Predmet: Hidrotehničke konstrukcijeNastavnik: Doc.dr Emina Hadžić

Literatura:

1. Hidrotehničke građevine, Skripta, Građevinski fakultet Sarajevo, 2008/09.2. Uvod u hidrotehničke konstrukcije, Ljubodrag M. Savić, 2003.3. Hidrotehničke konstrukcije, Stojić Petar, Split4. Osnove hidrotehnike, Živko Vuković, Zagreb, 2004.5. Korištenje vodnih snaga 1 i 2, Branislav Đorđević, Beograd, 1990.6. Urbani vodovodni sistemi, Munir Jahić, Sarajevo, 19887. Kanalizacija naselja, Jure Margeta, Split, 1998.

1

Sadržaj:

• DIO I - VODOPRIVREDA GAZDOVANJE VODAMA• I.1 OPŠTE O VODAMA • I.2 NEUSKLAĐENOST DOTICAJA I POTROŠNJE• I.3 VODOPRIVREDA• I.4 VODOPRIVREDNO PLANNIRANJE• I.5 HIDROTEHNIKA• I.6 PROJEKTOVANJE I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA• • DIO II - AKUMULACIONI BASENI I REGULISANJE PROTICAJA • II.1 REGULISANJE PROTICAJA, ULOGA AKUMULACIJA• II.2 KORISNA ZAPREMINA AKUMULACIJE• II.3 VIDOVI REGULISANJA PROTICAJA• II.4 OSNOVNI PARAMETRI AKUMULACIJA• II.5 VRSTE AKUMULACIJA• II.6 ZASIPANJE AKUMULACIJA• II.7 OSTALI PROBLEMI AKUMULACIJA• II.8 TRANSFORMACIJA POPLAVNOG TALASA U AKUMULACIJI

2

• DIO III - HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE (OBJEKTI)• III.1 OSOBENOSTI HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA• III.2 PODJELA HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA• III.3 PODLOGE I ISTRAŽNI RADOVI• • DIO IV - OBJEKTI VODOSNABDIJEVANJA• IV.1 VODOZAHVATNI OBJEKTI• IV.2 PUMPNE STANICE• IV.3 REZERVOARI• • DIO V - GRAĐEVINE KANALIZACIJSKE MREŽE• V.1 SLIVNICI• V.2 ULAZNA OKNA• V.3 PRIKLJUČNE GRAĐEVINE• V.4 PREKIDNA OKNA• V.5 SPREMINICI ZA OBORINSKU VODU• V.6 PUMPNE/CRPNE STANICE

3

• DIO VI – REGULACIJSKE GRAĐEVINE• VI.1 UVOD• VI.2 MORFOLOGIJA RIJEČNOG KORITA• VI.3 HIDROLOŠKE OSOBINE PRIRODNIH VODOTOKA• VI.4 REGULACIJSKI RADOVI• VI.5 REGULACIJSKE GRAĐEVINE

• DIO VII - BRANE • VII.1 SVRHA BRANA• VII.2 TIPOVI BRANA• VII.3 OSNOVNI ELEMENTI BRANA• VII. 4 IZBOR PREGRADNOG PROFILA• VII.5 IZBOR TIPA BRANE• VII. 6 UZROCI RUŠENJA BRANA• • DIO VIII - BETONSKE GRAVITACIONE BRANE• VIII.1 OPTEREĆENJA KOJA DJELUJU NA GRAVITACIONU BRANU• VIII.2 STABILNOST GRAVITACIONE BETONSKE BRANE• VIII.3 POSTUPAK PRI PROJEKTOVANJU GRAVITACIONE BRANE • VIII.4 KONSTRUKTIVNA PRAVILA• VIII.5 PLANIRANJE I FAZE IZVOĐENJA BRANE

4

• DIO IX - LUČNE, KONTRAFORNE I OLAKŠANE BRANE• IX.1 LUČNE BRANE• IX.2 KONTRAFORNE I OKLAŠANE BRANE• • DIO X - NASUTE BRANE• X.1 PRELIVANJE I POVRŠINSKA EROZIJA• X.2 UNUTRAŠNJA EROZIJA (SUFOZIJA, FLUIDIZACIJA)• X.3 ANALIZA SPOLJNIH SILA• X.4 PROVIRANJE KROZ BRANU I PROVIRNA LINIJA• X.5 PROVIRANJE U TEMELJIMA• X.6 ZAŠTITA OD UNUTRAŠNJE EROZIJE• X.7 STABILNOST KOSINA I TEMELJA NASUTIH BRANA• X.8 REZIME O OSNOVNIM PRAVILIMA PROJEKTOVANJA NASUTIH BRANA• X.9 TIPOVI NASUTIH BRANA• X.10 KONSTRUKTIVNA PRAVILA I ORJENTACIONE DIMENZIJE

