38
PROGRAM PREDMETA 1.TEHNOLOŠKE PROMENE U SAVREMENOM TRANSPORTNOM SISTEMU 2. ULOGA I ZNAČAJ POJEDINIH VIDOVA TRANSPORTA U SAOBRAĆAJNOM SISTEMU 3. ULOGA, ZNAČAJ I OSNOVNA TEHNOLOŠKA SVOJSTVA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA 4. TRANSPORTNI LANCI 5. SISTEMSKI PRISTUP UPRAVLJANJU PREVOZOM ROBE U TRANSPORTU 6. TOVARNE JEDINICE U SISTEMU DISTRIBUCIJE ROBE 7. OSNOVNI TEHNOLOŠKI ZAHTEVI TRANSPORTNE JEDINICE 8. PALETNI SISTEM TRANSPORTA 9. OSNOVNI ELEMENTI STANDARDIZACIJE U PALETNOM LANCU 10. OSNOVNE KARAKTERISTIKE TEHNOLOGIJA KLASIČNOG TRANSPORTA 11. KONTENERSKI SISTEM TRANSPORTA 12. TEHNOLOGIJE “VOZILO - VOZILO” 12.1. OSNOVNE TEHNOLOGIJE DRUMSKO - ŽELEZNIČKOG TRANSPORTA 12.2. OSNOVNE TEHNOLOGIJE KOPNENO - POMORSKOG SISTEMA TRANSPORTA 12.3. TEHNOLOGIJA TRANSPORTA TOVARNIH JEDINICA RO-RO SISTEMA 12.4. OSNOVNE TEHNOLOGIJE TRANSPORTA BARŽI U POMORSKO-REČNOM TRANSPORTU 13. ROBNO-TRANSPORTNI CENTRI 08.06.22 Fakultet tehničkih nauka Tehnologije kombinovanog 1

Predavanje Br. 1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Predavanje Br. 1

PROGRAM PREDMETA

1.TEHNOLOŠKE PROMENE U SAVREMENOM TRANSPORTNOM SISTEMU2. ULOGA I ZNAČAJ POJEDINIH VIDOVA TRANSPORTA U SAOBRAĆAJNOM SISTEMU3. ULOGA, ZNAČAJ I OSNOVNA TEHNOLOŠKA SVOJSTVA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA 4. TRANSPORTNI LANCI5. SISTEMSKI PRISTUP UPRAVLJANJU PREVOZOM ROBE U TRANSPORTU6. TOVARNE JEDINICE U SISTEMU DISTRIBUCIJE ROBE 7. OSNOVNI TEHNOLOŠKI ZAHTEVI TRANSPORTNE JEDINICE8. PALETNI SISTEM TRANSPORTA9. OSNOVNI ELEMENTI STANDARDIZACIJE U PALETNOM LANCU 10. OSNOVNE KARAKTERISTIKE TEHNOLOGIJA KLASIČNOG TRANSPORTA11. KONTENERSKI SISTEM TRANSPORTA12. TEHNOLOGIJE “VOZILO - VOZILO” 12.1. OSNOVNE TEHNOLOGIJE DRUMSKO - ŽELEZNIČKOG TRANSPORTA 12.2. OSNOVNE TEHNOLOGIJE KOPNENO - POMORSKOG SISTEMA TRANSPORTA 12.3. TEHNOLOGIJA TRANSPORTA TOVARNIH JEDINICA RO-RO SISTEMA 12.4. OSNOVNE TEHNOLOGIJE TRANSPORTA BARŽI U POMORSKO-REČNOM TRANSPORTU13. ROBNO-TRANSPORTNI CENTRI

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Tehnologije kombinovanog transporta

1

Page 2: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

2

PREDAVANJE BR. 1

DEO I

TEHNOLOŠKE PROMENE U SAVREMENOM TRANSPORTNOM

SISTEMU

Page 3: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

3

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SAVREMENIH TEHNOLOŠKIH PROMENA U DRUŠTVU, PRIVREDI I TRANSPORTU

Savremeni proces transporta obuhvata izbor i primenu savremenih metoda i postupaka koji omogućuju otkrivanje novih saznanja, istina i suštinski racionalnih tokova robe i putnika.

Naučno tehnička revolucija

savremeni vidovi transporta i veza (avion, automobil, radio, telefon, računar i sl.),

automatizovani sistemi za upravljanje proizvodnjom i transportom,

osvajanje kosmosa, atomska energija i sl.

Sve veći uticaj nauke i tehnike na savremeni život zahteva da svaki čovek usvoji što više savremenih i njemu neophodnih praktičnih i teorijskih znanja.

Neprestani rast nivoa ljudskog znanja: svakuh 8-10 god. udvostručenje ljudskog znanja: stare teorije i shvatanja brzo zastarevaju u svim delatnostima, pa i u transportu što uslovljava izmenu i dopunu klasičnih metoda, koje su se formirale i nastale u sasvim drugim uslovima.

Potreba za novom, savremenom transportnom teorijom i novim, savremenijim oblicima tehnologije i organizacije transportnih procesa.

Page 4: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

4

Faktori uticaja na pojavu i razvoj novih naučnih disciplina:

faktor odvajanja (odvajanje naučnih disciplina pod uticajem otkrivanja novih objekata istraživanja i pojave specifičnih naučnih pravaca: hemija visoko molekularnih jedinjenja, teorija el. mašina itd.)

faktor uopštavanja (pojava disciplina koje se stvaraju sa ciljem izučavanja opštih zakonitosti pojava koje se dešavaju u veoma širokoj klasi objekata – sl. 1: teorija sličnosti, teorija operacionih istraživanja, kibernetika itd.)

