PREDMET : 1 - Šandrovac · 2016-11-09 · Sveobuhvatan plan obično kreiraju stručnjaci, a strateški plan razvija radna skupina u kojoj će biti zastupljeni svi entiteti od kojih

STRATEŠKI PLAN GOSPODARSKOG RAZVOJA 2015.-2019.

OPĆINA ŠANDROVAC, PROSINAC 2015.

STRATEŠKI PLAN GOSPODARSKOG RAZVOJA

1

Sadržaj

1 UVOD ................................................................................................................................ 3

1.1 Gospodarski razvoj .................................................................................................... 4

1.2 Strateško planiranje .................................................................................................. 4

1.3 Utemeljeno na zajednici ............................................................................................ 5

2 MODEL PROJEKTA REFORME LOKALNE SAMOUPRAVE .............................. 7

2.1 Inicirati i dogovoriti se o aktivnostima strateškog planiranja ............................... 8

2.2 Organizirati javno-privatnu radnu skupinu za planiranje .................................... 8

2.3 Stvoriti viziju za gospodarsku budućnost zajednice ............................................... 8

2.4 Izrada analiza i osnovnih podataka ......................................................................... 8

2.5 Provođenje SWOT analize ........................................................................................ 8

2.6 Identificiranje strateških pitanja .............................................................................. 8

2.7 Odabir kritičnih strateških pitanja .......................................................................... 9

2.8 Izrada planova aktivnosti za rješavanje kritičnih pitanja ..................................... 9

2.9 Izrada strateškog plana gospodarskog razvoja ....................................................... 9

2.10 Provedba, praćenje i ažuriranje SPGR-a ........................................................... 9

3 PREGLED PROCESA PLANIRANJA U OPĆINI ŠANDROVAC .......................... 10

4 VIZIJA OPĆINE ŠANDROVAC ................................................................................. 13

5 TEMELJNI PODACI O OPĆINI ŠANDROVAC ...................................................... 14

5.1 Općina Šandrovac .................................................................................................... 14

5.2 Podaci o županiji ...................................................................................................... 16

5.3 Položaj općine u odnosu na prostor županije i države ......................................... 18

5.4 Stanovništvo ............................................................................................................. 20

5.5 Zemljopisna obilježja .............................................................................................. 21

5.6 Pretežite gospodarske djelatnosti ........................................................................... 22

5.6.1 Poljoprivreda ...................................................................................................... 23

5.6.2 Šumarstvo ........................................................................................................... 23

5.6.3 Industrija ............................................................................................................. 23

5.6.4 Malo i srednje gospodarstvo, obrtništvo............................................................. 24

5.6.5 Turizam ............................................................................................................... 25

5.7 Komunalna infrastruktura ..................................................................................... 26

5.7.1 Prometni sustav .................................................................................................. 26

5.7.2 Pošta i telekomunikacije ..................................................................................... 27

5.7.3 Vodoopskrba i kanalizacija ................................................................................ 28

5.7.4 Elektroopskrba .................................................................................................... 28

5.7.5 Plin i nafta ........................................................................................................... 28

5.7.6 Groblja ................................................................................................................ 29

5.7.7 Zbrinjavanje otpada ............................................................................................ 29

5.8 Objekti javnog standarda ....................................................................................... 29

5.8.1 Obrazovanje ........................................................................................................ 29

5.8.2 Zdravstvo i socijalna skrb ................................................................................... 30

5.8.3 Uprava i administracija ....................................................................................... 31

5.8.4 Kultura i tehnička kultura ................................................................................... 31

5.8.5 Sport i rekreacija ................................................................................................. 32

5.8.6 Ostale udruge ...................................................................................................... 32

5.8.7 Vjerske zajednice ................................................................................................ 33

6 SAŽETAK SWOT ANALIZE ....................................................................................... 33

6.1 Snage ......................................................................................................................... 34

6.2 Slabosti ...................................................................................................................... 35

6.3 Mogućnosti ............................................................................................................... 35

6.4 Prijetnje .................................................................................................................... 36

7 STRATEŠKA PITANJA ................................................................................................ 36


2

7.1 Lokalna samouprava ............................................................................................... 36

7.2 Infrastruktura .......................................................................................................... 37

7.3 Zaposlenost/stanovništvo ......................................................................................... 37

7.4 Poljoprivreda ............................................................................................................ 37

7.5 Malo i srednje poduzetništvo .................................................................................. 37

8 KRITIČNA PITANJA ................................................................................................... 38

8.1 Kako potaknuti gospodarsku aktivnost i povećati zaposlenost u malom i

srednjem poduzetništvu ? .................................................................................................. 38

8.2 Kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju ? ................................................. 39

8.3 Kako razviti turizam ? ............................................................................................ 40

8.4 Kako promovirati Općinu Šandrovac kao privlačnu lokaciju za življenje i

poduzetništvo ? ................................................................................................................... 42

9 PREPORUČENE INTERVENCIJE- PROJEKTI POTPORE KRITIČNIM

PITANJIMA ........................................................................................................................... 43

9.1. Kritično pitanje-kako potaknuti gospodarsku aktivnost i povećati zaposlenost u

malom i srednjem poduzetništvu? .................................................................................... 43

9.1.1 Gospodarsko-industrijska zona Šandrovac ......................................................... 43

9.1.1. Potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva .............................................. 46

9.2. Kritično pitanje- kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju? ..................... 48

9.2.1. Udruživanje obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednika .......................... 48

9.2.2. Kontinuirano unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje ............................. 50

9.2.3. Mini mljekara ..................................................................................................... 51

9.3. Kritično pitanje-kako razviti turizam? .................................................................. 53

9.3.1. Olimpijski bazen Šandrovac ............................................................................... 53

9.3.2. Sportsko-rekreacijski centar-zona Šandrovac .................................................... 55

9.3.3. Turistička zajednica kao promotor turizma ........................................................ 56

9.4. Kritično pitanje-kako promovirati općinu Šandrovac kao privlačnu lokaciju za

življenje i poduzetništvo? ................................................................................................... 57

9.4.1. Poduzetnički servis općine Šandrovac ............................................................ 57

9.4.2. Izgradnja infrastrukture .................................................................................. 59

9.4.3. Razvoj odgojno obrazovne infrastrukture-dječji vrtić Šandrovac .............. 62

10 SMJERNICE ZA PROVEDBU, PRAĆENJE I AŽURIRANJE ............................... 63

10.1 Provođenje ............................................................................................................ 63

10.2 Praćenje ................................................................................................................. 63

10.3 Ažuriranje ............................................................................................................. 63

11 ZAVRŠNE PREPORUKE ............................................................................................. 64

1.1 Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom sektoru ............ 112

12 PREGLED TABLICA .................................................................................................. 116


3

1 UVOD

Demokratska centralizacija povećava odgovornost lokalnih samouprava u Republici

Hrvatskoj za gospodarski razvoj. Lokalne samouprave imaju veću odgovornost za:

gospodarsku dobrobit svojih građana

svoje vlastito fiskalno zdravlje i

za upravljanje svojom imovinom

Istodobno, prelazak na tržišno gospodarstvo znači da nije samo samouprava odgovorna za

razvoj poslovne zajednice. Umjesto toga, u tržišnom gospodarstvu samouprava promovira

gospodarski razvoj stvaranjem uvjeta koji podupiru poslovanje privatnog sektora. Svjetsko

iskustvo govori da stvaranje uvjeta pogodnih za privatna ulaganja i gospodarski rast ovise o

lokalnoj gospodarskoj klimi i korištenju lokalnih javnih ulaganja na strateški način kako bi se

podržao gospodarski razvoj.

Strateško planiranje gospodarskog razvoja utemeljeno na zajednici izgrađuje jaku osnovu za

aktivnosti lokalne samouprave da uspješno ispuni svoje nove dužnosti i funkcije u novoj

gospodarskoj sredini. To čini kroz:

okupljanje predstavnika lokalne samouprave, poslovnih i građanskih predstavnika kako bi

se stvorila i slijedila zajednička vizija gospodarskog potencijala zajednice i način na koji

će biti ostvarena;

mobiliziranje javnih i privatnih resursa koji će podržati tu viziju;

stvaranje povoljne poslovne klime koja će ohrabriti lokalne poduzetnike za stvaranje

novih poslova i proširivanje postojećih i koja će biti privlačna vanjskim ulagačima.

Partnerstvo javnog i privatnog sektora pojačava kapacitet lokalnog gospodarskog razvoja.

Strateško planiranje gospodarskog razvoja utemeljeno na zajednici izgrađuje ta partnerstva i

mobilizira resurse zajednice da se postignu zajednički ciljevi.

