PRAVO U TURIZMU
1. RAZLIKA IZMEUMEUNARODNIH I UNUTRANJIHIZVORA PRAVA:Meunarodni
izvori prava u turizmu vrijedena teritoriju viedrava (npr.
meunarodne konvencije, deklaracije, kao toje Francuska deklaracija
iz 1951. godine kojom su utvreni odreeni standardi prava.Unutranji
(dravni) izvori prava u turizmu djeluju na teritoriju RH.
2.HIJERARHIJAHRVATSKIH IZVORA PRAVA UTURIZMU PO
PRAVNOJSNAZI:Zakoni, uredbe, naredbe, pravilnici donose ih
tijeladravne vlasti (Sabor, Vlada,Ministarstvo turizma)Uzance
donose ih turistike institucije ( tur. zajednice, institut za
turizam).
3.NAJZNAAJNIJI HRVATSKI PROPISI U TURIZMU:Zakon o ugostiteljskoj
djelatnosti, Zakon o pruanju usluga uturizmu, Zakon o turistikim
zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o obveznim
odnosima.
4.DVIJEOSNOVNE RAZLIKE IZMEUPROPISAI OBIAJA:Propisi su
pod-zakonski akti izakoni koje donosi drava. Obiaji su ugovorikoji
nigdje nisu propisani te vrijede usluaju da nema zakona, a usvojeni
sudugotrajnimponavljanjem, to je pravian odnos izmeu turistikih
subjekata, popunjavaju pravnepraznine (kad drava zakonima ne uspije
regulirati odreene stvariu drutvu). Poslovni obiaji nastaju kao
ustaljena iope prihvaena pravila ponaanja ugostitelja i gosta pri
pruanju smjetaja idrugih akcesornih usluga.
5.ODNOS PROPISAI PRAVNIH PRAZNINA NAPRIMJERU PRAVA UTURIZMU:Kad
drava propisima nije uspjela reguliratiodreene stvari u turizmu,
tada vrijedeuzance ili poslovni obiaji kojiispunjavaju pravne
praznine. Primjer: posebne uzance u ugostiteljstvu reguliraju
Ugovor ohotelskim uslugama (izravni i agencijski), Ugovor o
uslugama kampiranja, Ugovor osmjetaju u turistikim apartmanima i
Ugovor o uslugama prehrane itoenja pia.
6.TKODONOSI UZANCE IPOSLOVNEOBIAJE I KAKVAJE NJIHOVAPRAVNA
SNAGA?Ako nema zakonom propisanog prava, subjekti ga sami izrauju
(autonomno pravo). Mogu se primijeniti ako nisu ako nisu u
suprotnosti s ustavnim naelima, prisilnimpropisima i moralom
drutva. Pri utvrivanju uzanci polazi se od poslovne prakse, pa se
uzancom ne moe proglasiti neto to nepostoji u poslovnoj
praksi.7.TKOJE DONIO ITO SU POSEBNEUZANCE U UGOSTITELJSTVU?Posebne
uzance u ugostiteljstvu donijelaje Hrvatska gospodarska komora.
Posebnim uzancama u ugostiteljstvu utvruju se poslovni obiaji
zaposlove ugostiteljskih usluga. Ove uzance primjenjuju se na
odnose izugovora o ugostiteljskim uslugama u gospodarstvu.
8.ZOO KAO IZVOR PRAVA TURIZMA:Zakon o obveznim odnosima donio je
Sabor RH2005. godine i njime seureuju osnove obveznih odnosa te
ugovorni iizvan-ugovorni obvezniodnosi. Sudionici obveznih odnosa
su fizike i pravne osobe. ZOO regulira ugovore u turizmu:Ugovor o
prodaji, Ugovor o djelu, Ugovor o zakupu, Ugovor o ostavi, Ugovor o
organiziranju putovanja i Ugovor o osiguranju. Takoer
reguliraugovor o alotmanu,ugovor o posredovanju. ZOO je stupio
nasnagu 01.01.2006.
9.POSEBNE UZANCE UUGOSTITELJSTVU KAO IZVOR PRAVA
TURIZMA.Reguliraju: 1.Ugovor o hotelskim uslugama (izravni,
agencijski)2. Ugovor o uslugama kampiranja3. Ugovor o smjetaju u
turistikim apartmanima4. Ugovor o uslugama prehrane itoenja pia
10. POSLOVNI OBIAJI KAO IZVOR PRAVA U TURIZMUReguliraju: 1.
Ugovor o zakupu ugost. Objekta2. Ugovor o zastupanju hotelijera3.
Ugovor o time sharingu4. Ugovor o turist.Franchisingu
11.PRAVNA SNAGA RATIFICIRANIHMEUNARODNIH UGOVORA I HRVATSKIH
TURISTIKIH ZAKONA:Ratifikacija - jednostrani meunarodni in
kojimdrava na meunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana
meunarodnim ugovorom. Radi se o oekivanju jedne ugovorne strane
drugoj ugovornoj stranci kojim se potpisanimeunarodni ugovorprihvaa
kao obvezatan.
12.NAJZNAAJNIJI IZVORIUPRAVNOGPRAVA UTURIZMU:Zakon o
ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o pruanju usluga uturizmu, Zakon
o turistikoj djelatnosti, Zakon o turistikim zajednicama
ipromicanju hrvatskog turizma.
13.TRI IZVORA POSLOVNOG PRAVA U TURIZMU:Zakon o obveznim
odnosima, Posebne uzance u ugostiteljstvu i poslovni obiaji.14.TO
SU TO IZVORI PRAVA U TURIZMU:Svi izvori iz kojih spoznajemo bilo to
iz oblasti turizma(ako je neto zakonom propisano ono se odnosi na
svesubjekte).
15.KADA PROPIS POSTAJEIZVOR PRAVAU TURIZMU?Propis kao relevantni
pravni aktkoji se odnosi naturistiku djelatnost postaje njezinim
izvorom donoenjem propisa, odnosno stupanja propisa na snagu u
smislu njegove proizvodnje prava i dunosti izmeu pravnih subjekata
u odreenom pravnom odnosu(vezanim za turizam).
16.TO INI UPRAVNO PRAVO U TURIZMU?Upravno pravo obuhvaa pravne
norme o ureenju dravne uprave i drugihsubjekata kojipo zakonu
obavljaju upravne poslove i imajuupravne ovlasti.
17.NA KOJE JE DJELATNOSTI PODIJELJEN TURIZAM U HRVATSKOM
PRAVU?1.turistika djelatnost, 2.ugostiteljska djelatnost
18. KOJI AKT REGULIRA UGOSTITELJSKU DJELATNOST U HRVATSKOM
PRAVU?Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) ureuje nain i
uvjete pod kojima pravne i fizike osobe mogu obavljati
ugostiteljsku djelatnost.
19.KOJI AKTREGULIRA TURISTIKU DJELATNOSTU HRVATSKOM PRAVU?Zakon
o pruanju usluga u turizmu.
20.USLUGE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTIUgostiteljska djelatnost je
pripremanje hrane, pruanje usluga prehrane, pripremanje i
usluivanje pia i napitaka ipruanje usluga smjetaja. Takoer je
ugostiteljska djelatnosti pripremanje hrane za potronju na drugom
mjestu sa ili bez usluivanja i opskrba tom hranom.Skraeno: smjetaj,
prehrana, usluga pruanja pia, pripremanje jelai pia najednom mjestu
da bi se sluilo na drugom; catering.
21.SUBJEKTIUGOSTITELJSKEDJELATNOSTI:1.ugostitelji ( trg. drutva,
obrti, udruge, zadruge)2.graani (u graanskim ili
seoskimdomainstvima)3.obrazovne ustanove (za svoje
korisnike)4.javneustanove5.posebne organizacije kojima jezakon
omoguio pruanje ugostiteljske djelatnosti( npr. lovake udruge,
organizacije nacionalnih manjina, planinska drutva, ferijalni
savezi).
22.OBJEKTIUGOSTITEJSKEDJELATNOSTI:1.smjetajni objekti (usluga
smjetaja je primarna usluga; hotel, motel, hostel,
kampovi,apartmani)2.ugostiteljski objekti u uem smislu rijei
pruanje usluga hrane i pia na primarnom mjestu: bar, restoran,
buffet3.catering objekti ( halo taxi, pizza,fast food,slastiar)
23.IZNIMKE ODSTATUSA UGOSTITELJSKIH DJELATNOSTI:Trgovaka drutva;
policija, vojska; medicinske ustanove, skautske iizviake vjebe.
24.GDJE SE MOE KAMPIRATI U RH?Kampiranje je boravak pod atorom,
ukamp kuici, kamp prikolici, pokretnoj kuici,auto-domu (kamperu);
drugoj odgovarajuoj opremi za smjetaj na otvorenom prostoru u
kampovima iz skupine "kampovi i ostaliugostiteljski objekti za
smjetaj".Iznimno, dozvoljeno je kampiranje izvan kampova iz
navedene skupine za vrijeme odravanja sportskih, skautskih kulturno
umjetnikih i slinih manifestacija, gdje jedinice lokalne uprave i
samouprave odreuju prostor, uvjete itrajanje takvog kampiranja.
25.USLUGE TURISTIKEDJELATNOSTI:-pruanje usluga turistike
agencije, tur. vodia, tur. pratitelja-pruanjeusluga tur,animatora,
tur. zastupnika-tur. usluge u nautikom turizmu-tur.usluge
useoskomgospodarstvu ili obiteljskom
poljoprivrednomgospodarstvu-tur. uslugeu ostalim oblicima tur.
ponude i ostale uslugekojese pruaju turistima u svezi s njihovim
putovanjem i boravkom.
26.SUBJEKTI TURISTIKEDJELATNOSTI:Ugostitelj, gost, agencija.
27.OBJEKTI TURISTIKE DJELATNOSTI:Hoteli, kampovi, druge vrste
ugostiteljskih objekata zasmjetaj, restorani, barovi.