KIBERNETIKA – nauka o upravljanju i vezi u mehanizmima, organizmima i društvu: nauka o upravljanju složenim dinam. Sistemima

Opšta teorija upravljanja koja može da se primeni na svaki sistem

Transport je u suštini upravljiv proces koji ima svoju teoriju i svoju tehniku i tehnologiju upravljanja

Kibernetika unosi nov kvalitet u upravljanje procesima transporta

Page 5: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

5

Efikasno upravljanje procesom transporta uslovljeno je primenom kibernetike:

razvoj elektronike i komunikacija: masovna primena računara

industrijska primena mikroelektronske inteligencije

masovna primena robota (mašina koja obavlja posao iz domena ljudskih aktivnosti uz pomoć elektronske logike sadržane u mikroprocesorima)

Slika br. 1- Pojava i razvoj opštih naučnih disciplina kao faktor razvoja

metoda istraživanja u

različitim oblastima nauke

i tehnike

Operaciona istra ivanja 1940

ž

Teorija sistemaKibernetika 1948-49

Teorija vrednovanjaTteorija odlu ivanja 1947

č

Primena sistemskog saznanja

Tehnika sistemaSistemska analiza 1950

Metode istra ivanja u razli i-tim oblastima nauke i tehnike

ž č

B iologijaMedicinaAutomatikaR a unska tehnikaEkonomijaS aobra ajTransport, itd .

č

ć

Pojava i razvoj op tih nau nih disciplinaš č

Page 6: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

6

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I SPECIFIČNOSTI RAZVOJA PRIVREDE, TRANSPORTNE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE U SVETU

Ekonomski razvoj i privredni rast (primena nauke i naučnih dostignuća)

Rast svetske populacije: 1950. - 2,5 milijarde; 1975. - 4 milijarde; 1980. - 4,5 milijarde; 2000. 6,1 milijarde a prognoze za 2025. god. su 8,3 milijarde stanovnika,

Do 2025. god. oko 83% svetskog stanovništva živeće u zemljama u razvoju,

U odnosu na 1950. god., dohodak po stanovniku udvostručio se u skoro svim regionima sveta (realna prosečna godišnja stopa rasta dohotka po stanovniku iznosi 3%),

U svetu postoji veliki broj složenih problema koji otežavaju dalji razvoj (grupe apsolutno siromašnih zemalja - živi oko 900 miliona stanovnika),

Privredno najrazvijenije zemlje sveta (EU, Japan, SAD …) imaju 24,2% svetskog stanovništva i 26% teritorije a učestvuju sa 81,2% u svetskoj proizvodnji čelika, 57,1% proizvodnje uglja, 79,1% proizvodnje el. energije, 92,3% proizvodnje automobila …

U oblasti saobraćaja: 57,2% ukupne dužine žel. pruga; 90,8% putn. automobila;

89,1% komercijalnih mot. vozila; 87,2% ukupnog obima prevoza železnicom u svetu ...

Page 7: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

7

MeMeđuzavisnost razvoja privrede i razvijenosti saobraćajađuzavisnost razvoja privrede i razvijenosti saobraćaja

DinamiDinamiččan razvoj privredean razvoj privrede PovePoveććanje obima meanje obima međđunarodneunarodne

razmenerazmene

Na području međunarodnog saobraćaja i transportne privrede:

primenjena su brojna tehnička dostignuća i uvedene nove tehnike i tehnologije,

povećana nosivost brodova – tankera do 500.000 tdw,

pojava brodova za specijalne namene(tankeri za prevoz tečnog gasa i hemikalija brodovi za prevoz drveta i raznih ruda),

povećanje obima RO-RO transporta ,

prelazak na EOP i stvaranje satelitske telekomunikacije .

Page 8: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

8

Na području unutrašnjeg teretnog saobraćaja transportnim sredstvima železničkog, drumskog, rečnog i cevnog transporta nije ostvaren tako dinamičan razvoj kao u prekomorskom saobraćaju (paralelan rast sa rastom bruto društvenog proizvoda),

Na području pomorskog saobraćaja i transporta ukupna nosivost brodova za prevoz nafte i masovne robe kao i brodova za prevoz tovarnih jedinica integralnog transporta dostigla je trećinu ukupne tonaže svetske trgovačke flote,

Na području vazdušnog saobraćaja uvedeni su u eksploataciju avioni na mlazni pogon koji su u prekomorskom putničkom saobraćaju zamenili brodove za prevoz putnika,

Na području drumskog saobraćaja nastupa prava revolucija koju su omogućili:

izgradnja modernih saobraćajnica (auto-puteva),

neslućen razvoj automobilske industrije,

relativno jeftina pogonska energija,

jednostavno ostvarivanje direktnog transportnog lanca u drumskom transportu.

Znatno usporavanje razvoja zbog velikog poveZnatno usporavanje razvoja zbog velikog poveććanja cena pogonskog gorivaanja cena pogonskog goriva

Page 9: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

9

Na području železničkog saobraćaja, nasuprot drumskom, tek u poslednje vreme se odvija prava “renesansa“ koja ima tri faze i to:

1. obnova: pruga, stanica, čvorova, ranžirnih stanica, kolskog parka;

parna vuča je zamenjena dizel vučom, 2. zamena dizel vuče električnom,

3. izgradnja železnica velikih brzina i uvođenje međugradskih vozova . Paralelno sa razvojem do sada navedenih vidova saobraćaja, razvijao se i rečni

saobraćaj

U posleratnom periodu u mnogim zemljama, pa i kod nas, izgrađuje se sistem cevovoda naročito naftovoda i gasovoda

Razvoj svih vidova transporta Razvoj svih vidova transporta uporedo je pratio dinamiuporedo je pratio dinamiččan razvoj tehnike i an razvoj tehnike i

tehnologije manipulisanja i skladitehnologije manipulisanja i skladišštenja,tenja, a time i celog sistema distribucije robea time i celog sistema distribucije robe

Page 10: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

10

2.1. Promene koje se očekuju u oblasti transporta

Na osnovu razvoja svetske privrede realno se očekuje da će transport i u narednim decenijama imati isto tako važnu ulogu kao i u proteklom periodu.