• DIO XI - GRAĐEVINE ZA TRANSPORT VODE - DOVODI• XI.1 KANALI• XI.2 ZATVORENI DOVODI SA SLOBODNOM POVRŠINOM 5

HidrotehnikaHidrotehnikahidrotehničke građevinehidrotehničke građevine- objašnjenje pojmova - - objašnjenje pojmova -

• U složenici hidrotehnikahidrotehnika, «hidro» potiče od grčke riječi hidor (hidor (hidorhidor) označava voduvodu.

• Tehnika (grč. τέχνη (technae) umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu ostvarenja svojih potreba.

• Građevina je ostvarenje građevinske tehnike. Građevina obično zauzima stalno tj. fiksno mjesto na zemlji isto kao i druge prirodne tvorevine. Na taj način građevine nadopunjuju i mijenjaju krajolik na zemlji.

• Građevina se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku (proizvodnu) cjelinu. Danas su građevine složeni sklopovi s estetsko-funkcionalnim i tehničko-tehnološkim obilježjima.

• Može se reći:

• Hidrotehničke građevine su dio građevinske struke koji se bavi svim Hidrotehničke građevine su dio građevinske struke koji se bavi svim pitanjima pripreme, izgradnje, održavanja i korištenja građevina kojima pitanjima pripreme, izgradnje, održavanja i korištenja građevina kojima se s određenom svrhom djeluje nase s određenom svrhom djeluje na vode. vode.

6

• Hidrotehničke građevine (objekti) omogućavaju gazdovanje vodama • čuvanje, transport, korištenje i sprječavaju njeno razorno djelovanje. One su stalno ili povremeno u dodiru sa vodom.

7

Glavne osobenosti:Glavne osobenosti:

1. Djelovanje vode na objekat

2. Ispitivanje izgrađenog objekta moguće je samo u pogonu – nema probnih opterećenja

3. Složeno projektovanje

4. Složena izgradnja

5. Objekat mora biti postojan

6. Velika vrijednost radova

DJELOVANJE VODE NA OBJEKAT:• Mehaničko djelovanje vode

(hidrostatski pritisak i uzgon;

hidrodinamičke sile – sile inercije, pulzacije pritisaka,

sile od talasa, zemljotresa i sl.; sila od leda; unutarnja i

spoljašnja erozija)• Kemijsko djelovanje vode -sufozija

Hidrotehničke građevine u prošlosti

Voda je u historiji čovječanstva oduvijek igrala veliku ulogu:

• Nil je primjerice pregrađen oko 4000. pr. Kr. radi poboljšavanja poljoprivredne produktivnosti prijašnje neplodne zemlje.

• U dolinama Eufrata i Tigrisa, prije cca. 5000 god. – navodnjavanje polja.

• Mezopotamski gradovi su bili zaštićeni od poplava visokim zemljanim zidovima.

• Grci i Rimljani su gradili akvadukte, a Kinezi sisteme za navodnjavanje i za nadziranje poplava, bunare.

8

9

a) Egipatski uređaj, b)Vavilonski uređaj Uređaji za podizanje podzemne vode u periodu p.n.e.

10a) Perzijski kotač sa horizontalnim

koritom b) Kineski uređaj za podizanje vode iz

bunara

Uređaji za podizanje podzemne vode u periodu p.n.e.

11

Poprečni presjek

Izvorski dio Sabirni dio

Povlata i podina

Akvifer

Bunari – okna

Presjek i osnova kanata

Posebno treba istaći objekte koje su u periodu oko 800 godina p.n.e., gradili Kinezi, Persijanci, Grci i Rimljani u obliku nagnutih galerija povezanih sa površinom zemlje nizom vertikalnih šahtova (tzv. kanati). Ove građevine su nesumnjivo predstavljale remek-djelo stare civilizacije i kulture. Gradili su ih stručnjaci (muqannis).