28.VRSTE TURISTIKIH AGENCIJA PREMA ZAKONUO PRUANJUUSLUGA U
TURIZMU:1. turoperator tur.agencija organizator putovanja2.
agencija posrednik29.RAZLIKA IZMEU TURISTIKOG VODIAI
TURISTIKOGPRATITELJA:Turistiki vodi- fizika osoba koja natemelju
poloenog strunog ispita ima pravo organizirati turistiko putovanje
pokazujui povijesne, kulturne,umjetnike, geografske i ostale tur.
znamenitosti pojedinog kraja.Turistiki pratitelj- osoba koja na
tur. putovanju uva stvari i osobe, u sluaju tete on je odgovorna
osoba (ili agencija koja ga jeangairala).
30.TKO JE TURISTIKI ZASTUPNIK?Osoba koja zastupa tur. agenciju u
objektuugostitelja.
31.VRSTE TURISTIKIH ZAJEDNICA U RH:Osnovane su po teritorijalnom
principu.Redovni oblici: 1. tur. zajednica opina / gradova2.
turist. zajednica upanija3. Hrvatska turist. zajednicaPosebni
oblici: 1.TZ mjesta (koje po Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi
imenuje Opina, koje po tom Zakonu nije ni grad ni opina)2.TZ otoka
(samo u sluaju da na otoku postoje barem dvije jedinice lokalne
samouprave; grad ili opina)3.TZ podruja (protee se na odreenom
regionalnom podruju, obino veem od prostora upanije).32.TIJELA
(ORGANI) TURISTIKIH ZAJEDNICA:Sabor Skuptina TZ-a najvie tijelo
upravljanja u tur. Zajednici Turistiko vijee je izvrno tijelo
skuptine tur. Zajednice Nadzorni odbor donosi poslovnik osvom radu
Predsjednik TZ-a predstavlja tur.zajednicu
33. KAKO SE BIRA PREDSJEDNIK HTZ-a?Mandat predsjednika TZ-a
traje 4 godine, moebiti ponovno imenovan. Dunost predsjednika TZ-a
opine/grada i upanije obnaa opinski naelnik ili gradonaelnik,
odnosno upanovisno o jedinicilokalne, odnosno podrune samouprave za
podruje koje je TZosnovana. Dunost predsjednika TZ-a mjesta, u
pravilu, obnaa osoba koju odrediopinski naelnikiligradonaelnik.
Dunost predsjednika TZ-a podruja i udruenih tur. zajednica obnaa,
sukladno odredbama statuta, jedan odopinskih naelnika ili
gradonaelnika, odnosno upana ovisno o jedinici lokalne, odnosno
podrune samouprave za podruje kojih jeosnovana tur. zajednica
podruja.ODGOVOR: dunost predsjednika Hrvatske turistike zajednice
obnaa ministar turizma kojeg bira Sabor RH. (novi ministar turizma;
Veljko Ostoji).
34.LANOVI REDOVNIH TURISTIKIH ZAJEDNICA:Turistika zajednica ima
obvezatne i poasne lanove. lanovi TZ-a upanija: sve TZna njezinom
podruju (TZ opina/gradova, mjesta ili otoka). lanovi HTZ-a sve TZ
upanija nanjezinom teritoriju, TZ Grada Zagreba.
35.LANOVI TURISTIKE ZAJEDNICEOPINE/GRADA- svepravne i fizike
osobe, koje napodruju opine/grada u kojoj se osniva TZ imaju
sjedite ili podrunicu i koje ostvarujuprihod pruanjem
ugostiteljskih ili drugih turistikih usluga ili obavljaju s
turizmom neposredno povezane djelatnosti.
36.PRIHODI TURISTIKIH ZAJEDNICA:-boravina pristojba, u skladu
sposebnimzakonom-lanarina, uskladu sposebnim zakonom-prihodi od
obavljanja gospodarske djelatnosti-proraunajedinica lokalne
samouprave i podrune samouprave,te dravnog
prorauna-dragovoljnihpriloga i darova-imovine u vlasnitvu i sl.
37.DISTRIBUCIJA PRIHODA USUSTAVUTURISTIKIH ZAJEDNICA:65% prihoda
ostaje u tur.zajednici opine/grada,10% prihoda TZupanije,25%
prihoda pripada Hrvatskoj tur. zajednici
38.TKO PLAALANARINU IKOJIM TURISTIKIM ZAJEDNICAMA?lanarina je
obvezni namet (naknada) koju redovni lanoviTZ-a plaaju TZ-u
grada/opine. Odnosno, pravna i fizika osoba koja u turist. opini
iligradu ima svoje sjedite ili podrunice, pogon, objekt u kojem se
prua usluga i slino, a koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod
pruanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s
turizmomneposredno povezanih djelatnosti,plaa lanarinu turistikoj
zajednici.
39.KRITERIJ ZAUTVRIVANJE VISINELANARINE KOJEPLAAJULANOVI
TURISTIKIH ZAJEDNICA:Turistiki razred naselja u kojemje sjedite
iliposlovna jedinica osobe???
40.Kriteriji za utvrivanje visine boravine pristojbe?
41.Tko, kome i zato plaa boravinu pristojbu?
42. KAKO HTZ PRIKUPLJA SREDSTVA DOBIVENA IZ
BORAVINEPRISTOJBEUzima 25% od ukupnog prihoda odboravinih pristojbi
TZ-a opina/gradova.
43. TO JE TO BORAVINA PRISTOJBABoravina pristojba je prihod
turistikihzajednica. Boravina pristojba je naknada kojuplaa odreena
fizika osoba koja izvan svog mjesta prebivalita koristiuslugu
noenja u turistikom mjestu.
44. TKO PLAA LANARINU HTZ-u?lanovi HTZ-a, turistike zajednice
upanija i TZGrada Zagreba.
45. FUNKCIJE INSTITUTA ZA TURIZAMInstitut za turizamvodea je
istraivaka i savjetodavna kua na podruju turizma i ugostiteljstva u
Hrvatskoj. Osnovan je 1959. godine.2 specijalne
funkcije:1.Istraivaka funkcija sastoji se odznanstveno istraivakog
rada, usavravanja timova i ljudiza usavravanje turizma, izrade
strategije za pojedine ugostiteljske objekte2. savjetodavna
funkcija koristi se u 2 smjera:a) izrada strategije hrvatskog
turizmab) savjetovanje nadlenih tijela pri donoenu propisa
izoblasti turizma
46. KOJE JE TIJELO VLADE RH NADLENO ZA RESOR
TURIZMA?Ministarstvo turizma RH.
47. KOJE JE TIJELO SABORA RH NADLENO ZA RESOR TURIZMA?Saborski
odbor za turizam.
48. TKO VRI TURISTIKU INSPEKCIJU U RH?Dravni inspektorat
injegova sekcija gospodarske inspekcije
49. KAKO SE ZOVE IIME SE BAVI KROVNA MEUNARODNAORGANIZACIJA U
TURIZMU?UNWTO =Svjetska turistika organizacija (WTO) je meuvladina
organizacija priznataod UN-a kao slubena agencija sa savjetodavnim
statusom. Vodea je organizacija upredstavljanju kolektivnih sastava
svojih lanica glede pitanja iz podruja putovanja iturizma. Revizija
korisne tehnike programe u statistici, istraivanju i razmjeni
ideja, teprijenosa iskustava i tehnikepomoi, posebno siromanijim
zemljama.
50. NAVEDITE 5 MEUNARODNIH ORGANIZACIJA U TURIZMU:WTO Svjetska
turistika organizacijaMEUNARODNI TURISTIKI SAVEZMEUNARODNA UDRUGA
HOTELIJERAUFTAA univerzalna federacija udruga putnikih agencijaIATA
meunarodna udruga za zrani promet
51.TO JE POSLOVNO PRAVO U TURIZMU?To je skup pravnih
pravilakojima se reguliraju poslovni odnosi izmeu turistikih
subjekata.
52. NAVEDITE 2 SKUPINE NEIMENIVANIH UGOVORA UTURIZMU:a)Sui
generis njihovi elementi se nemogu nai ni ujednom imenovanom
ugovorub)Mjeoviti ugovori okupljaju/sadre bitne elemente
razliitihugovora koji su odreeni zakonom, a mogu sadravati i
bitneelemente ugovora koji su dijelom odreeni, adijelom nisu
odreenizakonom.
53. NABROJITE IMENOVANE UGOVORE U TURIZMU:Ugovor o prodaji,
Ugovor o dijelu, Ugovor o zakupu, Ugovor o ostavi, Ugovor o
organiziranju putovanja, Ugovor o osiguranju.
54. POSTOJI LI FORMALNI UGOVOR U TURIZMU? AKO NE, ZATO? AKODA,
KOJI?Postoji. To je Ugovoro alotmanu.
55. POSTOJI LI JEDNOSTRANO OBVEZNI UGOVOR U TURIZMU? AKO
NE,ZATO? AKO DA, KOJI?Postoji. Ugovor o ugostiteljskoj ostavi samo
ugostitelj ima obvezu u tom ugovoru.56. TO JE TO I NA KOJE SE TRI
VRSTE DIJELI UGOVOR O HOTELSKIMUSLUGAMA?Ugovor o hotelskim uslugama
je ugovor kojimse obvezuje davalac usluge (ugostitelj) dae pruiti
gostu privremeni smjetaji njemu akcesorne (dopunske) usluge,
brinuti se o njegovoj osobi i imovini, a gost se obvezuje da e za
to platitinaknadu.Dijeli se na: 1) izravni ugovor ohotelskim
uslugama2) agencijski ugovor o hotelskim uslugama3) ugovor o
alotmanu
57. TO JE IZRAVNI UGOVOR O HOTELSKIM USLUGAMA?Izravni ugovor o
hotelskim uslugama jedvostrano-obvezni ugovor kojim seugostitelj
obvezuje pruiti gostu privremeni hotelski smjetaj iakcesorne
usluge, brinuti se o njegovoj osobi, privatnosti i imovini, a gost
se za to obvezuje platiti naknadu i ponaati sepoput dobrog
gosta.58. U KOJEM JE IZVORU PRAVA REGULIRAN IZRAVNI UGOVOR
OHOTELSKIM USKUGAMA?U potpunosti je reguliranposebnim uzancama
uugostiteljstvu.