Faktori koji utiču na porast potreba za transportom robe:

porast broja stanovnika u svetu,

dinamika urbanizacije,

povećanje obima korišćenja teško pristupačnih izvora sirovina,

međunarodna podela rada.

Revolucionarne promene na području tehnologije koje bi mogle bitno da utiču na odnose troškova proizvodnje i transporta ili na prednosti u troškovima kopnenog i vazdušnog transporta se ne mogu očekivati.

Unapređenje pomorskog transporta će biti usmereno na: poboljšanje eksploatacije terminala i pretovarnih postrojenja na glavnim saob. čvorovima, povećanje iskorišćenja kapaciteta brodova linijskog teretnog saobraćaja.

Page 11: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

11

Unapređenje kopnenog transporta će se usmeravati na:

rešavanje problema eksploatacije železničkih-ranžirnih stanica,postrojenja za realizaciju utovarno-istovarnih operacija,postrojenja za nakupljanje robe i formiranje tovarnih jedinica,brže razvijanje sistema za el. obradu i kontrolu podataka.

Sve prednosti koje obezbeđuje tehničko-tehnološki progres u oblasti međunarodnog transporta mogle bi se iskoristiti uspešnom realizaciom mera za ukidanje ograničenja na području međunarodne trgovine, kako zemalja u razvoju tako i u razvijenim ind. zemljama. Samim tim pored tradicionalnih trgovačkih puteva između razvijenih ind. zemalja doći će do razvoja novih trgovačkih puteva i centara koji će povezati i manja privredna područja.

Tendencija ovakvog razvoja transporta robe u periodu do 2020.god. uslovljava da se predviđaju sledeće promene:

1. procesi proizvodnje

2. kod prevoza masovne robe visokokalorični ugljevi će predstavljati izuzetak

3. povećanje obima prevoza robe za domaćinstvo i široku potrošnju

4.veći stepen kvaliteta transportnih usluga

5.veće teškoće u razvoju drumskog i vazdušnog saobraćaja

Page 12: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

12

6. veće korišćenje integralnog železničko-drumskog i železničko-pomorskog transporta,

7. veći zahtevi za zaštitu životne sredine,

8. teže posledice energetske krize u privredi i transportu.

2.2. Potreba jedinstvene terminologije u oblasti tehnologije transporta

Uprkos brojnim istraživanjima i pokušajima mnogih autora i organizacija (ISO, CEMT, UIC i dr.) da se uvede jedinstvena terminologija iz domena ove naučne discipline i to kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu, još uvek nije prihvaćena jedinstvena terminologija iz oblasti savremene tehnologije transporta.

2.2.1. Osnovni pojmovi korišćeni u oblasti tehnologija kombinovanog transporta

Tehnologije savremenog kombinovanog transporta karakteriše primena različitih tehnologija transporta u čijoj realizaciji učestvuju transportna sredstva više vidova transporta primenom iste tovarne jedinice.

Page 13: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

13

Tovarne jedinice kombinovanog transporta su:

paleta,mali, srednji i veliki kontener (transkontener), kompletna drumska i železnička vozila ili barže rečnog robnog transporta ili samo pojedini delovi vozila (sedlaste prikolice) i izmenljivi transportni sudovi.

Pod pojmom kombinovani transport kod nas se podrzumeva prevoz kompletnih tovarnih jedinica transportnim sredstvima (najmanje dva) različitih vidova transporta od pošiljaoca do primaoca robe. U stranoj stručnoj literaturi upotrebljavaju se termini kombinovani transport i multimodalni transport.

Komisija za unutrašnji transport EU: Pod pojmom „pravi“ kombinovani transport podrazumeva se prevoz robe transportnim sredstvima najmanje dva vida transporta.

Često korišćena definicija kombinovanog transporta:

Kombinovani transport je transport utovarene robeKombinovani transport je transport utovarene robe (transportnih jedinica) transportnim sredstvima (transportnih jedinica) transportnim sredstvima

vivišše vidova saobrae vidova saobraććaja, bez promene transportnog suda, aja, bez promene transportnog suda, na relaciji od pona relaciji od poššiljaoca do primaoca.iljaoca do primaoca.

Page 14: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

14

Vrste kombinovanog transporta (KT):

kombinovani transport komadnih pošiljaka (upotreba paleta i kontenera)

kombinovani transport kolskih tovara (upotreba srednjih i velikih kontenera, tovarnih jedinica Hucke-pack).

Osnovni cilj KT nije samo ušteda u vremenu i troškovima prevoza, već, pre svega, racionalizacija celokupnog sistema distribucije robe.

Poseban cilj KT jeste realizacija transportnog lanca od proizvođača do potrošača.

Pod pojmom ”transportni lanac” podrazumeva se niz uzastopnih tehničkih, tehnoloških, organizacionih i drugih međusobno povezanih i sinhronizovanih postupaka, u okviru kojih se vrši premeštanje materijalnih dobara od izvora do cilja (ponora), primenom odgovarajućih tovarnih jedinica.

Transportni lanac se ostvaruje na konkretnim relacijama i za konkretnu robu:

formiranjem tovarnih jedinica,

mehanizovanim pretovarom tovarnih jedinica sa jednog transportnog sredstva na drugo,

integrisanjem tovarnih jedinica spoljnjeg transporta u protok materijala industrijskog transporta i skladištenja, i obrnuto,

primenom organizacionih mera, kao i sistema informisanja i upravljanja, u cilju međusobnog povezivanja i optimizacije pojedinih procesa, operacija i postupaka na čitavom putu kretanja robe.

Page 15: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

15

Sa aspekta primenjenih tovarnih jedinica, danas su najznačajnije tehnologije kombinovanog transporta u svetu:

tehnologija prevoza paleta (paletni sistem),

tehnologije prevoza kontenera (sistem malih,srednjih i velikih kontenera),

tehnologije prevoza tovarnih jedinica Hucke-pack saobraćaja (različiti sistemi prevoza), tehnologija izmenljivih transportnih sudova,

tehnologija transporta tovarnih jedinica Ro-Ro saobraćaja (različiti sistemi), i

tehnologija transporta barži rečnog saobraćaja.

