi dio opreme ili tereta u luci, osoba koja

upravlja plovnim, plutajućim objektom dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Lučku

kapetaniju.

Korištenje obalnog prostora

Članak 112.

Privremeno deponiranje robe (ribarskih sanduka, mreža, ribarskog alata i druge robe)

dozvoljeno je na dijelu luke predviđenom za ukrcavanje odnosno iskrcavanje robe, a najduže

do 2 sata nakon iskrcaja odnosno prije ukrcaja te robe.

Članak 113.

(1) Krpanje i sušenje ribarskih mreža mora se podesiti tako da na operativnim dijelovima

obale ne ometa ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe.

(2) Odmah nakon čišćenja, krpanja i sušenja ribarskih mreža i ostalog, osobe koje obavljaju te

radnje dužne su temeljito očistiti korišteni dio obale i vratiti ga u prvobitno stanje.

(3) Za vrijeme i nakon čišćenja ribarskih mreža i ostalog ribolovnog alata zabranjeno je

bacanje otpada u more.

Članak 114.

U periodu od 01. svibnja do 30. rujna, radi turističke sezone zabranjeno je svako obavljanje

poslova, krpanja, sušenja i skladištenja ribarskih mreža, alata i oprema na operativnom dijelu

luke bez odobrenja ove Lučke uprave.

Pristup na brod i s broda kod ukrcaja i iskrcaja putnika

Članak 115.

(1) Brod privezan uz obalu mora osigurati pristup na brod i s broda na siguran način.

(2) Ispod brodskog siza mora se razapeti zaštitna mreža između obale i broda, odnosno

između dva broda.

(3) Kraj siza mora biti postavljen pojas za spašavanje s konopom.

(4) Siz mora bit pristupačan, odgovarati svojoj namjeni i mora biti osiguran obostranim

rukohvatom visine najmanje 1 m.

(5) Noću pristup na brod mora biti dovoljno osvijetljen.

(6) Ukrcaj i iskrcaj putnika mora se obavljati preko brodskog siza ili sigurnog i čvrstog mosta,

kojeg osigurava brodar, a koji moraju biti osigurani čvrstim ogradama visine najmanje 1 m i

poprečnim letvicama na nogostupu. Ukrcaj i iskrcaj putnika ne smije se obavljati bez

prisutnosti člana posade.

(7) Grotla skladišta i svi drugi opasni otvori moraju bit ograđeni ili zatvoreni.

Odredbe o zaštiti mora i morskog okoliša

Članak 116.

(1) Zaštita akvatorija i morske obale obveza je svakog vlasnika i korisnika plovila, te

pružatelja ugostiteljskih usluga na lučkom području.

(2) Jahte i brodice su dužne čuvati smeće i otpadna ulja do dolaska u luku, po dolasku u luku

dužni su smeće i otpadna ulja zbrinuti na propisan način tj. predati ih tvrtki ovlaštenoj za

prikupljanje predmetnog otpada.

(3) Postupanje sa otpadom je propisano Planom za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima

tereta.

(4) U cilju zaštite zagađivanja akvatorija i obale kao zaštite od požara u luci je zabranjeno:

1. bacati u more i na obalu bilo kakve otpatke i smeće (boce, najlon vreće, pvc čaše,

kantice, lakove, goriva, ulja, deterdžente, kozmetiku i sl.),

2. bacati u more otpadno ulje iz motora, te zamašćene i zauljene vode iz plovila,

3. prazniti u more sadržaje fekalnih tankova i raznih brodskih WC-a,

4. bacati u more stare i neiskorištene ribe i ostatke ribe,

5. bacati u more otpadne vode sa deterdžentima (iz brodskih kuhinja),

6. spaljivati smeće na brodu,

7. vršenje fizioloških potreba u more,

8. vršenje čišćenja, bojanja plovila na mjestima za to zabranjenim,

9. razbijanje staklenih predmeta,

10. izvođenje bilo kakvih radnji koje mogu izazvati požar bilo na plovilu ili na obali,

osim uz suglasnost ove Lučke uprave.

11. pranje plovila u luci osim uz upotrebu vode i octa

Članak 117.

