PRAVNA NORMA - Web pravnog fakulteta · društvenih odnosa (soc. činjenica) ... tzv. načelo teritorijalnosti pravnog sustava “pravna pravila jednog pozitivnog sustava, u načelu,

PRAVNA NORMA

Doc. dr. sc. Luka Burazin

Literatura: B. Perić, Struktura prava

2

ŠTO JE PRAVO?

grana morala ili pravednosti (skolastičke teorije naravnog prava, sv. Augustin)

sustav suverenovih zapovijedi (imperativa) poduprtih sankcijama (imperativna teorija prava, J. Austin)

sustav (pravnih) pravila (pozitivisti, H. Kelsen)

institucionalni normativni poredak (institucionalna teorija prava, N. MacCormick)

3

STRUKTURA PRAVA

sastav i građa (sadržaj) prava

2 suprotna teorijska shvaćanja:

a) normativističko – pravo se sastoji od pravila koja donosi državna vlast

b) sociologističko – pravo je sustav društvenih odnosa (soc. činjenica)

sinteza: pravo = sustav pravila + poredak odnosa

4

PRAVNA NORMA - POJAM

ponašanje ljudi u društvu i oblikovanje njihovih uzajamnih odnosa upravlja se i usmjerava nekim pravilima

društvene norme (genus proximum)

– običaj, moral, religijske norme, norme pristojnosti, pravne norme

5


normu ne čini pravnom njezin:

sadržaj,

oblik,

rok trajanja

6


normu čini pravnom njezina

(differentia specifica):

1) vezanost za “pravnu vlast”,

2) učinkovitost (djelotvornost,

efikasnost)

7


vezanost za “pravnu vlast” (“institucije”)

stvaranje p. n. (neposredno i posredno),

ostvarivanje ciljeva pravne vlasti,

egzistencija p. n. (mijenjanje, ukidanje, tumačenje),

sankciju zbog povrede p. n. mogu određivati i provoditi samo državni organi

8


učinkovitost p. n. (prisilnost prava)

svojstvo utjecanja na ljudsko ponašanje

oblikovanje društvenih odnosa

zahtjev da se ostvare ili ne povrijede određene društvene vrijednosti zaštićen je sankcijom

pr. poredak potvrđuje svoju pravnost mogućnošću da se, in ultima linea, prisilno nametne (prisilnost prava)

9


ADRESANT = donositelj p. n. (“pravna vlast”)

ADRESAT = onaj kojemu je upućena p. n. (pravni subjekt)

1. čovjek / pojedinac (fizička osoba)

2. posebna društvena tvorevina (pravna osoba)

10

PRAVNA NORMA S OBZIROM

NA ADRESATE

a) opća

b) posebna

c) pojedinačna

11

opća pravna norma

upućuje se svim građanima

(adresatima) na državnom području

npr. KZ, ZKP, ZOO, ObZ, ZV, ZPP


NA ADRESATE

12


NA ADRESATE

Čl. 90. Kaznenog zakona

“Tko drugoga usmrti, kaznit će se kaznom zatvora

najmanje pet godina.”

Čl. 247. Zakona o obveznim odnosima

“Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane

suglasile o bitnim sastojcima ugovora.”

13


NA ADRESATE

posebna pravna norma

upućuje se samo određenoj skupini

građana (adresata) na državnom području

ta je skupina određena prema nekom

svojstvu

npr. Zakon o odvjetništvu, Zakon o

državnim službenicima

14


NA ADRESATE

Čl. 1. Zakona o državnim službenicima

“Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos

između državnih službenika i države kao

poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju

prijam u državnu službu, klasifikaciju radnih mjesta

državnih službenika, stručno osposobljavanje i

usavršavanje državnih službenika, napredovanje u

službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje

prava i obveza državnih službenika.”

15


NA ADRESATE

pojedinačna pravna norma

upućuje se pojedincu ili većem broju

pojedinaca (adresata)

adresat je poimence određen

pravno rješava individualni i neponovljiv

slučaj

npr. sudska odluka, upravni akt, ugovor

16


NA ADRESATE

Općinski sud u Zagrebu

presudio je

I-tuženik Osiguranje d.d. iz Zagreba i II-tuženik

Marko Marković iz Zagreba, dužni su solidarno

isplatiti tužitelju Peri Periću iz Rijeke, s osnova

naknade štete iznos od 18.720,00 kn, sa zakonskim

zateznim kamatama koje teku od dana 15. kolovoza

2005. godine pa do isplate, sve u roku 15 dana.

