PRODAJA predstavlja posao kojim se normativno uredjuje i pod zastitu drzave stavlja razmjena robe za novac.Subjekti prodaje su prodavac i kupac . GRADJANSKA PRODAJA se zakljucuje sporadicno i neprofesionalno a njen osnovno cilj jeste sticanje upotrebnih vrijednosti objekta. POSLOVNOPRAVNA PRODAJA se zakljucuje masovno, trajno i profesionalno a njen osnovni cilj jeste sticanje dobiti putem preprodaje. OSOBINE PRODAJE -teretan -dvostrano obavezan -komutativan -konsezualan NACELA NA KOJIMA SE ZASNIVA PRODAJA -autonomija volje stranaka -savjesno i posteno postupanje -zabrana stvaranja i iskoristavanja monopolskog polozaja POSTUPAK ZAKLJUCENJA PRODAJE -eventualna faza koja se sastoji od:uspostavljanja kontakata,pregovora,i pripremni ugovor -davanje ponude i prihvat -perfekcija ugovora -intervencija drzave u domenu nastanka ugovora -potpisivanje ugovora STANDARDNI UGOVORI O PRODAJI su tipski i formularni obrasci i opsti uslovi poslovanja koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve ucesnike u poslu.Sadrze unaprijed tipizirane nebitne elemente ugovora a bitni se odredjuju u mjeri u kojoj je to moguce. ZAKLJUCNICA je pismena potvrda o usmeno zakljucenom ugovoru. OSOBINE: -daje se na unaprijed utvrdjenom i odstampanom formularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu -ne predstavlja pismenu formu ugovora pa je ugovor prema tome punovazan i kada zakljucnica nije izdata -u sadrzaj ulaze svi bitni elementi ugovora bez obzira da li su oni odredjeni zakonom sporazumom ili prirodom posla PORUDZBINA je komercijalni dokument koji moze imati razlicit polozaj u postupku zakljucivanja i dokazivanja ugovora OSOBINE: -ona pred.ponudu kada kupac njme izrazava ozbiljnu namjeru da zakljuci odredjeni u dokumentu definisani ugovor -ako kupac salje porudzbinu na osnovu vec primljene ponude prodavca onda ona ima poravni karakter prihvata a ako postoje razlike u odnosu na ponudu ona ima svojstvo kontraponude .ponudilac postaje ponudjeni a ponudjeni ponudilac -kada je ugovor vec sklopljen porudzbina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta. BITNI ELEMENTI PRODAJE SU: -predmet(stvar,posebni pr.rezim) -kolicina(odredjivanje kol.ugovorom,num.odredjivanjem,upotrebom tehnickih termina pribl.odr kolicine itd) Predmet prodaje: -robe -energija -hov

NEBITNI ELEMENTI PRODAJE: -kvalitet(odr.kval ugovorom,prinudnim i dispozitivnim propisom) -ambalaza -transportne klauzule(incoterms) OBAVEZE PRODAVCA: -isporuka -garancija za materijalne nedostatke -garancija za pravne nedostatke -ispostavljanje fakture -cuvanje stvari -obavjestavanje PREDMET UGOVORA O PRODAJI -roba -energija -hov STVAR KAO PREDMET PRODAJE MOZE DA BUDE: -propala stvar-ugovor je nistavan ako je stvar bila propala u casu zakljucenja ugovora -buduca stvar-prodavac na sebe preuzima rizik zakasnjenja ili ne nastanka stvari o odredjenom roku -postojeca stvar-u okviru ovoga moze biti vlastita i tudja.ukoliko se radi o tudjoj stvari prodavac na sebe preuzima rizik da u odredjenom roku pribavi svojinsko pravo te stvari i da ga prenese na kupca. KOLICINA predstavlja fizicko, prostorno i kvantitativno odredjivanje stvari kojane predmet prodaje . Kolicina je bitan element ugovora ako je -tako izricito ugovoreno -ako na to upucuje priroda stvari -kada to zahtjevaju specificne okolnosti konkretnog posla CIJENA Cijena je novcani izraz predmeta prodaje. STRUKTURA CIJENE -novcana protuvrijednost neto tezine robe -troskovi robnog prometa -ako je prodavac izvoznik,izvozne takse -ako je prodavac uvoznik, uvozne takse ODREDJIVANJE CIJENA PRINUDNIM PUTEM(drzava moze odrediti): -fiksne cijene -najvise cijena -strukturu cijena -zadrzavanje cijena na odredjenom nivou -marze u trgovini -zastitne cijen itd. ODREDJIVANJE CIJENA UGOVOROM -primjenjuje se u onim sektorima gdje nema intervencije drzave.Cijene mogu odrediti prodavac i kupac zajedno,trece lice.ako trece lice nece ili ne moze da odredi cijenu strankama se ostavlja da je naknadno odrede. TEHNIKE UGOVARANJA CIJENE: -individualno ugovoranje cijena,upotrebom trgovackih termina,tekuca cijena,berzanska cijena,cijena konkurencije,fabricka cijena,cijena kostanja

ODREDJIVANJE CIJENA DISPOZITVNIM PROPISIMA -ako cijena u ugovoru nije odrediva prema pravilima gradjanskog prava ugovor ne bi bio pravno valjan, medjutim ugovor trgovackog drusta je valjan i ima se primjeniti dispozitivno pravilo: -kupac je duzan platiti cjenu prodavcu koju je on redovno naplacivao u trenutku zakljucenja ugovora -ako redovna cijena ne postoji uzima se razumna cijena -ukoliko se ne utvrdi ni razumna cijena sud donosi sud donosi odluku o cijeni ukoliko je dobio inicijatvu od stranaka koje se nalaze u sporu angazovanjem sudskog vjestaka. PROMJENA CIJENE Prodavac i kupac su u zakonskim granicama uvijek ovlasteni da svojim naknadnim sporazumom promijene cijenu no postoje 2 instituta koji mogu na osnovu zahtjeva samo jedne strane da dovedu do promjena cijena raskid ili izmjena ugovora zbog: -promjene okolnosti -prekomjernog ostecenja (ostecenje preko 50% ne dolazi u obzir u trgovackom pravu) ODREDJIVANJE KVALITETA PRINUDNIM PROPISOM -kval.se odr.prin propisom kada je on od posebnog znacaja za siru okolinu(zdravlje,sigurnost,zagadjenje i sl) ODREDJIVANJE KVALITETA UGOVOROM kvalitet se odredjuje ugorvorom stranaka na vise nacina, samostalno ili kombinovano pri cemuj treba voditi racuna, ukoliko se primjenjuje kombinovano da ne dodje do protivrjecnosti i nejasnih rjesenja. U ugovoru kvalitet se moze odrediti: -opisno (rijecima ili crtezom), mustrom ili uzorkom, modelom, tipom, specifikacijom, pozivom na standarde, primjenom tehnickih termina ODREDJIVANJE KVALITETA DISPOZITIVNIM PROPISIMA -ako kvalitet nije propisan niti ugovoren primjenit ce se dispozitivni propisi. Ako prodavac ne zna namjenu generickih stvari duzan je isporuciti stvari srednjeg kvaliteta ili stvari boljeg kvaliteta. AMBALAZA -je stvar,sredstvo pakovanja ujedno i zastitni omot robe i ima imovinsku vrijednost. Pravno ambalazu dijelimo na potrosnu i nepotrosnu te obicnu i orginalnu. TRANSPORTNE KLAUZULE su tehnicki trgovacki termini kojima se prodavac i kupac na skracen nacin dogovaraju o nizu pitanja od znacaja za izvrsavanje ugovora o prodaji. To su: -organizacija isporuke -org.transporta -snosenje tr.isporuke i transporta -transportno osiguranje -prelaz rizika sa prodavca na kupca -placanje carine -pribavljanje dozvola itd Najvaznije tr.klauzule kodifikovala je medjunarodna privredna komora u Parizu INCOTERMS PRAVILIMA. OBAVEZE PRODAVCA -isporuka, gar.za mat.nedostatke, gar.za pravne nedostatke, ispostavljanje fakture, cuvanje stvari, obavjestavanje ISPORUKA ROBE predaja stvari,stavljanja robe na raspolaganje je osnovna obaveza prodavca. Vrste modaliteta u isporuci su -predmet isporuke, mjesto isporuke, nacin isporuke, vrijeme isporuke, dejstvo isporuke