Što konkretno znači Strateško planiranje gospodarskog razvoja utemeljeno na zajednici

najjasnije je kada se definira svaki dio imena:


4

1.1 Gospodarski razvoj

Gospodarski razvoj obično se odnosi na stvaranje bogatstva kao rezultat kombinacije

povećanog zapošljavanja i povećanog prihoda. Lokalna samouprava također može iskoristiti

gospodarski razvoj za povećanje prihoda od poreza i kao posljedicu od toga, lokalna

samouprava povećava kapacitet pružanja usluga. Dakle, razvoj lokalnog gospodarstva je

gospodarska promjena koja rezultira poboljšanim ekonomskim standardom življenja svojih

stanovnika i pomaže lokalnoj samoupravi da održava ili poboljšava usluge koje pruža svojim

stanovnicima. Ključne karakteristike razvoja lokalnog gospodarstva u tržišno orijentiranom

gospodarstvu su slijedeće :

Kako bi bila učinkovita, funkcija gospodarskog razvoja lokalne samouprave mora biti

kontinuirana djelatnost.

Aktivnost razvoja lokalnog gospodarstva pojavljuje se u okvirima nacionalne gospodarske

politike i planova. No, općina je središte gospodarske aktivnosti i može utjecati na svoju

gospodarsku budućnost.

Izvori kojima lokalna samouprava doprinosi gospodarskom razvoju su kadrovski,

institucionalni, poslovni, fizički i financijski. Alati koje ima za pojačavanje tih izvora su

pružanje usluga i regulatorne odgovornosti, sposobnost informacijskih odredbi,

mobiliziranje dodatnih izvora kroz partnerstva s poslovnom zajednicom, nevladinim

udrugama, građanima i drugima zainteresiranim u svojem gospodarskom području.

Gospodarski razvoj se pojavljuje kao rezultat aktivnosti i ulaganja privatnog i javnog

sektora i u demokraciji, uz pristanak zajednice.

Očekivanje povrata kapitala oblikuje odluke privatnih ulaganja. Aktivnosti javnog sektora

u gospodarskom razvoju biti će privučene stvaranjem i održavanjem okoline u kojoj

poduzetništvo može prosperirati. Takova okolina se naziva dobrom poslovnom klimom.

Privatizacija daje poslovnoj klimi sve veću važnost.

Drugi koncept povezan s privlačenjem ulaganja je lokacijska prednost. Lokacijska

prednost znači da poduzeća na toj lokaciji imaju veću vjerojatnost za uspjeh.

Gospodarski razvoj nije definiran da bi privlačio samo vanjske ulagače. Uspješna strategija

gospodarskog razvoja prepoznaje da većina gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih

mjesta počinje od lokalnih poduzetnika koji stvaraju i proširuju lokalna poduzeća. Najveća

pažnja trebala bi biti usmjerena prema stvaranju lokalnog poslovnog okruženja unutar kojeg

se lokalne poslovne ljude podržava u preuzimanju rizika i ponovnom ulaganju stvorene dobiti

u zajednicu. Iskustvo pokazuje da je stvaranje takove poslovne klime najbolji pristup

zainteresiranima vanjskim tvrtkama da se smjeste u toj zajednici. Strane ulagače privlače

zajednice u kojima lokalni poduzetnici s kojima kontaktiraju govore pozitivno o svojoj

lokalnoj samoupravi i zajednici kao povoljnom mjestu za vođenje poslova. Dobar glas se

daleko čuje. . .

1.2 Strateško planiranje

Strateško planiranje je alat koji je javni sektor preuzeo iz poslovne zajednice. To je kreativan

proces kojim zajednica predviđa željenu budućnost i nužnu proceduru i postupke kako bi

postigla svoju viziju budućnosti. Poput gospodarskog razvoja, strateško planiranje je

kontinuiran proces, a ne izoliran događaj.

Strateško planiranje je alat za prilagođavanje sredine koja se mijenja i za određivanje

prioriteta, ali nije alat za rješavanje svih problema. Razlikuje se od tradicionalnog modela

sveobuhvatnog planiranja u nekoliko bitnih činjenica:


5

Strateško planiranje je pro aktivan proces. Kroz proces strateškog planiranja zajednica želi

oblikovati svoju budućnost, a ne se samo pripremiti za nju.

Sveobuhvatan plan pokriva sve aktivnosti koje treba poduzeti bez pokazivanja onih koje

su najvažnije; strateški plan se usredotočuje samo na kritična strateška pitanja i upućuje

resurse na aktivnosti s najvećim prioritetom. Određivanje prioriteta je neophodno jer su

resursi kojima raspolaže lokalna samouprava manji od zahtjeva koji se postavljaju pred

nju.

Sveobuhvatan plan obično kreiraju stručnjaci, a strateški plan razvija radna skupina u

kojoj će biti zastupljeni svi entiteti od kojih će se tražiti da provedu plan.

Da bi strateško planiranje bilo uspješno njegova bit mora biti jasno izražena i prihvaćena na

samom početku. Strateško planiranje gospodarskog razvoja bavi se pitanjima koja utječu na

zapošljavanje, prihod, privlačenje investicija, pristup kapitalu, komunalije i prometnu

infrastrukturu i druge faktore izravno povezane s održivim gospodarskim rastom i napretkom.

Usredotočuje se na resurse na koje će imati utjecaj.

1.3 Utemeljeno na zajednici

Utemeljeno na zajednici odnosi se na sudjelovanje javnosti u razvijanju strateškog plana.

Radna skupina koja se sastoji od predstavnika zajednice stvara strateški plan utemeljen na

zajednici. Radna skupina personificira partnerstvo javnog i privatnog, koje je potrebno za

učinkovit lokalni gospodarski razvoj. Članovi uključuju predstavnike lokalne samouprave,

poslovne zajednice, obrazovnih institucija, skupine iz zajednice kao što su nevladine udruge i

slične članove koji su zainteresirani za gospodarski razvoj.

Stručnjaci mogu sudjelovati u radnoj skupini i/ili pomagati savjetovanjem i pružanjem

informacija, ali svi članovi radne skupine jednako sudjeluju u odlučivanju koje oblikuje

strateški plan utemeljen na zajednici. Strateški plan utemeljen na zajednici određuje prioritete,

pravce i definira projekte.


6

Uključivanje zajednice jača strateško planiranje iz nekoliko razloga:

Budući da strateški plan određuje prioritete on ima i političku i gospodarsku važnost.

Uključivanje zajednice doprinosi transparentnom procesu.

Uključenje zajednice unapređuje i plan provedbe. Plan mobilizira resurse zajednice za

postizanje gospodarskih ciljeva. Uspješno strateško planiranje uključuje entitete od kojih

će se tražiti podrška u provedbi strateškog plana.

Sudjelovanje predstavnika zajednice u strateškom planiranju razvoja daje konačnom planu

kredibilitet u zajednici. Konsenzus među članovima radne skupine promovira konsenzus

zajednice u podršci strateškom planu.

Javnost se redovito informira o napretku i zaključcima tijekom procesa strateškog planiranja

gospodarskog razvoja, a javni sastanci u ključnim trenutcima tijekom procesa su mjesto šireg

sudjelovanja zajednice.

Nakon sastanaka radne skupine javnost se informira kroz sve dostupne medije – tisak, radio,

web stranice lokalne samouprave, a i sami članovi radne skupine su ujedno i glasnogovornici.

Važno je istaknuti da uključenje zajednice opterećuje proces planiranja. Organizacija i

podrška radnoj skupini oduzima vrijeme. Radna skupina mora utrošiti vrijeme za izgrađivanje

konsenzusa i pregovore. Međutim, koristi koje donosi uključivanje zajednice opravdavaju

dodatni trud. Uključenje zajednice nastavlja se u fazi provedbe kao proces za nadgledanje

napretka prema navedenim ciljevima čineći modifikacije i prilagodbe u planu gdje je

potrebno.


7

2 MODEL PROJEKTA REFORME LOKALNE SAMOUPRAVE

PRLS Model strateškog planiranja opisuje kako proizvesti strateški plan gospodarskog

razvoja (SPGR) kroz proces koji uključuje zajednicu i čini osnovu za partnerstvo javnog i

privatnog sektora u provedbi plana. Model je ilustriran u nastavku teksta, kao i njegovi

sastavni dijelovi. Dio procesa koji se ponavlja u nekoliko navrata “Stvoriti viziju za

gospodarsku budućnost zajednice” označen je slovom V u dijagramu.

Inicirati i dogovoriti se o aktivnostima strateškog

planiranja

Organizirati javno-privatnu radnu skupinu

za planiranje V

Izrada analiza i osnovnih podataka V

socio-ekonomski

trendovi

anketa

poduzeća

ključne

industrije

infrastruktura

gospodarskog razvoja

Provođenje SWOT analize V

Identificiranje strateških pitanja

Odabir kritičnih strateških pitanja

Izrada planova aktivnosti za

rješavanje kritičnih pitanja

Radna grupa I Radna grupa II Radna grupa III

Izrada strateškog plana gospodarskog razvoja V

Provođenje, praćenje i ažuriranje strateškog plana


8

2.1 Inicirati i dogovoriti se o aktivnostima strateškog planiranja

Uobičajeno je da stvaranje strateškog plana gospodarskog razvoja zasnovanog na zajednici

pokreće i predvodi načelnik općine.