U cilju zaštite od zagađivanja obale i luke kao i zaštite od požara, vlasnici i korisnici plovila i

obale obavezni su:

1. sve otpatke sa svojih plovila odlagati u za to predviđene posude za smeće, podizati

sa dna mora uz plovilo sve one predmete koji narušavaju i onečišćuju morsko dno, a

dospjeli su sa plovila

2. sva otpadna ulja iz motora kao i zauljene vode odlagati u za to predviđene posude

3. fekalne tankove i ostale WC-e prazniti na otvorenom moru

4. pranje suđa vršiti suvremenim deterdžentima bez otrovnih elemenata (fosfata)

5. motore, unutarnje i vanjske, držati u maksimalno tehnički ispravnom stanju da bi se

što manje zagađivalo plovilo i okoliš, bilo ispušnim plinovima, uljem ili zvukom.

6. maksimalno izbjegavati rad sa otvorenom vatrom na plovilima i obali.

Članak 118.

(1) U luci nije dozvoljeno bacati otpatke, ostavljati ostatke tereta i ispuštati tekućine i druge

tvari koje onečišćuju luku već su korisnici luke dužni spomenuto predati ovlaštenim

koncesionarima, a manje količine otpadnog ulja, djelatnicima lučke uprave koji će to

pohraniti u za to namijenjene eko-bačve.

(2) Lučka uprava i ovlaštenici koncesije naredit će osobi koja onečišćuje more ili taloži

otpatke da odmah prekine onečišćavanje ili ukloni otpatke.

(3) Ako osoba koja onečišćuje more ne postupi po naredbi iz stavka 2. ovog članka, Lučka

uprava ili ovlaštenik koncesije će očistiti luku na trošak i teret osobe koja onečišćuje more.

Članak 119.

(1) Plovni objekt je dužan prije napuštanja luke ovlaštenim osobama

- predati prikupljeno smeće te ostatke tereta, ambalaže, zaštitnog materijala i sl;

- predati kaljužne vode, otpadne vode i fekalije.

(2) Plovni objekt ne smije napustiti luku prije nego postupi po odredbi iz prethodnog stavka

ovog članka.

(3) Lučka uprava može uvjetovati izdavanje dozvole odlaska plovnog objekta dostavljanjem

dokaza ako plovni objekt nije postupio po odredi stavka 1. ovog članka.

Članak 120.

Na području Lučke uprave zabranjen je iskrcaj prljavih balastnih voda. Iznimno od odredbe iz

prethodnog stavka, Lučka kapetanija može odobriti iskrcaj balasta na lučkom području ako

utvrdi da ne postoji opasnost od onečišćenja mora.

Članak 121.

Osoba koja koristi obalu dužna je nakon završetka ukrcaja i iskrcaja očistiti korišteni dio

obale. Korisnik lučkog područja dužan je održavati sve ostale površine na kojima obavlja

svoje djelatnosti.

Članak 122.

Otpaci od čišćenja mreža moraju se sakupiti i vratiti u more na udaljenosti ne manjoj od 1 Nm

od obale.

Članak 123.

Tijekom operacije ukrcaja pogonskog goriva moraju biti poduzete zaštitne mjere za

sprječavanje onečišćenja mora.

Članak 124.

(1) U luci se može obavljati degazacija, fumigacija i deratizacija broda na zahtjev

zapovjednika broda ili nadležnog upravnog organa samo uz suglasnost Lučke uprave i

odobrenja Lučke kapetanije.

(2) Brod koji je podvrgnut deratizaciji i fumigaciji dužna je čuvati osoba ovlaštena za

obavljanje ove djelatnosti sve do povratka posade na brod te je dužna istaći upozorenja o

opasnostima i spriječiti pristup na brod neovlaštenim osobama.

Mjere u izvanrednim okolnostima

Članak 125.

(1) Brod je dužan ukazati prvu pomoć svim osobama povrijeđenim na brodu.

(2) Brod je dužan obavijestiti Lučku upravu s kratkim opisom događaja u slučaju:

- teže povrede jedne ili više osoba,

- lakše povrede više osoba, ili

- smrti osobe na brodu

(3) Osoba koja obavlja djelatnost u luci, u slučaju teže povrede jedne osobe, lakše povrede

više osoba ili smrti osobe na području luke na kojem obavlja djelatnost, dužno je obavijestiti

Lučku upravu s kratkim opisom događaja.