NACIN ISPORUKE -obuhvata sve vrste radnji i modalitete obavljanja tih radnji koje prodavac treba da izvrsi da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu.On moze biti: -simbolican,dokumentaran i stvaran Po vremenu predaje ugovorene kolicine: -kontinuelan(jednokratna isporuka) -sukcesivan(obrocna isporuka) MATERIJALNI NEDOSTATAK je svako odstupanje na losije od propisanih, redovnih odnosno uobicajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanje nabolje ako su svojstva stvari ugovorom predvidjena kao njegovi bitni elementi. Uslovi za postojanje garancije za materijalne nedostatke -nedostatak mora postojati u casu prelaska rizika -nedostaci nisu bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati -da garancija nije nekom klauzulom iskljucena ili ogranicena -stvar nije prodata na prinudnoj prodaji -da je ulozena uredna reklamacija na mat.nedostatke PRAVNI NEDOSTATAK -predstavlja nedostatak koji iskljucuje ili ogranicava bilo miran podsjed bilo nastanak ili vrsenje najjaceg svojinskog prava na predmetu prodaje. VRSTE PRAVNIH NEDOSTATAKA -prema titularu pava -prema dejstvu -prema obimu uticaja na stvar i pravo svojine -na nedostatke javnopravne i privatnopravne prirode Uslovi za postojanje garancije za pravne nedostatke -nedostatak je morao postojati u casu prelaska svojine sa prodavca na kupca -savjesnost kupca -garancija nije pravom iskljucena ili ogranicena -reklamacija -obavjestavanje prodavca o nedostatku FAKTURA -predstavlja izjavu volje prodavca data u pismenoj formi kojom on zahtjav od kupca damu isplati cijenu iz ugovora i ostale izdate koje je on ucinio u vezi sa ugovorom. ELEMENTI FAKTURE -predmet, kolicinu , jedinicnu cijenu, transportnu klauzulu, ukupan iznos FUNKCIJE FAKTURE -zahtjev za isplatu cijene -knjigovodstveni dokumenat -dokazno sredstvo -moze pred ponudu ili prihvat zakljucenja ugovora -moze biti sredstvo ozivljavanja ugovora preciziranjem cijene os strane prodavca -podoban instrumenat za dopunu i preciziranje ugovora JEDNOSTRANO UNESENE KLAUZULE 1.jednostrano unesene klauzule u fakturu u principu ne obavezuju kupca jer se ne moze jednostrano mijenjati sporazum stranaka. 2.uslovi placanja i dr.uslovi koje prodavac jednostrano unese u fakturu obavezuju kupca ako su ispunjena kumulativno sljedeca 3 uslova: -da su unesene klauzule neophodne izvrsenju ugovora -moraju biti u skladu sa ostalim odredbama -da kupac nije prigovorio u kratkom roku na ove klauzule PROFAKTURA je pisani dokument po sadrzaju slican fakturi kojim prodavac zahtjeva od kupca preliminarno placanje prethodnom obracunu cijene.Kada konacan obracun bude sacinjen iznosi placeni po profakturi se odbijaju od iznosa fakture.

NACIN PREGLEDA ROBE obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitetekoje subjekt pregleda treba da obavi da bi se doslo do relativno sigurnog i pravno relevantnog staa o tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne. PODJELA NACINA PREGLEDA ROBE: 1.Prema cilju -na onaj koji tezi utvrdjivanju kolicine -onaj koji treba da konstatuje kvalitet 2.Prema obimu -potpun i djelimican Drustvene procedure obuhvataju -prema sporazumu stranaka-kontradiktorni pregled -uobicajeni nacin-odredjuje se prema obicajima,poslovnim obicajima privredne grane, prirodi robe i okolnostima -opste uzanse predvidjaju komisijski pregled kao vjerodostojan VRIJEME PLACANJAje trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje sacinjavaju obavezu placanja moraju biti zavrsene.Odredjuje se najprije ugovorom. Placanje se moze staviti u odnos sa isporukom i tada vrijede sljedeca pravila -placanje prije isporuke se ugovara itricito i precizno -istovremeno sa isporukom je dispozitivno pravilo i ne mora se ugovarati -placanje unazad -ako placanje nije odredjeno ugovorom primjenjuju se dispozitivni propisi tj odredjeno je da se ima izvrsiti u roku predvidjenim poslovnim obicajima a to je u roku od 8 dana od prijema robe odnosno fakture. VRIJEME ISPLATE je trenutak u kome se smatra da je placanje izvrseno. PLACANJE CIJENE -je osnovna i najvaznija obaveza kupca koju prodavac mora da ispuni da bi prodavcu predao ugovorom odredjenu kolicinu novca i prenio mu najjace svojinsko pravo na njoj. NACIN PLACANJE CIJENE -placanje gotovim novcem smatra se izvrsenim kada kupac uruci sumu prodavcu ili je polozi na njegov tekuci racun. -instrumentima doznake preko banke placanje se smatra izvrsenim kada su to stranke dogovorile a ako dog.nema dug je namiren kada banci ili dr subjektu kod koga se vodi racun prodavca stigne novcana doznaka ili nalog u korist vjerovnika. -kod placanja preko poste, ako je takvo placanje ugovoreno obaveza je izmirena kada duznik uplati iznos obaveze posti a ako nije ugovoreno -kada vjerovnik primi novcanu doznaku -placanje hartijama od vrijednosti smatra se uslovno izvrsenim kada one budu prenesene prodavcu na dog nacin. -placanje akreditivom se smatra izvrsenim kada je banka otvorila akreditiv u skladu sa uslovima ugovora -vrijeme isplate kod kompenzacije cesije i asignacije je trenutak u kome je prodavac postao povjerilac po trazbini. REKLAMACIJE -su izjave kupca ili prodavca kojima on ukazue duzniku na cinjenicuda ugovor ne smatra izvrsenim odnosno da ga ne smatra uredno izvrsenim. FUNKCIJE REKLAMACIJA -vjerdostojno konstatovanje cinjenica -poticanje duznika da sam izvrsi obavezu ili je izvrsi uredno -ocuvanje prava na popravljanje stete i na vansudsko rjesavanje sporova BITNI ELEMENTI REKLAMACIJA -konkretan i jasan detaljan opis nedostatka sa pozivom na ugovor povodom kojeg je isporucena sporna roba -poziv prodavcu da pregleda stvar kako bi se uvjerio da je reklamacija opravdana

MJESTO REKLAMIRANJA -je mjesto u koje se treba poslati reklamacija,ako je ona ugovorena bice valjana samo reklamacija upucena u to mjesto. MjESTO REKLAMIRANJA PREMA DISPOZITIVNIM PRAVILIMA -sjediste prodavca je mjesto u koje treba poslati reklamaciju -ako on ima vise poslovnih jedinica onda u mjesto iz koga se ugovor izvrsava -u slucaju da su obje stranke ucestvovale u pregledu robe i konstatovale vidljivi nedostatak reklamacija treba da se obavi u mjestu pregleda VRIJEME REKLAMIRANJA -je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje su vezane za obavjestavanje prodavca o materijalnom nedostatku moraju biti izvrsene VRIJEME REKLAMIRANJA PREMA DISPOZITIVNIM PRAVILIMA -ako je prodavac bio nesavjestan tj ako mu je nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat kupcu stoji neograniceno vrijeme za reklamaciju -ako je prodavac savjestan zavisi da li je nedostatak vidljiv ili skriven: -ako se radi o lakovidljivim rokovi su kratki -ako je skriven nedostatak rok je najduze 6mjeseci od dana prijema robe ako ugovorom nije drugacije definisano -kod reekspedicije kupac je duzan obavjestiti prodavca o nedostatku cim je po redovnom toku stvari mogao za njih doznati od svog klijenta. ODGOVORNOST ZA DOCNJU SA ISPORUKOM -je jednostrano obavezni obligacioni odnos ciji je predmet radnja popravljanja stete u naturi ili novcu. ZOO predvidja 4 Gruppe pravila koja se primjenjuju u ovoj odgovornosti : -opsta rjesenja o odgovornosti ugovornog duznika -opsta pravila o posljedicama neispunjenja ugovora -raskid ugovora zbog neispunjenja -posebna pravila o naknadi stete u slucaju raskida ugovora prodaje Posljedice kupca u slucaju mat.nedostataka 1.zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili preda drugu stvar bez nedostataka 2.zahtjev za snizenje cijene 3.izjaviti da raskida ugovor ODGOVORNOST KUPCA KOD PRODAJE 1.odgovornost za docnju sa slanjem ambalaze 2.odgovornost za docnju sa prijemom isporuke 3.odgovornost za docnju sa placanjem cijene LICENCA je ugovor kojim se davalac licence obavezuje da stjecatelju licence ustupi u cjelini ili djelimicno pravo iskoristavaja izuma, tehnickog znanja i iskustva,ziga,uzorka ili modela a stjecalac licence se obavezuje da mu za to plati odredjenu naknadu. Ovaj obligacioni pravni posao ima slj.karateristike : -dvostrano je obavezan, komutativan, teretan i formalan BITNI ELEMENTI LICENCE 1.Subjekti ugovora-davalac i primalac licence.Davalac licence je vlasnik licence objekata ind.svojine,podnosilac prijave patenta, modela ili uzorka odn.ziga. 2.Predmet ugovora -je radnja odnosno ustupanje ovlastenja na iskoristavaje nekog od objekata prava ind svojine(patent,robni zig,model,uzorok) 3.Cijena-protuvrijednost,naknada koju primalac stavlja na raspolaganje davaocu licence za ustupljeno pravo. 4.Forma ugovora

VRSTE LICENCI - iskljuiva i neiskljuiva licenca - vremenski ograniena i vremenski neograniena licenca - prostorno ograniena i prostorno neograniena licenca - potpuna i djelimina licenca - licenca za proizvodnju i licenca za prodaju proizvoda - uvozne i izvozne licence - pogonske i koncernske licence - line i neline licence OBAVEZE DAVAOCA LICENCE -predaja predmeta licence uruenje patenta uruenje dozvole za koritenje uruenje tehnike dokumentacije -davanje upustava i objanjenja -garancija za tehnike osobine predmeta licence garancija za tehniku izvodljivost garancija za tehniku upotrebljivost garancija za nekodljivost garancija za tajnost know how garancija za rezultat garancija za rentabilnost -garancija za pravne nedostatke garancija da nema ovlatenja treih lica na predmetu licence garancija da ne postoji ogranienje prava garancija da pravo iskljuive licence nije ustupljeno nekom drugom licu OBAVEZE PRIMAOCA LICENCE -iskoritavanje predmeta licence -plaanje naknade -uvanje tajnosti predmeta licence -uvanje poslovne tajne -podnoenje izvjetaja -potovanje pravila vezanih za prijenos robnog iga ODGOVORNOST UGOVORENIH STRANA -odgovornost za tehniku izvodljivost i upotrebljivost objektivna -odgovornost za evikciju objektivna -odgovornost za nepotivanje ugovornih odredbi subjektivna odgovornost davaoca licence odgovornost primaoca licence subjektivna odgovornost -pretpostavljena krivica -oboriva krivica PODLICENCA - odnos primaoca licence i treceg lica - podvrsta ugovora o licenci - ugovorno iskljuenje prava na davanje podlicence relativno iskljuenje apsolutno iskljuenje - pravni poloaj primaoca licence na davanje podlicence

