TO JE EKOLOGIJA?

TO JE EKOLOGIJA?

Znanost koja izuava meuovisnost ivih bia i njihovog prirodnog okolia. 1866. Ernst Haeckel upotrijebio termin ekologija za povezanost ivih bia i okolia. Ekologija (gr. oikos, dom, kua; logos, rije, govor) Ekologija je grana biologije; ujedinjuje niz znanstvenih disciplina i njihovih metoda.

GENETIKA FIZIOLOGIJA EKOLOGIJA EVOLUCIJA ETOLOGIJA POPULACIJSKA BIOLOGIJA

EVOLUCIONARNA EKOLOGIJA

POPULACIONA EKOLOGIJA

EKOLOGIJA IV. ZAJEDNICA

FIZIOLOKA EKOLOGIJA

EKOLOGIJA PONAANJA

MATEMATIKA EKOLOGIJA

PRIMIJENJENA EKOLOGIJA

Discipline u ekologiji

ZATITA PRIRODE (Nature conservation)

Odravanje i njega prirodnih krajolika u skladu s ekolokim zakonitostima i prema drutvenim potrebama. Temelji se na objektivnim znanstvenim spoznajama ekologije i na subjektivnim drutvenim vrednovanjima odreenog prostora. Sredite interesa iva komponenta: ekocentrini ili biocentrini pristup.

ZATITA OKOLIA (Environmental protection)

Sredite interesa ovjek: antropocentrini pristup. Okoli prostor od interesa za ovjeka iz gospodarskih i zdravstvenih razloga. Problem koritenja nuklearne energije, zbrinjavanje i uklanjanje otpada.

Eurivalentne vrste podnose velika kolebanja pojedinih ekolokih imbenika. Generalisti su vrste koje pokazuju iroku ekoloku valenciju prema veem broju ekolokih imbenika. Stenovalentne vrste opstaju samo ako su kolebanja ekolokih imbenika mala. Specijalisti su vrste koje imaju usku ekoloku valenciju za vie imbenika.

TROFIKI ODNOSI U EKOSISTEMU

Ekosustave obiljeava: 1) jednosmjeran protok energiju kroz biotiku zajednicu. 2) kruenje materije izmeu abiotikog okolia i biotike zajednice.

file:///home/nina/predavanja_vjezbe/ekologija3/ecosystem_organization.swf

I. Zakon termodinamike

tijekom bilo kojeg procesa, ukupnaE u sistemu i njegovom okoliu ostaje konstantna E moe biti promijenjena iz jednog oblika u drugi, ali ukupna energija u sistemu i okoliu ostaje ista U svakom procesu sistem moe akumulirati ili gubiti E, ali svaka promjena u E sistema praena je promjenom E u okoliu

II. Zakon termodinamike

openita tendencija u univerzumu je nered ili sluajnost. Taj se nered naziva entropija. Svi procesi nastavljaju se na taj nain da se poveava koliina entropije. sistem + okoli entropija ivi organizam s rastom: entropiju i poveava (odrava) svoju organizaciju, ali entropiju u svom okoliu

Unutar sistema su populacije organizama u svakom trofikom nivou, gdje svaki nivo dobiva i koristi samo jedan dio ulazne energije.

PRODUCENTI

najvie gubitaka refleksijom dio je koriten za fotosintezu (gradi kompleksne kem. spojeve) veinu kem. spojeva sama biljka razgrauje i energija u njima je u konanici isputena kao toplina vrlo mali dio kem. spojeva je pospremljeno kao rast i razmnoavanje upravo su ove kalorije (energija) dostupne iduem trofikom nivou: primarni konzumenti ili konzumenti prvog stupnja

PRIMARNI KONZUMENTI

dio biljnog materijala ak ni ne dodirnu od pojedenog bilja, dio energije je izgubljen produktima metabolizma, a najvei dio toplinom dio energije je pospremljen u tkiva primarnih konzumenata ta priuvna energija prelazi u idui trofiki nivo: sekundarni konzumenti

SEKUNDARNI KONZUMENTI

dio energije mia gubi se kao npr. kem. energija kostiju od konzumirane energije, predator gubi dio produktima metabolizma, a dio isijava u obliku topline ponovo je samo mali dio pospremljen Energija (u svakom trofikom nivou):

produkcija (rast i razmnoavanje) odravanje (toplina) produkti metabolizma

POPULACIJA

Populacije

to je populacija - prostorno i vremenski udruena grupa jedinki iste vrste kojaraspolae zajednikim skupom nasljednih imbenika, naseljava odreeni prostor, pripada odre enom ekosistemu, a jedinke su povezane meusobno odnosima razmnoavanja.