Članak 126.

(1) Na brodu u luci posada broda i sredstva za gašenje požara moraju biti u stanju pripravnosti

tijekom cijelog vremena boravka broda u luci.

(2) U slučaju izbijanja požara na brodu, zapovjednik broda dužan je poduzeti mjere za gašenje

požara i o tome obavijestiti Lučku upravu.

Članak 127.

Sve osobe u luci koje primijete požar u luci dužne su o tome obavijestiti Javnu vatrogasnu

postrojbu i Lučku upravu.

Članak 128.

(1) Zapovjednik broda s kojeg je onečišćeno more ili obala uljem ili na drugi način dužan je

odmah postaviti zaštitne brane i istovremeno obavijestiti Lučku kapetaniju.

(2) O onečišćenju mora ili obale uljem ili na drugi način zapovjednik broda dužan je odmah

obavijestili Lučku upravu i nadležnu ispostavu lučke kapetanije.

Uklanjanje brodova/brodica

Članak 129.

Lučki nadzornik pozvati će vlasnika plovnog objekta koji se ne koristi u prometu zbog

dotrajalosti, oštećenja, bez registarskih pločica, neregistriran, napušten, neispravan i slično,

kao i vlasnika olupine plovnog objekta, da u roku od osam dana ukloni plovni objekt iz

lučkog područja.

Članak 130.

Ako Lučki nadzornik ne utvrdi tko je vlasnik plovnog objekta iz članka 129., istaknuti će na

plovnom objektu, kao i na oglasnoj ploči Lučke uprave Rovinj-Autorita'-portuale Rovigno,

poziv vlasniku da ga ukloni iz lučkog područja u roku od osam dana.

Članak 131.

(1) Nakon proteka naznačenog roka, Lučki nadzornik donosi rješenje kojim nalaže vlasniku,

da u roku od najduže petnaest dana ukloni ostavljeni plovni objekt ili olupinu plovnog objekta

iz članka 129.

(2) Rješenje se vidno ističe na plovni objekt ili olupinu plovnog objekta koji se nalazi unutar

lučkog područja te na oglasnu ploču, a po potrebi i na mrežnim stranicama Lučke uprave

Rovinj-Autorita' portuale Rovigno.

Članak 132.

Ako vlasnik plovnog objekta ili olupine plovnog objekta ne postupi po rješenju Lučkog

nadzornika, Lučka uprava Rovinj-Autorita' portuale Rovigno izvršit će uklanjanje, na

odgovornost i trošak vlasnika.

Članak 133.

(1) Prisilno uklonjen plovni objekt ili olupina plovnog objekta odvozi se na odgovarajuće

odlagalište o čemu je Lučka uprava dužna obavijestiti vlasnika.

(2) Ako vlasnik ne preuzme plovni objekt ili olupinu plovnog objekta u roku od petnaest dana

od primitka obavijesti i ne podmiri troškove uklanjanja i čuvanja (skladištenja) plovnog

objekta, plovni objekt biti će prodan na javnoj dražbi.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, neispravni plovni objekt koji vlasnik ne ukloni iz

lučkog područja, a u takvom je stanju da nije za popravak bit će, na vlasnikov trošak, odmah

odvezen na reciklažu.

(4) Lučka uprava ne odgovara za štete koje bi na plovilu i stvarima na njemu mogle nastati

uslijed njegova premještanja iz lučkog područja i boravka na odlagalištu.

KONCESIJE U LUČKOM PODRUČJU

Gospodarske aktivnosti

Članak 134.

(1) Lučke djelatnosti obavljaju trgovačka društva na temelju koncesije.

(2) Koncesiju daje Lučka uprava na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o pomorskom

dobru i morskim lukama i Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru.

Članak 135.

Odluka o koncesiji za obavljanje lučkih djelatnosti sadrži osobito: određenje lučke djelatnosti

za koju se daje koncesija, način, uvjete i vrijeme obavljanja djelatnosti, ovlaštenja davatelja

koncesije, prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja pomorskog

dobra, naknadu koja se plaća za koncesiju i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti.

Članak 136.