59. FORMA SKLAPANJA IZRAVNOG UGOVORA O HOTELSKIMUSLUGAMA:To je
naelno konsensualan i neformalan ugovor. Da bibio zakljuen,
dovoljno je da gosti ugostitelj postignu sporazum o bitnim
sastojcima ugovora na bilo koji nain. Pismenapotvrda ugovora koji
nije sklopljen upismenom obliku ne znai da jeugovor sklopljen
formalno, nego je potvrda samo dokaz opostojanju neformalno
sklopljenog ugovora.
60. KADA SE SMATRA (UZBITNE SASTOJKE) SKLOPLJEN IZRAVNIUGOVOR O
HOTELSKIM USLUGAMA?Ugovor je sklopljen kad gosti ugostitelj
postignu suglasnost o bitnimelementima ugovora. Ako su strane
prisutne, ugovor jezakljuen kad ugostitelj prihvati postavljani
zahtjev gosta za pruanjem usluga smjetaja, pansiona ili
polupansiona.
61. BITNI SASTOJCI IZRAVNOG UGOVORA OHOTELSKIM USLUGAMA?1.
smjetaj vrste i opseg usluge2. trajanje koritenje smjetaja3. cijena
usluge
62. PREDMET IZRAVNOG UGOVORA O HOTELSKIM USLUGAMA:Skup inidbi
koje ima onaugovorna strana koja ne plaa novac drugoj
strani,smjetaj,pansion, polupansion, noenje sdorukom.
63. OBVEZE UGOSTITELJA U IZRAVNOM UGOVORU O
HOTELSKIMUSLUGAMA:Ugostitelj je svaka osoba koja seovlateno bavi
pruanjem usluga smjetaja i njemu akcesornih usluga.Obveze: 1.
pruiti gostu smjetaj2. pruiti gostu akcesorne usluge3. brinuti o
osobi gosta4. uvati stvari gosta
64. OBVEZE GOSTA U IZRAVNOM UGOVORU O HOTELSKIM USLUGAMA:Gost
moe biti svaka fizikaosoba koja koristi smjetaj idruge akcesorne
usluge bezobzira na to je li sama zakljuila ugovor ilije za nju to
uinila neka druga fizika ilipravna osoba.Obveze: 1. koristiti
prostorijeza smjetaj i akcesorne usluge ugostitelja uskladu s kunim
redom, poslovnim obiajima i uzancama2. platiti ugostitelju cijenu
tih usluga
65. JE LIUGOSTITEELJ DUAN, PREMA OPEM PRAVILU, PRUITISMJETAJ
SVAKOM GOSTU? OBJASNITE.Prema opem pravilu, obveza ugostitelja je
pruiti smjetaj svakom gostu koji to od njega zatrai.
66. NA KOJI NAIN(KATEGORIJE) MORA UGOSTITELJ PRUITISMJETAJ
GOSTU?Na vrijeme (od 15.00 do 18.00)Smjetaj mora bitipruen u
ugovorenom objektuSmjetaj se mora pruiti u sobi s ugovorenim
svojstvimaIspravnost opreme u sobiGost se treba osjeati udobno
uskladu s njegovim razumnim oekivanjimaEkvivalentnost pruanje
usluge smjetaja treba po svojoj kvalitetibiti ekvivalentno cijeni
koja se za tuuslugu plaa.
67. U KOJIM SLUAJEVIMA UGOSTITELJ NIJE DUAN PRITI
SMJETAJGOSTU?1.ugostitelj moe odbiti sklapanje ugovora s gostom
koji nije u mogunosti platiti ili izponaanja gosta oito proizlazi
da nije voljanplatiti cijenu.2.ugostitelj moe opravdano odbiti
sklapanje ugovora ako je gost u takvom stanju da ne moe biti
primljen uugostiteljski objekt, (npr. zaraen jeinfektivnom
boleu,svaalica ili razbija, pod utjecajem droga
ilialkohola).3.ugostitelj moe opravdano prekinuti pregovore i
odbiti zakljuenje ugovora ako mu gost odbije predati isprave za
identifikaciju.4.ako ugostitelj nema slobodnog smjetaja68.MOE LI
UGOSTITELJ ODBITI PRUITI SMJETAAJ GOSTU IKADAIMA PUNO SLOBODNOH
SOBA?Moe. Objanjenje pod br. 67.
69.MORA LI UGOSTITELJ PRUITI AKCESORNE USLUGE GOSTU UUGOVORU O
HOTELSKIM USLUGAMA? OBJASNITE.Da, jer bez akcesornih usluga
nepostoji izravan ugovor o hotelskim uslugama. Ako se gostu prua
samo usluga smjetaja, rije je o ugovoru o najmu (uporaba za
vlastitu korist)ili ougovoru o zakupu (koritenje nekretnine, stvari
itd.Iz gospod. razloga).
70.PRIRODA AKCESORNIH USLUGA U IZRAVNOM UGOVORU OHOTELSKIM
USLUGAMA:Akcesorne usluge jesu takve usluge u izravnom ugovoru
ohotelskim uslugama koje sepruaju kao dodatak usluzi smjetaja (to
vrijedi samo za goste koji su sklopili ugovor). Akcesorne usluge
jesu takav tip usluga bez kojihizravan ugovor o hotelskim uslugama
nepostoji.
71.ODNOS AKCESORNIH USLUGA I USLUGE SMJETAJA U IZRAVNOMUGOVORU O
HOTELSKIM USLUGAMA:Akcesorne usluge ne mogu postojati bez usluge
smjetaja jersu to dodatne usluge smjetaja. Vidi pod 69.,70.
72.KATEGORIJE AKCESORNIH USLUGA U IZRAVNOM UGOVORU OHOTELSKIM
USLUGAMA:1.akcesorne usluge kao klasine pertinencije smjetaja u
hotelskim sobama; odnose se napridruivanje kvalitete smjetaja:
odnose se iskljuivo na hotelsku sobu (sapun,runik, itd)2.akcesorne
usluge modernog hotelijerstva odnose se na hotelski objekt u kojem
je gost smjeten (bazen, bar, uvanje stvari, buenje, lunch
paketi)3.aktivne akcesorne usluge ugostitelja ugostitelj ima
aktivnu ulogu u pomaganju gostu u hotelu (prenoenje prtljage,
noenje obroka u satu,zabava izvan radnog mjesta objekta, dostava
hrane).4.a) stalne akcesorne usluge ukljuene u aranman izravnog
ugovora ohotelskimuslugamab) akcesorne usluge po narudbi moraju se
naruiti, a ugostitelj ih mora prihvatiti(npr. sauna izvan radnog
vremena saune,ukljuivanje posebnih TV programa)-posebnose naplauju;
osim akoih ugostitelj neelinaplatiti ili akougostitelj ne naznai
posebnu cijenu tihusluga.
73.JESU LI AKCESORNE USLUGE SASTAVNI DIO UKUPNE CIJENEUSLUGA?
OBJASNITE.Jesu, osim onih pod 4b) pod 72.
74.ULAZE LI AKCESORNE USLUGE PO POSEBNOM ZAHTJEVU GOSTA UGLAVNU
CIJENU UGOVORA? OBJASNITE.Ne, vidi 4b) od 72.
75.KATEGORIJE VOENJA BRIGE O OSOBI GOSTA U IZRAVNOMUGOVORU O
HOTELSKIM USLUGAMA1.sigurnost ugostitelj se mora pobrinuti da za
vrijemetrajanja ugovora osigura psihofiziki integritet
gosta2.udobnost subjektivni osjeaj gosta po razumnom oekivanju
gosta3.potivanje osoba gosta prava linosti,dostojanstva
76.KATEGORIJE ZATITE PRIVATNOSTI HOTELSKOG GOSTA:1.potivanje
privatnosti hotelske sobe gosta gost ima pravo uivati u svojoj
hotelskoj sobi bez smetnji, nepoeljnih gostiju iometanja hotelskog
osoblja.2.prijavljivanje gosta pod lanim imenom doputeno samo u
njemakom zakonodavstvu -poslovniobiaji: gostaseprematreima
prijavljujepodlanim imenom, a administrativnim tijelima pod lanim
imenoms uputom da jeta osoba kodirana,obvezno ako gost to zatrai
izbilo kojeg razloga. U hrvatskom zakonodavstvu to nije
dozvoljeno.3.ne primanje odreenih gostiju ili osoba u hotel bez
pristanka gosta, sprjeava se remeenje privatnosti drugih gostiju.4.
diskrecija hotelskog osoblja (paljiv ulaz osoblja usobu, zabrana
davanja podataka o gostu, uvanje tajni gosta)
77.NAJUESTALIJE POVREDE PRIVATNOSTI GOSTA UIZRAVNOMUGOVORU O
HOTELSKIM USLUGAMA1.upad hotelskog osoblja u sobu gosta2.putanje
drugih osobau gostovu sobu bez njegovog pristanka3.neovlateno
snimanje, prislukivanje i promatranje gosta4.davanje gostovih
podataka treima
78.ZATITA GOSTA OD UPADA HOTELSKOG OSOBLJA U SOBU GOSTA:Na nain
da gost izvjesi na vrata svoje sobe znak s natpisom: ne smetaj, do
notdisturb, occupied
79.MOE LI SEU HRVATSKOMPRAVU GOSTA PRIJAVITI POD LANIMIMENOM?
OBJASNITE.Ne moe. Gost je duan ugostitelju predati osobne isprave
za identifikaciju i unospodataka. Strance se prijavljuje u MUP i
turistiku zajednicu (upisuje ih se u knjigu gostiju), a obuhvaa
goste Ureda za statistikui tur. zajednici.80.KOGA UGOSTITELJMOE
PUSTITI USOBU GOSTABEZ NJEGOVAPRISTANKA?Nikoga.
81.OD EGA SESASTOJI DISKRECIJA HOTELSKOG OSOBLJA KODZATITE
PRIVATNOSTI GOSTA?Vidi pod 4) pitanja 76.
82.TKO SKLAPA IZRAVNI UGOVOR O HOTELSKIM USLUGAMA?Taj ugovor
sklapaju ugostitelj koji pruausluge smjetaja i osoba koja traitakvu
uslugu (gost).