2.2 Organizirati javno-privatnu radnu skupinu za planiranje

Članstvo radne skupine prikazuje javno-privatnu suradnju koja podržava gospodarski razvoj u

tržišnom gospodarstvu. Supredsjedatelji su načelnik općine i važan predstavnik poslovne

zajednice. Članovi radne grupe uključuju predstavnike općinskih i županijskih vlasti, te

organizacija važnih za gospodarski razvoj.

2.3 Stvoriti viziju za gospodarsku budućnost zajednice

Strateški plan gospodarskog razvoja dizajniran je da bi situaciju pomakao s jedne na drugu

točku razvoja. Vizija željene gospodarske budućnosti opisuje destinaciju SPGR-a. Vizija

budućnosti odražava i temeljne vrijednosti zajednice. Tijekom izrade SPGR-a vizija se

preispituje u skladu s novim prikupljenim činjenicama i po potrebi korigira.

2.4 Izrada analiza i osnovnih podataka

Strateške odluke se temelje na informacijama, pa strateško planiranje gospodarskog razvoja

počinje sakupljanjem informacija o gospodarstvu. Informacije potrebne za vođenje razvoja

SPGR uključuju statističke podatke, kao i informacije prikupljene anketiranjem poduzetnika o

lokalnom gospodarstvu i zajednici. Informacije koje opisuju trenutačno stanje nazivaju se

temeljnim podacima, a predstavljaju polaznu točku za SPGR.

2.5 Provođenje SWOT analize

Radna skupina koristi analitički okvir koji se naziva SWOT (naziv dolazi od početnih slova

engleskih riječi za snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje) kako bi organizirala informacije iz

temeljnih podataka, ankete i njihova osobnog znanja. SWOT katalogizira situacije kao

unutarnje snage ili slabosti, te vanjske mogućnosti ili prijetnje – sve što je relevantno za

lokalni gospodarski razvoj.

2.6 Identificiranje strateških pitanja

Uspoređivanje situacije opisane u SWOT analizi s vizijom željene gospodarske budućnosti

pomaže radnoj skupini da odredi strateška pitanja – ona pitanja koja će vrlo vjerojatno utjecati

na gospodarsku budućnost zajednice i postizanje vizije. Strateška pitanja često se nalaze na

negativnoj strani SWOT-a. To su interne slabosti koje ograničavaju lokalni gospodarski

napredak i vanjski faktori (prijetnje) koji će vjerojatno imati negativan utjecaj na lokalno

gospodarstvo.


9

2.7 Odabir kritičnih strateških pitanja

Kritična pitanja su ona strateška pitanja koja su :

najvažnija za postizanje željene gospodarske budućnosti

ona pitanja na koja će najvjerojatnije utjecati lokalna intervencija

Ta dva kriterija odražavaju obvezu strateškog planiranja da se :

usredotoči na potrebe najvažnijih prioriteta

koncentrira na probleme na koje mogu utjecati ljudi koji se bave planiranjem

2.8 Izrada planova aktivnosti za rješavanje kritičnih pitanja

Radna skupina stvara plan aktivnosti za svoje kritično pitanje. Model PRLS-a koristi vrlo

bazičnu verziju LogFrame-a (Logical Framework) za specificiranje predloženih intervencija,

pretpostavki koje su osnova te logike, te na koji način se može mjeriti napredak prema

postizanju ciljeva. LogFrame je tehnika projektnog managementa koju za sponzorirane

projekte zahtijevaju i Svjetska banka i Europska unija. U nastavku pridruživanja Europskoj

uniji hrvatske lokalne samouprave bi mogle imati priliku sudjelovati u natječajima za donacije

Europske unije prije pridruživanja, te je u tom slučaju primjena ove metode u izradi strateškog

plana gospodarskog razvoja vrlo bitna.

2.9 Izrada strateškog plana gospodarskog razvoja

Radna skupina ocjenjuje potrebne resurse za kombinirane planove aktivnosti. Planove

aktivnosti integrira u jedan cjeloviti SPGR. Radna skupina treba odvagnuti brojne faktore pri

integraciji planova aktivnosti u koherentan strateški plan za gospodarski razvitak.

2.10 Provedba, praćenje i ažuriranje SPGR-a

Provedba je test procesa strateškog planiranja. Model PRLS-a stvara osnovicu za provedbu jer

kreira zajedničku viziju i konsenzus zajednice o pitanjima, prioritetima i načinu na koji bi

zajednica trebala reagirati. Osim toga oni koji će biti zaduženi za provedbu plana uključeni su

u njegovo stvaranje.

Nadgledanje daje informacije kojima će se ocjenjivati primjena strateškog plana i predvoditi

modifikacije i ažuriranje koje će održati mjere u smjeru realizacije vizije. Entitet koji nadzire

primjenu također nadgleda napredak SPGR-a. Redoviti izvještaji o nadgledanju koji se javno

objavljuju održavaju proces transparentnim i jačaju obvezu izvršenja.

Strateški plan je alat za prilagođavanje promjenama tako da se mora ažurirati periodičnim

pregledima i tekućim informacijama. Većina baza podataka ažurira se godišnje kada nove

informacije postanu dostupne. Nove informacije dolaze kroz novi pregled socioekonomskog

stanja koji se unosi u SPGR. Sa završetkom novog pregleda nastupa povoljno vrijeme da

nadzorni entitet potraži odgovore na četiri dodatna pitanja :

je li pitanje još kritično za gospodarsku budućnost zajednice ?

odnosi li se ta intervencija i dalje na kritično pitanje ?

da li uloženi resursi potrebni za provedbu i dalje opravdavaju korist koju daje program ?

postoje li nehotične negativne posljedice intervencije ?


10

3 PREGLED PROCESA PLANIRANJA U OPĆINI ŠANDROVAC

Općina Šandrovac odlučila je provesti Program reforme lokalne samouprave i to modela

Gospodarski razvitak.

Općina Šandrovac je već poduzimala akcije koje su za cilj imale stvaranje dinamičnije

poslovne klime, privlačenje kapitala, otvaranje novih radnih mjesta. Uz Općinu i druge su

institucije, organizacije i poduzeća radili na sličnim programima koji su imali isti cilj. Ovim

procesom strateškog planiranja Općina Šandrovac želi da ti napori budu koordinirani i da se

odrede prioriteti koji se odnose na razne aktivnosti gospodarskog razvoja u Općini Šandrovac,

a što će omogućiti optimalno korištenje resursa.

Ovakva odluka temelji se i iz zakonske osnove koja ukazuje na djelokrug obavljanja poslova

lokalne i područne samouprave i to:

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva

Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, te

ostali propisi koji reguliraju ovo područje

Prvi korak bilo je organiziranje javno-privatne radne skupine za strateško planiranje. Općina

Šandrovac preuzela je inicijativu, te su u radnu skupinu pozvani predstavnici lokalnih

poduzeća, obrtnika, relevantnih općinskih i županijskih odjela, školstva, javnih poduzeća,

nevladinih organizacija i svih ostalih zainteresiranih za gospodarski razvoj. Kroz svoje

članstvo (u dodatku popis svih članova) radna skupina je pokazala suradnju između javnog i

privatnog sektora što je ključno u ovom procesu.

Radna skupina odlučila je da će se strateški plan gospodarskog razvoja Općine Šandrovac

raditi za petogodišnji period od 2015. do 2019. godine.

Izrada strateškog plana gospodarskog razvoja započela je s informiranjem o stanju u lokalnom

gospodarstvu, budući se strateške odluke zasnivaju na informiranosti. Prikupljeni su podaci od

Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatskog zavoda za


11

zapošljavanje, statistički podaci Državnog ureda za statistiku, podaci FINE, te dostupni

podaci upravnih odjela Općine Šandrovac, te Bjelovarsko-bilogorske županije.

Obavljeni su i direktni razgovori sa značajnijim poduzetnicima, te su i od njih prikupljeni

podaci o njihovim razvojnim planovima, koji su također dali važne informacije za proces.

Radna skupina je potom ove podatke strukturirala u matricu pozitivnih i negativnih unutarnjih

i vanjskih čimbenika - SWOT matricu. Izraz SWOT dolazi od početnih slova engleskih riječi

za snage, slabosti, prilike i prijetnje. SWOT analiza procjenjuje kolika je vjerojatnost da ti

čimbenici utječu na viziju radne skupine prema željenoj gospodarskoj budućnosti Općine

Šandrovac koju je prethodno radna skupina i iskazala.

Na osnovu SWOT analize i njihovog znanja, članovi radne skupine opisali su strateška pitanja

koja utječu na gospodarsku budućnost, te razmatrali koja su pitanja najvažnija i na koja

pitanja oni mogu utjecati (krug utjecaja). Izabrali su četiri kritična strateška pitanja na koja se

treba usredotočiti u strateškom planiranju gospodarskog razvoja :

1. Kako potaknuti gospodarsku aktivnost i povećati zaposlenost u malom i srednjem

poduzetništvu ?

2. Kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju ?

3. Kako razviti turizam ?

4. Kako promovirati Općinu Šandrovac kao privlačnu lokaciju za življenje i

poduzetništvo ?


12

Članovi radne skupine u skladu sa svojim znanjima i sklonostima izradili su planove

aktivnosti za inicijative koje bi se mogle provoditi u idućih nekoliko godina, a da bi se

ostvarila njihova vizija željene gospodarske budućnosti. Planovi aktivnosti, zajedno sa

vizijom željene budućnosti osnovna su bit dokumenta strateškog plana gospodarskog razvoja.

Planovi aktivnosti integrirani su u jedan cjeloviti SPGR.

Tijekom cijelog procesa osigurana je transparentnost postignutih rezultata i utjecaj javnosti,

budući su postignuti rezultati bili dostupni kroz rad članova radne skupine.

Posljednji koraci u procesu su provođenje, praćenje i ažuriranje strateškog plana

gospodarskog razvoja. Kada se započne sa implementacijom, praćenje osigurava da se

aktivnosti provode prema planu ili ako tomu nije tako, procijeni razlog za modifikaciju. Jasno

je da će ove stalne aktivnosti zahtijevati dodatne resurse u Općini Šandrovac, a u poglavlju o

Smjernicama za provođenje i praćenje i Završnim preporukama detaljnije je obrađen ovaj dio

procesa.

POPIS ČLANOVA RADNE GRUPE (po abecednom redu, svi koji su sudjelovali najmanje jednom u radu)

1. Ivan Cupan, Bilogorska 27, Šandrovac,

2. Josip Dekalić, općinski načelnik Općine Šandrovac,

3. Željko Đipalo, OPG Đipalo Marina, Vinogradska 24, Šandrovac,

4. Ivana Fočić, dipl.iur., pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šandrovac,

5. Stjepan Hittner, poduzetnik, vlasnik tvrtke Hittner d.o.o., Odvojak Slavonske ceste 6,

Bjelovar,

6. Damir Kolar, ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe Šandrovac,

7. Franjo Kos, umirovljenik, Kašljavac 1, Kašljavac,

8. Boško Lazić, vlasnik LA-BO COMMERCE d.o.o., Srijemska 3, Bjelovar,

9. Marijan Marinić, vlasnik obrta Eko-mar, Jarak 40, Šandrovac,

10. Stjepan Međimorec, vlasnik obrta Vedran, Pupelica 26, Pupelica,

11. Sanela Paukovac, v.d. direktorica Šandroprom d.o.o. Šandrovac,

12. Dajana Perhot, viši referent za računovodstvo i financije u Jedinstvenom upravnom odjelu

Općine Šandrovac,

13. Ivan Pleško, predsjednik Općinskog vijeća Općine Šandrovac,

14. Ivica Puh, vlasnik obrta Puh, Pupelica 44, Pupelica,

15. Petar Radaković, Vinogradska 74, Šandrovac,

16. Ivica Rajčević, direktor North-tec consult, Ljudevita Gaja 10, Bjelovar

17. Biljana Solar, OPG Solar Predrag, Ravneš 44, Ravneš,

18. Robert Tar, autoprijevoznik, Lasovac 14, Lasovac.

19. Komunalije Čazma d.o.o., Ul. Svetog Andrije 14, 43240 Čazma


13

4 VIZIJA OPĆINE ŠANDROVAC

Strateško planiranje je alat koji je iz poduzetništva lokalna zajednica preuzela i prilagodila za

planiranje svog gospodarskog razvoja. No, postoje neke razlike. Poduzetništvo počinje proces

strateškog planiranja gospodarskog razvoja svjesno da je krajnji cilj ostvariti dobit, dok

zajednica na početku mora tek odlučiti što joj je cilj.

Što zajednica želi postati ?

Odgovor na to pitanje je izjava o viziji u kojoj članovi radne skupine opisuju željenu

budućnost Općine Šandrovac nakon uspješnog provođenja planiranih aktivnosti gospodarskog

razvoja :

Općina Šandrovac je ugodan prostor za življenje koji

stanovnicima, pogotovo mladima, omogućava održivi razvoj i

egzistenciju kroz djelatnosti u malom poduzetništvu, obrtništvu,

poljoprivredi i turizmu.

Uvjeti života su jednaki onima u većim središtima, uz

uređenu infrastrukturu, ali bez gradske buke i zagađenosti, sa

očuvanim prirodnim resursima.

Živi se u skladnom s obogaćenim kulturnim i sportskim

sadržajima i zadovoljenim svim životnim potrebama, te

odgovarajućom socijalnom skrbi.


14

5 TEMELJNI PODACI O OPĆINI ŠANDROVAC

5.1 Općina Šandrovac

Naselje Šandrovac jedno je od najstarijih naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Već u

13. stoljeću postojao je utvrđeni grad mušinskih plemića. Današnje naselje dobilo je ime

1491. godine po plemiću Šandrorffyju.

Godine 1540. odlučeno je da se u “castellum Sandrosz” smjesti posada od 24 pješaka za

obranu od Turaka. Utvrdu je na zemljovidu ubilježio Joan Sambucu Ortebi 1572. godine, da

bi je nakon toga razorili Turci. Šandrovac je do prodora Turaka bio naseljen hrvatskim

katolicima. Nakon poraza i povlačenja Turaka, Šandrovac se kao naselje ponovno izgrađuje.

Područje Šandrovca ulazi i u prostor Vojne krajine, prema zemljovidu Varaždinskog

generalata iz 1639. godine. Uz povratak Hrvata, vojna uprava doseljava i Vlahe. Novo

naselje izgrađuje se istočnije od starog, koji su spalili Turci. Car Franjo I 1792. i 1794.

godine Šandrovcu izdaje pravo održavanja sajmova.

Općina Šandrovac formirana je 06.02.1997. godine izmjenama i dopunama Zakona o

područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 10/97).

Dan općine obilježava se 31. svibnja, kada je i dan Župe Pohođenja Blažene Djevice Marije.

Općina Šandrovac, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske i peripanonske

mega regije, makro regiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske.


15

Obuhvaća prostor jedne karakteristične geografske cjeline, Bilogore, sa hrptom Bilogore

(sjeverno i sjeverozapadno), podbrđima Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno) i dolinama

Bedeničke i Kašljevačke (južno).

Geografski gledano granice Općine teku:

- na sjeveru - hrptom Bilogore,

- na istoku - grebenom podbrđa Bilogore i potočnim dolinama,

- na jugu - rijekom Bedeničkom i potočnim dolinama,

- na zapadu - grebenom podbrđa Bilogore i potočnim dolinama.

Prostorno-funkcionalno gledano, Općina Šandrovac se nalazi u istočnom dijelu grupe

županija središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i

regionalnih prometnih pravaca.

Općina je na rubnom položaju (prema grupi županija istočne Hrvatske), te je smještena

upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te

poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran), dijelom je, kao i cijela Županija, ostala izvan

interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja.

Općina Šandrovac graniči:

- na sjeveru - s Koprivničko-križevačkom županijom,

- na istoku - s Koprivničko-križevačkom županijom i Općinom Velika Pisanica,

- na jugu - s Općinom Nova Rača,

- na zapadu - s Općinom Šandrovac i Općinom Severin.

Glavna razvojna os sjeveroistočnog dijela Županije, državne ceste D-28 i D-5 (Bjelovar-

Daruvar-Pakrac), položena je granica podbrđa Bilogore i pleistocenskog ravnjaka (iznad južne

granice Općine). Sekundarni paralelni prometni pravci (kao niti kroz veći dio podbrđa

Bilogore) ne postoje, već su uzdužne prometnice položene grebenima podbrđa Bilogore samo

mjestimično povezane. Uzdužna razvojna os Općine je izrazito slaba i lokalnog karaktera

(iako je jedna od sekundarnih veza Bjelovarsko-bilogorske županije sa Podravinom).

Šandrovac je općina sa površinom od 62,78 km² (2,33 % površine Bjelovarsko-bilogorske

županije) i 1.775 stanovnika (1,48% stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije), te spada

u ispodprosječne veličine na području Županije.

Sa gustoćom od 33,3 st/ km² Općina Šandrovac je među ispodprosječno naseljenim

područjima Županije (prosjek 45,37 st/ km²), i daleko ispod prosjeka Hrvatske 75,80 st/km².

Depopulacija uslijed urbane tranzicije je Općinu Šandrovac zahvatila nešto ranije nego veći

dio Bjelovarsko-bilogorske županije, tako da je udio stanovništva Općine u stanovništvu

Županije i Hrvatske konstantno opadao već od 1931. godine, što se na žalost nije promijenilo

niti smirivanjem urbane tranzicije. Dobni koeficijent stanovništva je 2001. godine bio 1,33

(Županija 0,98; Hrvatska 0,91), a korigirani obrazovni 0,24 (Županija 0,50; Hrvatska 0,69).

Poljoprivrednog stanovništva je 2001. godine bilo još uvijek vrlo visokih 40,5% (Županija

20,7%; Hrvatska 5,5%).