U vezi s prijavljivanjem i prihvatom otpada s plovnih objekata i ostataka tereta neposredno se

primjenjuju odredbe članka 60. do 67. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u

lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike

Hrvatske, te odredbe Plana gospodarenja otpadom s brodova na području pod upravljanjem

Lučke uprave Rovinj.

Članak 137.

(1) Obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti te drugih gospodarskih djelatnosti koje su u

funkciji razvoja pomorskog prometa i osnovnih lučkih djelatnosti može se povjeriti pravnim

ili fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost na temelju koncesije.

(2) Koncesija se dodjeljuje pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku

djelatnost u skladu sa pozitivnim propisima.

Članak 138.

(1) Poslovi pomorske agencije te otpremnički poslovi mogu se u lučkom području obavljati na

temelju odobrenja Lučke uprave.

(2) Koncesija se može dodijeliti i za obavljanje drugih gospodarskih djelatnosti.

Članak 139.

Službene osobe koje obavljaju lučke djelatnosti na temelju koncesije trebaju biti adekvatno

obilježene službenom odjećom.

LOKACIJE, UVJETI I NAČIN DAVANJA NA KORIŠTENJE OBALNI PROSTOR

Reklamni štandovi

Članak 140.

(1) Osnova za korištenje obalnog prostora i štanda je dozvola za privremeno i povremeno

korištenje lučkog područja /u nastavku: dozvola/ te se obalno područje smije koristiti tek i

isključivo po ishodovanju dozvole.

(2) Štand je tipiziran.

(3) Pored štanda može se postaviti suncobran bijele boje i jedna stolica za potrebe djelatnika.

(4) Zabranjuje se postavljanje dodatnih tabela, stolova i slično.

Članak 141.

(1) Obalni prostor i reklamni štand daje se na privremeno korištenje neposrednom pogodbom

Upravnog vijeća Lučke uprave Rovinj, po podnesenom zahtjevu.

(2) Zahtjevi za korištenje obalnog prostora podnose se Upravnom vijeću Lučke uprave Rovinj

putem Lučke uprave Rovinj.

(3) Način podnošenja zahtjeva propisan je Odlukom o obavljanju privremenih ili povremenih

djelatnosti na lučkom području kojim upravlja Lučka uprava Rovinj – Autorita portuale

Rovigno.

(4) Uz reklamni štand zabranjeno je postavljanje dodatnih reklamnih tabela.

Članak 142.

(1) Kada Upravno vijeće donese zaključak kojim se odobrava korištenje obalnog prostora i

štanda, Lučka uprava Rovinj temeljem istog zaključka u roku od 10 dana izdaje dozvolu.

(2) Po pravomoćnosti dozvole, stranci se uručuje dozvola i od tog dana stranka stječe pravo

korištenja obalnog prostora.

(3) Prava i obveze korisnika obalnog prostora i štanda određuju se u dozvoli.

(4) Ukoliko korisnik obalnog prostora i štanda ne izvrši uplate u rokovima, Lučka uprava

Rovinj poduzet će mjere za prisilnu naplatu istih, zajedno sa pripadajućom kamatom.

(5) Ukoliko je propisana obveza uplate cjelokupnog iznosa prije izdavanja dozvole, ne smije

se izdati dozvola dok se ne izvrši uplata u cijelosti.

(6) Istekom roka korištenja iz dozvole, odnosno ukidanjem dozvole zbog nepridržavanja

odredaba Odluke, korisnik gubi svako pravo na daljnje korištenje obalnog prostora te je u

roku od 24 sata obvezan osloboditi obalno područje od svih stvari i opreme te ju vratiti u

prvobitno stanje, a u protivnom će to učiniti nadzornici luke na njegov trošak.

Članak 143.

(1) Dozvola se izdaje u pisanom obliku, a u ime Lučke uprave Rovinj potpisuje ga ravnatelj.

(2) Dozvola sadrži:

- grafički prilog,

- podatke o korisniku,

- uvjete korištenja obalnog prostora i štanda,

- moguće tipove opreme,

- podatke o lokaciji, površini i namjeni,

- podatke o vremenu na koje se izdaje, s napomenom da će dozvole biti ukinuto

odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave Rovinj, ukoliko se korisnik ne bude

pridržavao uvjeta i obveza naznačenih u dozvoli

- ostalo od značaja za korištenje obalnog prostora i štanda, odnosno utvrđivanje

obveze korisnika.