I=0,001 do 0,002

12

Akvadukt u Segoviji je rimski akvadukt sagrađen za rimskih careva Klaudija i Trajana (1.-2. st.),

http://hr.wikipedia.org/wiki/Akvedukt_u_Segoviji

Stari Rimljani su za potrebe vodoopskrbe grada Rima koristili podzemnu vodu i vodu sa apeninskih izvora. Podzemne vode su koristili iz aluviona rijeke Tibar, nakon njene infiltracije, putem plitkih bunara dubine oko 5 m. Za potrebe opskrbe grada Rima vodom sa apeninskih izvora, izgrađeno je 11 akvadukta čija je gradnja trajala oko 500 godina.

13

““RazvojRazvoj, , procvatprocvat ii propadanjepropadanje civilizacijacivilizacija bilebile susu uu direktnojdirektnoj vezivezi sasa pravilnimpravilnim ii mudrimmudrim korikorišćšćenjemenjem

njihovognjihovog vodnogvodnog bogatstvabogatstva.” .” UN Manual, Water Resources Series, 26,1964. UN Manual, Water Resources Series, 26,1964.

Pouka iz historije !

14

Zašto gradimo hidrotehničke građevine ????

• U čemu je razlika između produkata građevinske tehnike i mašinske tehnike?

• Šta su građevine?

• Da li su dovoljne količine vode raspoložive tokom cijele godine? Ko su korisnici voda?

• Da li je voda ravnomjerno prostorno raspoređena?

• Kakva je situacija sa raspoloživim količinama vode na planeti? Kakvo je stanje u BiH?

Problemi vode

Četiri krupna problema sa kojima se susrela civilizacija:Voda, HranaEnergija iŽivotna sredina

15

Problem _____ je najosnovniji jer je implicitno prisutan u ostala tri.Od vode odlučujuće ovisi proizvodnja hrane i energije (voda za hlađenje NE i TE)

Posljedica su sve većeg pritiska na prirodne resurse

16

Kružni ciklus vode u prirodi

Rasprostranjenost vode na Planeti:

- 71 % voda

- 29% kopno

Od ukupne količine vode na Zemlji (1386x106 km3 vode) oko 2,5% -3% 2,5% -3% pripada slatkim vodama.

Slatka voda, čije se rezerve procjenjuju na 35x106km3, raspoređena je neravnomjerno.

Od ovih 2,5% - 3% je 68,9% 68,9% u lednicima Artika i Antartika,

29,9% 29,9% se nalazi kao podzemna voda,

0,3%0,3% ili 4x106km3 nalazi se u jezerima i riječnim tokovima.

Prosje čno vrijeme izmjene vode: Prosje čno vrijeme izmjene vode: U rijekama – oko 16 danaAtmosferi – 8 do 10 danaU ledenjacima – stoljećimaPodzemne vode od 10 do hiljade godinaGodišnje količine oborina na planeti Godišnje količine oborina na planeti – 110 000 km3

U hidrološkom ciklusu se U hidrološkom ciklusu se kreću ogromne količine kreću ogromne količine vode na Zemlji. Dijelovi ovog vode na Zemlji. Dijelovi ovog ciklusa su dosta brzi.ciklusa su dosta brzi.

17

Grafički prikaz raspodjele vode http://ga.water.usgs.gov/edu/watercycle.html

18

Neusklađenost doticaja i potrošnje vode

- Prostorna neraspoređenost- Vremenska neraspoređenost- Nezadovoljavajući kvalitet

Problemi vode

Do potrebnih količina vode zadovoljavajućeg Do potrebnih količina vode zadovoljavajućeg kvaliteta može se doći izgradnjom velikih, kvaliteta može se doći izgradnjom velikih,

složenih i vrlo skupih vodoprivrednih sistema.složenih i vrlo skupih vodoprivrednih sistema.

Uslijed nekontrolisanog zagađivanja površinskih i podzemnih voda, smanjuju se količine kvalitetnih, upotrebljivih vodnih resursa.

Makaze suprotnih procesa!

Porast stanovništva

• Prema podacima o obnovljivim zalihama slatke vode koje je za 163 zemlje svijeta prikupio i kompilirao P.H. Gleick (1998):

• 11,04 % zemalja raspolaže s manje od 1000 m3 vode po stanovniku godišnje, što se smatra gornjom granicom siromaštva, kada je riječ o vodoopskrbi u najširem smislu te riječi.