UGOVOR O GRADJENJU -to je ugovor o djelu kojim se izvodjacobavezuje da ce prema odredjenom projektu sagraditi u ugoorenom roku odredjenu gradjevinu na odredjenom zemljistu ili na vec postojecem objektu izvrsiti. Faze u zakljucivanju ugovora o gradjenju 1.prethodne radnje -pribavljanje investicionog programa i tehnicke dokumentacije -pribavljanje odobrenja za gradnju -obezbjedjivanje sredstava za gradnju 2.izbor saugovaraca -pravni rezim za izbor saugovoraca -javno nadmetanje -prikupljanje ponuda -neposredna pogodba 3.zakljucivanje ugovora Nacin zakljucivanja ugovora 1.Domaci -javno nadmetanje -prikupljanje ponuda -neporedna pogodba 2.Medjunarodni direktni pregovori licitacija -ogranicena licitacija -licitacija sa prekvalifikacijom -otvorena licitacija BITNI ELEMENTI UGOVORA O GRADJENJU 1.predmet 2.cijena 3.rok 4.ugovorna kazna 5.premija izvodjacu 6.garantni rok za kvalitet radova 7.pismena forma ugovora Promjena cijena kod ugovora o gradjenju Ugovorna cijena moze se mijenjati i to je najcesce uredjeno ugovorom stranaka.Prema ZOO cijena se moze promijeniti: -ako nije drugacije dogovoreno izvodjac koji nije u docnji snosi povecanje do 2 % a ako je u docnji svojom krivicom na njega pada teret pov cijene do 5 % -ako je izvodjac pao u docnju a poslije toga doslo do povecanja cijena elemenata na osnovu kojih je odredjena cijena u cjelosti snosi sam izvodjac -ako je fiksna cijena a dodje do povecanja elemenata izvodjac snosi povecanje do 10% a preko toga investitor Smanjenje cijene kada padaju cijene elemenata na osnovu kojih je utvrdjena vrijednost objekta: -kada izvodjac nije u docnji investitor ima pravo na snizenje preko 2% a kod fiksnih cijena 10% -ako je izvodjac u docnji sva snizenja su u korist investitota. OBAVEZE INVESTITORA KOD UGOVORA O GRADJENJU 1.prethodne obaveze 2.uvodnjenje izvodjaca u posao 3.gradjevinski nadzor 4.placanje cijene U prethodne obeveze spadaju : -izrada elaborata -obezbjedjenje tehnicke dokumentacije sa revidiranim projektima -pribavljanje sredstava -provodjenje izabranog nacina odabira saugovoraca u skladu sa zakonom -dobijanje odobrenja za gradjenje -postovanje pismene forme ugovora

OBAVEZE IZVODJACA -prethodne obaveze -vodjenje gradjevinskih knjiga -solidno izvodjenje radova -izvodjenje radova u toku -ugovori kod kojih je rok bitan elemenat ugovora-fiksni poslovi -ugovori kod kojih rok nije bitan elemenat ugovora -produzenje ugovora -uticaj produzenja rokova na promjenu cijene -obavjestavanje o visku radova -omogucavanje nadzora -cuvanje gradilista -uredjenje gradilista ODGOVORNOST GRADJEVINARA 1.kaznene prirode -za privredni prestup odnosno nepostivanje najvaznijih administara obaveza. -kazna se radovi izvode na zasticenom infrastrukturom pojasu suprotno svrsi radi koje je on uspostavljen -kao i u slucaju izvodjenja radova bez odobrenja 2.imovinskopravne mogu se svrstati u 3 grupa -odg za solidnost gradjevine kao i projektant -odg. I za one nedostatke koji ne uticu na stabilnost gradjevine -odg.za povrede ugovora koje nisu predvidjene kod ugovora o djelu po opstim pravilima odgovornost za neispunjenje nenovcanih obaveza ROKOVI Odredjivanje rokova: -zakonsko, ugovorno i fakticko VRSTE ROKOVA -prethodni rokovi -rok za pocetak radova -rok za izvodjenje radova -garantni rokovi -garantni rokovi za kvalitet izvedenih radova -garantni rok za stabilnost radova -garantni rok za ugradjenu opremu Rokovi kod pribavljanja tehnologije -garancija za tehnicku izvodljivost -garancija za tehnicku upotrebljivost PLACANJE RADOVA U TOKU IZVODJENJA GRADJENJA -vrsi se na osnovu faktura.u poslu gradjenja nazivaju se situacijama.Po posebnim uzansama to je faktura koja se ispostavlja za radove izvedene u proteklom periodu od mjesec dana.Radovi se utvrdjuj na osnovu GD(gradjevinske dozvole) i i GK(gradjevinske knjige) u koju se dnevno biljezi situacija na gradilistu. TEHNICKI PREGLED je sistem upravnih i strucnih postupaka kojim posebno imenovana komisija utvrdjuje da li je objekat u skladu sa TD na osnovu koje je dato odobrenje za gradjenje kao i da li je objekat izgradjen u skladu sa tehnickim propisima,standardima i obaveznim normativima.Tehnicki pregled obuhvata kontrolu gradjevinskih radova,instalacija,opreme i postrojenja.Zahtjev za tehnicki pregled podnosi investitor,izvodjac ili oba objekta zajedno organu koji je izdao odobrenje. KLJUC U RUKE po ugovorom o gradjenju kljuc u ruke podrazumijeva se takav gradjevinski posao kod koga se cijeli objekat i svi radovi koji su potrebni za njegovo izvrsenje obuhvataju jednom i jedinstvenom cijenom.

Ugovor kljuc u ruke ima slj.osobine: -kada na strani izvodjaca sudjeluje vise subjekata sa tim svojstvom oni odg.solidarno -izvodjac veoma cesto nabavlja materijal -izvodjac obezbjeduje nadzor -izvodjac se redovno pojavljuje kao komisionar -odg.izvodjaca je strozija PRESTANAK UGOVORA O GRADJENJU ugovor o gradjenju prestaje iz razloga: 1.promjenjenih okolnosti -nemogucnost ispunjenja -prekomjerno ostecenjem ako su ispunjeni zakonski i fakticki uslovi 2.Sporazumno-na osnovu sporazuma izvodjaca i investitora -obavezna pisana forma da bi bio pravno valjan 3.jednostrano raskinuti zbog: a.znatnog povecanja cijene izazvanog nepredvidjenim radovima ili visim cijenama materijala radova b.zbog uoptrebe neadekvatnoh materijala od strane izvodjaca c.u slucaju docnje izvodjaca sa izvodjenjem pojedinih radova prema vremenskom planu OSIGURANJE je kompleksna aktivnost usmjerena na cuvanje dobara i obnovu ostecene imovine a kad se radi o osiguranju lica to je onda sistem mjera za ocuvanje zivota zdravlja i zivotnog standarda. CILJEVI OSIGURANJA uzajamnost solidarnost ekonomska zatita imovine i lica psiholoki elementi socijalna sigurnost uvanje imovine obnova unitenih dobara preduzimanje preventivnih mjera akumulacija novanih sredstava EKONOMSKI ZNACAJ OSIGURANJA -cuvanje imovine -poduzimanje preventivnih i represivnih mjera te naknade stete -akumulacija novcanih sredstava koja se stavljaju na raspolaganje poslovnom svijetu -socijalna sigurnost-ublazavanje materijalnih nezgoda ELEMENTI OSIGURANJA 1.stranke 2.predmet osiguranja 3.rizik 4.premija 5.osigurana suma 6.trajanje osiguranja UGOVORNE STRANE -osiguravac -osiguranik PREDMET OSIGURANJA -stvari i lica RIZIK -je buduci neizvjestan dogadjaj koji u konkretnom slucaju moze prouzrokovati stetnu posljedicu. Rizikom se smatra -mogucnost nastupanja ekonomski stetnog dogadjaja -steta na predmetu osiguranja -sama opasnost -stetni dogadjaj -i sama steta