Page 16: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

16

2.3. Osnovna podela tehnologija kombinovanih sistema transporta

Sa aspekta učešća vidova transporta u transportnom lancu i prostornog položaja mesta otpreme i dopreme:

Tehnologije kopnenih sistema,

Tehnologije kopneno-pomorskih sistema,

Tehnologije kopnenih mostova i

Tehnologije kopneno-vazdušnih sistema. 

A.Najznačajnije kopnene tehnologije kombinovanog transporta su:

sistem transporta paleta;

sistemi transporta kontenera;

sistemi transporta prikolica ili poluprikolica drumskog teretnog transporta na železničkim teretnim kolima-nosačima (tehnologija Hucke-pack saobraćaja);

sistem transporta železničkih teretnih kola na prikolicama drumskog teretnog transporta;

sistem izmenljivih transportnih sudova

Page 17: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

17

B. Najznačajnije kopneno-pomorske tehnologije su:

sistemi transporta ISO-kontenera;

sistemi transporta tovarnih jedinica (vozila drumskog teretnog saobraćaja) Rool-on/Rool-off saobraćaja;

sistemi transporta barži vodnog saobraćaja (kombinovani rečno-pomorski transport).

 

C. Najznačajnije tehnologije kopnenih mostova su:

sistemi transporta ISO kontenera.

 

D. Najznačajnije kopneno-vazdušne tehnologije su:

sistemi transporta paleta;

sistemi transporta specijalnih kontenera;

sistem transporta ISO kontenera.

Page 18: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

18

2.4 Osnovna obeležja kombinovanih transportnih sistema

Nove transportne sisteme u sve većoj meri i sve više karakteriše tehnika i tehnologija neprekidnog transporta, koja se ostvaruje u vidu kombinovanog transporta, kojim se upravlja pomoću elektronskih računara za obradu podataka (EOP).

Savremena transportna sredstva treba da ispunjavaju sledeće osnovne zahteve:

relizacija kombinovanog transporta i eventualnu podelu velikih transportnih jedinica na manje,

relizaciju kratkih vremena za otpremu, dostavu i pretovar,

relizaciju automatskog formiranja tovarnih jedinica i automatskog upravljanja njima,

relizaciju različitih mogućnosti za prevoz robe u svim agregatnim stanjima, u rasutom stanju, denčane robe, paleta i kontenera

relizaciju što potpunijeg tehnološkog povezivanja i ispreplitanja spoljnih transportnih sistema sa sistemima industrijskog transporta

Page 19: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

19

Izgradnja novog nadređenog transportnog sistema koji treba da obuhvati kako postojeće tako i buduće ekonomične transportne sisteme.

Pošto je sve veće tehnološko povezivanje svih tokova robe, to podrazumeva da se tehnologije kombinovanih sistema transporta redovno razvijaju i realizuju paralelno sa klasičnim tehnologijama transporta.

Zbog ovakvih tendencija u razvoju transporta izvršene su značajne strukturalne izmene na području pomorskih luka, terminala za pretovar tovarnih jedinica kombinovanog transporta kao i na području postojećih transportnih sistema.

Robni tokovi (količina tereta u tonama, kubnim metrima ili komadima koji se premeštaju u određenom vremenskom periodu na datom pravcu ili na određenom mestu) se prema karakteru premeštanja dele na:

spoljne (makrodistribucija realizovana magistralnim i spoljnim industrijskim transportom) i

unutrašnje (mikrodistribucija realizovana unutrašnjim industrijskim transportom)

Page 20: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

20

3. STRUKTURNE PROMENE USLOVLJENE RAZVOJEM NOVE TEHNOLOGIJE NA PODRUČJU TRANSPORTA ROBE

Savremena privredna epoha zasniva se na tehničkom progresu, koji je posledica dinamičkog razvoja tehnologije proizvodnih postupaka i tehnologije transporta i integracije ova dva tehnološka sistema.

Uspon i pad industrijskih nacija će zavisiti od:

njihovog ispunjenja zahteva savremenih tehnologija transporta,

pronalaska i primene rešenja koja će biti prilagođena novim potrebama

Kod razvoja i unapređenja integrisanih transportnih sistema mora se voditi računa:

o mnogobrojnim uzajamnim vezama i odnosima između transporta, upravljanja, opsluživanja, proizvodnih postupaka i

distribucije (logistike).

Tehnološko i organizaciono usaglašavanje je nemoguće bez:

jedinstvenog jezika za obradu podataka, programa za EOP(softvera), standardizacije.

Page 21: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

21

4. SAVREMENE METODE I PRAVCI RACIONALIZACIJE TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

4.1 Osnovne faze razvoja tehnologije uopšte

Pod pojmom „tehnologija“ u širem smislu, podrazumeva se primena nauke

uopšte znanja i veštine, što se ostvaruje uz pomoć sredstava za proizvodnju

odgovarajućih načina za obradu predmeta, odnosno izvršenje transportne usluge. Izraz „nova transportna tehnologija“ odnosi se na mehanizovani i

automatizovani proces proizvodnje transportnih usluga, realizovan savremenim metodama organizacije transpoprtnog procesa.

Dosadašnji razvoj tehnologije u proizvodnim preduzećima i transportu karakteriše:

• manuelizacija (čovek realizuje celokupan proizvodni proces)

• mehanizacija (čovek obavlja pripremno-završne i kontrolne operacije a mašina izvršne operacije)

• automatizacija (čovek obavlja samo prethodne radnje-ideja i priprema)

• automatika (čovek je preneo na mašinu realizaciju kako izvršnih i kontrolnih tako i pripremnih operacija).