16

5.2 Podaci o županiji

Bjelovarsko - bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega

područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s

Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom

županijom.

Županija obuhvaća prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogoru (sjeverno i

sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru

(jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Županiju s ostalim područjima Hrvatske povezuje nekoliko prometnih pravaca. Kroz nju

prolazi cesta i željeznička pruga koja povezuje Osijek i Zagreb. Bjelovar, središte Županije,

udaljen je od Zagreba 80 km i s njime ga povezuju cestovni pravci preko Vrbovca i Čazme.

Postoji i direktna željeznička veza sa Zagrebom. Na autoput Ljubljana-Zagreb-Beograd izlazi

se iz Županije preko Daruvara, Garešnice i Čazme.

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog

pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično

koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i

bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području. Pitomi

krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na

zdravstveno-rekreativni turizam, lovni turizam s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni

turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave.

Na području Županije posluje oko 1100 tvrtki, najviše od njih bavi se trgovinom (46%),

prerađivačkom industrijom (19,6%), poslovanjem nekretninama, iznajmljivanjem i uslugama

(10,2%), poljoprivredom i šumarstvom (7%), građevinarstvom (6%), ugostiteljstvom (4,3%),

te prometom, skladištenjem i vezama (3,7%).

Registrirano je oko 2300 obrtničkih radnji koje pružaju razne proizvodne i druge usluge, a

zapošljavaju više od 4800 djelatnika.

Temeljno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada, a i sada,

proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj

se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.


17

Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljodjelstva, naročito

stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji

žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i

vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj.

U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo

udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu

Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije

Županije.

Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi krmača i suprasnih nazimica kao sirovinska

osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja

i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj

grla. U Županiji postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je

razvijena proizvodnja šarana.

Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare

svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne prerade mlijeka u Hrvatskoj.

Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se

naročito ističu neke poznate robne marke sireva.

Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim

prerade mesa i ribe, prerade krumpira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva

temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim

vinima kojih je svakim danom sve više.

Također je važna gospodarska grana Županije, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu

kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa

znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira,

iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.

S dugogodišnjom tradicijom tekstilna je industrija, s nizom poznatih proizvođača gotovih

tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani

subjekt u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske.

Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su

ljevaonički kapaciteti modularnog i sivog lijeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a

strojogradnja je specijalizirana za proizvodnju strojeva za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući

proizvodnju automobilskih prikolica i traktora.

Geoprometni položaj Županije povoljno utječe na razvoj cestovnoga prometa, pa tako dolazi

do stalnog povećanja broja prometnih tvrtki, koje svojim suvremenim vozilima prevoze robu i

putnike gotovo u svim pravcima.

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km2, što je 3,03% od ukupne

površine Hrvatske i na njenom području obitava 131.343 žitelja prema popisu iz 2001.

godine, što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte Županije je grad Bjelovar s 41.083

stanovnika ili 31,3% od ukupnog broja. Bjelovar je političko, kulturno i gospodarsko središte

Županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju

primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji

svojim posebnostima i specifičnostima u gospodarskom i društvenom životu daju cjelovitu

sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu Županije nalazi se i 18 općina u


18

kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača gospodarski potencijal i obogati društveni

život.

Osim razvijenoga gospodarstva, područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate

povijesti i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se

dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom

koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je "Terezijana" kao uspomena na caricu Mariju

Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i

gospodarski sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, "Vinodar", izložba vina, "Obžinky",

žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, međunarodni super maraton Zagreb-Čazma,

moto kros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe. Bjelovar je

kolijevka rukometa u Hrvatskoj.

5.3 Položaj općine u odnosu na prostor županije i države

Općina Šandrovac formirana je odvajanjem od Općine Veliko Trojstvo 06.02.1997. godine

izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj (N.N. 10/97). Sjedište Općine je u naselju Šandrovac, a mjesna samouprava

organizirana je u 6 mjesnih odbora u 7 naselja.

Općina Šandrovac, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske i peripanonske

mega regije, makro regiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske.

Obuhvaća prostor jedne karakteristične geografske cjeline, Bilogore, sa hrptom Bilogore

(sjeverno i sjeverozapadno), podbrđima Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno) i dolinama

Bedeničke i Kašljevačke (južno).

Općina Šandrovac nalazi se u istočnom dijelu Županija središnje Hrvatske, najrazvijenijeg

dijela Hrvatske i ključnog čvorišta prometnih pravaca. Međutim obzirom na rubni položaj, te

smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Podravskog i Posavskog koridora),

dijelom je kao i cijela županija, ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja.


19

Obzirom na položaj i prometne veze, područje Općine je pod izrazito jakom gravitacijskim

utjecajem Bjelovara, većeg regionalnog središta i glavnog razvojnog žarišta sjeverozapadnog

dijela Županije.

S gustoćom od 33,3 st/ km² Općina Šandrovac je među ispodprosječno naseljenim područjima

Županije (prosjek 45,37 st/ km²), i daleko ispod prosjeka Hrvatske 75,80 st/ km².

Komparativna analiza nekih osnovnih podataka i pokazatelja :

Općina Šandrovac Županija Hrvatska

- poljoprivrednog zemljišta st/100 ha 109 95 149

- šuma i šumskog zemljišta st/100 ha 110 150 230

- u visinskom pojasu 0-200 m % 91 84 53

- u visinskom pojasu 200-500 m % 9 14 26

- u visinskom pojasu 500- m % 0 2 21

- razvrstanih cesta km/1000 km² 628 548 500

- vodoopskrbom pokriveno naselja % 14 15 69

- plinskom opskrbom pokriveno naselja % 86 41

- društveni proizvod (1994.g) $/st. 2170 3070

-zaštićenih površina % 0,1 1,4 7,5

- okoliš zadovoljavajući zadovoljavajući na granici


20

Općina Šandrovac nema: Iznadprosječno puno ima:

- pograničnih područja, - energetskih mineralnih sirovina,

- obalnih područja, - vikendica.

- plovnih putova,

- zračnog prometa,

- privrednih ribnjaka,

- značajnih mineralnih sirovina,

- značajnih turističkih kapaciteta.

5.4 Stanovništvo

Udio stanovnika Općine Šandrovac u ukupnom

stanovništvu Države, pa i Bjelovarsko-bilogorske

županije i bivše Općine Bjelovar (koje i same

bilježe dugogodišnji pad udjela u ukupnom

stanovništvu države), smanjuje se promjenjivim

intenzitetom od 1931. godine. Na takav tijek

demografskih kretanja najznačajnije je utjecao

proces urbane tranzicije (izrazito jaka emigracija

iz nekih naselja poglavito u razdoblju od 1961. do

1991. godine), tada iz njega proizašle promjene

društveno-gospodarskih, kulturno-obrazovnih,

zdravstveno-socijalnih i drugih činitelja, a obzirom

na dotadašnji izrazito ruralni karakter Općine, pa i

gotovo cijele Županije

U budućnosti se na području Općine može se očekivati smirivanje daljnjih migracija, na

demografska kretanja odlučujući utjecati imati će dobna struktura stanovništva. Kako je u

2001. godini izuzetno veliki postotak stanovništva ušao u dob preko 60 godina, može se

zaključiti da će u idućih 10 do 15 godina broj stanovnika Općine opadati, te se eventualni

porast broja stanovnika može očekivati tek u kasnijim razdobljima.

Gustoća naseljenosti kao i broj stanovnika svih područja općine je u stalnom padu, te se može

zaključiti da prostor ni u kom slučaju neće biti ograničavajući faktor razvoja Općine.

Radni kontigent su muškarci u dobi od 15 do 64 godine i žene u dobi od 15 do 59 godina, čini

1227 osoba odnosno 58,6 % stanovništva.

Poljoprivrednog stanovništva u Općini Šandrovac ima visokih 40,5% (županija 20,7%,

Hrvatska 5,5%).


21

Naselja – površina i broj stanovnika

naselje površina stanovnika

km² % 1991. 2001. 2011.

Jasenik 3,31 5,3 114 91 55

Kašljevac 4,70 7,5 206 170 153

Lasovac 9,24 14,7 612 608 561

Lasovac Brdo 6,42 10,2 17 11 9

Pupelica 15,60 24,8 241 208 171

Ravneš 6,38 10,1 200 156 116

Šandrovac 17,31 27,4 951 851 710

Ukupno 62,96 100 2.341 2.095 1.775

Naselja – gustoća naseljenosti, broj stanova i broj kućanstava

naselje

Gustoća naselja.

st/ km² stanova kućanstava

1991. 2001. 1991. 2001. 2011. 1991. 2001. 2011.