-

Članak 144.

(1) Dozvola se ne smije izdati korisniku obalnog prostora i štanda koji nije u cijelosti ispunio

sve dospjele obveze prema Lučkoj upravi Rovinj.

(2) Svi korisnici obalnog prostora i štanda dužni su održavati čistoću unutar obalnog prostora

i pridržavati se drugih odluka koje se odnose na red u luci otvorenoj za javni promet Rovinj.

Članak 145.

(1) Obalni prostor lučkog područja grada Rovinja, ovisno o pogodnosti položaja za reklamne

štandove, razvrstava se u sljedeće zone:

- ZONA A obuhvaća područje od zgrade Lučke kapetanije do Malog mola

- ZONA B obuhvaća Mali mol i područje do Zagrebačke banke

- ZONA C obuhvaća područje od Zagrebačke banke

- ZONA D obuhvaća područje kod MMC-a

- ZONA E obuhvaća područje ispred TDR-a

- ZONA F obuhvaća područje sjeverne luke Valdibora – Spomenik

- ZONA G obuhvaća područje od sjeverne luke Valdibora III.

(2) Sastavni dio ovog Pravilnika je grafički prikaz predmetnih zona.

(3) Tipove štanda, njihov broj i mikro-lokacije utvrđuje Upravno vijeće Lučke uprave Rovinj

na prijedlog ravnatelja Lučke uprave Rovinj.

Članak 146.

Visina i način obračuna naknade za korištenje obalnog prostora određeni su Odlukom o visini

lučkih pristojbi i naknada Lučke uprave Rovinj, a obveza svakog pojedinog korisnika utvrđuje

se dozvolom.

Terase

Članak 147.

Dio kopnenog dijela lučkog područja kod ugostiteljskog objekta može se koristiti za postavu

ugostiteljske terase.

BORAVAK BRODA U LUCI (ŠKVERU)

Upravljanje brodom i odgovornost za nastalu štetu

Članak 148.

(1) Za vrijeme čekanja na popravak ili preinaku broda, kao i za vrijeme radova na brodu, bez

obzira na to gdje se nalazi, brod ostaje stalno pod upravom i odgovornošću zapovjednika

broda.

(2) Naručitelj popravka ili preinake broda će brod, posadu ili teret osigurati prema pravilima

osiguranja za vrijeme trajanja radova ili zadržavanja broda u luci.

(3) Naručitelj odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i

postrojenjima, plutajućim objektima, drugim objektima u luci ili na moru te za štetu koju nanese

okolišu. Visinu štete utvrđuje ovlašteni procjenitelj osiguravajućeg društva Brodogradilišta.

(4) Naručitelj je dužan prije isplovljenja broda iz luke, podmiriti nastalu štetu ili pružiti

jamstvo u visini procijenjene štete.

Dozvoljeni pristup brodu

Članak 149.

Tijekom boravka broda u operativnom dijelu luke (škveru) dozvoljen je pristup brodu sljedećim

osobama:

1. članovima posade,

2. predstavnicima naručitelja,

3. predstavnicima klasifikacijskih društava i pomorskih ustanova koje kontaktiraju s brodom,

državnim inspektorima i ovlaštenim osobama drugih državnih tijela,

4. ovlaštenim serviserima te njihovim radnicima.

Ovlašteni serviseri

Članak 150.

(1) Radove na popravku, preinaci i opremanju broda za vrijeme dok se on nalazi u luci

(škveru), mogu obavljati isključivo trgovačka društva, obrti ili pojedinci koji su registrirani za

takvu djelatnost te uz prethodno suglasnost za povjeravanje obavljanja sporednih djelatnosti

Lučke uprave.

(2) Za područje operativnog dijela (škvera) dodijeliti će se:

- 3 prethodne suglasnosti za obavljanje djelatnosti servisa motora,

- 3 prethodne suglasnosti za obavljanje slijedećih djelatnosti: popravak i preinaka

broda, bojanje broda te ugradnje brodske opreme. Suglasnost je izdaje zajednički

za sve tri djelatnosti.