Page 22: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

22

Slika br. 2- Kibernetski aspekt međuzavisnosti uvođenja nove tehnologije (uzroka) i promena koje ona izaziva u transportnom sistemu (posledica)

Zahtevi za transportom robe

Porastobimatransporta

Automatizacija

Koncentracijakomunikacija

Integracija

Investicije kapitala

Zaštita životnesredine

Humanizacija

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Uzrok

Nove tehnologije

Saobra ajni putevienergijarazm štaj

ć

e

Izgradnja irazvojtransportnihsistema

Neprekidni trans-port, regulisanjei upravljanje

Pra enje i preme-štanje tokova robei upravljanje

ć

Informacijeupravljanje proce-som EOP

Kriterijum troškova i koristi

Izmena postupaka,oblika i vidovatransporta

- Manipulatori- industrijski roboti- autonomni sistemi transporta

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Posledice

Promene u transportnom sistemu

Integrisani transportni sistem

Drumski transport

Železni kičtransport

Vazdušnitransport

Pomorskitransport

Re ni čtransport

AOP AOP AOP AOP

S1

S2

S3

S4

Veliki terminal

Upravljanje skla štem i transportomdi

Centralna obrada podataka EOP

Upravljanje procesom

Proizvodnja A Proizvodnja B Proizvodnja C

IKorisnik

IIKorisnik

IIIKorisnik

P P P P

Ulaz

Ulaz

Ulaz Iz

laz

Izla

z

Slika 2 - Kibernetski aspekt me uzavisnosti uvo enja nove tehnologije (uzroka) i promena koje ona izaziva u transportnom sistemu (posledica)

đ đ1/ Pretovar=P2/ Automatska obrada podataka3/ S=Skladište, me uskladište, deponija4/ Elektronska obrada podataka=EOP

đ

Page 23: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

23

Slika br. 3- Šematski dijagram sistema prevoza robe na datoj liniji (prevoznom putu)

Continent „B”

Continent „A” Continent „A”

Continent „B”

Prevoz robe u pomorskom saobr ajuać

Pristaništa gde se šipretovar nepakovane robe

vr Lokalno razvo enje robesredstvima drumskog transp.

đ Velika pristaništa za kontenere Distributivni centri

(terminali)Prevoz sredstvima drumskogsaobra ajać

Linije na kojima se šiprevoz železni kim transp.

vrč

Prevoz brodovima kontenere velikog kapaciteta

Linije na kojima se vršiprevoz kontenerskim vozovima

Page 24: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

24

4.2. Suština i tendencija razvoja savremene tehnologije transporta

Strukturu sistema transporta, organizacione forme i njegovu tehnologiju su u njegovom istorijskom razvoju predodređivale uglavnom dve osnovne grupe faktora (vidi sl. 4):

1. celokupan razvoj društva i privrede, promene u teritorijalnom razmeštaju proizvodnje, odnosno promene u evoluciji strukture i kvaliteta potražnje transportnih usluga i

2. intenzivan razvoj transportne tehnike i tehnologije koja se kvalitativno i kvantitativno izmenom strukture transportnog sistema ispoljava u strukturi ponude transportnih usluga.

Tehničko-tehnološke revolucije strukture transporta (ukupno tri) kroz istoriju:

         1. parna mašina (razvoj masovnog železničkog i vodnog transporta)

2. motor sa unutrašnjim sagorevanjem

          3. sistemi kombinovanog transporta

Page 25: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

25

Zajednički elementi klasičnog procesa transporta (do 1960. god. – heterogenost) su:

korišćenje različitih tipova vozila, zavisno od vrste i količine robe koja se prevozi

pretovar na spojnim mestima transporta između korisnika usluge i prevoznika, kao i između različitih prevoznih sredstava, koji se realizuje sistemom ”komad po komad”

korišćenje različitih tehničkih pretovarnih sredstava prilagođenih pojedinim vrstama robe i različitim vrstama vozila

skupa pakovanja neophodna za zaštitu robe pri transportovanju i dr.

Navedeni zajednički elementi klasičnog procesa transporta, kao i heterogenost njegove organizacije upućuju na zaključak da se takav proces ne može tretirati kao kontinualni - integrisani transport robe, već kao (svaki put) sinhronizovani sektori posebnih prevozno-skladišnih procesa.

Promene u društvu i privredi zahtevali su sasvim nove koncepcije kombinovanog transporta, koje se zasnivaju na novoj tehnici i tehnologiji u sistemu transportnog lanca (treća revolucija u transportu).

Page 26: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

26

Stvaranjem transportnih lanaca, odnosno uvođenjem u opisane procese standardizovanih tovarno-transportnih jedinica ostvaren je niz bitnih i kvalitetno novih promena kao što su:

unificirana tehnička rešenja železničkih, drumskih i drugih vozila

znatno se smanjuje rad pri svim pretovarima eliminisanjm operacija”komad po komad” u korist velike tovrne jedinice

eliminišu se klasična skladišta i mgacini u dodirnim tačkama različitih vrsta transporta

na čitavom prevoznom putu robe ostvaruju se standardizovane tipične tehnologije pretovara što omogućava da se široko primenjuju standardizovani pretovarni uređaji

eliminišu se transportna pakovanja i njihov povratni prevoz u unutrašnjem saobraćaju primenom isključivo lakih fabričkih ili zbirnih pakovanja

skraćuje se vreme trajanja pretovarnih operacija (oko 40 puta), a samim tim i vreme zadržavanja transportnih sredstava,što neposredno utiče na produktivnost rada sredstava, a posredno na skraćenje obrta kamiona, železničkih vagona, brodova i dr.

Page 27: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

27

Slika br. 4- Suština i tendencije razvoja savremene tehnologije transporta

- O p tim izacija transp o rtn ih lan aca- M inim izacija u k u pn ih trošk ov a d is tr ib u cije- P o ve an je b rzin e distribu c ije ro b e- P o ve an je k v a lite ta u slu ge- P o ve an je k o n ku ren tno sti ro b e n a trž ištu- H u m anizac ija rad a- Z aš tita o v ek o ve ok o line , itd .