17


NA ADRESATE

SUPSUMPCIJA (pravni silogizam)

između općih i pojedinačnih p. n. postoji uska sveza

opće p. n. su temelj za nastanak pojedinačnih p. n.

praemissa minor, praemissa maior, conclusio

18


NA ADRESATE

(1) Osoba X usmrtila je osobu Y.

(2) Čl. 90. Kaznenog zakona

(3) Osoba X je kriva, pa joj se izriče

kazna zatvora u trajanju od 7

godina.

19

P. N. S OBZIROM NA

TERITORIJALNU VALJANOST

a) generalna

b) partikularna

20

P. N. S OBZIROM NA


generalna pravna norma

vrijedi na čitavom državnom teritoriju

prevladava u unitarnim državama

nalazi se npr. u KZ, ZV, ZOO

21

P. N. S OBZIROM NA


partikularana pravna norma

vrijedi samo na dijelu državnog teritorija

češće u državama s većom decentralizacijom (npr. federacije)

uređuje specifičnu situaciju za određeno područje (gosp. nerazvijenost, elem. nepogoda... )

u RH na razini lok. i reg. samouprave (statuti, odluke – rad obrta, k.n., groblja...)

22

P. N. S OBZIROM NA


Čl. 1. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara

“Ovim se Zakonom određuju poticajne mjere za

ubrzanu obnovu i razvoj Grada Vukovara i

otklanjanje posljedica razaranja građevina i drugih

posljedica nastalih tijekom Domovinskog rata.”

23

P. N. S OBZIROM NA


tzv. načelo teritorijalnosti pravnog sustava

“pravna pravila jednog pozitivnog sustava, u načelu, vrijede samo na određenom državnom teritoriju, a na drugom ne vrijede”

iznimke: personalno načelo, načelo eksteritorijaliteta, pravne situacije s međunarodnim obilježjem

24

P. N. S OBZIROM NA


teritorijalno načelo

proizlazi iz tzv. načela teritorijalnosti

pravnog sustava

pravilo

“bilo tko da se nalazi na jednom državnom

teritoriju, potpada pod pravni poredak koji

vrijedi na tom teritoriju”

25

P. N. S OBZIROM NA


Čl. 13. st. 1. Kaznenog zakona

“Kazneno zakonodavstvo Republike

Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko

počini kazneno djelo na njezinu području. “

26

P. N. S OBZIROM NA


personalno načelo

iznimka: radi vezivanja vlastitih drž. za

domaći pr. poredak i kad se nalaze u inozemstvu, posebne zaštite pr. dobara od interesa za državu, međunar. solidarnosti u suzbijanju kriminaliteta...

“na bilo kojem teritoriju se nalazila jedna osoba, potpada pod pravni poredak zemlje čiji je ona državljanin”

27

P. N. S OBZIROM NA



“Kazneno zakonodavstvo Republike

Hrvatske primjenjuje se prema hrvatskom

državljaninu koji izvan područja

RH počini (...) kazneno djelo (...).”

28

P. N. S OBZIROM NA


načelo eksteritorijaliteta

izuzeće od primjene domaćeg prava

imunitet države, članova dipl. i konz. predstavništava (izuzeće od sudbenosti), poseban pr. položaj zgrade veleposlanstva

nesmetano obavljanje njihove djelatnosti

izvor: Bečka konv. o dipl. odnosima iz 1961., B. k. o konz. odnosima iz 1963.

29

P. N. S OBZIROM NA


Čl. 31. st. 1. Bečke konvencije o dipl. odnosima

Osobe iz čl. 1. i 14. izuzete su od građ. jurisdikcije

osim ako se radi o: a) stvarnopr. tužbi koja se

odnosi na privatne pokretnine tih osoba, b) tužbi

koja se odnosi na nasljeđivanje (u kojoj se te osobe

javljaju kao nasljednici, izvršitelji oporuke...), te c)

tužbi koja se odnosi na bilo koju profesionalnu ili

trgovačku djelatnost što ju te osobe obavljaju izvan

svojih službenih funkcija.