• u 38,65 % zemalja, raspoložive godišnje zalihe slatke vode kreću se između 1000 i 5000 m3 po stanovniku, a ta se količina smatra nedovoljnom u sušnim godinama.

• dovoljnom količinom slatke vode, koja se kreće između 5000 i 10000 m3 po stanovniku godišnje, raspolaže 13,49 % zemalja,

• dok 36,81 % zemalja obiluje vodom raspolažući s više od 10000 m3 godišnje po stanovniku.

19

Potrošnja vodePotrošnja vode

• Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjećat će nestašicu vode.

• Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 milijuna ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno čiste vode za piće (od tih bolesti dnevno umire 30 000 ljudi). Čiste vode je sve manje i ona je sve skuplja.

20

Potrošnja vodePotrošnja vode• U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta.

Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.

21

U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta. Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.

Potrošnja vodePotrošnja vode• Poznato je da je za život i privređivanje čovjeka u naseljenim Poznato je da je za život i privređivanje čovjeka u naseljenim

mjestima danas potrebno 200-500 l pitke vode po stanovniku mjestima danas potrebno 200-500 l pitke vode po stanovniku na dan.na dan.

• U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena i po naseljima, potrošnja vode prelazi preko 500 razvijena i po naseljima, potrošnja vode prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan.litara po stanovniku na dan.

22

Potrošnja vodePotrošnja vode

• Jedno prosječno europsko domaćinstvo potroši Jedno prosječno europsko domaćinstvo potroši oko 180 litara po stanovniku na dan.oko 180 litara po stanovniku na dan.

• U nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u U nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u prosjeku, potroši 10 l vode na dan.prosjeku, potroši 10 l vode na dan.

23

???????? …???????? …

• 1,1 milijarda ljudi, tj. jedna šestina svjetske 1,1 milijarda ljudi, tj. jedna šestina svjetske populacije, nema pristup čistoj vodi. populacije, nema pristup čistoj vodi.

• 2,6 milijarde ljudi na svijetu, to je oko dvije 2,6 milijarde ljudi na svijetu, to je oko dvije petine svjetske populacije, nemaju adekvatne petine svjetske populacije, nemaju adekvatne sanitarne čvorove.sanitarne čvorove.

• Ukupno 6000 djece svaki dan umre zbog Ukupno 6000 djece svaki dan umre zbog nedostatka čiste vode, neadekvatnih higijenskih nedostatka čiste vode, neadekvatnih higijenskih uvjeta i sanitarnih čvorova. To je kao da se svaki uvjeta i sanitarnih čvorova. To je kao da se svaki dan sruši 20 aviona.dan sruši 20 aviona.

24

Sadržan je u potrebi upravljanja temeljnom Sadržan je u potrebi upravljanja temeljnom kategorijom svih hidrotehničkih analiza kategorijom svih hidrotehničkih analiza vodnim režimom vodnim režimom

POD POJMOM POD POJMOM VODNOG REŽIMA VODNOG REŽIMA PODRAZUMIJEVA SE PODRAZUMIJEVA SE SVEUKUPAN DINAMIZAM PROMJENA SVEUKUPAN DINAMIZAM PROMJENA KVANTITATIVNIH I KVALITATIVNIH OSOBINA VODA I KVANTITATIVNIH I KVALITATIVNIH OSOBINA VODA I DINAMIKA NJIHOVOG ODNOSA SA OKOLINOM.DINAMIKA NJIHOVOG ODNOSA SA OKOLINOM.

25

DVA SU OSNOVNA OBLIKA VODNOG REŽIMA:

- NEUPRAVLJANI (PRIRODNI ILI PRIRODNI KOMBINIRAN SA ANTROPOGENIM UTJECAJEM)

- UPRAVLJANI (POSREDSTVOM AKUMULACIJA, RETENCIJA)

Cilj hidrotehnike

Vodoprivreda

26

Koristi od voda:Koristi od voda: za domaćinstva Za industriju Za poljoprivredu Za proizvodnju električne

energije Za saobraćaj Za rekreaciju i ribolov

Od vode se često treba Od vode se često treba štititi:štititi:

Odbrana od poplava Borba protiv erozije Odvodnjavanje zemljišta

Zaštita voda:Zaštita voda: Prečišćavanje upotrebljenih voda Obogaćivanje malih voda –

u sušnim periodima

Vodoprivreda je organizirana djelatnost na vodama kojom se ostvaruje:

a) Plansko i organizirano korištenje vodnih resursa

b) Zaštita od štetnog djelovanja voda

c) Odgovarajuća zaštita vodnih resursa

d) Upravljanje i gospodarenje vodama.