ććć

č

R acio na lizac ija u o pš tem sm islu jere form a to rsk a ak c ija k oja se zasn iv an a p ob o ljšan ju i zam en i p os to je ihteh n ik a i tehn o lo g ija i no v im rešen jim ab az iranim n a p rim eni savrem en ihd o stig nu a i n au nih sazn an ja

ć

ć č

C iljev i racio na lizac ije tran spo rta : R acio na lizac ija

Teh n o lo gija k la si no g tran sp o rtno g lan cač

K arak te ristik e

- M ala b rzina d o stave ro b e- Ve liki b ro j m an ip u lacija- Ve liki tro šk o v i distribu c ije- N izak stepen s tan dard izac ije- Ve liko zad rž av an je tran spo rtn ih s red stav a n a p re to v arn im m estim a- M ali s tep en m eh anizac ije rad a- M an ip u lisanje ro b o m s is tem o m „k om ad p o k o m ad”- L o ša k o ord in acija i k oo p eracija izm e u vid ov a transp o rta , itd .đ

U tehn o lo g iji k las i~ no g tran sp o rtno g lan ca prem a nek im is tra` iv an jim a p rev ozn i pro ces u u k up n o j v rem en sko j i tro{k o v n oj s truk turi tran spo rtn o gp ro cesa u ~estvu je sa 3 0 -4 0 %

Teh n o lo g ijasav rem en o g tran spo rtn o g lan ca

K arak te ristik e

- P o ve an je b rzin e do stav e ro b e- S am njen je bro ja m an ip u lacija rob o m- S m anjen je trošk ov a d is tr ib u c ije ro b e- O b ezb e en je tov jed (s tan d)- S m anjen je oš te en ja ra stu ra i otu en ja rob e- P o ve an je s tep ena isk o riš enja k apac ite ta tran spo rtn ih s red s.- P o ve an je s tep ena m eh anizac ije i prim en a autom atizac ije i b op- P o ve an je h u m an izac ije rad a- Z aš tita o v ek o ve ok o line

ć

ć

ć ć

ć

ćč

đ

đ

Z am en a teh n o lo g ije izrazitod elu je n a sm an jen je u eš ap riprem n o-zav ršn ih (ro b n ih )o p erac ija u v rem en sk o j itro šk o v no j stru k tu ri tran s-p o rtn o g p ro cesa

č ć

O sno v n a k arak ter is tika razv o jasav rem en ih teh n o lo g ija tran sp o rt.lan ca je u v o enje s tand ard izo v an eto v a rn e jed in ice u z is to v rem en op ara le ln o razv ijan je sa k la si n o mteh n olo gijo m

đ

č

A n a liza v rem en sk e i trošk o vn estruk tu re p ro cesa prevo za i tran sp o rta ro b e

Tran sp o rtni p ro ces

Tro šk o v i (% )

P rip rem eneo p erac ije

Z avršn e o p erac ije

P rev o zn i p ro ces

P rip rem eneo p erac ije

Z avršn e o p erac ije

P rev o zn i p ro ces

Tran sp o rtni p ro ces

in d ik a to r teh no lošk ih reze rv iu transp o rtno m pro cesu

P o treb a za stud ijskim istraž ivan jim ateh n olo gije tran sp o rtno g p ro cesa

R azv o j tran spo rtn e teh nik ei teh no log ije d is tr ib u cijero b e

P ro m en e u s is tem u p on u d etransp ortn ih us lu g a

R azv o j dru štva i p riv red e

P ro m en e u s is tem u traž njetransp ortn ih us lu g a

R azv o j teh no lo g ije u op šte

1 . M anu e lizac ija2 . M ehan izac ija3 . A utom atizac ija4 . A utom atik a

Teh ni ko tehn o lo ške revo lu-c ije u tran spo rtu p o sm atran ek ro z p o javu i p r im en u

č

In teg ralnih s is t.transp orta

P a rn e m ašine

M o tora sa u n u tr.sag o rev an jem

I faza

IIfaza

IIIfaza

Page 28: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

28

ubrzava se isporuka robe (skraćuje se vreme dostave), što oslobađa deo obrtnih sredstava privrede proporcionalno vrednosti robe koja se jednovremeno nalazi u prevozu i veličini skraćenja vremena dostave

smanjuje se oštećenje robe u procesu prevoza i to zbog eliminisanja posrednih pretovara po komadima, kao i zbog eliminisanja ranžiranja primenom kontenerskih vozova.

Suštinsko obeležje nove koncepcije,a time i cele saobraćajne politike jeste u tome što se razvojem integrisanog transporta, zapravo primenom nove tehnologije transporta, razvijaju takvi integracioni procesi koji brišu granice između grana saobraćaja i nužno traže odgovarajuće organizaciono-tehnološke forme međugranske integracije i kooperacije.

Kontener-centralni faktor nove saobraćajne politike:

prilagođavanje koncepcija saobaćajnih preduzeća

vodi integraciji procesa transporta (povezivanje industrijskog i spoljnjeg u jedinstveni transportni proces)

Saobraćaj-privredna delatnost i poseban sektor društvene proizvodnje

samostalna privredna oblast

bitan infrastrukturni preduslov razvoja ostalih privrednih delatnosti.

Page 29: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

29

4.3 Razvoj tehnologije distribucije robe kao posledica opšteg razvoja privrede i društva

Mere racionalizacije transporta se često primenjuju na parcijalnim područjima transportne privrede, ali im se ne posvećuje odgovarajuća pažnja i ne pridaje dovoljan značaj, iako su već u dovoljnoj meri poznati njeni putevi.

 Uzroci usporavanja racionalizacije transportnog procesa:

visoke investicije u stabilna i mobilna postrojenja,

eksploatacija postrojenja je ekonomski uslovljena što većim stepenom njihovog iskorišćenja.

Kombinovani transport se ne može interpretirati kao jedan autonoman tehnički progres, već se mora posmatrati kao privrednim rastom inicirana novina, koja je svoje pokretačke snage dobila od jedne kvantitavno i kvalitativno izmenjene tražnje usluga transporta.