(3) Za ishodovanje prethodnu suglasnost plaća se Lučkoj upravi godišnja naknada u

paušalnom iznosu, sukladno odluci Upravnog vijeća Lučke uprave.

Članak 151.

(1) Lučka uprava prethodnu suglasnost izdaje na zahtjev.

(2) Zahtjevu se mora priložiti:

- registracija za obavljanje djelatnosti,

- certifikate o zaštiti na radu,

- potpisanu izjavu o prihvaćanju uvjeta Lučke uprave za dodjelu prethodne

suglasnosti,

- uvjerenja i svjedodžbe o osposobljenosti,

- uvjerenja o ispravnosti strojeva,

- potvrdu da je podmirio sva dugovanja prema Komunalnom Servisu Rovinj i Gradu

Rovinju.

(3) U slučaju da se nadzorom djelatnika Lučke uprave utvrdi obavljanje djelatnosti mimo

ishodovane prethodne suglasnosti ili registracije, serviseru će biti oduzeto dopuštenje za rad te

će njemu i njegovim zaposlenicima biti onemogućen ulazak u prostor luke (škvera).

(4) Lučka uprava, odnosno djelatnici Lučke uprave, ovlašteni su na lučkom području vršiti

nadzor nad obavljanjem djelatnost od strane servisera.

(5) Lučka uprava, odnosno djelatnici Lučke uprave, ovlašteni su na lučkom području uskratiti

pristup na lučko područje osobama bez ovlaštenja..

Opskrba broda gorivom i drugim zalihama

Članak 152.

(1) Prilikom opskrbe gorivom u luci obvezno se primjenjuju posebni propisi o

rukovanju i prijevozu opasnih tvari u pomorskom prometu.

(2) Snabdijevanje broda pogonskim gorivom može se odvijati samo na mjestu

određenom sukladno čl. 34 ovog Pravilnika uz suglasnost kapetanije.

(3) Brod je dužan poduzeti sve mjere zaštite od požara i mjere za sprečavanje izlijevanja

goriva u more ili na operativnu obalu.

(4) U slučaju nastupa onečišćenja obale ili operativne obale, Lučka uprava će poduzeti

radnje sprječavanja daljnjeg onečišćenja na trošak naručitelja.

Mjere sigurnosti za vrijeme izvođenja radova od strane naručitelja

Članak 153.

(1) Prilikom izvođenja radova, zapovjednik broda, odnosno posada broda te ovlašteni

serviseri te svi njihovi zaposlenici dužni su poduzimati i provoditi mjere zaštite sigurnosti

na radu, zaštite okoliša te zaštite od požara, a sve u cilju otklanjanja opasnosti koje

ugrožavaju sigurnost ljudi, imovine i okoliša.

(2) Zapovjednik broda, odnosno predstavnik ovlaštenog servisera, dužan je na zahtjev

djelatnika Lučke uprave te drugih nadležnih službi omogućiti uvid u sve certifikate te

obavljanje pregleda u cilju otklanjanja potencijalnih izvora opasnosti.

(3) Protupožarni aparati na brodu uvijek moraju biti ispravni i spremni za upotrebu.

Mjere zaštite okoliša

Članak 154.

(1) Zapovjednik broda mora prilikom pristajanja, privezivanja, odvezivanja te za vrijeme

boravka u luci izvođenja radova na popravku i preinaci broda, postupiti na način da tim

radnjama ne onečisti okoliš.

(2) Na brodu koji boravi u luci (škveru), članovi posade broda, ovlašteni serviseri i njihovi

zaposlenici koji izvode odobrene radove moraju poduzimati mjere zaštite kako bi se spriječilo

onečišćenje mora, operativnih obala i/ili suhog doka, kao i onečišćenje zraka uključujući i

prekomjernu buku.

(3) U slučaju onečišćenja iz stavka 1. ovog članka Lučka uprava poduzima mjere u svrhu

otklanjanja nastalog onečišćenja na trošak naručitelja.

(4) Za slučaj onečišćenja Lučka uprava je ovlaštena zabraniti rad s alatima i uređajima koji

proizvode prekomjernu buku, odnosno onečišćuju zrak na bilo koji drugi način.