PREMIJA -neto premija (statistika ili tehnicka) -funkcionalna premija (neto premija i naknada za preventivu) -bruto premija (funkcionalna premija i dio sredstava za pokrivanje ukupnih trokova OSIGURANA SUMAje u ugovoru utvrdjena vrijednost imovinskog interesa koja je za ugovaraca koncentrisana u predmetu ugovora. Izvori prava i pravna priroda osiguranja - ZOIL - Z.O.O. - Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi - Autonomni izvori opti uslovi poslovanja posebni uslovi poslovanja rjeenja polise osiguranja liste pokria - pravna priroda osiguranja teorija naknade tete mjeovita teorija aleatorna terija teorija prestacije teorija organizovanja zatite od rizika POSAO OSIGURANJA oznacava ukupnu pravnu regulativu pojedinog osiguranja i drugo postoji znacajna razlika izmedju ugovora i posla. 1.grupa -zakljucivanje i izvrsavanje ugovora o osiguranju imovine i lica -zakljucivanje i izvrsavanje ugovora o saosiguranju i reosiguranju -mjere za sprecavanje i smanjenje rizika koji ugrozavaju osiguranu imovinu -mjere na sprecavanju i smanjenju steta -drugi poslovi osiguranja 2.grupa -poslovi posredovanja u ugovaraju osiguranja -zastupanja u osiguranju -snimanje i procjena stete -prodaja ostatka osiguranih unistenih stvari -pruzanje pravne pomoci i dr.intelektualnih i tehnickih usluga u osiguranju POLISA OSIGURANJA elementi polise osiguranja 1. ugovorne strane 2. osigurana stvar 3. rizik 4. trajanje osiguranja 5. svota osiguranja 6. premija osiguranja 7. datum izdavanja polise 8. potpisi ugovornih strana 9. odtampani uslovi osiguranja lista pokria 1. sadri sve elemente kao i polisa osiguranja 2. traje privremeno do izdavanja polise osiguranja polisa osiguranja kao H.O.V. 1. na ime 2. po naredbi 3.na donosioca 4.zalaganje

OBAVEZE OSIGURANIKA -podaci o riziku -plaanje premije osiguranja fiksne premije promjenjive premije raskid ugovora bez opomene raskid ugovora kod ivotnog osiguranja -obavjetavanje o osiguranom sluaju -obavjetavanje o riziku -staranje o osiguranom predmetu OBAVEZE OSIGURAVACA -plaanje naknade utvrivanje osiguranog sluaja procjena tete odreivanje visine naknade podosiguranje franiza -naknada tete = osigurana svota/stvarna vrijednost x stvarna teta teta kod ivotnog osiguranja tete u sluaju ratnih operacija namjerno prouzrokovanje tete otkup polise osiguranja -obezbjeenje pokria obaveze iz osiguranja -trajno obezbjeenje izvrenja obaveze -uini dostupnim javnosti opte uslove poslovanja -obavjesti osiguranike o uslovima osiguranja -organizacija zatite od rizika ISPLATA SUME OSIGURANJA je osnovna obaveza osiguravaca prema osgiraniku kada se desi dogadjaj protiv koga se lice osiguralo.Prije isplate najrpije se utvrdi postoji li ugovor o osiguranju zatim je li se desio slucaj predvidjen ugovorom te ima li osiguranik pravo na naknadu i kolika je naknada. Osiguravac je duzan isplatiti naknadu osiguraniku ili imaocu polise ako je onda izdata na donosioca i to u roku os 14 dana od dobijanja obavjestenja da se slucaj desio. Ako se iznos naknade ne utrvrdi u tom roku osiguravac je duzan isplatiti kao predeujam dio naknade koji nije sporan ako to trazi ovlasteno lice. POSTUPAK UTVRDJIVANJA OBAVEZE -utvrdjivanje osiguranog slucaja -procjena stete -utvrdjivanje velicine naknade OSIGURAVAC NIJE DUZAN NADOKNADITI STETU UKOLIKO: -ona nastala zbog ratnih operacija,pobuna ili nemira -ukoliko je stetu prouzrokovao osiguranik namjerno -u slucaju da je ona nastala usljed nedostataka osigurane stvari i sl. Postoji par izuzetaka od pravila da osiguravac ne nadoknadjuje stetu i to: -osiguravac je u slucaju smrti osiguranika naknadu duzan podijeliti nasljednicima i to u zavisnosti koliko je koji dobio nasljedstva od osiguranika -ako je steta bila na prevoznom sredstvu osiguranje je duzno nadoknaditi stetu osiguraniku bez obzira da li je on kriv za stetu ili ne

PODJELA OSIGURANJA PREMA NACINU NASTANKA - dobrovoljno i obavezno A druga najcesca podjela je na: -osiguranje lica -osiguranje imovine -pomorsko osiguranje PODJELA OSIGURANJA LICA 1.osiguranje zivota -osiguranje na nedozivljenje -osiguranje na slucaj bolesti,nezgode i nesposobnosti 2.penziono osiguranje PODJELA OSIGURANJA IMOVINE 1.osiguranje stvari 2.osiguranje od imovinskih steta Neke vrste osiguranja imovine: a) od pozara b) od provalne kradje c)osiguranje dobitka d)osiguranje stakla od loma i sl. POMORSKIM OSIGURANJEM se pokrivaju rizici kojima su za vrijeme plovidbe izlozeni brod,uredjaji i oprema broda te roba i dr stvari koje se prevoze brodom. Plovidbeno osiguranje - kasko osiguranje - kargo osiguranje - osiguranje od posebnih rizika - baraterija OBAVEZNO OSIGURANJE se uvodi samo zakonom. Moze biti propisano osiguranje: -od rizika koji ugrozavaju treca lica -od rizika koja predstavljaju opstu opasnost OSTALE VRSTE OSIGURANJA -podosiguranje -nadosiguranje -suosiguranje (viestruko osiguranje) -osiguranje subjektivne vrijednosti -osiguranje staro za novo REOSIGURANJE je osiguranje osiguravaca a sluzi da se obezbjede sredstva za isplatu naknade steta kad sredstva osiguravaca nisu dovoljna za to.Reosiranje u tom slucaju daje osiguravacu sredstva neophodna za isplatu naknade steta i sume osiguranja.Dakle reosiguranjem osiguravac prenosi na drugog osiguravaca dio rizika u slucaju da ne mogne da isplati svoje klijente. PRESTANAK UGOVORA O OSIGURANJU 1.po sili zakona a)zbog nistavosti i to kad se osigurani slucaj vec desio ili je bio u nastajanju ili je postalo sigurno da ce se desiti b)ako za vrijeme trajanja ugovora predmet osiguranja propadne usljed dogadjaja koji nije predvidjen ugovorom c)ako je rok osiguranja ugovoren prestaje sa istekom ugovora d)u slucaju stecaja osiguravajuceg drustva i to nakon 30 dana od otvaranja stecajnog postupka e)zbog neplacanja premija i to po zakonu kada prodje 30 dana od dana dospjelosti f)kada osiguranik namjerno da pogresne podatke ili ih propusti dati

2.jednostranim raskidom a)ako mu ugovarac da netacnu prijavu ili presuti relevantne podatke osiguravac ima pravo da raskine ugovor b)osiguravac moze raskinuti ugovor ako se u periodu nakon sklapanja rizik povecao do ze mejre da pri takvim uslovima ugovor uopste ne bi bio sklopljen c)osguravac moze raskinuti ugovor sa neogranicenim rokom sa danom dospjelosti premije. d)osiguravac moze traziti raskid ako drustvo ide u stecaj i to u roku od 3 mejseca od dana otvaranja stecaja e)osiguravac moze raskinuti ugovor kada je izvrseno nadosiguranje usljed prevare osiguranika f)osiguranik moze traziti jednostrani raskid kada se nakon ugovora rizik smanjio a osiguravac odbije smanjenje premije g)osiguranik ima pravo u svako doba da raskine ugovor uz nadoknadu stete koju je tim aktom prozrokovao osiguravacu HOV je isprava o nekom gradjanskom pravu koje je usko vezano za tu hartiju i cije iskoristavanje uslovljeno drzanjem isprave bez koje se to pravo ne moze zasnovati,ostvariti niti prenositi. KARAKTERISTIKE HOV su: -prenosivost -sadrze ovlastenja za korisnika -pravo se zasniva izdavanjem -pravo se ostvaruje raspolaganjem -izvor nastanka obeveze i obligacije -isprava o imovninskom pravu -sadrzi u sebi 2 prava -stvarno pravo -obligaciono pravo Kod HOV postoje 2 vrste prava: -pravo na hartiju -pravo iz hartije ZNACAJ HOV: -sigurniji je polozaj povjerioca jer u sudskom postupku povjerilac mnogo lakse i jednostavnije ostvaruje svoje potrazivanje ne mora dokazivati pravni osnov nastanka,drzanje hartije je dovoljan dokaz -prednosti duznika-sto mu povjerilac vraca HOV kad izvrsi cinidbu i tako ima dokaz da je izvrsio obavezu -sluzi kao instrument placanja -instrument kreditiranja -instrument akumulacije kapitala -instrument robnog prometa BITNI ELEMENTI HOV 1.oznaka vrste HOV 2.oznaka izdavaoca 3.oznaka na koga glasi 4.oznaka obaveze 5.mjesto i datum izdavanja 6.mjesto i datum dospjeca 7.potpis izdavaoca OSNOVNE TEORIJE HOV 1.teorija kreacije 2.teorija emisije 3.teorija ugovora Teorija kreacije -po ovoj teoriji obl.odnos nastaje jednostranim pravnim poslom izdavanjem HOV kao pisane isprave. Teorija emisije-po ovoj teoriji izdavanje HOV je jednostrani pravni posao i smatra da odnos nastaje u momentu stavljanja HOV u promet. Teorija ugovora-po ovoj teo.obaveza iz Hov nastaje ugovorom kao dvostranim aktom kada voljnim radnjama izdavaoc preda HOV primaocu a ovaj je voljno primi. NAINI EVIDENTIRANJA POJEDINIH H.O.V. PRIMJERI: -dionice,registare, elektronski zapis, mjenice, cekovi i obveznice