83.JE LI GOST OBVEZAN PLATITI CIJENU PRUENIH HOTELSKIHUSLUGA?Da,
bez obveze plaanja cijene ugovor ne postoji.
84.KADA JE GOSTOBVEZAN PLATITI CIJENU PRUENIHHOTELSKIHUSLUGA?3
su pravila kodplaanja cijene:1)nakon zavretka boravka u hotelu; po
prestanku ugovora2)kod tzv. dugotrajnih ugovora ugostitelj imapravo
traiti od gostaplaanje odmahpo pruanju usluge ili svakih
7dana3)iznimno, ugostitelj ima pravo traiti od gosta da mu
unaprijed plati cijenu.
85.U KOJEMSLUAJU IMAUGOSTITELJ, IZNIMNO,PRAVO TRAITIPLAANJE
CIJENE USLUGA UNAPRIJED?Npr. Kad gost ima samo runu prtljagu ili
ako uope nema prtljage ugostiteljima diskrecijsko pravo traiti od
gosta plaanje cijeneunaprijed; u europskom pravu uvijek, u amerikom
samo kad procijeni da gost ne bi platio cijenu
86.KOJU JE CIJENU USLUGA GOST OBVEZAN PLATITI UGOSTITELJU
UUGOVORU O HOTELSKIM USLUGAMA?1) ugovorenu cijenu2) cijenu prema
cjeniku ugostitelja (spopustima i dodacima)3) akcesorne usluge su
dio cijene usluge smjetaja- ako nema ugovorene cijene, plaa senajea
postojea, ako nema ninje, plaa se trina cijena, a akonema ni trine,
plaa serazumna cijena!
87.KOJE POSEBNO PRAVO PRIPADA UGOSTITELJU UKOLIKO MU GOSTNE
PLATI CIJENU USLUGA?Ugostitelj ima pravo traitinaknadu tete sudskim
postupkom, te ima pravo zadrati stvari gosta.
88.KOJE STVARI GOSTA IMA PRAVOZADRATI UGOSTITELJDONAPLATE SVOG
POTRAIVANJA?Pokretne donesene stvari, koje je gost uniou
ugostiteljski objekt.Donesene stvari su sve pokretne stvari koje
jegost koji raspolae smjetajem unio u prostorije u kojima
ugostitelj prua ugostiteljske usluge, bez obzira na to je li gost
njihov vlasnik ili samo posjednik.
89.KOJE STVARI GOSTA UGOSTITELJ NEMA PRAVO ZADRATI POPRAVU
RETENCIJE?Osobne stvari gosta, kao to suosobne isprave (osobna
iskaznica, putovnica, vozaka dozvola), slike, pisma i stvaribez
osobite imovinske vrijednosti (ealj, papue,novine).
90.MORA LI GOST PLATITI CIJENU USLUGA UKOLIKO MUJE UKRADENNOVAC
IZ SEFA? ZATO?
91.MOE LI UGOSTITELJ, PO PRAVURETENCIJE, ZADRATISTVARIKOJE NISU
VLASNITVO GOSTA?Da; za cijenu usluga koju nije platila ugovorna
stana, svi ostali korisnici usluga u njegovoj pratnji
imajusolidarnu odgovornost.
92.OD KOJEG SETRENUTKA SMATRA DA GOSTNIJE PLATIO CIJENUUSLUGA?Od
trenutka kada gost napusti objekt.
93. TO ZNAI GOSTOVA OBVEZA PONAANJA POPUT "DOBRA GOSTA"U
HOTELU?"Dobar gost" je gost koji koristi prostorije za smjetaj
izajednike prostorije u skladu s kunim redom, obiajima
iuzancama.
94.KATEGORIJE OBVEZE PONAANJA POPUT "DOBRA GOSTA"
UHOTELU:1)ponaanje ne remeti tiinu, mir i red
drugihgostiju2)koritenje sobe, opreme, ureaja i inventara panjom
"dobrog domaina" i srodno namjeni (iskljuivo za potrebe odmora, neu
gospodarske svrhe).3)Pridravanje kunog reda u hotelu.95.POSEBNE
PODOBVEZE PONAANJAPOPUT "DOBRAGOSTA" UHOTELU:1)uvanje imovine
ugostitelja2)potivanje fiksne duljine boravka
96.TO JETO UGOVORO UGOSTITELJSKOJ OSTAVI?Ugovor o ugostiteljskoj
ostavi je jednostrano obvezni ugovor gdjeugostitelj ima obvezu
uvanja stvari gosta.
97.U KOJEMJE IIZVORU PRAVA REGULIRANUGOVOR OUGOSTITELJSKOJ
OSTAVI?U Zakonu o obveznim odnosima.
98.JE LI UGOVOR O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI
DVOSTRANOOBVEZNIUGOVOR?Nije, zato to samo ugostitelj ima obavezu iz
tog ugovora, obvezan je uvati stvari gosta.
99.JE LI UGOSTITELJOBVEZAN UVATISVAKU STVAR GOSTA UHOTELU?Da.
Postoje 2 kategorije stvari:a)donesene stvari svaka stvar koju gost
ima u objektu.b)stvari predanena uvanje stvari koje gostposebno
predaje u gostitelju na uvanje, u sef ili u posebnu prostoriju
(spremite, garaa, itd.)
100. IMA LIGOST OBVEZU PREDAJE VRIJEDNIH STVARI NA
UVANJEUGOSTITELJU?Ne.
101. IZ KOJEJE OBVEZE UGOSTITELJA U HOTELSKOM UGOVORUNASTAO
UGOVOR O HOTELSKOJ OSTAVI?Iz obveze uvanja stvari.
102. JE LIUGOVOR O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI FORMALAN UGOVOR?Nije.
To je neformalni ugovor za koji oblik nijeunaprijed odreen i nije
uvjet za nastanak ugovora.
103. RAZLIKA IZMEU DONEENIH IPREDANIH STVARI GOSTA UUGOVORU O
UGOSTITELJSKOJ OSTAVI:Vidi pod 99.104. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM
UGOVOR OUGOSTITELJSKOJOSTAVI?1)Za donesene stvari:Kada je gost
donio, odnosno unio stvariu ugostiteljski objekt koji mu prua
uslugu, te kojim ugostitelj upravlja.2)Za predane stvari na
uvanje:kada su se stranke usuglasile oko bitnihsastojaka
ugovora.
105. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM UGOVOR OUGOSTITELJSKOJOSTAVI NA
DONESENIM STVARIMA?Vidi 104. pod 1)
106. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM UGOVOR OUGOSTITELJSKOJOSTAVI NA
PREDANIM STVARIMA?Vidi 104. pod 2)
107. TRI STUPNJA ODGOVORNOSTI UGOSTITELJA ZA TETU NASTVARIMA
GOSTA:1)Neogranieno:ugostitelj odgovara u punom iznosu tete
(predane stvari,krivnja osoblja, subjektivan doprinos vioj
sili)2)Ogranieno:do limita odreenog
zakonom3)Iskljuenaodgovornost:(vozila i stvari u njima, ive
ivotinje, krivnja gostaili osoba u njegovoj pratnji, via sila)
108. U KOJIMSLUAJEVIMA UGOSTITELJ ODGOVARA NEOGRANIENOZA TETU NA
STVARIMA GOSTA?Vidi pod 107. pod 1)
109. TO ZNAI DAJE UGOSTITELJ NEOGRANIENO ODGOVORAN ZATETU NA
STVARIMA GOSTA?Vidi pod 107. pod 1)
110. U KOJIMSLUAJEVIMA UGOSTITELJ ODGOVARA OGRANIENO ZATETU NA
STVARIMA GOSTA?Ako postoji djelomina odgovornost gosta.
111. ZBOG EGA JEUGOSTITELJ NEKAD OGRANIENO ODGOVORAN ZATETU NA
STVARIMA GOSTA?Vidi 110.112. DO KOJEG LIMITAODGOVARA UGOSTITELJ
OGRANIENO ZATETU NA STVARIMA GOSTA?Do odreene svote koju odreuje
Vlada RH.
113. U KOJIMJE SLUAJEVIMA ODGOVORNOST UGOSTITELJA ZA TETUNA
STVARIMA GOSTA ISKLJUENA?Vidi 107. pod 3)
114. PRAVNA SNAGA NATPISA "NE ODGOVARAMO ZA STVARI GOSTA
UHOTELU":Natpis nema pravnu snagu. Prema izravnom ugovoru o
hotelskimuslugama obveza ugostitelja je voenje brige o imovini
gosta uvanje stvari gosta. Iz te obveze je i nastao ugovor o
ugostiteljskoj ostavi.
115. MOE LI UGOSTITELJ ODBITI PRIMITI STVARI GOSTA U HOTELU?Da,
ako nema prikladnih prostorija za smjetaj stvari ili njihovo uvanje
prelazi njegove mogunosti iz nekog drugog razloga; npr.: ugostitelj
moe odbiti primitina uvanje vrijedne stvari gosta koje suprevelike
vrijednosti u usporedbi s kategorijom ugostiteljskog objekta
njegovim mogunostima (npr. veoma vrijedne slike, vrijedni nakit,
velike koliine novca)116. ODGOVARA LI UGOSTITELJ ZA TETUNA VOZILO
GOSTA?Ugostitelj odgovara samo za tetu na vozilo koje je smjeteno u
garai ili na parkiralitu za koje ugostitelj odgovara.
117. TKO SKLAPA UGOVOR OUGOSTITELJSKOJ OSTAVI?Gost i
ugostitelj.
118. ODGOVORNOST UGOSTITELJA ZA STVARI GOSTA U SLUAJU
VIESILE?Iskljuena.
119. TO JE TOUGOVOR O SMJETAJU U TURISTIKIM APARTMANIMA?Ugovor
kojim se ugostitelj obvezuje predati gostu,radi uporabe na odreeno
vrijeme,turistiki apartman i pripadajue muakcesorne usluge, a gost
se za toobvezuje platiti cijenu (naknadu).
120. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O SMJETAJU
UTURISTIKIM APARTMANIMA?U posebnim uzancama uugostiteljstvu
121. TKO SKLAPA UGOVOR O SMJETAJU UTURISTIKIM APARTMANIMA?Gost i
ugostitelj.