Jasenik 34,4 27,5 37 34 29 37 31 20

Kašljevac 43,8 36,2 75 85 73 61 59 49

Lasovac 66,2 65,8 205 212 198 188 176 169

Lasovac Brdo 2,6 1,7 8 6 5 4 3 5

Pupelica 15,4 13,3 80 74 74 74 65 52

Ravneš 31,3 24,5 70 67 66 66 54 45

Šandrovac 54,9 49,2 317 319 305 309 274 256

Ukupno 37,2 33,3 792 797 750 739 662 596

5.5 Zemljopisna obilježja

Temeljno obilježje krajolika Općine Šandrovac daje reljef. Mogu se izdvojiti dvije geografske

cjeline :

- Bilogora sa zonama prigorskih brežuljaka,

- Nizinski prostor rijeke Česme.

Geološki sastav i reljef promatrani globalno pogoduju društveno-ekonomskom valoriziranju

ove regije i ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja.

Prostor slikovitih, brežuljkastih pejzaža s autentičnim naseljima je vrlo interesantan u

turističko-rekreacijskom smislu.

Tla na području Općine Šandrovac, većinom su pod šumama i manje travnjacima. Uz

primjenu mjera za zaštitu od erozije, zaštitu od plavljenja, redovito agromelioriranje i

gnojidbu mineralnim gnojivima može se doći do površina visoke proizvodnje sposobnosti.

Vodotoci koji se rasprostiru na području Općine Šandrovac spadaju u područje sliva rijeke

Česme i Glogovnice. Glavni vodotok na području Općine je Šandrovčanka. Postoji i niz

potoka koji se spuštaju sa Bilogore.


22

Područje Općine pripada klimi toplo umjerenog kišnog tipa, bez izrazito sušnog razdoblja.

Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je oko –3 °C, a najtoplijeg mjeseca nije veća od 22

°C. Padaline su podjednako raspoređene tijekom godine. Prosječna je vlaga zraka oko 74%,

područje je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječno godišnje ima 1921

sunčanih sati.

5.6 Pretežite gospodarske djelatnosti

Općina Šandrovac prostire se

na obroncima Bilogore što

potencira razvoj poljoprivrede,

posebno stočarstva i

proizvodnja mlijeka.

Proizvodnja mlijeka je na

prvom mjestu poljoprivredne

proizvodnje, te mnoga

obiteljska gospodarstva upravo

na proizvodnji mlijeka baziraju

svoje daljnje opstojanje. U

travnju 2002. godine osnovano

je komunalno poduzeće

Šandroprom.

Privatni sektor zastupljen je brojnim poduzetnicima. Obrtnici i mali poduzetnici prepoznali su

općinu Šandrovac kao mjesto svojega rada i ulaganja.

U svim naseljima izgrađene su ceste, telefonska, plinska mreža, vodovodna mreža te javna

rasvjeta.

Na pitomim obroncima Bilogore smještena su brojne vikendice i vinogradi do kojih su

izgrađene brojne nerazvrstane ceste što ih općina održava.


23

5.6.1 Poljoprivreda

Općina Šandrovac ima 40,5%

poljoprivrednog stanovništva

(županija 20,68 %, država 5,54 %).

Udio obradivog poljoprivrednog

zemljišta u odnosu na ukupnu

površinu općine je 21,82 %, što je

osjetno manje od županijskog

prosjeka (38,61 %), a dvostruko

manje od površine općine pod

šumama (42,95 %). To ukazuje da

područje općine karakterizira veoma

velika pokrivenost šumom, dok u

obradivom zemljištu općina

oskudijeva. Prema tome potrebno je

bolje organizirati poljodjelsku

proizvodnju na temeljima

intenzivnog poljodjelstva, kako bi se

kompenzirao manji dio obradivog

tla u ukupnoj površini općine.

5.6.2 Šumarstvo

Šume na području Općine nemaju samo privredni, već i općekorisni značaj koji se očituje u

zaštiti zemljišta, ublažavanju nepoželjnih posljedica poplava i jakih vjetrova, reguliranju

vodnog režima, utjecaju na povećanje poljoprivredne proizvodnje, ublažavanju klime

područja, stvaranju kisika i pročišćavanju zraka, pružanju nenadoknadivog prostora za

rekreaciju i različite sportske aktivnosti, unapređenju turizma, osobito lovnog.

Hrvatske šume gospodare šumama u državnom vlasništvu koje čine veći dio šuma ovog

prostora. Njima se gospodari na ekološki, ekonomski i socijalno prihvatljiv način.

Zdravstveno stanje šuma područja Općine Šandrovac može se ocijeniti vrlo dobrim.

5.6.3 Industrija

Na području Općine Šandrovac egzistirala je metalna proizvodnja tvrtke Metalprodukt d.d.

(metalna galanterija, paljena žica, spiralna žica za kućne potrepštine i sl.) koja je prije

tranzicije zapošljavala preko 150 ljudi, a danas je ugašena te ju je kupila tvrtka A.M.S.-

Biomasa d.o.o. za trgovinu i preradu drveta koja je osnovana 2007. godine kao trgovačko

društvo u vlasništvu fizičkih osoba sa sjedištem u Dardi Sv. Ivana Krstitelja 82 sa prvotnom

namjenom kupnje i prodaje drveta kako na Hrvatskom tako i na međunarodnom tržištu, te je

plan da se ponovno pokrene proizvodnja te zapošljavanje djelatnika sa područja Općine.

U cilju gospodarskog razvitka Općina je Prostornim planom uređenja svog područja

obuhvatila jednu proizvodnu zonu lociranu na kraju građevinskog područja prema naselju

Pupelica.


24

5.6.4 Malo i srednje gospodarstvo, obrtništvo

Obrtništvo i malo poduzetništvo na području Općine Šandrovac pretežno čine male ili mikro

tvrtke koje nisu produktivne.

Prema podacima iz Obrtnog registra (za obrtnike), te podacima Hrvatske gospodarske komore

(poduzeća) i Saveza zadruga (zadruge) na području Općine registrirane su slijedeće tvrtke :

FIZIČKE OSOBE:

1. CUPAN IVAN , Šandrovac, Bilogorska 27, vlasnik poljoprivredno kombajnerskog obrta

Ivan Cupan

2. MEĐIMOREC STJEPAN, Pupelica, Pupelica 26, vlasnik obrta Vedran

3. PUH IVICA, Pupelica, Pupelica 76, vlasnik obrta Puh

4. MALTARIĆ DARKO, Mali Šandrovac 33, Šandrovac, autoprijevoznik

5. TAR ROBERT, Lasovac, Lasovac 14, autoprijevoznik

6. MARINIĆ MARIJAN, Šandrovac, Jarak 40, vlasnik obrta Eko-mar

7. PEREC VERICA, Ravneš, Ravneš 7

8. HAJTIĆ OZREN, Šandrovac , Jarak 57 vlasnik Obrta OZREN za popravak kućanskih

aparata

PRAVNE OSOBE:

1. ŠANDROPROM d.o.o. , Šandrovac, Bjelovarska bb, 8 zaposlenih

2. ŠPAR d.o.o., MINIMARKET ŠANDROVAC, Bjelovarska 5, Šandrovac, 2 zaposlena

3. AS PROMET j.d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Mali Šandrovac 43, Šandrovac,

dir. Saša Domitrović, 2 zaposlena

4. DOMITROVIĆ j.d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Mali Šandrovac 38, Šandrovac,

dir. Gordan Domitrović, 1 zaposleni

5. ING LABO COMMERCE d.o.o., Skladište otpada Lasovac 57, Lasovac, dir. Boško Lazić,

8 zaposlenih

6. LONIA DD, trgovina u Lasovcu, Lasovac 122, 2 zaposlena

7. A.M.S. – Biomasa d.o.o., Darda, 34 zaposlena

8. NK&M d.o.o. za uvoz-izvoz, trgovinu i usluge, Pupelica 64, dir. Jerbić Ivan, 2 zaposlena

9. NOVA NADA j.d.o.o. Doljani 18, Šandrovac, dir. Mirela Lujanac, 1 zaposleni

10. OUŽECKY d.o.o. za poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu, Pupelica 95, Pupelica, dir.

Agim Shabani,

11. VRT d.o.o. za proizvodnju, sjemenarstvo, trgovinu i usluge , Matice Hrvatske 4,

Bjelovar, dir. Josip Belošević

12. ZAVRŠNI RADOVI DADO j.d.o.o. za trgovinu i usluge, Bilogorska 32, Šandrovac, dir.

Damir Kolarić, 2 zaposlena

13. ZRAKA SUNCA j.d.o.o. za proizvodnju i prodaju električne energije, Lasovac 182a,

Lasovac, dir. Slađana Čudina, 1 zaposleni

14. Zagra j.d.o.o., Bilogorska ulica 40, Šandrovac

15. Dom za starije i nemoćne osobe Šandrovac


25

5.6.5 Turizam

Općina Šandrovac nema nekih

znamenitosti koje bi je izdvajale od ostalih

područja Bjelovarsko-bilogorske županije.

Međutim na općinskoj razini je

uspostavljena suradnja između inicijatora

pojedinih projekata iz susjednih općina.