VRSTE HOV -prema sadrzini prava -prema nosiocu prava -prema dospjelosti -prema predmetu obaveze sadrzane u papiru -prema izdavocu -prema prihodu koji donosi imaocu papira -prema odnosu sa osnovnim poslom povodom koga su izdate -prema nacinu i obimu izdavanja HOV PREMA SADRZINI PRAVA: 1.korporacijske hartije(dionice) 2.stvarnopravne hartije(robni dokumenti) 3.obligaciono-pravne hartije(mjenica,cek) HOV PREMA NOSIOCU PRAVA IZ HARTIJE: 1.HOV na donosioca 2.HOV na ime 3.HOV po naredbi HOV PREMA DOSPJELOSTI 1.orocene 2.tacno odredjeni rok dospjelosti 3.tacno odredjeni dan 4.protekom roka od dana izdavanja 5.protekom roka od nekog dogadjaja 6.po vidjenju 7.hov u koju nije upisan rok dospjelosti OSTALE HOV -HOV prema predmetu obaveze -realne(predmet obaveze je neka stvar-skladisnica,prenosivi tovarni list) -novcane(mjenica,cek) -HOV prema izdavaocu -javnopravne -privatnopravne -HOV prema prihodu koje donose imaocu papira -investicione (daju stalan prihod-obveznica) -hartije koje daju promjenjivi prihod(akcija,komercijalni zapis) -hartije koje ne donose nikakav prihod(cek,skladisnica itd) -Tradicionalne HOV -HOV na osnovu kojih se moze traziti predaja stvari -dispozicione-na osnovu kojih se moze raspolagati stvarima navedenim u hartiji -Hov prema nacinu i obimu izdavanja -masovne(izdaju se u velikom broju primjeraka) -pojedinacne(izdaju se za svaki slucaj pojedinacno) PRENOS HOV -cesijom -indostamentom -tradicijom(predajom) PRENOS HOV CESIJOM Cesija je pravni posao kojim dotadasnji povjerilac(cedent)ustupa dio trazbine ili trazbinu u cjelini 3 licu(cesionaru) koji postaje novi povjerilac.Za punovaznost cesije ne treba nikakav pristanak duznika s tim da mu se ne smije pogorsati polozaj ali zakon nalaze da se duznik obavjesti o promjeni subjekata na strani povjerioca.

Prilikom prenosa HOV cesijom vrsi se slj.radnje: -na samoj hartiji upisuje se naziv novog stjecatelja -stavlja se potpis prenosioca hartije -pismeno se obavjestava izdavalac(duznik) -vrsi upis prenosa u registar te hartije ako se on vodi PRENOS HOV INDOSTAMENTOM je takav nacin prenosa kada se na poledjini hartije zabiljezi da ostvarenje prava koja su pripadala licu oznacenom na hartiji po njegovoj naredbi pripadaju drugom licu koje je tom biljeskom oznaceno na hartiji. Indostamentom se prenose hartije po naredbi.Lica koja ucestvuju u ovom poslu nazivaju se : -indosant(stari povjerilac-dotadasnji imalac hartije) -indosatar(novi povjerilac-onaj na koga se prenosi hartija INDOSTAMENT MOZE BITI -puni(na hartije pise odredbu o prenosenju,ime indosatara,potpis indosanta te mjesto i datum prenosa) -blanko(na hartiji pise ime indosatara,a pise ime indosanta te mjesto i datum prenosa a moze se dalje prenositi blanko ili punim ind.) -na donosioca(sve je isto kao kod blanko ind.samo sto se ovdje umjesto imena indosatara pise na donosioca a dalji prenos se moze vrsiti prostim ustupanjem,predajom hov i punim indostamentom) PRENOS HOV TRADICIJOM -je nacin prenosa kojim se iz ruke u ruku prenose prava iz hartije na donosioca.Povjerilac iz hartije na donosioca je svako ko drzi tu hartiju.(nekad moze pisati plati po naredbi NN ili donosiocu) PRESTANAK PRAVA IZ HOV SE POSTIZE: -izvrsenjem cinidbe -oprostom duga -novacija -kompenzacija -otkupljanjem HOV od strane emitenta -mortifikacijom(sporazumno na osnocu zakonske dozvole) -sudskom amortizacijom(ako je HOV izgubljena) MJENICA -je HOV kojom jedno lice daje bezuslovno obecanje da ce isplatiti odredjenu svotu novca ili koojom izdaje bezuslovan nalog drugom licu da ono u odredjeno vrijeme i na odredjenom mjestu isplati odredjenu svotu novca licu naznacenom na mjenici ili isplati 3 licu za koje on to naredi. Iz def.proizilazi slj.: -izdavalac moze uzeti na sebe obavezu da sam isplati mjenicnu svotu i u tom slucaju daje bezuslovno obecanje (sopstvena,vlastita,solo mjenica) -izdavalac moze dati bezuslovan nalog drugom licu da ono isplati mjenicnu svotu (trasirana,vucena,trata mjenica) EKONOMSKE FUNKCIJE MJENICE -sluzi kao sredstvo bezgotovinskog placanja na podrucju platnog prometa -kao sredstvo kreditiranja kod osiguranja potrazivanja ili pak za odobravanje kratkorocnih kredita -mjenicni lombard-mjenica se moze koristiti kao zaloga -akceptni kredit -kao sredstvo kratkorocnog ulaganja BITNI ELEMENTI MJENICE -oznaka da je mjenica napisanu u samom slogu isprave na jeziku na kome je sastavljena -bezuslovan nalog da se isplati odredjena svota novca(slovima i brojevima) -ime ili firma onoga ko treba da plati(trasat) -oznaka kad treba da plati(oznaka dospjelosti) -mjesto gdje se treba placanje obaviti -ime ili firma onoga kome treba platiti(remitent) -dan i mjesto izdavanja mjenice i potpis onoga ko je izdao mjenicu(trasant)

NEBITNI ELEMENTI MJENICE: -duplikatna klauzula, oznaka po naredbi, klauzula o moneti, klauzula o pokricu, klauzula valute, avizna klauzula, kasatorna klauzula, rekta klauzula, klauzula bez troskova, klauzula bez obaveze(bez regresa), klauzula o kamati, oznaka adrese MJENICNE TEORIJE U pogledu vremena kad pojedini elementi trebaju da budu uneseni postoje razl.teorije: -teorija jedinstvene radnje(svi elementi moraju biti uneseni u mjenicu u casu njenog stvaranja. -teorija omisije(ne moraju se svi elementi unijeti u pismenu ispravu u casu sastavljanja mjenice) DOMICILIRANA MJENICA -je mjenica u kojoj je oznaceno dr.mjesto placanja a ne sjediste ili prebivaliste trasata kao i mjenicu u kojoj je trasant naznacio da ce istu platiti neko drugi(domilicijat) a ne trasat bez obzira sto se mjesto podudara. MJENICNE RADNJE -izdavanje mjenice -prenos -akceptiranje -mjenicno jemstvo(aval) -isplata mjenice -intervencija -umnozavanje i prepis mjenice IZDAVANJE MJENICE -vrsi trasant i to je prva radnja a sastoji se u popunjavanju isprave i stavljanju potpisa trasanta na mjenicno pismo. PRENOS MJENICE -mjenica se moze prenositi cesijom i indostamentom.Inostament je takav nacin prenosa mjenice po naredbi gdje dosadasnji imalac mjenice(indosant) prenosi prava iz mjenice na novog imaoca(indosatar). VRSTE INDOSTAMENTA -puni(platite po naredbi NN indosatara,prvi indosat je uvijek remitent ) -blanko(ovu mjenicu indosatar moze : -dalje prenijeti na 2 lice punim ind.upisujuci svoj ind.i potpis ispod potpisa ranijeg indosanta -indosirati svojim blanko ind.stavljajuci samo svoj potpis ispod potpisa svog indosanta -moze mjenicu ispuniti upisujuci svoje ime i dalje prenijeti ili podnijeti na naplatu -moze ispuniti blanko ind.imenom nekog 3 lica te mu je predati -moze je predati nekom trecem licu bez da ista upisuje u nju ili da se na nju potpise) -prokura(ne prenosi se pravo svojine na mjenicu jer ono ostaje kod indosanta,indosanta samo ovlastuje indostatara da u njegovo ime i za njegov racun vrsi neka prava iz mjenice-platite NN kao punomocniku) -zalozni(mjenica se zalozi za neko pravo povjerioca koje ima osnovu u pravnom poslu van mjeniceplatite NN vrijednost za osiguranje) -rekta(oduzima se svojstvo prenosivosti mjenice po naredbi tako sto se izjavi o prenosu dodaju i neke rijeci kao npr.ne po naredbi iline po njegovoj naredbii ona se dalje prenositi moze samo cesijom) -povratni(to je kada mjenica ind.dodje u ruke nekom iz lanca tj nekom kod koga je ona vec jednom bila) -indostament sa klauzulom straha MJENICNI AKCEPT -mjenicom trasant upucuje bezuslovan nalog trasatu da isplati odredjenu sumu novca.Da bi trasat postao duznik potrebno je da obavezu akceptira.Akcept je mjenicnopravna radnja kojom trasat stavljanjem odgovarajuce klauzule i svog potpisa potrvrdjuje da prihvata mjenicnu obavezu.