122. IZ KOJEG UGOVORA JE NASTAO UGOVOR O SMJETAJU UTURISTIKIM
APARTMANIMA?Iz ugovora o hotelskimuslugama.
123. TEMELJNA RAZLIKA HOTELSKOG UGOVORA I UGOVORA OSMJETAJU U
TURISTIKE APARTMANE?Temeljna razlika je u objektu;zatim jamevina
(uobiajeno 25%), cijena unaprijed(ukljuuje sve trokove), lista
inventara, predujam prilikom rezervacije.
124. TO JE TURISTIKIAPARTMAN U SMISLU UGOVORA O SMJETAJU
UTURISTIKI APARTMAN?Svaka posebna izdvojena stambena cjelina izvan
hotela,kampa; bungalov, mobile house i sl.Turistiki apartman je
objekt koji se sastoji od vie prostorija koje ine stambenu
cjelinu,i to popravilu od: dnevnog boravka, spavaeg dijela,
kuhinje, blagovaonice te sanitarnog vora.
125. JE LIUGOVOR O SMJETAJU U TURISTIKI APARTMAN FORMALAN
ILINEFORMALAN?Ugovor je formalan. Poslovna je praksa daugostitelj
izrauje ope uvjete za ugovor o smjetaju u turistike apartmane koje
upismenom obliku nudi gostima na prihvaanje.Klauzule tipskog
ugovora obvezuju gosta, ali pod uvjetom daje gost snjima bio
upoznat prije sklapanja ugovora.126. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM
UGOVOR OSMJETAJU UTURISTIKE APARTMANE?Kada su se ugovorne strane
(gost i ugostitelj) sporazumjele o apartmanu kojim e se gost
koristiti radi smjetaja o cijeni ivremenu trajanja ugovora.
127. KADA SE UGOVOR O SMJETAJUU TURISTIKE APARTMANE SKLAPANA
NEODREENO VRIJEME?Nikada. Ovaj ugovor se zakljuuje na odreeno
kratko vrijemekoje ne moe bitikrae od 7 dana, a najdue na rok od 3
mjeseca ili zavrijeme trajanja ljetne ili zimske sezone.
128. NA KOJE SEVRIJEME SKLAPA UGOVOR O SMJETAJU U
TURISTIKEAPARTMANE?Vidi 127.129. POSLJEDICE SKLAPANJA UGOVORA O
SMJETAJU U TURISTIKIAPARTMAN KRAE OD 7 DANA?Primjenjuju se sve
karakteristike Ugovora o hotelskim uslugama.
130. BITNI SASTOJCI UGOVORA OSMJETAJU U TURISTIKE
APARTMANE:Objekt opis apartmana, vrijemetrajanja ugovora i cijena
apartmana.
131. MORA LI UGOSTITELJ KODUGOVORA O SMJETAJU U TUR. APARTMANE
TRAITI PREDUJAM?Ne mora, iako je to uobiajeno u praksi, radi
otklanjanja rizika od re-plaanja ili otkazivanja rezervacije.
132. KOJI DOKUMENT POTPISUJU STRANKE PRILIKOM PREDAJETURISTIKIH
APARTMANA?Gost potpisuje listu inventara.
133. SMIJE LI GOST U APARTMAN UNIJETI SVOJ NAMJETAJ
BEZSUGLASNOSTI UGOSTITELJA?Ne smije. Za unoenje dodatnih aparata
kojibi osjetno poveali potronju el. energije,vode ili goriva,
patako i zaunoenje namjetaja, gost je duan pribaviti pismenu
dozvolu ugostitelja.
134. TO ULAZI UCIJENU PLAANJA UGOVORA O SMJETAJU U T. APART?U
uplaenu cijenu apartmana uobiajenose uraunava opskrba vodom,
el.energijom,energijom za kuhanje, grijanje vode iprostora, ureenje
i ienje apartmana, mijenjanje posteljine i rublja usobama i
kupaonici, odnoenje smea. Uraunavaju sei usluge uporabe bazena i
plaa, igralitaza djecu i parkiralita. Ugostitelj moe ukljuiti i
uporabu lealjka, suncobrana i sl. Cijena je redovito izriito
ugovorena i plaa se za cijelougovoreno razdoblje prije poetka
uporabe apartmana.
135. KADA SE UPRAVILU PLAA CIJENA UGOVORA O SMJETAJU UTURISTIKE
APARTMANE?Unaprijed.
136. KOLIKO IZNOSI JAMEVINA KOJUGOST PLAA U UGOVORU OSMJETAJU U
TURISTIKE APARTMANE?Uobiajeno 25% od ugovorene cijene.137. TO JE
TOUGOVOR O USLUGAMA KAMPIRANJA?Ugovor o uslugama kampiranja je
ugovoreno stanje koje nastaje izmeugosta koji obeava platiti obino
skromno naknadu i ugostitelja kojiza to doputa koritenje, za
boravak, odreene povrine kampa i za to potrebne ureaje
iobjekte.
138. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O
USLUGAMAKAMPIRANJA?U posebnim uzancama uugostiteljstvu.
139. TKO SKLAPA UGOVOR O USLUGAMA KAMPIRANJA?Gost i
ugostitelj.
140. IZ KOJEG JEUGOVORA NASTAO UGOVOR O USLUGAMA UKAMPIRANJU?Iz
Ugovora o hotelskim uslugama.
141. TEMELJNA RAZLIKA HOTELSKOG UGOVORA I UGOVORA OUSLUGAMA U
KAMPU:Objekt smjetaja; takoer se razlikuje kuni red,uvjeti
koritenja, itd.
142. JE LIUGOVOR O USLUGAMA KAMPIRANJA FORMALAN ILINEFORMALAN?U
pravilu: neformalan. No, iznimno, prema pravilu uzance 9 st. 2
Ugovora o kampiranju na zahtjev ugostitelja moe postati formalan:
ugostitelj moe zahtijevati da gost u pismenom obliku potvrdi
rezervaciju zatraenu usmeno ili telefonski. Kadto ugostitelj uini,
ugovor je zakljuen tekkad gost primi pismenu
potvrdurezervacije.
143. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM UGOVOR
OUSLUGAMAKAMPIRANJA?Ugovor o uslugama kampiranja smatra se
sklopljenim kadasu se strane sporazumjele o kamp jedinici ili
prostoru za kampiranje kojim e se gost koristitiza smjetaj, zatim
ocijeni i vremenu pruanja usluga ukampu.
144. SKLAPA LI SE UGOVOR OUSLUGAMA KAMPIRANJA NA ODREENO
ILINEODREENO VRIJEME?Moe se sklopiti ina odreeno i naneodreeno
vrijeme.
145. KADA PRESTAJE UGOVOR O USLUGAMA KAMPIRANJA SKLOPLJEN
NANEODREENO?Ako je ugovor sklopljen na neodreeno, kad sesmatra da
je sklopljenna jedan dan,mogu ga otkazati i gost i ugostitelj
svakog dana do 12 sati. Ako tone uine, ugovor se automatski
produuje za jo jedan dan.
146. NA KOJEM OBJEKTU UGOSTITELJ PRUA USLUGE UGOVORA OUSLUGAMA
KAMPIRANJA?Kamp jedinici ili na prostoru za kampiranje.
147. RAZLIKA IZMEU KAMP JEDINICE I PROSTORA ZA KAMPIRANJE:
148. KOJE TEMELJNE STVARI GOST IMAPRAVO UNIJETI NA OBJEKTUGOVORA
O USLUGAMA KAMPIRANJA?
149. BITNI SASTOJCI UGOVORA OUSLUGAMA KAMPIRANJA:Objekt
smjetaja, vrijeme trajanja boravka icijena smjetaja.
150. JE LIGOST U KAMPU OBVEZAN PREDATI DRAGOCIJENOSTI ILI
NAKITUGOSTITELJU? POSLJEDICE?Da. U protivnom ugostitelj neodgovara
za tetu.
151. TO JE TOUGOVOR O USLUGAMA PREHRANE I TOENJA PIA?Ugovor
kojim se ugostitelj obvezuje pruitigostu u ugostiteljskom objektu
prehrane i pia, a gost se za to obvezuje platiti cijenu
(naknadu).
152. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O USLUGAMAPREHRANE
I TOENJA PIA?U posebnim uzancama uugostiteljstvu.
153. TKO SKLAPA UGOVOR O USLUGAMA PREHRANE ITOENJA PIA?Gost i
ugostitelj.
154. IZ KOJEG JEUGOVORA NASTAO UGOVOR O USLUGAMA PREHRANE
ITOENJA PIA?Iz Ugovora o hotelskim uslugama.
155. IZ KOJEG JE"DIJELA" HOTELSKOG UGOVORA NASTAO UGOVOR
OPREHRANI I TOENJU PIA?Iz posebnih akcesornih usluga.192. TO JE TO
UGOVOR O ALOTMANU?Ugovor o alotmanu je ugovorkojim se ugostitelj
obvezuje tijekom odreenog ugovorenog vremena staviti na
raspolaganje putnikoj agenciji odreeni broj leajeva u odreenom
objektu, pruiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i
platitijoj odreenu naknadu (proviziju), a agencijase obvezuje
nastojati popunitiugovorene kapacitete ili izvijestiti ugostitelja
u utvrenim rokovima da to ne moe uiniti, te ugostitelju platiti
cijenu pruenih usluga.
193. PODVRSTA KOJEG UGOVORA JE UGOVOR OALOTMANU?Podvrsta
agencijskog ugovora o hotelskim uslugama.
194. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O ALOTMANU?U Zakonu
o obveznim odnosima.
195. TKO SKLAPA UGOVOR O ALOTMANU?Ugostitelj i
turistikaagencija.
196. TKO JE KORISNIKUGOVORA O ALOTMANU?Klijent agencije
gost.
197. VRSTE UGOVORA O ALOTMANU:1)Alotman s pravom jednostranog
odustajanja od ugovora. (obini alotman)2)Alotman s jamstvom
punjenja (alotman "puno zaprazno")
198. TO JE TOALOTMAN S PRAVOM JEDNOSTRANOG ODUSTANKA ODUGOVORA
(OBINI ALOTMAN)?Ugovor u kojem jeobveza agencije nastojati popuniti
ugovorene kapacitete, odnosno pravodobno obavijestiti hotelijera da
to nemoe uiniti.