(5) Zapovjednik broda koji boravi u luci dužan je zbrinuti otpad nastao za vrijeme boravka

broda u luci na zakonom i drugim propisima određen način. Troškove zbrinjavanja otpada s

broda snosi naručitelj.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 155.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o redu u luci javnog prometa

Rovinj od 30. rujna 2015. godine.

Članak 156.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Lučke uprave.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA

Milan Mihovilović, dipl.ing.

Ovaj Pravilnik odobrila je Lučka kapetanija Pula suglasnošću Klasa: 342-21/18-02/33,

Ur.broj: 530-04-4-2-19-2 od dana 03. siječnja 2019. godine.

RAVNATELJ LUČKE UPRAVE ROVINJ

dr.sc. Donald Schiozzi

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Lučke uprave Rovinj dana 04.01.2019. i stupio

je na snagu dana 11.01.2019. godine.

RAVNATELJ LUČKE UPRAVE ROVINJ

dr.sc. Donald Schiozzi

Klasa – Classe: 012-04/18-01/03

Ur.broj – No. prot.: 2163/15-01-18-1

Rovinj – Rovigno, 14.12.2018.

AKVATORIJ JUŽNE GRADSKE LUKE

Operativni dio obale:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

- ukrcaj/iskrcaj tereta (ribe)

- linijski promet

Operativni dio luke:

- sport i rekreacija (Jedriličarski klub Maestral)

Operativni dio luke:

- izvlačenje brodova/jahti/brodica

- suhi vez

Komunalni vezovi

Površina za vršenje gospodarske djelatnosti

Operativni dio obale:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

- ukrcaj/iskrcaj tereta (ribe)

- linijski promet

Stalni pomorski granični prijelaz

Operativni dio luke:

- ukrcaj/iskrcaj putnika – povremeni prijevoz/taxi (max 30 min.)

Komunalni vezovi

Vezovi za plovila Pomorske policije i Lučke kapetanije - ispostave Rovinj

Komunalni vez od 01.10. – 01.05.

Nautički vez za jahte od 01.05. – 01.10.

Površina za vršenje gospodarske djelatnosti

Operativni dio obale:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

- ukrcaj/iskrcaj tereta

- linijski promet

Benzinska pumpa

- ukrcaj/iskrcaj opasnog tereta

Nautički vez:

- 10 nautičkih vezova

Plato za vršenje gospodarske djelatnosti

Operativni dio obale:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

- ukrcaj/iskrcaj tereta (ribe)

- linijski promet

Operativni dio obale:

- ukrcaj iskrcaj opasnog otpada (ulja, zauljanih krpa, akumulatora i drugo)

Operativna obala:

- trajektno pristanište

Operativni dio obale:

- privezište za ribarske brodove

- iskrcaj ribe

- ukrcaj ribolovnih alata i leda

- ukrcaj goriva

SIDRIŠTA

Lone

Valdebora

Squero

VEŠTAR

Sidrište (nautički vez)

Nautički vezovi

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Operativni dio obale:

- spuštanje i dizanje plovila iz/u more

Plato za vršenje gospodarske djelatnosti

Villas Rubin

Nautički vezovi i sidrište

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Operativni dio obale:

- spuštanje i dizanje plovila iz/u more

- servis plovila

Sveti Ivan

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Škaraba

Nautički vezovi i sidrište

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Plato za vršenje gospodarske djelatnosti

Sveti Andrija (Crveni otok) -- jug

Nautički vezovi i sidrište

Sveti Andrija (Crveni otok) - Sjever

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Otok Sveta Katarina - Istok

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Plato za vršenje gospodarske djelatnosti

Otok Sveta Katarina - Sjever

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Bolničko naselje - Istok

Nautički vezovi i sidrište

Komunalni vezovi

AC Amarin

Nautički vezovi i sidrište

Operativna obala:

- ukrcaj/iskrcaj putnika

Operativni dio obale:

- spuštanje i dizanje plovila iz/u more

- servis plovila

CRVENOM TOČKOM OZNAČENE SU POZICIJE KOJE BI SE DODJELILE

BRODARIMA ZA VRŠENJE „BOOKINGA“

ZONA A

ZONA B

ZONA C

ZONA D

ZONA D

ZONA E

ZONA F

ZONA G