MJENICNO JEMSTVO(AVAL)-je pismena izjava ili samo potpis kojim neko lice (avalist)garantuje da ce mjenicni duznik za koga on daje aval(honorat)ispuniti svoju mjenicnu obavezu.Prije davanja avala obicno se izmedju buduceg avaliste i njegovog honorata zakljucuje poseban ugovor koji je izvan mjenice.Oni koji potpisu mjenicu na poledjini odgovaraju solidarno pa su oni ziranti,garanti. RADNJE KOJIMA JE CILJ OCUVANJE MJENICNIH PRAVA SU: 1.regres 2.protest 3.amortizacija mjenice 4.podizanje mjenice REGRES je slucaj kada trasat odbije akcept ili odbije isplatu imalac mjenice stice pravo da se obrati ostalim duznicima,regresnim duznicima.Regresni duznici su sva lica koja kao mjenicni potpisnici jamce povjeriocu da ce mjenica biti isplacena a to su trasant,indosanti i njihovi avalisti. 2 VRSTE REGRESA: -regres o dospjelosti ili regres zbog neisplate -regres prije dospjelosti-on se podnosi zbog neakceptiranja ili nesposobnosti za placanje trasata ili akceptanta i moze se postaviti u slucajevima: -ako je akceptiranje odbijeno -ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stecaj ili prinudna likvidacija nad imovinom trasanta PROTEST IMA 2 ZNACENJA: -mjenicno pravna koja se poduzima radi ocuvanja prava iz mjenice prema regresnim duznicima -javna isprava kojom se na vjerodosstojan nacin utvrdjuje da duznik nije izvrsio odredjenu radnju iz mjenice RAZLOZI ZA PROTEST SU: -protest zbog neakceptiranja mjenice ili djelimicnog akceptiranja -protest zbog neisplate ili djelimicne isplate -protest zbog nedatiranja akcepta -prekvizicioni protest(podize ga imalac duplikata mjenice kojim trazi predaju akceptiranog primjerka) Protest se mora podici u zakonom predvidjenim rokovima koji su kratki a protest se podize odmah po odbijanju izvrsenja.ako protest nije podnesen u roku mjenica postaje prejudicirana i povodom takve mjenice ne mogu se vrsiti regresna prava. Pored podizanja protesta imalac mjenice ima obavezu ako se radi o odbijanju akcepta ili isplate obavjestiti svog prethodnog indosanta i njegovog avalistu 2 dana nakon sto dobije obavijest i ovaj postupak se naziva notifikacija. Ako protestat odbije da izvrsenje ili se ne odazove na poziv protestni organ sastavlja protestnu ispravu ciji su elementi: -prepis protestovanje mjenice -imena protestanta i protestata -izjava da je protest ostao bez uspjeha -mjesto,godina dan i sat kada je pokusano izvrsenje -broj iz registra protesta i pecat suda AMORTIZACIJA MJENICE -je vanparnicni sudski postupak u kome se nestala mjenica oglasava nevazecom .Imalac nestale mjenice podnosi prijedlog sudu uz prezentiranje odg.dokaza. Ako sud nadje da su podneseni dokazi dovoljni,putem oglasa poziva lice koje drzi mjenicu u rukama da je podnese sudu.Ukoliko se mjenica ne predoci sudu u odredjenom roku sud je oglasava nevazecomi o tome se obavjestavaju svi zainteresovani . Ako se u roku koji odredi sud pojavi neko lice koje drzi mjenicu mogu nastati 2 situacije: -da lice preda mjenicu sudu i tada se obustavlja postupak amortizacije -ako odbije da preda mjenicu prekida se postupak amort.i povjerilac se upucuje na parnicni postupak da dokaze vlasnistvo mjenice.

MJENICNE TUZBE I PRIGOVORI -svoje zahtjeve iz mjenice imalac mjenice moze ostvariti putem tuzbe. U mjenicnom pravu mogu se isticati prigovori: 1.koji se zasnivaju na licnom odnosu duznika sa povjeriocem koji predstavljaju mjenicni zahtjev 2.koji se zasnivaju na licnom odnosu duznika i povjerioca nego na mjenicnoj ispravi 3.koji proisticu iz licnog odnosa duznika prema nekom ranijem imaocu mjenice NEOSNOVANO BOGACENJE I DRUGI ZAHTJEVI -u vezi sa mjenicnim poslom mogu proisteci zahtjevi koji nemaju iskljucivo osnova u mjenici nego se zasnivaju na nekim drugim cinjenicama.Ti zahtjevi su gradjanskopravno prirode pa se podize gradjanskopravna tuzba radi: -ostvarivanje zahtjeva iz osnova neopravdanog bogacenja -zahtjev iz osnova prouzrokovanja stete usljed propustene notifikacije -zahtjev akceptanta radi pokrica protiv trasanta kada je isplatio mjenicu -zahtjev vlasnika mjenice protiv posjednika mjenice(revindikacioni zahtjev) VRSTE MJENICA 1.prema tome ko placa mjenicnu svotu odnosno da li je mjenica bezuslovno obecanje ili bezuslovan nalog(trasirana i vlastita) 2.prema trgovackom poslu kod koga se primjenjuje i funkciji koju zadovoljava(poslovna i finansijska mjenica) 3.prema formi i sadrzini u momentu izdavanja(potpuna i blanko) VLASTITA MJENICA -je hov koju izdaje odr.lice,jednostrana izjava volje kojom izdavalac bezuslovno obecava da ce o dospjelosti isplatiti mjenicnu svotu licu naznacenom u mjenici(remitentu) BLANKO MJENICA -je mjenica koja se izdaje i pusta u promet a nema sve bitne elemente tj na mjenicnoj ispravi neka su mjesta prazna nepopunjena.Blanko mjenica je privremeno nepotpuna mjenica jer se prazna mjesta popunjavaju kasnije a najdocnije kad se prezentira na isplatu. POSLOVNA MJENICA -koristi se kod jednokratnih poslovnih odnosa iz ugovora robnog prometa.Ekonomski cilj ove mjenice je izvrsavanje cinidbe druge ugovorene strane. Jedna ugovorena strana je izvrsila svoju obavezu ili ce to uciniti a radi obezbjedjenja svoga potrazivanja prima robnu mjenicu odmah akceptiranu. Trasant vuce mjenicu plativu dva mjeseca uz akcept na trasata koju je on akceptirao prilikom izdavanja. FINANSIJSKA MJENICA -je mjenica koja se izdaje u vezi poslova finansijske prirode,kreditnim odnosima,finansijskim dugovanjima i obezbjedjenju novcanih potrazivanja.Najcesca varijanta ove mjenice je kreditna mjenica. CIRKULACIONA MJENICA -se koristi kao instrument placanja narocito u medjunarodnoj trgovin.Licu koje polozi odredjenu svotu novcakod banke izdaje banka jednu ili vise akceptiranih mjenica od tog iznosa. KOMISIONA MJENICA -postoji kada se izdaje(trasira)za racun 3 lica. Trasant kao komisionar vuce mjenicu u svoje ime ,a za racun komitenta koji ostaje van mjenicnog odnosa ,posto njegovog potpisa nema. U ovoj mjenici trasant naglasava trasatu klauzulom o pokricu da se trasat za pokrice ne obraca njemu nego komitentu. U mjenici se taj odnos moze vidjeti iz klauzule o pokricu i stavite na teret NN Ako komitent ne polozi pokrice trasant ce odgovarati trasatu.Banka ce mjenicu akceptirati ako joj trasant (prodavac) preda odredjena dokumenta iz prigovora o prodaji. ZASTARJELOST je prepustanje radnji i rokova u kojima se moraju preduzeti da bi se sacuvala mjenicna prava. Ukoliko se to dogodi gube se regresna prava i u mjenicnoj obavezi ostaje samo glavnio duznik.

Rok zastare odredjen je prema tome ko je duznik: 1.zahtjevi protiv akceptanta su zastarjeli u roku 3 godine od dana dospjelosti mjenice. 2.zahtjevi imaoca mjenie prema trasantu i indosantima zastarijevaju u roku jedne godine od dana podignutog protesta 3.zahtjevi indostanata jednih prema drugima kao i prema trasantu zastarijevaju 6 mjeseci od dana kada je indosant mjenicu iskupio odnosno od tuzbe ako je bila podignuta za naplatu mjenice. 4.rok zastarjelosti za avalistu je isti kao i za onoga za koga je avalista jamcio. CEK -je hartija od vrijdnosti kojom izdavalac/(trasant ) daje bezuslovan nalog banci (trasatu ) da korisniku ceka (remitentu) isplati po vidjenu novcanu svotu upisanu na ceku iz pokrica koje trasant ima kod trasata (banke). EKONOMSKA FUNKCIJA CEKA -sredstvo bezgotovinskog placanja -omogucava brza distanciona placanja prostim slanjem isprava bez koristenja gotovog novca -Isplatom putem cekova vrsi se odrzavanje finansijske discipline ,jer se cek isplacuje iz nekog pokrica -povecava se finansijski potencijal poslovnih subjekata SLICNOSTI CEKA SA MJENICOM -punovaznost potpisa,rad lica bez ovlastenja i prekoracenja ovlastenja -pravila o razlici u novcanoj svoti na ispravi -indosiranje -prezentacija na isplatu -izdavanja blanko isprave -aval -regres zbog neisplate,regresna svota i notifikacija -protest -solidarna odgovornost RAZKLIKE CEKA OD MJENICE -ekonomska funkcija -licnost trasata -pokrice kod trasta -cek moze glasiti i na donosioca -cek dospijeva po vidjenju -kod ceka je iskljucen akcept,intervencija -nije bezuslovno potreban -protest za regres -nema domiliciranja,djelimicne isplate ,nema kamate BITNI ELEMENTI CEKA -oznaka da se radi o ceku -bezuslovan nalog da se plati odredjena svota iz trasantovog pokrica -ime lica koje treba da plati(trasat) -mjesto gdje treba platiti -mjesto i datum izdavanja i potpis izdavaoca(trasanta) NEBITNI ELEMENTI CEKA -klauzula po naredbi -klauzula ne po naredbi -klauzula bez protesta -klauzula bez obaveze -klauzula sa izvjestajem ili bez izvjestaja -klauzula o moneti -klauzula o devizionom kursu -klauzula za obracun