30

P. N. S OBZIROM NA


privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem

pod određenim pretpostavkama dolazi do primjene stranog prava

ratio: primijeniti pravo koje s određenom pr. situacijom ima najužu, bitnu vezu

mpp (tzv. kolizijske norme) - dio unutarnjeg prava svake države

31

P. N. S OBZIROM NA


Čl. 18. st. 1. ZRSZ

“Za vlasničkopravne odnose i druga prava na

stvarima mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar

nalazi.” (lex rei sitae)

Čl. 19. ZRSZ

“Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale

ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunar.

ugovorom nije drugačije određeno.”

(lex autonomiae)

32


NA VREMENSKU VALJANOST

temeljna pitanja:

1) otkad vrijedi pravna norma

kad norma stječe pravnu obvezatnost

2) dokad vrijedi pravna norma

kad norma gubi pravnu obvezatnost

33



otkad vrijedi pravna norma

a) dan stupanja na snagu određen je

općenito za niz pravnih normi

b) dan stupanja na snagu određen je

pojedinačno za određene pravne norme

34



Čl. 90. st. 3. Ustava RH

“Zakon stupa na snagu najranije osmi dan

od dana njegove objave, osim ako nije zbog

osobito opravdanih razloga zakonom

drukčije određeno.” (vacatio legis)

35



Čl. 131. ZID Ovršnog zakona

“Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana

od dana objave u Narodnim novinama.”

Čl. 124. st. 2. ZID Ovršnog zakona

“Odredbe čl. 102. ovoga Zakona počet će se

primjenjivati nakon šest mjeseci od dana

stupanja na snagu ovoga Zakona” (jav. bilj.)

36



ignorantia iuris nocet

(nepoznavanje prava škodi)

ignorantia iuris non excusat

(nepoznavanje prava ne ispričava)

fikcija: svi su pravni propisi svakom

pojedincu poznati

Pitanja: Je li to načelo moralno opravdano?

Može li pravni poredak opstati bez njega?

37



dokad vrijedi pravna norma

a) sama pravna norma može navesti

rok dokad će vrijediti

b) pravna norma može biti izričito ili

prešutno ukinuta

38



pravnom normom određen rok dokad će

vrijediti

Čl. 13. Zakona o posebnom porezu na plaće,

mirovine i druge primitke (NN 94/09)

“Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u

»Narodnim novinama« i ostaje na snazi do 31.

prosinca 2010., s tim što odredba članka 1. stavka 2.

ovoga Zakona stupa na snagu 1. siječnja 2010.”

39



ukidanje pravne norme

1. izričito ukidanje (abrogatio) donosi se nova pravna norma koja izričito navodi

da prestaje vrijediti određena do sada vrijedeća pravna norma

Čl. 367. st. 1. ObZ (NN 116/03)

“Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje

važiti Obiteljski zakon (NN 162/98) ...”

40



2. prešutno ukidanje (derogatio)

nova p. n. drukčije nego prethodna uređuje

određeni društveni odnos i prema pravilu lex

posterior derogat legi priori primjenjuje se nova

pravna norma, iako to u njoj nije izričito

navedeno

nova p. n. zamjenjuje prethodnu samo u onom

dosegu koji regulira

41



3. prestanak p. n. cessante ratione

kad nestane svrhe, cilja p. n.

cilj je urediti određeni društveni odnos

nestankom društvenog odnosa p. n. gubi svoj realni razlog postojanja i, stoga, svoju pravnu moć

npr. pravne norme OGZ koje uređuju feudalne odnose

42



4. izobičavanje p. n. (desuetudo)

“Izobičavanje je negativno pravno djelovanje običaja.” (H. Kelsen)

p. n. koja je poništena izobičavanjem vrijedila je dugo vremena, ali nije bila efikasna

samo vrlo dugo nepostojanje efikasnosti čini je nevrijedećom

43



retroaktivnost (povratno djelovanje)

= djelovanje pravne norme i na one

slučajeve koji su nastali prije njezina stupanja na snagu (pro praeterito)

(npr. promjena dobi za sklapanje braka)

načelo: zabrana retroaktivnosti (Ustav)

radi: osiguranja prava pojedinaca (tzv. stečena prava), te zakonitosti i stabilnosti pravnog poretka

44



zabrana retroaktivnosti

Čl. 90. Ustava RH

“(4) Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja

imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno

djelovanje.”

(5) Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine

odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.”

45



retroaktivnost zakona u kaznenom pravu

Čl. 31. st. 1. Ustava

“Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego

je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili

međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu

se može izreći kazna koja nije bila određena

zakonom.

Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu

kaznu, odredit će se takva kazna.”

46



retroaktivnost može doći do izražaja:

a) kod tzv. interpretativnih zakona

kad se donosi novi zakon da bi protumačio

postojeći

b) kod ustanovljenja pravne praznine

stvara se pravno pravilo (koje popunjava

prazninu), ali se odnosi na činjenice nastale

prije donošenja pravnog pravila

47


NA SVOJ SASTAV

pravna norma je poruka koju

adresant (donositelj p. n.) upućuje

adresatu (pravnom subjektu)

oblici upućivanja poruke:

a) zapovijed (naredba)

b) zabrana

c) ovlaštenje (dopuštenje)

zahtjev }

48


NA SVOJ SASTAV

p. n. s obzirom na oblik poruke:

a) zapovjedna p. n.

b) zabranjujuća p. n.

c) ovlašćujuća p. n.

49


NA SVOJ SASTAV

zapovjedna pravna norma

Čl. 9. Zakona o parničnom postupku

“Stranke i umješači su dužni pred sudom

govoriti istinu i savjesno se koristiti

pravilima koja su im priznata ovim

Zakonom.”

50


NA SVOJ SASTAV

zabranjujuća pravna norma


“Tko nemoćnu osobu koja mu je povjerena ili o

kojoj se je inače dužan brinuti ostavi bez pomoći u

prilikama koje su opasne za život ili zdravlje, kaznit

će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do

jedne godine.”

51


NA SVOJ SASTAV

ovlašćujuća pravna norma

Čl. 45. st. 1. Ustava RH

“Hrvatski državljani imaju opće i jednako

biračko pravo s navršenih 18 godina u

skladu sa zakonom.”

52


NA SVOJ SASTAV

norme – definicije (skriveni zahtjev)

Čl. 11. Ustava RH

“Zastava Republike Hrvatske sastoji se od

tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim

hrvatskim grbom u sredini.”

čl. 27. Zakona o grbu, zastavi i himni RH

53


NA SVOJ SASTAV

struktura (dijelovi) pravne norme

trodjelna struktura p. n.

a) hipoteza

b) dispozicija

c) sankcija

54


NA SVOJ SASTAV

hipoteza

na apstraktan način predviđen i na tipičan

način opisan događaj (ponašanje), koji je

pretpostavka za primjenu pravne norme

55


NA SVOJ SASTAV

dispozicija

poruka adresanta upućena adresatima u

obliku zapovijedi, zabrane ili ovlaštenja,

koja određuje kako se oni moraju ili smiju

ponašati

dispozicija ograničena “javnim interesom” (tzv.

diskrecijska ocjena)

PERIĆ: STRUKTURA PRAVA

56


NA SVOJ SASTAV

sankcija

nagovještaj mjera prisile koje će adresant

primijeniti prema onim adresatima koji ne

postupe sukladno sadržaju dispozicije

npr. lišenje života, lišenje slobode,

popravljanje štete, poništaj pravnog posla

57


NA SVOJ SASTAV

prema N. Viskoviću, p. n. ima

četverodjelnu strukturu:

a) hipoteza

b) traženje (dispozicija)

c) određenje delikta (sekundarna hipoteza)

d) sankcija

58


NA SVOJ SASTAV

primjeri:


“Tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome

s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će

se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do

tri godine.”

59

Hipoteza

ako je pokretna

stvar u nečijem

vlasništvu

Određenje delikta

ako netko oduzme

tuđu pokretnu

stvar

Traženje

svi drugi su obvezni

tu pokretnu stvar ne

oduzimati

Sankcija

sud je obvezan i

ovlašten počinitelju

delikta odrediti kaznu


NA SVOJ SASTAV

60


NA SVOJ SASTAV

Čl. 29. Obiteljskog zakona

“Brak ne može sklopiti osoba koja je već u

braku.”

Čl. 30. Obiteljskog zakona

“Brak sklopljen protivno odredbama članka

26. do 29. ovoga Zakona nije valjan i na

njega će se primijeniti odredbe o poništaju

braka.”

61


NA SVOJ SASTAV


“Tko sklopi novi brak iako se već nalazi u

braku, kaznit će se novčanom kaznom ili

kaznom zatvora do jedne godine.”

62


NA SVOJ SASTAV

Čl. 94. st. 1. Obiteljskog zakona

“Roditelji su dužni čuvati i njegovati dijete i

skrbiti za njegove potrebe.”