V O D O P R I V R E D A V O D O P R I V R E D A

VV O D O P R I V R E D N A P O D R U Č J A O D O P R I V R E D N A P O D R U Č J A

1. 1. Korištenje voda Korištenje voda i i vodotokavodotoka

2. Uređenje voda i 2. Uređenje voda i vodotoka i zaštita od vodotoka i zaštita od

poplavapoplava

3. Zaštita voda3. Zaštita voda 4. Upravljanje i 4. Upravljanje i gospodarenje vodamagospodarenje vodama

V O D O P R I V R E D N E G R A N E V O D O P R I V R E D N E G R A N E

1. Navodnjavanje poljoprivrednih površina

1. Konzervacija zemljišta i voda (uređenje sliva)

1. Odvodnjavanje otpadnih voda iz urbanih površina

1. Planiranje dugoročnog razvoja vodoprivrede

2. Hidroenergetika 2. Uređenje bujica 2. Prečišćavanje otpadnih voda

2. Vođenje dugoročne vodoprivredne politike

3. Plovni putevi 3. Regulacije prirodnih vodotokova i uređenje obala

3. Reguliranje (obogaćivanje) režima malih voda

3. Upravljanje potrošnjom vode

4. Eksploatacija građevinskog materijala iz vodotoka

4. Zaštita od poplava 4. Očuvanje ekosistema u svim prirodnim i umjetnim akvatorijima i njihovom okolišu

4. Pravna zaštita voda i prostora

5. Specijalni korisnici (vojne potrebe)

5. Odvodnjavanje oborinskih voda iz urbanih sredina

5. Vodno pravo i njegovo unapređenje

6. Odvodnjavanje poljoprivrednih površina

6. Međunarodna vodna politika i suradnja

27

Vodoprivredna područja. Vodoprivredne grane.Vodoprivredna područja. Vodoprivredne grane.

Vodoprivredna rješenja

Analize djelomičnih i ukupnih mogućnosti korištenja voda provode Analize djelomičnih i ukupnih mogućnosti korištenja voda provode se u okviru vodoprivrednih rješenja.se u okviru vodoprivrednih rješenja.JednonamjenskaJednonamjenskaVišenamjenska Višenamjenska Složena (kompleksna)Složena (kompleksna)Sveobuhvatna (integralna)Sveobuhvatna (integralna)

28

• Jednonamjenska vodoprivredna rješenja:Jednonamjenska vodoprivredna rješenja: jedan korisnik – jedan vodoprivredni sistem.• Višenamjenska v.r.Višenamjenska v.r. – rješavanje problema dviju ili više vodoprivrednih grana (najčešće nije optimalno u pogledu širih društvenih interesa)• Složena v.r.Složena v.r. je cjelovito i optimalno rješenje kojim se ostvaruje korištenje ukupnog vodnog potencijala – obuhvaćene sve vodoprivredne grane.• Sveobuhvatno v.r.Sveobuhvatno v.r. je ono složeno v.r. koje je tokom planiranja optimalizirano i određeno kroz plansko usklađivanje interesa vodoprivrede i svih ostalih korisnika prostora. Vodoprivredni ciljevi su usklađeni sa svim ostalim ciljevima na tom prostoru.

Vodoprivredno planiranje, smjernice, osnova

Planiranje služi da se na osnovu predviđenih Planiranje služi da se na osnovu predviđenih potreba i mogućnostipotreba i mogućnosti odredi optimalno odredi optimalno raspolaganje vodnim resursima u toku razmatranog vremenaraspolaganje vodnim resursima u toku razmatranog vremena.

Cilj - optimalno korištenje ?Cilj - optimalno korištenje ?

Da bi se pristupilo rješavanju ovog sveobuhvatnog problema (zadovoljenje potreba za vodom domaćistava, ... industrije, za el. energijom itd. , zaštita voda i od voda), neophodno je proučiti potrebe i mogućnostipotrebe i mogućnosti: A) društvene i ekonomske uvjete B) Svojstva rapoloživih voda C) Raspoloživa tehnička rješenjaNa osnovi proučenog daju se smjernice – globalna vodoprivredna rješenja.Na osnovi proučenog daju se smjernice – globalna vodoprivredna rješenja.Osnovni dokument u BiH je VODOPRIVREDNA OSNOVA.Osnovni dokument u BiH je VODOPRIVREDNA OSNOVA.