CEKOVNE RADNJE osnovna obiljezja cekovnih radnji su: -za razliku od mjenice kod ceka ne postoji akceptiranje niti intervencija -dok kod ceka postoji opoziv ceka sto je u mjenicnom pravu nepoznata radnja -ostale cekovne radnje(aval,protest,prezentacija..) specificne su u odnosu na iste u mjenicnom pravu -izdavanje ceka bez pokrica povlaci imovinsko pravnu,administrativno pravnu i krivicno pravnu odgovornost PRENOS CEKA cek moze glasiti : 1. na ime (nominativni ,rekta ) 2. .po naredbi(rekta) 3. na donosioca 4. alternativno(remitent oznacen alternativno platite NN ili donosiocu) AVAL KOD CEKA to je cekovno pravno jemstvo kojim neko garantuje svojim potpisom na ceku da ce cekovna svota biti isplacena. OPOZIVANJE CEKA -moze izvrsiti iskljucivo trasant i to povlacenjem svog naloga ,odnosno zabranom trasatu da isplati cekovnu svotu. Opoziv ceka moze biti: 1.opozivanje ceka prije roka koji je odredjen za prezentaciju i to samo cek na ime i po naredbi 2.opozivanje ceka nakon proteka roka za njegovu prezentaiju na islpatu 3.opoziv ceka moze biti i opsti i individualni PROTEST KOD CEKA -podize se radiocuvanja regresnih prava zbog: -odbijanje isplate ili djelimicne isplate -odbijanje obracuna -odbijanje isplate protestnih troskova -odbijanje islate o naznacenoj valuti -te prekvizacioni protest imaoca dupliakata ceka radi pribavljanja originala REGRES KOD CEKA -vrsi se protiv indosanta trasanta i avaliste ako bude odbijena isplata ceka koji je prezentiran na vrijeme uz uslov da je blagovremeno podigao protest. Regresni duznici odgovaraju samostalno i solidarno. AMORTIZACIJA CEKA -razlozi za amortizaciju su isti kao kod mjenice pa se pravila mjenicnog prava u svemu primjenjuju. TUZBE KOD CEKA: regresna,tuzbe iz osnovnog posla i zbog neosnvanog bogacenja DELIKTI U CEKOVNOM PRAVU -trasiranje ceka bez datuma ili sa neistinitim datumom -preuzimanje prenos i isplata takovog ceka -trasiranje ceka na drugo lice a ne na banku -ponistaj opsteg ili posebnog precrtaja na bariranom ceku -pretvaranje posebnogu opsti precrtaj VRSTE CEKOVA -prema oznaci korisnika(na ime,po naredbi,na donosioca i alternativni) -prema namjeni ceka(obracunski,barirani,cirkulacioni,putnicki i dokumentarni) -prema garancijama da ce cek biti isplacen(neakceptirani,akceptirani,certificirani i vizirani) -bankarski -loro cekovi -nostro cekovi

ISPLATNI(gotovinski,blagajnicki)CEK -svote se isplacuju korisniku u gotovom novcu na blagajni banke obicno licima koji nemaju racun kod banke. OBRACUNSKI(virmanski)CEK -cek kojim se svote ne mogu isplatiti u gotovom novcu ako je trasant ili korisnik stavio na cek klauzulu za obracun. PRECRTANI CEK -ovaj cek se ne isplacuje imaocu neposredno vec nekoj banci za njegov racun. PRECRTAVANJE MOZE BITI: -opste(izmedju paralelnih linija se ne upisuje nista i on se moze isplatiti preko ma koje banke) -posebno(izmedju dvije paralelne linije se upisuje ime banke a imalac ovog ceka moze naplatiti ceksamo u toj banci. CIRKULACIONI CEK -njega izdaje banka trasant korisniku ceka(komitentu) koji ima kod nje pokrice i tim cekom poziva svoje filijale kao i banke korespodente da isplate cek. PUTNICKI CEK -to je varijanta cirkulacionog ceka kojim se placaju usluge u putnickom turistickom prometu i izdaju ih banke turisticke agencije ili putnicki biroi. CEK ZA POTROSACKI KREDIT -njega izdaje banka koja je odobrila kredit odredjenom licu pri cemu je ista bankai trasat a korisnik ceka moze izvrsiti placanje za kupovinu robe koja je obicno navedena na poledjini ceka. DOKUMENTOVANI CEK -pri isplati ovog ceka remitent mora prikazati na uvid odredjena dokumenta koja su naznacena u ceku(tovarni list,faktura,konosman) OBVEZNICA -je hov kojom se izdavalac bezuslovno obavezuje da ce imaocu obveznice(povjeriocu)isplatiti o dospjelosti iznos novaca na koji obveznica glasi ili predati odredjenu kolicinu zamjenjivih stvari ili hov. I povjerilac i duznik sticu odredjene prednosti obveznicom u odnosu na ugovor o kreditu: -povjerilac moze prodati obveznicu ako zeli prije dobiti gotov novac -povjerilac moze upotrijebiti obv.kao zalogu za obezbjedjenje dr.potrazivanja -povjerilac moze konvertovati obv.u dionicu -duznik moze obv.iskupiti otplatom duga prije dospjelosti -duznik nema bojazni od preuzimanja firme posto nema upravljanja kao kod dionice DIJELOVI OBVEZNICE Obveznica moze biti: -prosti papir-sastavljen iz jedne isprave, jednog dijela isplacuje se u jednom iznosu u cjelini(glavnica i kamate) -slozeni papir-sastavljen iz vise isprava(od glavne-obveznicka isprava)i sporednih isprava(kamatni kuponi i taloni)isplacuje se u dijelovima BITNI ELEMENTI OBVEZNICE -oznaka da je obveznica -firma ili naziv i sjediste emitenta(pravnog lica) -firma ili ime kupca ili oznaka da glasi na donosioca -novcani iznos u domacoj ili stranoj valuti -visina kamatne stope -rokovi otplate glavnice i kamata -prava rezervisana u korist imaocu i izdavaocu obv. -serija i kont.brojobveznice -mjesto i datum izdavanja -potpis ovlastenog lica

Izdavanje i emisija obveznice -donosenje odluke -dobijanje odobrenja -izdavanje obveznice -registracija izdatih obveznica AMORTIZACIJA OBVEZNICE -ista kao kod mjenice ali nije dopustena amortizacija obv.koja glasi na donosioca. Izdavalac moze izvrsiti slj.radnje -pretvoriti obv.na donosioca u obv na ime(vinkulacija) -pretovoriti obv na ime u obv.na donosioca ako nije zabranjeno(devinkulacija) -sjediniti vise obv.jedne serije u jednu obv. -podijeliti jednu obv. U vise manjih obv. VRSTE OBVEZNICA 1.obveznice prema nacinu odredjivanja donosioca -obv.na ime -obv.na donosioca 2.obveznice prema polozaju emitenta -obv.poslovnih subjekata -obv.javnopravnih subjekata 3.obveznice prema roku dospjelosti -kratkorocne(do 5 god) -srednjorocne(5-20 god) -dugorocne(preko 20 god) 4.obveznice prema nacinu amortizacije -jednokratne(kamatu je moguce isplatiti na kraju zajedno sa glavnicom -periodicne(godisnje,mjesecno) 5.obveznice prema stepenu garancije -obicne sa fiksnom kamatnom stopom,rokom dospjeca koji se ne moze mijenjati i odr.nominalnom vrijednosti -hipotekarne obv.-hipoteka na nekretninama 6.obv.prema prihodu koje donose -obicne, obv sa prom.kamatnom stopom, obv bez kamate, participativne obv koje nose pored kamate i ucesce u dobiti izdavaoca obv. 7.obv.prema nacinu odredjivanja kamate i rokovima isplate 8.obv.prema mogucnosti zamjene 9.obv.prema valuti na koju glase 10.obv prema teritoriju BLAGAJNICKI ZAPIS je pismena isprava koja glasi na ime ili na donosioca i kojom se njen izdavalac bezuslovno obavezuje da imaocu hov u roku dospjelosti koji je do god dana isplati nominalni iznos sa kamatom. PRAVNE KARAKTERISTIKE BLAGAJNICKOG ZAPISA 1.izdavalac bl.zapisa za razliku id izdavaoca obv.i kom.zapisa moze biti centralna banka,poslovne banke i dep org. te dr.politicke zajednice. 2.od izdavalaca bl.zapisa zavisi kategorija kupca -ako ga izdaje cent.banka kupci su poslovne banke i dep org. -ako ga izdaje poslovna banka dep org i drustvenopoliticke zajednice tada su kupci sva pravna i fizicka lica 3.bl.zapis je hov prvenstveno finansijskih org.a potom drzave 4.to je isprava izdata na kratkorocnu obligaciju 5.to je trzisni efekat koji se izdaje u serijama i ima svoju trzisnu cijenu