199. TO JE TOALOTMAN S JAMSTVOM PUNJENJA?Ugovor u kojem agencija
ima vrstuobvezu da e popuniti ugovorene kapacitete ugostitelja.
200. RAZLIKA IZMEU"OBINOG ALOTMANA" I ALOTMANA"PUNO
ZAPRAZNO"?Kod "obinog" alotmana agencija moe pravodobno
obavijestiti ugostitelja o tome dane moe popuniti ugovorene
kapacitete, a kod alotmana "puno za prazno "ona ima pojaanu
odgovornost ugovorse ne moe otkazati nipravodobno izvjeivanjem o
nemogunostipopunjavanja.201. JE LIUGOVOR O ALOTMANU FORMALAN ILI
NEFORMALAN?Formalan; unaprijed mu je utvrenoblik kao uvjet nastanka
valjanog ugovora.
202. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM UGOVOR OALOTMANU?Kada ugostitelj
prihvatiponudu turistike agencije.
203. SKLAPA LI SE UGOVOR OALOTMANU NA ODREENO ILI
NEODREENOVRIJEME?Na odreeno vrijeme. Obino se sklapa zarazdoblje od
jedne sezone (ljetne, zimske).Ako strane nisu ugovorom predvidjele
njegovo trajanje, smatra seda su ugostiteljski kapaciteti stavljeni
na raspolaganje za jednu godinu.
204. BITNI SASTOJCI UGOVORA OALOTMANU:Broj leajeva u turistikom
objektu(ugovoreni kapacitet), vrijeme trajanja
ugovora,ugostiteljske usluge, naknada provizija.
205. RAZLIKA IZMEU PRIVREMENOG I KONANOG ODUSTANKAAGENCIJE OD
UGOVORA O ALOTMANU.Privremenim odustajanjem ne raskida se ugovor o
alotmanu, veputnika agencija samo izvjeuje hotelijera da u odreenom
razdoblju nee koristitiugovorene kapacitete, ime prua mogunost
hotelijeru da u tomrazdoblju slobodno raspolae kapacitetima kojisu
bili predmet ugovora.Protekom odreenog razdoblja putnika agencija
ponovno stjee pravo u ugovorenom ili uobiajenom roku popunjavati
djelomice iliu cijelosti ugovorene kapacitete, odnosno ponovno
izjaviti da privremeno ili trajnoodustaje od ugovora. Konano
odustajanje je takavkojim agencija izvjeuje ugostitelja u
ugovorenom roku da u cijelosti odustaje od ugovora.
206. POSLJEDICE KONANOG ODUSTANKA TURISTIKE AGENCIJE ODUGOVORA O
ALOTMANU?Pravna posljedica pravodobno izjavljene volje za konanim
odustajanjem sastoji se u tome da agencija nijeobvezna naknaditi
tetukoju zbog odustajanja pretrpi ugostitelj, niti je agencija
obvezna obrazloiti razloge odustajanja (npr. nije obvezna
dokazivati da to ini zbog vie sile,promijenjenih okolnosti,
subjektivne nemogunosti ispunjenja ugovora i sl.
207. POSLJEDICE PREKORAENJA ROKA ODUSTANKA (RELEASE) ODSTRANE
AGENCIJE U UGOVORU O ALOTMANU:Naknada tete ugostitelju.
208. POSLJEDICE PRAVOVREMENOG KONANOG ODUSTANKA ODSTRANEAGENCIJE
U UGOVORU O ALOTMANU:Vidi 206.209. MOE LI SEALOTMANSKIM UGOVOROM
UGOVORITI KORITENJECIJELOG SMJETAJA HOTELA?Hotel nikad ne daje
ualotmanu svoj ukupni kapacitet. Jedan dio hotel zadrava za izravnu
prodaju individualnim klijentima te setako hotel osigurava od
neuspjenosti poslovanja.
210. OBVEZE UGOSTITELJA U ALOTMANSKOM UGOVORU:1)obveza
stavljanja na raspolaganje odreenih objekata2)obveza jednakog
postupanja prema alotmanskim gostima kaoi prema izravnim
gostima3)obveza zabrane poveanja cijene alotmanskih usluga4)obveza
plaanja provizije turistikoj agenciji5)obveza izvjeivanja turistike
agencije o promjenama (na objektu, uslugama i izgradnji
objekta).
211. OBVEZE TURISTIKE AGENCIJE U ALOTMANSKOM UGOVORU:1)obveza
izvjeivanja ugostitelja (o potpunom ili nepotpunom popunjavanju
smjetaja)2)obveza popunjavanja ugostiteljskog smjetaja stavljenog
na raspolaganja (relativna obveza)3)obveza plaanja ugostiteljskih
usluga (relativna iapsolutna)4)obveza pridravanja ugovorenih
cijena5)obveza izdavanja posebne pisane isprave(vouchera)
212. O EMU UGOSTITELJ IMAOBVEZU IZVJEIVATI TURISTIKUAGENCIJU U
UGOVORU O ALOTMANU?Vidi 210. pod 5)213. O EMU TURISTIKA AGENCIJA
IMAOBVEZU IZVJEIVATIUGOSTITELJA U UGOVORU O ALOTMANU?Vidi 211. pod
1)
214. AKO AGENCIJA POPUNI 50% SMJETAJA U OBINOM ALOTMANU,KOLIKU E
CIJENU PLATITI?Samo 50% cijene.
215. AKO AGENCIJA POPUNI 50% SMJETAJA U ALOTMANU "PUNO ZAPRAZNO
", KOLIKU E CIJENU PLATITI?Punu cijenu.216. MOGU LI POSTOJATI
"ALOTMANSKI" GOSTI BEZ IZDANE TURISTIKEUPUTNICE?Ne. Turistika
uputnica je isprava koju je putnika agencija izdala gostu i kojom
se ona obvezuje ugostitelju da e platitinjegove usluge pruene
donositelju turistike uputnice,tj. klijentu agencija (gostu).
217. TO JE TOUGOVOR O ORGANIZIRANJU PUTOVANJA?Ugovor kojim se
turistika agencija (organizator putovanja) obvezuje
pribavitiputniku najmanje dvije usluge koje se sastojeod prijevoza,
smjetaja ili drugihturistikih usluga to ine cjelinu i koje se
pruaju u vremenu duem od 24h iliukljuuju barem jedno noenje (paket
aranman), a putnik se obvezuje platitijoj za tojednu ukupnu
(paualnu)cijenu.
218. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O
ORGANIZIRANJUPUTOVANJA?U Zakonu o obveznim odnosima.
219. TKO SKLAPA UGOVOR O ORGANIZIRANJU PUTOVANJA?Turistika
agencija i putnik.
220. JE LIUGOVOR O ORGANIZIRANJU PUTOVANJA FORMALAN
ILINEFORMALAN?Formalan.
221. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIMUGOVOR O ORG.PUTOVANJA?Kada
putnik primi obavijest tur.agencije kojom ona potvruje njegovu
prijavu za putovanje koje on eli poduzeti.
222. SKLAPA LI SE UGOVOR OORG. PUTOVANJA NA ODREENO
ILINEODREENO?Na odreeno, jer potvrda o putovanju, izmeu
ostalog,treba sadravati i mjesto idatum poetka i svretka
putovanja.
223. BITNI SASTOJCI UGOVORA OORG. PUTOVANJA:1)putovanje
(sadraj)2)vrijeme putovanja i mjesto3)cijena putovanja224. OD EGA
SE SASTOJITZV. PREDHODNA OBAVIJEST KOJU JE PUTNIKAAGENCIJA DUNA
DOSTAVITI PUTNIKU?1)datum i mjestoizdavanja2)oznaka i adresa
organizatoraputovanja3)ime putnika (ime, prezime,adresa)4)mjesto i
datumpoetka i svretka putovanja5)datumi boravka6)nuni podaci o
prijevozu, boravku idrugim uslugama koje su obuhvaeneukupnom
cijenom7)druge usluge (sve usluge vezane za putovanje
iliboravak)8)najmanji broj potrebnih putnika9)ukupna cijena za
skupusluga predvienih ugovorom10)uvjeti pod kojima putnik moe
traiti raskid ugovora11)drugi podaci za koje se smatra da je
korisno da budu sadrani u potvrdi
225. OBVEZE TURISTIKE AGENCIJE U UGOVORU OORG.
PUTOVANJA:1)obveza organiziranja putovanja2)obveza voenja brige o
pravilima iinteresima putnika3)obveza pruanja obavijesti4)obveza
pruanja ugovorenih usluga
226. OBVEZE PUTNIKA U UGOVORU O ORG.PUTOVANJA:1)obveza plaanja
cijene2)obveza poduzimanja mjera nunih zaputovanje
227. ODGOVARA LI TURISTIKA AGENCIJA ZA SVAKU TETUPUTNIKU
UUGOVORU O ORG. PUTOVANJA?Ne za svaku. Organizator putovanja
odgovoran je za tetukoju pretrpi putnik zbog potpunog ili
djelominog neispunjenja obveza preuzetihu ugovoru.
Organizatorputovanja ponajprije je odgovoran za svu tetu putniku
neizdavanjem potvrde o putovanju ili njezinom netonou.
228. IZNIMKE OD ODGOVORNOSTI AAGENCIJE ZA TETU PUTNIKU UUGOVORU
O ORG. PUTOVANJA:
229. U KOJEM SLUAJU PUTNIK IMA PRAVO NA SNIENJE CIJENE U UGOVORU
O ORG. PUTOVANJA?Kad su usluge obuhvaene ugovorom o org. putovanja
pruene nepotpuno ili neadekvatno, putnikje ovlaten zahtijevatiod
organizatora putovanja snienje paualne cijene (mora uputiti
prigovor organizatoru putovanja uroku od 8dana od dana zavretka
putovanja).