Funkcija cilja nije samo minimiziranje troškova transporta, već sniženje celokupnih troškova distribucije tj. troškova za skladištenje, pakovanje, osiguranje, akviziciju vezanog kapitala.

Savremeni zahtevi u pogledu industrijskog transporta preduzeća i transporta između preduzeća u sve većoj meri karakteriše integracija funkcije nabavke, proizvodnje, transporta i isporuke.

Page 30: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

30

Paralelno sa povećanjem brzine manipulisanja robom smanjivalo se vreme za utovar i istovar robe u odnosu na ukupno vreme prevoza. Problem skraćivanja vremena utovarno-istovarnih operacija je najvećim delom rešen primenom standardizovanih tovarnih jedinica tj. sastavljanjem većeg broja malih i često veoma različitih komadnih pošiljki u velike tovarne jedinice.

Posledica ovog uprošćavanja predstavlja razvoj različitih novih metoda za manipulisanje i transport standardizovanih tovarnih jedinica kao što su paleta i konteneri, kao i svih sistema “vozilo-vozilo” (Roll-on/Roll-off, Hucke-pack, LASH-sistemi, SEABEE i sl.).

Povećani obim primene ovih sistema je uslovio nastanak i razvoj novih transportnih sistema “od vrata do vrata”, odnosno sistema koji obezbeđuju direktan prevoz od pošiljaoca do primaoca robe.

Osnovna karakteristika ovih transportnih sistema jeste “neprekidan” tok celog procesa transporta, odnono stvaranje zatvorenog transportnog lanca.

Page 31: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

31

4.4 Tehnološka suština i potreba racionalizacije procesa transporta robe

“Racionalizacija transporta je imperativ savremenog društva”.

RACIONALIZACIJA-pametno, razumno i racionalno poslovanje.

Racionalizacija transporta prelazi okvire obične mehanizacije, automatizacije ili samog sniženja troškova. Stvari treba posmatrati mnogo šire i uzeti u obzir i društveno-ekonomske zahteve i potrebe.

Za sveobuhvatnu racionalizaciju transporta robe mora se obezbediti transportno-tehnička ponuda koja će biti u stanju da:

poboljšanim metodama pretovara u što većoj meri eliminiše duga vremena zadržavanja transportnih sredstava pri obavljanju ovih operacija

homogenizira heterogene jedinice robe i time ih osposobi za masovan transport u unificiranim tovarnim jedinicama

usklađivanjem i standardizacijom tovarnih jedinica omogući njihov prelazak sa jednog transportnog sredstva na drugo i time obezbedi efikasniju podelu rada u okviru čitavog transportnog lanca

se integriše sa ostalim područjima proizvodnog procesa, odnosno proizvodnjom i prodajom

Page 32: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

32

Pod racionalizacijom procesa transporta podrazumevamo pronalaženje najpovoljnijih, odnosno optimalnih odnosa pri realizaciji transportnih usluga, odnosno uvođenje svih onih tehničko-tehnoloških i organizacionih metoda koje za određeno ostvarenje svode na minimum gubitke čovekove i pogonske energije, vremena, prostora i materijala.

Transportni lanac TL -obuhvata sve transportno-manipulativne aktivnosti od pošiljaoca do primaoca.

Transport ne treba da posmatramo na klasičan način, kao jedan mozaik sastavljen iz različitih transportnih sredstava i transportnih delatnosti, već kao jednu homogenu celinu.

Realizacija TL zahteva veoma usku saradnju svih elemenata koji sačinjavaju taj transportni lanac.

Razvoj transporta robe putem više transpornih grana (kombinovanovog transporta), može dati bolje rezultate ako se racionalno podeli na odgovarajuće domene pojedinih grana i ako se reše ekonomski i tehnološki problemi pretovara.

Zato saradnja u oblasti kombinovanog transporta nije više samo poželjna već je ona nužna i predstavlja najznačajniji faktor razvoja novog sistema transporta.

Page 33: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

33

Proces transporta robe se sastoji iz dve međusobno povezane delatnosti, i to:

s jedne strane prevoz robe u pravom smislu reči (“čist” prevoz)

s druge strane prateće manipulacije: utovar i istovar, pretovar, skladištenje, pripreme za transport.

svaka promena mesta jednog upakovanog komada od trenutka pakovanja i eventualnog formiranja tovarne jedinice pa do njene predaje , on dakle obuhvata i industrijski transport, utovar, istovar, uskladištenje, sve do okončanja distribucije

Transportni tok se deli na:

vreme mirovanja, kada se roba većinom nalazi u skladištima, u utovaru-istovaru i pretovaru (statičke komponente toka),

vreme kretanja – „čistog“ prevoza robe (dinamička komponenta).

Transport

Page 34: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

34

Kod pomorskih prevoza troškovi čistog prevoza jednog savremenog teretnog broda kreću se u proseku oko 40% od bruto-vozarine. Tu su obuhvaćeni troškovi kapitala, osiguranja, održavanja, goriva i plata posade broda.

U teretnom drumskom saobraćaju u Evropi je utvrđeno da učešće „čistog“ vremena vožnje iznosi 30 do 40% od celokupnog vremena prevoza. Preostalo vreme se odnosi na utovar, istovar, pretovar, carinske manipulacije, vremena čekanja i sl.

Učešće vremena i troškova „čistog“ prevoza u ukupnom vremenu i troškovima transporta je relativno neznatno i zato veću pažnju treba posvetiti racionalizaciji ostalih delova transportnog procesa.

Danas nije moguće zamisliti modernu ekonomiju jedne zemlje, bilo na kom stupnju ekonomskog razvoja, bez primene savremenog oblika transporta uz angažovanje sredstava mehanizacije, automatizacije i racionalizacije manipulisanja transporta robe.