Vodoprivredna osnova određuje pravceVodoprivredna osnova određuje pravce razvoja vodoprivrednih grana i ima težinu razvoja vodoprivrednih grana i ima težinu podloge za sva naredna projektovanjapodloge za sva naredna projektovanja.

Hidrotehnika je tehnička djelatnost za rješavanje vodoprivrednih zadataka.Projektovanje i projektna dokumentacijaProjektovanje i projektna dokumentacija- OSNOVNI DOKUMENT: Vodoprivredna osnova ili studija1. Idejno rješenje2. Idejni projekat3. Glavni projekat4. Projekat izvedenog stanja

29

BRANAStalna ili privremena građevina koja pregrađujedolinu vodotoka sa svrhom akumuliranja ilireteniranja vode.

30

31

Utjecaj građevina Utjecaj građevina

32

Korištenje vodnih snaga (energetska hidrotehnika) bavi se projektovanjem i izgradnjom hidroelektrana različitih tipova . Hidroelektrana može da bude “pribranskog” tipa (uz branu) kada koristi visinsku razliku vode koju stvara brana, ili “derivacionog tipa”, kada je udaljena od brane, a voda se kroz dovodni tunel prenosi od vodozahvata na jezeru do hidroelektrane, pri čemu se ostvaruje veća visinska razlika, a time i veća proizvodnja električne energije.

33

Hidroelektrana "Bajina Bašta" na rijeci Drini; površina akumulacije iznosi 12 km2, zapremina 340 miliona m3, a dužina 50 km; godišnja priozvodnja električne energije iznosi oko 1.5 milijardi kWh.

Pored energetskog značaja, akumulacija ima višenamjensku ulogu u smislu odbrane od poplava i vodosnabdijevanja.

Uvodna razmatranja

34

Betonska lučna brana na rijeci Pivi, 10.6 km uzvodno od njenog ušća u rijeku Drinu.

Uz ovu branu visine 220 m, izgrađena je podzemna mašinska hala HE “Mratinje”, komandno odjeljenje i transformatorsko postrojenje. Brana HE “Mratinje” je jedna od najviših lučnih brana u Evropi.

Uvodna razmatranja

Hidroelektrana "Đerdap" na Dunavu; kada je završena 1972. godine, ova elektrana je bila peta po veličini u svijetu; zapremina akumulaciong jezera iznosi oko 2.5 milijardi m3, a prosječna proizvodnje električne energije iznosi 10.5 milijardi kWh.

35

Uvodna razmatranja

36

HIDROTEHNIČKA STEPENICAVodograđevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna vodotoka (koncentracija energetskog pada) u svrhu zaštite njegovog korita od pojačanog erozijskog djelovanja na tome mjestu.

37

38

SIFONVodna građevina kojom se kroz tlačnu cijev gravitacijski voda provodi ispod prometnica, drugih vodotoka ili depresija.