Ovaj kraj smješten na južnim obroncima

Bilogore svojom očuvanošću prirode,

lovnim i ribolovnim destinacijama, uz

daljnje osmišljavanje interesantnih

kulturno-edukativnih i izletničkih sadržaja,

s mogućnošću smještaja u seoskom

ambijentu, s prepoznatljivom autentičnom

gastronomskom ponudom, ima potencijal

za razvoj turizma, zanimljiv okolnom kao

i području cijele RH.

Šumovit kraj i bogata lovišta pogodna su

za djelovanje lovačke udruge Lane. Lovni turizam zauzima posebno mjesto u turističkoj

ponudi i jedan je od temeljnih potencijala za razvoj kontinentalnog turizma. Na području

općine lovni turizam nije dovoljno razvijen u skladu sa resursnim mogućnostima.

Marketinška ponuda i cjelokupni prateći program koji treba pružiti lovcu su nedovoljni.

Seoski turizam na prostoru cijele županije, pa tako i u Šandrovcu nije razvijen sukladno

njegovim potencijalima. Seoski turizam može postati značajan izvor zarade, a samim time se

otvaraju i nova radna mjesta. Seoski turizam u tradicionalnim domaćinstvima karakterističnim

za ovo područje, a uz razvoj osobito lovnog turizma i kulturno-izletničkog turizma, ima

kvalitetne predispozicije za budući dinamičniji razvoj. Daljnji razvoj vinogradarstva,

proizvodnje zdrave hrane, te formiranje vinske ceste dobra su osnova za brži razvoj ovog vida

turističke ponude.

U turističkoj ponudi važnu ulogu ima i olimpijski bazen, sa popratnim sportskim objektima,

sagrađen 60-tih godina prošlog stoljeća, koji uz

živopisni okoliš pogoduje bavljenju turizmom.

Kulturno-edukativni vid turističke ponude sačinjava

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u

Šandrovcu. Na povišenom ograđenom prostoru u

centru mjesta smještena je župna crkva, koja se u vidu

kapele spominje još od 1707. godine. Na

trijumfalnom luku se nalazi natpis koji upućuje da je

crkva sagrađena 1886. godine, za vrijeme župnika

Ferde Korblera, oslikana 1904. po Otonu Ivekoviću, a

dekoraciju je izveo Vatroslav Matoš. Jednobrodna

građevina postavljena je u pravcu istok-zapad. Ima

polukružnu apsidu u kojoj je iza oltara na istoku

smještena sakristija. Iznad glavnog pročelja na zapadu uzdiže se pravokutni zvonik visine 35

m, sa četiri zvona. Temeljito je obnovljena 1989. godine. Na pjevalištu se nalaze orgulje s

ručnom pedalom i 12 registara iz 1906. godine.


26

Presvođena je s tri polja križnog svoda, oslikanih zidnim slikama, apsida je također oslikana

slikom Krunjenje Bogorodice od Presvetog Trojstva. Glavni oltar u svetištu ima zidni stipes i

drveni retabl s kipovima. Istog oblika su i sporedni oltari - desno oltar Sv. Tri Kralja, a lijevo

oltar Sv. Vida, koji imaju u središtu slike zaštitnika. Do drvene propovjedaonice je novi

kameni oltar Žalosne Gospe kojega je izradio klesar Tribuson iz Bjelovara, dok se pod

pjevalištem nalazi oltar Sv. Križa na kojemu se nalaze barokne plastike iz prijašnje crkve. Ima

i nekoliko kipova, a od slika slike Križnog puta. Najstariji dio inventara u crkvi je slika

Marijina Pohođenja na glavnom oltaru iz 1696. godine.

Od zlatarskih radova posjeduje kaleže i jedan ciborij. Ovoj crkvi pripadaju i kapelice Sv.

Petar i Pavao u Lasovcu, Sv. Florijana u Jaseniku, Sv. Juraj u Pupelici, Sv. Josip Ravneš i Sv.

Stjepan u Kašljavcu.

5.7 Komunalna infrastruktura

5.7.1 Prometni sustav

Mreža cesta od ukupno 78,13 km na prostoru Općine Šandrovac razvrstana je na :

- županijske ceste – 23,52 km

- lokalne ceste – 15,93 km

- nerazvrstane ceste – 32,4 km

Dionica nerazvrstane ceste

Broj dionice

Duljina dionice

Šandrovac-Jarak-Velebit NC 001 5600 m

Lasovac - Ravneš NC 002 2300 m

Lasovac - Severin NC 003 1500 m

Lasovac - Lasovac brdo NC 004 4900 m

Ravneš-Borovice-Kašljavac NC 005 2900 m

Kašljavac- Ravneš NC 006 1100 m

Pupelica- Zlatar-Mala Pupelica-Šašnjevac-

Šandrovac

NC 007 4600 m

Šandrovac- Mali Šandrovac- Ribnjačka NC 008 6600 m

Lasovac-Ribnjačka NC 009 2900 m

Po gustoći cestovne mreže Općina Šandrovac sa 628 m/km2 je iznad državnog prosjeka 501

m/km2 i županijskog prosjeka 564 m/km2 (izvor statistički ljetopis 2004.). Općenito se može

konstatirati da je cestovna mreža dovoljno razgranata. Stanje cesta je slabo zadovoljavajuće.

Komunalno poduzeće ŠANDROPROM d.o.o. obavlja zimsku službu – održava i čisti

nerazvrstane i županijske ceste na području općine Šandrovac tijekom zimskih mjeseci (od

15. studenog do 15. ožujka)


27

Iz članka 20 Odluke o nerazvrstanim cestama na području općine Šandrovac:

Pod radovima održavanja nerazvrstane ceste u zimskim uvjetima razumijevaju se naročito:

- pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta,

- zaštitne mjere protiv stvaranja poledice, snježnih nanosa i zapuha,

- čišćenje snijega s kolnika, nogostupa i prometne signalizacije,

- uklanjanje posutog materijala,

- obilježavanje rubova kolnika,

- osiguravanje odvodnje kolnika,

- uklanjanje vozila s kolnika,

- postavljanje posebne prometne signalizacije u slučajevima posebnog režima prometa ili

zatvaranja dijela nerazvrstane ceste.

Te iz članka 21 spomenute Odluke:

Izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta su povremeni radovi koji se obavljaju radi

mjestimičnog poboljšanja pojedinih dijelova nerazvrstane ceste bez izmjene tehničkih

elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i

povećanja sigurnosti prometa.

Poslovi izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta razumijevaju naročito:

1. obnavljanje, zamjenu i pojačanje donjeg stroja kolnika i kolničke konstrukcije većeg

opsega,

2. ojačanje nerazvrstane ceste u svrhu obnove i povećanja nosivosti ceste i povećanja

kvalitete vožnje

3. obnavljanje i zamjenu završnog sloja kolničke konstrukcije većeg opsega,

4. sanaciju odrona, potpornih i obložnih zidova i klizišta,

5. zamjenu i veći popravak dijelova cestovne građevine (most, vijadukt, podvožnjak,

nadvožnjak, propust, pothodnik, nadhodnik, galerija, pasaž, tunel),

6. poboljšanje sustava za oborinsku odvodnju,

7. ublažavanje nagiba pokosa i ostale radove na zaštiti kosina od erozije,

8. korekciju prometno-tehničkih elemenata većeg opsega sa svrhom poboljšanja sigurnosti

prometa i povećanja propusne moći,

9. dopunu prometne signalizacije, uređaja i opreme kojima se mijenja osnova postojeće

regulacije prometa

10. ostali slični radovi sukladno posebnim propisima.

Poslovi izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta povjerit će se ugovorom pravnim ili

fizičkim osobama sukladno važećim odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i

Zakona o cestama.

5.7.2 Pošta i telekomunikacije

Na prostoru Općine Šandrovac poštanske usluge obavlja HP-Hrvatska pošta d.d. Zagreb –

Središte pošta Bjelovar, a kroz djelatnost Poštanskog ureda 43227 Šandrovac.

Telekomunikacijske usluge pružaju T-com d.d. – TK centar Bjelovar za usluge fiksne

telefonije. Fiksnom telefonskom mrežom pokrivena su sva naselja u Općini.

Na području Općine usluge pokretnih mreža pružaju T-mobile d.o.o. i VIPnet d.o.o.


28

5.7.3 Vodoopskrba i kanalizacija

Vodoopskrba na području općine Šandrovac je završena za sva naselja. U Planu razvitka

vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarsko–bilogorske izrađene 1996. godine, područje

Općine Šandrovac nalazi se u vodoopskrbnoj zoni “centralni dio županije“.

Niti jedno naselje Općine nema izgrađenu kanalizaciju. Otpadne i oborinske vode odvode se

uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u obližnje vodotoke, ali Općina

Šandrovac je u fazi izrade projekta za kanalizacijsku mrežu.

5.7.4 Elektroopskrba

Područje Općine električnom energijom opskrbljuje DP Elektra Bjelovar. Područje je

pokriveno transformatorskim stanicama (21 kom. 10/0,4 kV) i dalekovodima (10 kV 27,70

km). Niskonaponska mreža na području Općine Šandrovac ne zadovoljava potrebe, osim u

samom općinskom središtu.