230. MOE LI SE UGOVOROM ISKLJUITI /OGRANIITI ODGOVORNOST
AGENCIJE ZA TETU PUTNIKA?Ne jer jezakonodavac u ZOO-uiskljuio
mogunost da se organizator putovanja slui klauzulama kojima je
ograniioodgovornost.231. MOE LI SE UGOVOROM UNAPRIJED ODREDITI
NAJVII IZNOS NAKNADE TETE PUTNIKU?Moe, smatra se da jepismena
odredba ugovora kojom se unaprijed odreuje najvii iznos naknade
pravovaljana pod uvjetomda nije uoitom nesrazmjeru sa tetom.
232. VRIJEDI LIOGRANIENJE NAKNADE TETE PUTNIKU NA SVAKI POSTUPAK
TURISTIKE AGENCIJE?
233. MOE LI SEPUTNIK ZAMIJENITI NAKON SKLAPANJA UGOVORA O ORG.
PUTOVANJA?Moe, ali pod uvjetima da:a) novi putnik udovoljava
posebnim zahtjevima predvienim zaodreeno putovanjeb) da putnik
naknadi organ. Putovanja trokove nastale zamjenom
(telefaks,korespondencija, nabavanovih isprava)c)da stranke nisu
iskljuile mogunost zamjene ilida organizator putovanja nije
iskljuivo za sebe pridravaopravo "nalaenja novog klijenta"
234. TO JE TOPOSREDNIKI UGOVOR O PUTOVANJU?Ugovor kojim se
posrednik obvezuje sklopiti, u ime i za raun putnika, bilo ugovor o
organiziranju putovanja, bilo ugovor o izvrenju jedne ilivie
posebnih usluga koje omoguuju da se ostvari neko putovanje ili
boravak, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu.
235. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN POSREDNIKI UGOVOR
OPUTOVANJU?U Zakonu oobveznim odnosima236. TKO SKLAPA POSREDNIKI
UGOVOR O PUTOVANJU?Putnik i posrednik (u pravilu tur. agencija)
237. JE LIPOSREDNIKI UGOVOR O PUTOVANJU FORMALAN
ILINEFORMALAN?Formalan.
238. KAD SE SMATRA SKLOPLJENIM POSREDNIKI UGOVOR O
PUTO.?Posredniki ugovor o putovanju sklopljen je kada su se stekli
nalog injegov prihvat; kad se strane sporazumjele koji ugovor treba
zakljuitiposrednik putovanja u ime iza raun putnika i pod
kojimuvjetima.
239. SKLAPA LI SE POSREDNIKI UGOVOR OPUTOVANJU NA ODREENO ILI
NEODREENO VRIJEME?Na odreeno vrijeme, jer je vrijeme putovanja, kao
i samo trajanje putovanja, uvijektono odreeno.
240. BITNI SASTOJCI POSREDNIKOG UGOVORA O
PUTOVANJU:1)usluge;2)vrijeme putovanja;3)cijena putovanja
241. RAZLIKA IZMEU POSREDNIKA IZ ZOO-a I AGENCIJE POSREDNIKA
IZZPUT-a:Agencija posrednik iz ZOO-a je posrednik prisklapanju
ugovora s gostom i agencijomorganizatorom putovanja, a agencija
posrednik izZPUT-a posreduje kod sklapanjaugovora s agencijom org.
putovanja i ugostiteljem.
242. OBVEZE POSREDNIKA U POSREDNIKOM UGOVORU O
PUTOVANJU:1)obveza skrbi o pravima iinteresima putnika2)obveza
ispunjenja pravnog posla3)obveza izvjeivanja putnika
(polaganjarauna)
243. OBVEZE PUTNIKA U POSREDNIKOM UGOVORU O PUTOVANJU:1)obveza
suradnje s posrednikom2)obveza snoenja trokova posrednika3)obveza
plaanja naknade
244. TO JE TOUGOVOR O ZASTUPANJU HOTELIJERA?Ugovor kojim se
zastupnik hotelijera obvezuje po nalogu hotelijeranastojati
popuniti smjetaj u objektu hotelijera, ahotelijer mu se zapopunjeni
smjetaj obvezuje platiti naknadu (u vidu pristojbe ili
provizije).
245. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O
ZASTUPANJUHOTELIJERA?U poslovnim obiajima.
246. TKO SKLAPA UGOVOR O ZASTUPANJU HOTELIJERA?Zastupnik i
hotelijer (klijent).
247. JE LIUGOVOR O ZASTUPANJU HOTELIJERA FORMALAN
ILINEFORMALAN?Neformalan; dovoljna je suglasnost volja.
248. KAD SE SMATRA SKLOPLJENIM UGOVOR OZASTUPANJU
HOTELIJERA?
249. SKLAPA LI SE UGOVOR OZASTUPANJU HOTELIJERA NA ODREENO ILI
NEODREENO VRIJEME?I na odreeno ina neodreeno, ovisno o dogovoru
ugovornih strana.
250. RAZLIKA IZMEU ZASTUPANJA HOTELIJERA I TURISTIKE
AGENCIJE?Razlika je u tome to turistike agencije po naravi svog
posla nastoje za svoje klijente rezervirati mjesto u bilo kojem
hotelu, a zastupnik u hotelu kojeg on zastupa.
251. RAZLIKA IZMEU ZASTUPNIKA HOTELIJERA I TURISTIKOG
ZASTUPNIKA:Zastupnik hotelijera posluje samo za svog klijenta,
tj.za jednog hotelijera, dok tur .zastupnik moe zastupati vie
hotelijera.
252. KOJE VRSTE NAKNADE, PLAA HOTELIJER ZASTUPNIKU
HOTELIJERA?Pristojbu ili proviziju.
253. VRSTE USLUGA KOJE PRUA ZASTUPNIK HOTELIJERA:- davanje info.
O hotelu (cijene, usluge)- dostava prospekta hotela- promptne
potvrde rezervacija254. U SLUAJU DA ZASTUPNIK HOTELIJERA ANGAIRA
GOSTE AGENCIJE,TKO E ISTOJ PLATITI PROVIZIJU?Zastupnik
hotelijera.
255. PREDNOSTI ZASTUPNIKA HOTELIJERA U ODNOSU NA OSTALE
SLINESUBJEKTE U TURIZMU:-samiplaaju provizijutur.agenciji-posjeduju
najvjerodostojnije informacije o zauzetosti hotela-utvrivanje trita
(broja gostiju) na odreenom
teritoriju-vlastitaslubarezervacije-posluju samo za svog klijenta
hotelijera
256. TO JE TOUGOVOR O ZAKUPU UGOSTITLJSKOG OBJEKTA?Ugovor kojim
se ugostitelj obvezuje turistikoj agenciji staviti na due vrijeme
na raspolaganje odreeni ugostiteljski objekt (hotel, restoran,
kamp) s osobljem, opremomi inventarom, radi pruanja ugostiteljskih
usluga, a turistika agencija seza to obvezuje platiti
zakupninu.
257. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O
ZAKUPUUGOSTITELJSKOG OBJEKTA?U poslovnim obiajima.
258. TKO SKLAPA UGOVOR O ZAKUPU UGOSTITELJSKOG
OBJEKTA?Ugostitelj i turistikaagencija.
259. JE LIUGOVOR O ZAKUPU UGOSTITELJSKOG OBJEKTA FORMALAN
ILINEFORMALAN?Formalan, jer se sklapa upisanom obliku.
260. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM UGOVOR OZAKUPUUGOSTITELJSKOG
OBJEKTA?Kada se ugovorne strane suglase oko bitnih sastojaka
ugovora.
261. NA KOJE VRIJEMESE SKLAPA UGOVOR O ZAKUPU
UGOSTITELJSKOGOBJEKTA?Na due, odreeno vrijeme.
262. TEMELJNA RAZLIKA IZMEU UGOVORA O ZAKUPU
UGOSTITELJSKOGOBJEKTA I UGOVORA O TIMESHARINGU:Objekt zakupa i nain
zakupa.
263. MOE LI AGENCIJAANGAIRATI SVOJE OSOBLJE ZA TRAJANJAUGOVORA O
ZAKUPU HOTELA?Moe, jer radipreuzimanja voenja posla " u svoje
ruke",putnika agencija u zakupljeni hotel alje odreeni
brojvlastitog osoblja, koje zajedno s osobljem ugostitelja obavlja
hotelske usluge u skladu s ugovorom.
264. TO JE TOUGOVOR O TIMESHARINGU?Ugovor kojim se pruatelj
usluge obvezuje predati turist.objekt (sobu, apartman, vilu) na
vremensko koritenje (time sharing) i odravati gaza vrijeme trajanja
koritenja, a korisnik usluge obvezuje se koristiti istog,
sapozornou "dobrog domaina" (sukladno ugovoru i namjeni objekta)
odreeni brojgodina u precizno odreenom razdoblju godine(time
share), vratiti ga po isteku vremena koritenja i cijenu koritenja
platiti unaprijed.
265. U KOJEM JEIZVORU PRAVA REGULIRAN UGOVOR O
TIMESHARINGU?Poslovni obiaji i lanci 87- 95 ZZP-a.
266. TKO SKLAPA UGOVOR O
TIMESHARINGU?Davateljobjektaikorisnik(nositeljpravakoritenja)Ugostitelj
agencija
267. KADA SE SMATRA SKLOPLJENIM UGOVOR OTIMESHARINGU?Kada
davatelj usluge prihvatiponudu korisnika usluge.
268. SKLAPA LI SE UGOVOR OTIMESHARINGU NA ODREENO ILINEODREENO
VRIJEME?Na odreeno vrijeme, odnosno na odreeni broj godina
uprecizno odreenom razdoblju godine.
269. VRSTE UGOVORA O TIMESHARINGU:a) "right to use" korisniki
timesharingb)" fee simple" vlasniki timesharing
270. "RIGHT TO USE" UGOVOR OTIMESHARINGU:Oblik ugovora u kojem
setimesharing pojavljuje kao vremenska uporaba tueg objekta,pri
kojemu korisnik nepostaje vlasnikom nekretnine, ve plaa uporabu
apartmana,sobe, vile i sl.Nekoliko godina unaprijed.