39

40

K OT E TE RENA

R AST OJA NJA

P R O FIL : 746a

profil 746a

ograda ograda

instalacione cijevi

d a s k e 5 cm

I N- 15

1

3 8 3 ,483 8 3 ,49

3 8 7 ,46

3 8 6 ,92

3 8 7 ,27 3 8 7 ,27

K OT A OS OV IN E CIJEVI

B RO J TJ EMENA

T953 T952

37

9,31

38

2,21

2 8, 124 ,66

3

3

1 ,37

0,64

2 ,3

1 ,9

5,5

18+

719,

58

18+

724,

24

1,19

0,72

1,2

2,07

0,78

0,21

3

P R O FIL : 746a I N- 15

3 8 7 ,383 8 7 ,28

3 8 7 ,48

3 8 7 ,27

3 8 7 ,46

3 8 7 ,26

3 8 7 ,47

3 8 7 ,263 8 6 ,883 8 6 ,86

3 8 6 ,86

3 8 7 ,47

38

0,73

38

0,66

38

0,48

38

1,06

38

1,14

38

1,23

38

1,31

38

1,54

377

378

379

380

381

382

383

384

385

386

387

3 ,67 1 ,6 1 ,94 2 ,2 0 ,72 1 ,27 2 ,54 3 ,58

G RP DN 700

M B20

M B20

M B20

3

2

2 ,3

1 ,9

1,8

2,2

1 ,32

1,2

6,24

G RP DN 700 u bet onskoj ob loz i M B20 M B20M B20

M B20

K OT E TE RENA

R AST OJA NJA

P R O FIL : 746a

profil 746a

ograda ograda

instalacione cijevi

d a s k e 5 cm

I N- 15

1

3 8 3 ,483 8 3 ,49

3 8 7 ,46

3 8 6 ,92

3 8 7 ,27 3 8 7 ,27

K OT A OS OV IN E CIJEVI

B RO J TJ EMENA

T953 T952

37

9,31

38

2,21

2 8, 124 ,66

3

3

1 ,37

0,64

2 ,3

1 ,9

5,5

18+

719,

58

18+

724,

24

1,19

0,72

1,2

2,07

0,78

0,21

3

P R O FIL : 746a I N- 15

3 8 7 ,383 8 7 ,28

3 8 7 ,48

3 8 7 ,27

3 8 7 ,46

3 8 7 ,26

3 8 7 ,47

3 8 7 ,263 8 6 ,883 8 6 ,86

3 8 6 ,86

3 8 7 ,47

38

0,73

38

0,66

38

0,48

38

1,06

38

1,14

38

1,23

38

1,31

38

1,54

377

378

379

380

381

382

383

384

385

386

387

3 ,67 1 ,6 1 ,94 2 ,2 0 ,72 1 ,27 2 ,54 3 ,58

G RP DN 700

M B20

M B20

M B20

3

2

2 ,3

1 ,9

1,8

2,2

1 ,32

1,2

6,24

G RP DN 700 u bet onskoj ob loz i M B20 M B20M B20

M B20

ČEPCijevni propust kojim se voda gravitacijski propušta kroz nasip u prijemnik, a pri čemu je posebnim uređajem (žablji poklopac) onemogućeno povratno tečenje.

41

42

CRPNA STANICAGrađevina čija je namjena evakuacija voda izbranjenog područja uz pomoć crpki.

43

44

45

46

47

48

Postrojenje za preradu riječne vode u vodu za piće; na snimcima su prikazani bazeni za izdvajanje mulja i filtriranje vode.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda; jedna od oblasti koja postaje sve aktuelnija i kod nas, a koja u razvijenom svijetu predstavlja imperativ, zaštita prirodnih vodotoka od

zagađenja i prečišćavanje otpadnih voda iz urbanizovanih područja prije ispuštanja u prirodne vodotoke

49

Radovi na osiguranju obala od erozije; snimak prikazuje polaganje obaloutvrde od krupnog kamena na podlozi od sintetičkog materijala; - proračunima tečenja vode i kretanja nanosa u prirodnim vodotocima, na osnovu kojih se dimenzionišu regulacione građevine.

50

Plovni putevi i pristaništa (saobraćajna hidrotehnika) obuhvata djelatnosti na uređenju rijeka za potrebe plovidbe.Pored zahvata na trasiranju plovnog puta, izgradnji građevina i radova na održavanju plovnih gabarita na prirodnom vodotoku, tu spada i projektovanje i izgradnja vještačkih plovnih puteva – plovnih kanala. U sklopu unutrašnjih plovnih puteva projektuju se i grade prevodnice, mostovi, akvadukti, pristanišni i drugi objekti.

51

Bagerski radovi na

održavanju plovnog puta

Hidrotehničke melioracije (poljoprivredna hidrotehnika) obuhvata navodnjavanje i odvodnjavanje poljoprivrednih područja.Sistemi za navodnjavanje, odnosno odvodnjavanje sastoje se od vodozahvata, cijevne ili kanalske mreže, crpnih stanica, drenažnih cijevi ili kanala itd.

52

Primjeri sistema

za navodnja

vanje

• Hidrotehnički objekti predstavljaju jako skupe objekte od širokog društvenog interesa. Samim tim je i odgovornost građevinskih inžinjera koji projektuju takve objekte velika.

• Zato je neophodno široko hidrotehničko obrazovanje koje kreće od teorijskih osnova o kretanju vode kao fluida koje se stiče u okviru predmeta mehanika fluida, hidraulika i hidrologija, a završava nizom stručnih predmeta.

53