Transportna industrija sačinjava, s jedne strane, samostalnu granu proizvodnje, i stoga posebnu oblast za ulaganje proizvodnog kapitala. S druge strane, ona se odlikuje time što se pojavljuje kao produženje procesa proizvodnje koji se vrši unutar prometnog procesa i za prometni proces.

Savremene potrebe prometa robe kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima, uslovljavaju što maje troškove transporta i drugih pratećih manipulacija, sa optimalno mogućom zaštitom robe od oštećenja, uz korišćnje kombinovanog transporta uspostavljanjem transportnog lanca po principu prevoza “od vrata do vrata”.

Page 35: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

35

5. OSNOVNI PROBLEMI DALJEG RAZVOJA I OPTIMIZACIJE TRANSPORTNOG SISTEMA U NAŠOJ ZEMLJI

Transporni sistem svake zemlje predstavlja jedan od najznačajnih sistema njene privrede.

Celokupna nacionalna proizvodnja u određenom trenutku nalazi se u procesu transporta.

U našoj zemlji je očigledno prisutno značajnije zaostajanje razvoja transporta u odnosu na razvoj proizvodnje, koje je prvensveno posledica:

nedovoljno jasno definisane strategije razvoja transporta,

nedovoljne koordinacije i kooperacije različitih vidova transporta i društveno opravdane podele rada između njih,

dohodovne nepovezanosti kako u transportnoj privredi tako isto između nje i ostalih grana privrede,

nedovoljne reproduktivne sposobnosti, koja nije adekvatna potrebama novih tehnologija,

neblagovremenog i neadekvatnog preduzimanja mera potrebnih za razvoj transportne privrede i odgovarajućih tehnologija, posebno kada je u pitanju koordinacija i kooperacija različitih vidova transporta i sl.

Page 36: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

36

Slika br. 5- Algoritam

optimizacije

Saobraćajnog

sistema

Optimizirati transportnetokove kroz izbor dru tvenonajcelishodnijeg vida trans-porta odnosno odgovaraju ukoordinaciju i kooperacijuvidova transporta

š

ć

Analiza funkcionisanjapostoje eg transportnogsistema i njegovihpodsistema

ć

Osnovni prilaz

Optimalan razvoja transportnog sistemanjegovih podsistema

Dru tvena zajednica treba dapodr i ovako koncipiran programrazvoja transportnog sistema injegovih podsistema odgovara-ju im merama e dono enjemora biti vremenski sinhroni-zovano sa interesima i naporimazainteresovanih transportnihi proizvodnih organizacija

šž

šć čij

Utvrditi neophodnu tehnolo kuosnovu transportnog sistemada bi se sa dru enog aspekta optimizirani transportnitokovi mogu realizovati

š

štv

Utvrditi visinu dru tvenihsredstava koja se moraju ulo itiu cilju obezbe enja materijalne osnove za realizaciju ovako optim-iziranih tokova kao i dinamiku ovih ulaganja

šž

đ

Odgovaraju im samoupravnimsporazumima o odru ivanju radai sredstava dru tvenih subjekata,koji u tome vide sopstveni interes,obezbediti sinhronizovan razvoj pojedinih karika u transportnom lancu, kao i konstrukciju finansir-anja izgradnje materijalne osnove neophodne za takav razvoj

ćž

š

Identifikovati zaintereso-vane dru tvene subjekteiji je interes da se ovako

koncipiran transportnisistem razvoja ili boljere eno njegovi odgovara-ju i podsistemi razvijaju

šč

čć

Predlog postupaka za:

1. Optimizaciju transportnih tokova2. Utvr ivanje neophodne teh- nolo ke osnove3. Utvr ivanje potrebnih ulaganja4. Identifikacija zaintersovanih5. Dono enje samoupravnih dogovora6. Mere dru tvene zajednice koje prate razvoj

đ

đš

š

š

O ekivaniefekti

č

1.

2.

3.

5.

4.

6.

Page 37: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

37

Ove okolnosti doprinele su visokom učešću transportnih troškova u proizvodnim, što ima znatnog uticaja na povećanje cena u zemlji i slabljenje konkurentske sposobnosti naše privrede u robnoj razmeni sa inostranstvom.

Prevazilaženje ovakvog stanja je moguće samo sinhronizovanom akcijom svih zainteresovanih subjekata sa ciljem da se nivo razvijenosti transportnog sistema dovede u sklad sa razvojem ostale privrede, što nije ni malo jednostavan ni kratkoročan posao (slika 5).

Razvoj kooperacije transporta i razvoj integralnog transporta i postupak njihove optimizacije je svojom suštinom segment opšte optimizacije i razvoja celog transportnog sistema (identičan postupku na sl. 5).

Sve ovo podrazumeva potrebu studijsko-strategijskog projekta daljeg razvoja, odnosno tehnološkog koncepta razvoja savremenog transportnog sistema, slično ostalim zemljama.

Osnovni cilj ovih istraživanja bio bi definisanje rešenja integracije tehnike i tehnologije transporta i protoka materijala, i time spoljnog i industrijskog transporta. Ova dva područja moraju se standardizovati tovarnim jedinicama, tipiziranom opremom i tipiziranim pretovarnim sredstvima, kao i centralnim informacionim i organizacionim sistemima i tako integrisati u jedinstven transportni sistem.

Page 38: Predavanje Br. 1

12.04.23 Fakultet tehničkih nauka Integralni transport

38

Dalekovido planiranje i upravljanje transportnim lancima na različitim saobraćajnim putevima spada u najvažnije zadatke svake zemlje. Naročito zbog stalnog povećanja materijalnih tokova koji moraju ubuduće biti uključeni u integrisanu mrežu modernih transportnih sistema.

Trend razvoja teretnog transporta kreće se u pravcu od klasičnih transportnih sistema prema integralnom transportu i ka modernim sistemima neprekidnog transporta (kao što su sistem cevnog tansporta i sistem trakastih transportera).

Za izvršenje svakog transportnog zadatka postoji samo jedan optimalan specifičan transportni sistem.