Obiljeja populacija: - prostorni raspored- gustoa populacije - uzrasna struktura - omjer spolova - tijek rasta i odravanje - strategije razvoja - intraspecijski odnosi - interspecijski odnosi

Gustoa populacija

Veliina populacije izraava se brojem ili biomasom jedinki na jedinicu povrine ili volumena. Svjea biomasa Suha biomasa Metode za odreivanje gustoe populacije: Apsolutne (metoda potpunog prebrojavanja, metoda probnih prostora, metoda obiljeavanja) Relativne (metoda relativne brojnosti, indeks gustoe)

Natalitet

Bitna karakteristika populacije. Broj jedinki koji se pridodaje populaciji procesom razmnoavanja. Razliite populacije imaju razliit broj potomaka. Fertilitet (ekoloki natalitet) - stvarni broj potomaka koji vrsta u danim uvjetima moe producirati.

Stopa preivljavanja

Bitna za opstanak populacije. Razliita kod razliitih vrsta, ovisi o vanjskom utjecaju, ekologiji vrste itd. Kod vrsta koje se brinu za potomstvo stopa preivljavanja je visoka. Vrste koje se ne brinu za potomstvo - stopa preivljavanja je mala, to kompenziraju velikim brojem potomaka.

Uzrasna struktura

Odnos izmeu uzrasnih kategorija. Oznaava koje jedinke oznaavaju populaciju. Prereproduktivna faza, reproduktivna faza, postreproduktivna faza. Rastua, stabilna, opadajua populacija. Populacijske piramide.

Prostorni raspored u stanitu

Jednolik uniformni raspored; plantae i poljoprivredne kulture. Sluajan pozicija svake jedinke u prostoru neovisna od drugih. Grupni u manjim ili veim skupinama, rezultat heterogenosti stanita, ili socijalnog ivota.

Areal aktivnosti

Podruje na kojem se neke vrste kreu, hrane, razmnoavaju. Razliite vrste imaju razliita podruja. Teritorijalnost - podruje koje neka vrsta okupira i brani od drugih predstavnika iste vrste.

IVOTNE ZAJEDNICE

BIOCENOZA IVOTNA ZAJEDNICA

Skup populacija biljnih i ivotinjskih vrsta koje su meusobno povezane meuodnosima. Struktura biocenoze opisuje se na temelju broja vrsta i njihove relativne brojnosti (abundacije). Abiotiki imbenici u velikoj mjeri odreuju sastav neke zajednice.

BioraznolikostBogatstvo (richness) vrsta: broj vrsta. Ujednaenost (evenness): relativna uestalost jedinki pojedinih vrsta.

Sukcesije

Promjene biocenoza u vremenu. Primarne sukcesije: na prethodno potpuno ogoljelim povrinama (bez ivota). Sekundarne sukcesije: na ve naseljenim stanitima. Klimaks zajednice: zavrna toka sukcesije.

Struktura zajednice

Svaka vrsta zauzima odreeno mjesto u zajednici, kako u prostornom (mjesto gdje ivi) tako i u funkcionalnom (uloga koju ima) smislu. Stanite prostor ili mjesto gdje neka vrsta ivi i razmnoava se. Ekoloka nia uloga koju neka jedinka ima u zajednici u odnosu na stanite i njezine interakcije s drugim organizmima. Na niu utjecaj imaju i abiotiki i biotiki imbenici. Fundamentalna i realizirana nia.

Interspecijski odnosi

Odnosi izmeu jedinki razliitih vrsta.

Prilagodbe predatora

Predatori razvijaju posebne prilagodbe za lov plijena. slika plijena: svaki ju predator stvara na temelju svojih osjetilnih organa vid, sluh, njuh, dodir. Taktike lova: sami ili u grupi.

Prilagodbe plijena

Kemijska zatita. Upozoravajua obojenost (otrovne izluevine u koi). Kriptika obojenost (obojenje slino okoliu). Fitomimeza (oponaanje biljaka). Mimikrija (oponaanje drugih vrsta koje su otrovne i nejestive).