BITNI ELEMENTI BLAGAJNICKOG ZAPISA 1.oznaka da je bl.zapis sve ostalo kao kod obveznice osim prava rez u korist imaocu i izdavaocu obv. KOMERCIJALNI ZAPIS -je pisana isprava koja glasi na ime ili donosioca a kojom se njen izdavalac bezuslovno obavezuje da ce imaocu u roku dospjelosti isplatiti nominalni iznos sa ili bez kamata ili obezbjediti druge pogodnosti. PRAVNE KARAKTERISTIKE KOMERCIJALNOG ZAPISA -iskljucivo je hartija trgovca pa ga mogu izdavati TD i duga pravna lica -ovo je kratkorocni papir sa prihodom koji se sastoji u placanju kamata ili u davanju odredjenih pogodnosti -izdaje se u serijama i ima svoju trzisnu cijenu -on je negocijabilan i fungibilan BITNI ELEMENTI KOMERCIJALNOG ZAPISA -oznaka da je kom zapis -firma ili naziv i sjediste emitenta -firma ili ime kupca ili oznaka da glasi na donosioca -novcani iznos -visina kamatne stope -rok otplate glavnice i kamata -mjesto i datum izdavanja -serija,kont broj i potpis emitenta -potpisi i faksimil ovlastenih lica izdavaoca CERTIFIKAT -je potvrda depozitera o deponovanim pokretnim stvarima a potvrda depozitera je pismena isprava koju izdaje banka ili dr depozitna org. na deponovana pokretna dobra.Izdaje se na osnovu ugovora izmedju deponenta i depozitara.Depozit moze biti otvoreni(po vidjenju) i zatvoreni(oroceni sa i bez otkaznog roka) ROBNE HOV -su one hov kojima je inkorporisano pravo na raspolaganje stvarima(robom)koje su upisane u ispravu.Isprava sadrzi obavezu duznika da preda stvari ovlastenom imaocu robne hov. VRSTE ROBNE HOV -teretnica/konosman -prenosivi tovarni list u zelj.prevozu -pren.tov.list u drum.prevozu -pren.t.list u avionskom prevozu -prenosiva ispracva kod kombinovanog prevoza -skladisnica KONKURENCIJA -pred.nadmetanje subjekata privredjivanja radi postizanja istog ili slicnog poslovnog cilja. Postoje 3 osnovna tipa -potpuna ili perfektna konk.(atomizirana struktura priv.subjekata,potpun automatizam u kretanju ponude i potraznje,nepostojanje nikakvih prepreka za slobodno kretanje svih faktora privredjivanja -nepotpuna ili imperfektna(kada ne postoji neki od bitnih elemenata pot.konk) -monopolska(nepostojanja veceg broja konkrenata koji bi izmedju sebe bili nezavisni) INSTITUTI PRAVA KONKURECIJE 1.monopolisticko djelovanje 2.spekulacija 3.ogranicavanje trzista 4.nelojalna konk.

MONOPOLISTICKO DJELOVANJE -monopol obiljezava trzisne odnose u kojima postoji iskljuciva vlast ili nesumnjiva dominacija jednog priv.subjekta ili homogene Gruppe priv.subjekata nad ponudom ili potraznjom robe ili usluga na determinisanom trzistu. SUZBIJANJE MONOPOLISTICKOG DJELOVANJA PODRAZUMIJEVA -monopolisticko sporazmijevanje -zloupotreba dominantnog trzisnog polozaja -kontrola,koncentracija,fuzija -razliciti oblici restriktivne poslovne prakse MONOPOLISTICKI SPORAZUM -je rezultat na bilo koji nacin postignute saglasnosti dva ili vise poslonih subjekata ciji je cilj ili posljedica sprecavanje,ogranicavanje ili narusavanje slobodnog nadmetanja a kojim se jedan ili vise subjekata dovode ili se mogu dovesti u monopolski polozaj. MONOPOLISTICKO PONASANJE -je zloupotreba dominantnog polozaja na trzistu i radnje usmjerene na stvaranje koristenje mon.polozaja. SPEKULACIJA -je svaka privredna ili trovinska djelatnost preuzeta sa ciljem ostvarivanja zarade. GENERALNA KLAUZULA SPEKULACIJE Zakonska definicija generalne klauzule glasi:Spekulacija je koristenje stanja na trzistu nastalog poremecajima u snadbijevanju ili nezakonito povecanja cijena radi sticanja protivpravne imovinske koristi. ELEMENTI GENERALNE KLAUZULE SPEKULACIJE -odgovarajuce stanje na trzistu -poremecaji u snadbijevanju -koristenje postojeceg nepovoljnog stanja -koristenje postojeceg nepovoljnog stanja -radnja mora biti preduzeta radi sticanja protivpravne imovinske koristi IMENOVANI SLUCAJEVI SPEKULACIJE 1.prikrivanje robe,ogranicavanje ili obustavljanje prodaje i druge radnje kojima se prouzrokuj poremecaji na trzistu 2.uvjetovanje kupovine jedne robe kupovinom druge robe ili na drugi nacin uvjetovanje kupovine i prodaje robe 3.prodaja robe na nacin i pod uvjetima kojima se kupcima otezava ili onemogucava kupovina robe 4.zakljucivanje fiktivnih ugovora o kupovinin i prodaji robe ili drugim poslovima trgovine 5.neugovaranje roka isporuke ili isporuka robe poslije ugovorenog roka po cijeni visoj od cijene koja je vazila na dan isporuke robe utvrdjene ugovorom OGRANICAVANJE TRZISTA -proglasavanje zakona i eventualno drugih opstih akata neustavnim -primjena upravnih i krivicnih mjera prema drzavnim sluzbenicima i dr licima.koja pocine zabranjene radnje narusavanja trzista -upotreba propisa protiv ogranicenja konkurencije -koristenje zabrane ugovora koji su protivni javnom poretku doticne zemlje GENERALNA KLAUZULA OGRANICAVANJE TRZISTA Elementi gen.klauzule ogran.trzista: 1.subjekti 2.radnja narusavanja jedinstva trzista 3.protivpravnost radnje 4.sprecavanje,ogranicavanje ili onemogucavanje regularnog odvijanja konkurencije IMENOVANI SLUCAJEVI OGRANICAVANJA TRZISTA -dovodjenje trgovca u neravnopravan polozaj -neke od tri tacno navedene radnje(onemogucava sirenje prodajne mreze,onemogucava prodaju robe ili se prisiljava na prodaju robe koja nije u skladu sa njegovom poslovnom politikom)

NELOJALNA KONKURENCIJA -preduzimanje bilo koje radnje trgovca ili drugog subjekta poslovnog prava koja je protivna uobicajenom od drustveno ekonomskog ili drzavnopravnog poretka priznatom nacinu djelovanja prema trzistu a koja ima stvarno stetno ili pot.stetno dejstvo. GENERALNA KLAUZULA NELOJALNE KONKURENCIJE Elementi generalne klauzule: -radnja trgovca -suprotnost radnje dobrim poslovnim obicajima -stetni karakter radnje IMENOVANI SLUCAJEVI NELOJALNE KONKURENCIJE 1.reklamiranje,oglasavanje ili nudjenje robe navodjenjem podataka ili upotrebom izraza kojima se stvara ili se moze stvoriti zabuna na trzistu cime se odredjeni trgovac dovodi ili se moze dovesti u povoljniji polozaj 2.davanje podataka o drugom trgovcu koji mogu biti stetni po ugled ili poslovanje tog trgovca 3.prodaja robe s oznakom ili podacima koji stvaraju ili mogu stvoriti zabunu u pogledu porijekla nacina proizvodnje,kolicine,kvaliteta i drugih svojstava robe 4.prikrivanje mana robe ili na drugi nacin dovodjnje kupca u zabludu 5.poduzimanje radnji usmjerenih na raskidanje poslovnih odnosa izmedju drugih trgovaca 6.neopravdano neizvrsavanje ili jednostrano raskidanje trgovinskog ugovora radi zaklucivanja istog ili slicnog sa drugim cime se nanosi ili moze nanijeti steta saugovaracu 7.oglasavanje prividne rasprodaje ili prividnog snizenja cijena ili obavljanje drugih radnji koje dovode ili mogu dovesti potrosaca u zabludu u pogledu cijena 8.neovlastena upotreba tudjeg imena,firme ili ziga i dr.ako se time stvara ili moze stvoriti zabuna na trzistu 9.davanje ovlastenja drugom trgovcu da moze koristiti njegova vanjska obiljezja ako se time stvara ili moze stvoriti zabuna na trzistu 10.neovlasteno koristenje usluga trgovackog putnika,trgovinskog predstavnika ili zatupnika drugog preduzeca METOD PRAVA KONKURECIJE - posebni izvori prava, - pretenost prinudnih normi, - jedinstvo zabranjujuih i nareujuih normi - jedinstven tretman svih subjekata na tritu - postojanje sloenog sistema kontrole - kombinovanje imovinskih, krivinopravnih i administrativnih sankcija - koritenje generalne klauzule i imenovanih sluajeva SISTEM ODGOVORNOSTI U PRAVU KONKURENCIJE - kumulativna primjena sankcija, - represivan karakter pravnih normi, - podsistem sankcija za svaki institut prava konkurencije