271. "FEE SIMPLE" UGOVOR O TIMESHARINGU:Koritenje objekta
natemelju vremenskog suvlasnitvaVlasnitvo nekretnine serazdijeli na
dijelovekoji se prodaju; kupacdobiva vlasniki list; upravni odbori
koje vlasnici formiraju upravljaju objektom
272. OBVEZE DAVATELJA USLUGA U UGOVORU O TIMESHARINGU:
273. OBVEZE KORISNIKA USLUGA U UGOVORU O TIMESHARINGU:-uporaba
turist. objekta prema ugovoru;- plaanje naknade za uporabu
objekta;- vraanje tur. objekta
274. TO JE TIMESHARE?
275. TO SU TOTIMESHARE SWAPS?Kada korisnici timesharea ne
koriste isti objekt nego mijenjaju mjesta ljetovalita (to im
omoguuju drutva sa razvijenom mreom objekata na razliitim
podrujima).
276. Na koji se nain koristi objekt (vila, otok, apartman)
ugovora o timesharingu?
277. to je to ugovor o franchisingu?Ugovor kojim se davatelj
fran.obvezuje primatelju fran.davati odr.robu i/ilipruiti
odr.uslugu uz uporabu imena, robnog znaka, opreme, prava, znanja i
iskustva, aprimatelj za toisplauje naknadu.*uz koritenje imana
(iga), robnog znaka, opreme ilidrugih zatienih prava uz tehniko,
tehnoloko i organizacijsko znanje i iskustvo (know how), savjete i
obuku,a primatelj franize seobvezuje za to plaati naknadu
ipridravati se preuzete franize.278. U kojem je izvoru prava
reguliran ugovor o franchisingu?U poslovnim obiajima.
279. Tko sklapa ugovor o franchisingu?Sklapa ga davatelj
franizinga i primatelj.
280. JE LIUGOVOR O FRANIZI FORMALAN ILI NEFORMAALAN?Neformalan,
iako se u praksi sklapa u pisanom obliku.
281. SKLAPA LI SE UGOVOR OFRANIZI NA ODREENO ILI
NEODREENOVRIJEME?Sklapa se na razdoblje od 2 10 godina.
282. VRSTE UGOVORA O FRANCHISINGU:-robni franchisingprodaja
standardizirane robe-poslovni franchising standardizirano
poslovanje i pruanje usluga-mjeoviti franchising
283. OBVEZE DAVATELJA FRANCHISINGA:- obveza davanja svih
potrebnih licenci ioznaka robe- obveza prijenosa znanja i iskustva-
obveza davanja svih potrebnih uputa isavjeta- obveza isporuke robe
izatite podruja partnera
284. OBVEZE PRIMATELJA FRANCHISINGA:- obveza plaanja naknade-
obveza slijeenja uputa- obveza koritenja prenijetih oznaka- obveza
primanja obuke inaknade preobrazbe- obveza nabave ugovorene robe-
obveza pridravanja ugovorenih cijena prema treima- obveza
unapreivanja i poveanja prometa franize- obveza zastupanja interesa
davateljafranize
285. PREDNOSTI I NEDOSTACI UGOVORA O FRANCHISINGU
UTURIZMU:PREDNOSTI: -izravna uporaba veuhodanog poslovanja- pomo u
poslovanju- novi subjekti na tritu-izbjegavanjepoetnikihgreaka-
standardizacija
NEDOSTACI:- slijeenje skupih inovacija- gubitak originalnosti
zbog standardizacije- nemogunost koritenja samostalnih ideja
286. TO JE TOKREDITNO PISMO? PRIMJER FUNKCIONIRANJA.Vrijednosni
papir kojim izdavatelj (asignat po pravilu banka) daje
uputuupueniku (asignatu po pravilu drugojbanci) da korisniku
isprave (asignatoru) isplatistanovitu svotu novca do odreene najvie
svote (tzv. plafona kreditnog pisma).Rabi se prigodom putovanja
koje trajedulje vrijeme s mijenjanjemmjesta boravka.
287. STRANKE KREDITNOG PAPIRA:Asignant i asignat (banka
izdavatelj ibanka upuenik) i asignator (korisnik isprave).
288. DVA NEZAVISNA PRAVNA ODNOSA KREDITNOG PISMA:1)odnos izmeu
asignanta i asignata odnos izmeu banke izdavatelja kreditnog pismai
banke upuenika / isplatitelja koji setemelji na nekom pravnom
poslunezavisnom od kreditnog pisma.2)asignant asignator odnos izmeu
banke i klijenta koji kod nje ima iroraun
289. DOSPIJEE KREDITNOG PISMA:Kreditno pismo je isprava
kojadospijeva po vienju pa nijepotrebno akceptiranja. Ipak, pri
isplati asignat mora provjeriti materijalnu iformalnu legitimaciju
korisnika, ili e u protivnom odgovarati adresantu? za nastalu tetu
u tomsmislu.
290. VRSTE KREDITNOG PISMA:OBINO(posebno, osobno) kreditno pismo
jetakvo kod kojeg se kao asignatjavljasamo jedna korespondirajua
banka asignanta, kad je uputa za isplatu upuena jednoj odreenoj
banci.
CIRKULARNOkreditno pismo- je takvo kod kojeg se korisnik
(asignator) moe obratiti jednoj od vienaznaenih banaka, odnosno
svim korespondirajuim bankama asignanta.291. TO JE TO PUTNIKI EK?
PRIMJER FUNKCIONIRANJA.Putniki ek je instrument plaanja
umeunarodnome platnom prometu selementima kreditnog pisma i
novanice, ali u njemu prevladavanju elementi eka i to eka koji je u
isto vrijeme i ek na ime, limitiranii cirkularni, pa ukupnost
navedenih sastojaka ini posebnom vrstom vrijednosnog papira najue
vezanog uzek.
BITNI SASTOJCI EKA:1)oznaka da je ek2)bezuvjetna uputa da se
plati odreena svota novca iztrasantova pokria3)ime trasata4)mjesto
gdje treba platiti5)oznaka dana i mjesta izdavanja eka6)potpis
onoga koji jeek izdao
PRIMJER FUNKCIONIRANJA:korisnici putnici ih mogu naplatiti
gotovo svuda (u bankama, hotelima itd), a mogu ih koristiti
pretvaranjem u gotovinu ili za plaanje raznih tur. usluga
292.STRANKE PUTNIKOG EKA:Banka trasant i putnik- remitent
293. TO JE TOKREDITNA KARTICA? PRIMJER FUNKCIONIRANJA.Kreditna
kartica je isprava kartica koju emitira neka banka, specijalizirana
turistika ili neka trgovaka organizacija koja omoguuje vlasniku
dapredoenjem (prezentacijom)kreditne kartice moe doi do robe od
prodavatelja koji se nalaziu sustavu, kome emitent obavlja isplatu
nakon podnesenih rauna, a konani obraun nakon toga obavlja emitent
s imateljem kartice.
294. STRANKE KREDITNE KARTICE:-Kod specijalnihkartica: baremdva
sudionika; imatelj kreditne kartice i emitent kartice koji je
ujedno i davatelj usluga (npr. Mercator Pika kartica)- Kod
univerzalnih kartica: tri sudionika;emitent kartice,
korisnik/imatelj kartice i davatelj usluga.
295. ETIRI UGOVORA U SUSTAVU POSLOVANJA S
KREDITNIMKARTICAMA:1)ugovor izmeu emitenta i trgovca/davatelja
usluge2)ugovor izmeu emitenta i imatelja / korisnika kreditne
kartice3)ugovor izmeu imatelja kartice itrgovca4)ugovor izmeu
inozemnog organizatora idomaeg emitenta296. TO JE TOTURISTIKA
UPUTNICA (VOUCHER)?To je isprava kojuizdaje putnika agencija
(trasant), kojom se ona obvezuje davatelju usluge (trasatu) da
eplatiti njegove usluge pruene donositelju
klijentuagencije(remitentu).
297. STRANKE VOUCHERA:Putnika agencija (trasant), davatelj
usluge (trasat) iklijent agencije (remitent).
298. OBVEZNI PRIMJERCI VOUCHERA. PRIMJER FUNKCIONIRANJA.Original
vouchera dobiva korisnik usluge, a prva preslika,alje se davatelju
usluge. To je tzv. aviso voucher koji ujedno sluikao dokument za
rezervaciju i ostajedavatelju usluge; druga se kopija takoer alje
davatelju usluge da je ovjeri i poalje natrag emitentu kao potvrdu
da jerezervacija uinjena; trea kopija ostaje emitentu kao
temeljnica za njegovo raunovodstvo. Mogu se izdavati i dodatne
kopije, npr.za predstavnika putnike agencije kojiprati putnike, za
podrunice trasata itd.
VRSTE VOUCHERA:1) Hotelska uputnica izdaje ju putnika agencija i
vue je na hotel s kojim ima agencijski ugovor o hotelskim uslugama
iliugovor o alotmanu.2) Agencijska uputnica izdaje ju agencija za
razne usluge odjednom ipojedinano, i vue se na davatelja usluge.3)
Potvrda o primitku pologa-za hotelsku uslugu ili kreditnivoucher;
izdaje agencija klijentu poto je primila garantni polog ili
predujam i obavila rezervaciju hotelskih usluga.4) Zrakoplovna
uputnica rabi se iskljuivo izmeu agencije izrakoplovnog trgovakog
drutva iliizmeu zrakoplovnih organizacija.299. EMU SLUIVOUCHER S
ASPEKTA ODNOSA UGOSTITELJ-TURISTIKA AGENCIJA?Voucher je dokaz
ugostitelju da jeosoba koju mu alje turistikaagencija klijent
agencije koja je s ugostiteljemsklopila ugovor o alotmanu.Na
temelju vouchera obraunavaju se uzajamna posluivanja izmeu agencije
i hotelijera.Voucher sadri nalog ugostitelju da pruiusluge koje su
u njemunavedene.
300. PRAVNA PRIRODA VOUCHERA:Legitimacijski papir, nije
vrijednosni, jer u njemu nije ukorporirano pravo na uslugu, pa
putnik koji ga jeizgubio moe svejedno dobiti ugovorene usluge ako
na drugi nain dokae da na njih ima pravo.