“Sud će u izvanparničnom postupku

roditelja koji zlorabi ili grubo krši roditeljsku

odgovornost, dužnosti i prava lišiti prava na

roditeljsku skrb.”

63


NA SVOJ SASTAV

Čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima

“(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni

izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta

njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti

od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete.

(2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti

da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje

nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor

opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti,

ako ovaj sam to ne učini.”

64


NA SVOJ INTENZITET

pravna vlast želi održati onaj društveni poredak koji odgovara njezinim interesima

u skladu s tim interesima pravnim normama određuje kakvo mora biti ponašanje adresata

različiti društveni odnosi od različite su važnosti za pravnu vlast

stoga: različit intenzitet regulacije, te različita mjera slobode dana adresatima

65


NA SVOJ INTENZITET

1) kategoričke p. n.

(ius cogens, ius strictum, strogo pravo)

2) disjunktivne p. n.

a) alternativne p. n. (ius alternativum)

b) dispozitivne p. n. (ius dispositivum)

66


NA SVOJ INTENZITET

kategoričke pravne norme

određuju ponašanje adresata dajući im samo jednu jedinu mogućnost i dužnost postupanja

to su norme “quod privatorum pactis mutari non potest”

uređuju osobito važne društvene odnose

npr. norme ustavnog i kaznenog prava

67


NA SVOJ INTENZITET

Čl. 21. Ustava RH

“Svako ljudsko biće ima pravo na život.

U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.”

68


NA SVOJ INTENZITET

disjunktivne pravne norme

od lat. dis-iungo, iunxi, iunctum –

ispregnuti, razvezati, osloboditi

daju adresatima slobodu u ponašanju

(više mogućnosti ponašanja)

2 vrste: alternativne i dispozitivne

69


NA SVOJ INTENZITET

alternativne pravne norme

normotvorac adresatima daje nekoliko

mogućnosti ponašanja (dvije, tri ili više)

adresat slobodno bira jednu od ponuđenih

mogućnosti ponašanja

ali, strogo je vezan za ponuđene

mogućnosti

70


NA SVOJ INTENZITET


“Prilikom sklapanja braka nevjesta i ženik mogu se

sporazumjeti:

1. da svako zadrži svoje prezime,

2. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog

od njih,

3. da kao zajedničko uzmu oba prezimena,

4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime

bračnog druga i odluči koje će upotrebljavati na

prvom, a koje na drugom mjestu.”

71


NA SVOJ INTENZITET

dispozitivne pravne norme

daju adresatima veću slobodu u postupanju

upućuju adresata da sam stvori pravilo za ponašanje, ali ako se adresat ne posluži tim ovlaštenjem, onda će biti onako kako je predvidjela pravna vlast

“ako stranke drukčije ne odrede”

npr. u građanskom i trgovačkom pravu

72


NA SVOJ INTENZITET

Čl. 393. st. 1. Zakona o obveznim odnosima

“Kad mjesto predaje nije određeno

ugovorom, stvar se predaje u mjestu u

kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja

ugovora imao svoje prebivalište (...).”

73


NA SVOJ INTENZITET

sve veća 1) kategoričke norme sve veća

sloboda 2) alternativne norme prisila

adresata 3) dispozitivne norme pravne vlasti

74

OZBILJENJE PRAVNOG

PORETKA

pravni poredak in abstracto

pravni poredak in concreto

redovito ozbiljenje: spontanim podvrgavanjem adresata

izostanak spontanog ozbiljenja

(navodna) nepodudarnost pravnog i faktičnog

stoga: ustanovljenje tijela i procedura

jer: samopomoć je uglavnom zabranjena

75

OZBILJENJE PRAVNOG

PORETKA

Procesna realizacija pr. poretka in concreto:

1. utvrđivanje protupravnih ponašanja

(kognicijska faza)

2. individualiziranje sankcija (mjera prisile)

i, uz određene pretpostavke:

3. prisilna primjena sankcija

(faza neposrednog pružanja pr. zaštite)

76

HVALA NA PAŽNJI !

K R A J

Documents

PRAVNA NORMA - Web pravnog fakulteta · društvenih odnosa (soc. činjenica) ... tzv. načelo teritorijalnosti pravnog sustava “pravna pravila jednog pozitivnog sustava, u načelu,