5.7.5 Plin i nafta

Plinoficirana su sva naselja Općine Šandrovac: Šandrovac, Jasenik, Pupelica, Lasovac,

Ravneš i Kašljevac. Općina Šandrovac plinificirana je u potpunosti, osim naselja Lasovac

Brdo. Duljina plinske mreže je 31,1 km. Pokrivenost naselja općine je gotovo 100 % što je

iznad prosjeka Županije koji iznosi 38 %.

Na području općine tvrtka INA d.d. obavlja eksploataciju energetskih mineralnih sirovina.

INA d.d. ima oformljena eksploatacijska polja Šandrovac i Bilogora, a koja djelomično

pripadaju Općini Šandrovac.


29

5.7.6 Groblja

Na području Općine od 7 naselja, groblja imaju 5 naselja, dok se za naselja koja nemaju

groblja ukopi obavljaju u drugim mjestima – iz Jasenika na groblju Šandrovac, a iz Lasovac

Brda u Lasovcu. Sva groblja u Općini imaju mrtvačnice a svim grobljima upravlja Općina

Šandrovac, a održava ih općinska tvrtka Šandroprom.

5.7.7 Zbrinjavanje otpada

Organiziranim prikupljanjem otpada obuhvaćena su sva naselja općine gdje se odvozi u

prosjeku više od 80% otpada kućanstava. Poslove prikupljanja i odlaganja otpada obavlja

“Komunalac” d.o.o. Bjelovar. Sav prikupljeni otpad odvozi se na uređeno odlagalište

“Doline” koje se nalazi van područja općine. Evidentirana su i veća ilegalna odlagališta južno

i zapadno od Ravneša, sjeverno od Šandrovca prema području Spašnik i sjeverno od Pupelice

prema području Mustafin breg. Osim navedenih na granici s drugim jedinicama lokalne

samouprave – Općine Severin, nalazi se “općinsko” odlagalište Općine Severin “Stara

ciglana”, na koje se odlagao sav prikupljen otpad iz naselja na području Općine Severin. Sva

ta odlagališta zahtijevaju sanaciju.

Komunalni otpad se razvrstava tako što svako naselje ima jedan eko otok koji služi za

razvrstavanje. Na području Općine nema izrazitih proizvođača opasnog otpada, a tvrtke u

kojima se stvaraju manje količine same ga zbrinjavaju na propisan način. Najveći dio čini

opasni otpad iz proizvodnje nafte INA-Naftaplina koji se zbrinjava na propisani način.

5.8 Objekti javnog standarda

5.8.1 Obrazovanje

Općina Šandrovac jedna je od tri općine Bjelovarsko-bilogorske županije na čijem području

ne djeluju matične osnovne škole, već je djelatnost osnovnog obrazovanja organizirana putem

razrednih odjela područnih škola, čije se matične osnovne škole nalaze u drugim općinama.

Na području općine Šandrovac ova djelatnost odvija se u područnim školama Lasovac i

Šandrovac. Škola u Lasovcu je područna škola Osnovne škole Velika Pisanica, a škola u

Šandrovcu Osnovne škole Veliko Trojstvo. Područna škola u Ravnešu je zatvorena, pa

učenici iz naselja Kašljevac i Ravneš pohađaju Osnovnu školu u Severinu i Novoj Rači.


30

Djelatnost osnovnog školstva provodi se u četverogodišnjoj školi u Šandrovcu za 39 učenika

u jednom razrednom odjelu u prvom i četvrtom razredu i po jednom razrednom odjelu u

drugom i trećem razredu, a u Lasovcu za 37 učenika u 2 razredna odjela od prvog do četvrtog

razreda. Školske zgrade u Šandrovcu i Lasovcu obnovljene su sredstvima općine.

Učenici škole sudjeluju u kulturnim djelatnostima u više sekcija – literarna, likovna, plesna i

dramsko-scenska družina. U tehničkoj kulturi aktivni su u Klubu mladih tehničara, a u školi

djeluje i učenička zadruga u kojoj su keramičarska, voćarska i cvjećarska sekcija. U sportu su

aktivni kroz Školski sportski klub.

5.8.2 Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvena zaštita na području Općine organizirana je putem ambulante Doma zdravlja

Bjelovar koja se nalazi u Šandrovcu, a u kojima radi tim sastavljen od liječnika i medicinske

sestre.

U Šandrovcu se nalazi i stomatološka ordinacija s jednim timom.

U Općini je socijalna skrb organizirana putem ustanove socijalne skrbi – podružnice Centra za

socijalnu skrb Bjelovar. Na području Općine djeluju i humanitarne organizacije.

Također u općini je sagrađen Dom za starije i nemoćne osobe koji u sklopu stalnog smještaja

pruža usluge stanovanja, prehrane, održavanja osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne

aktivnosti i korištenje slobodnog vremena. Dom će u budućnosti pružati i usluge pomoći i

njege u kući za vanjske korisnike – staračka domaćinstva.

Konačni rezultat projekta je uređen dom, ukupno 1000 m² osposobljeno za prihvat korisnika,

zapošljava 15 djelatnika odgovarajućih kvalifikacija. Kapacitet doma je 50 korisnika. Prošle

godine je naknado dograđen lift i uređeno potkrovlje doma za potrebe korisnika.


31

5.8.3 Uprava i administracija

Sve poslove državne uprave obavlja Ured državne uprave BBŽ sa sjedištem u Bjelovaru.

U dijelu lokalne samouprave na području Općine Šandrovac djeluju slijedeća tijela :

- Općinsko vijeće Općine Šandrovac

- Općinski Načelnik Općine Šandrovac

- Jedinstveni upravni odjel Općine Šandrovac.

5.8.4 Kultura i tehnička kultura

Na području Općine kao osnovni nositelj aktivnosti u kulturi djeluje Kulturno-umjetničko

društvo “Šandrovac”. U društvu djeluju 60 članova: plesači, svirači – tamburaši, koji su

uključeni u mali, srednji i veliki KUD prema godinama života, te tamburašku sekciju. U

suradnji sa Osnovnom školom u KUD-u djeluju i Male mažoretkinje. Društvo njeguje izvorni

i stilizirani folklor. Društvo nema svoje prostorije nego za rad koristi prostor u zgradi općine.

KUD "Šandrovac" oživljava, obnavlja, istražuje i predstavlja običaje Bilogore i Šandrovca.

Najznačajnija kulturna manifestacija na području Općine Šandrovac vezana je uz

Šandrovačko ljeto, proslavu Sv. Vida, otvorenje bazena i za Valentinovo.

Na području općine djeluju u okviru Vatrogasne zajednice brojna dobrovoljna vatrogasna

društva: DVD Jasenik osnovano 1995.godine, DVD Ravneš osnovano 1997. godine, DVD

Kašljevac, DVD Pupelica, DVD Lasovac i DVD Šandrovac osnovano 1928. godine.


32

5.8.5 Sport i rekreacija

Na području Općine postoji niz različitih oblika sportskih aktivnosti uključujući natjecateljski

sport, te sport i rekreaciju, a također i sport kao van nastavni program u osnovnoj školi.

Na području djeluju 2 sportske udruge – nogometni klub ONK Šandrovac i sportski ribolov

ŠRD “Gradina”.

Osim ovih sportskih udruga i lovačka udruga “Lane” Šandrovac ima barem 10-20 članova

koji se bave sportskom disciplinom trap (gađanje mete – glinenih golubova).

Značajniji sportski objekti su sportska igrališta pri osnovnoj školi, nogometno igralište u

Šandrovcu, asfaltirano višenamjensko igralište kraj bazena u Šandrovcu, olimpijski bazen u

Šandrovcu, teren za mini-golf u Šandrovcu, odbojka na pijesku, sportski ribnjak ŠRD

“Gradina” u Šandrovcu, nogometna igrališta u Pupelici, Lasovcu i Kašljevcu.

Tijekom godine na području općine održava se niz sportskih manifestacija, posebice

tradicionalni nogometni turnir.

5.8.6 Ostale udruge

Od ostalih udruga koje se ističu svojim radom su Udruga vinogradara, voćara i povrtlara,

Udruga umirovljenika, Udruga dragovoljaca domovinskog rata te konjička Udruga Konji

Vrani.


33

5.8.7 Vjerske zajednice

Katolička župa Šandrovac ima sjedište u Šandrovacu, te se poklapa područje župe sa

područjem općine. Samo Lasovac Brdo nema vjerskih građevina.

U Šandrovcu se nalazi župna crkva Pohođenje Blažene Djevice Marije, koja je zbog svojih

izrazitih kvaliteta evidentirana kao kulturno dobro nacionalnog i regionalnog značenja i

predložena za zaštitu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Kraj župne crkve nalazi se

i župni dvor. Zvonik u Lasovcu i poklonac u Ravnešu evidentirani su kao kulturna dobra

nacionalnog i regionalnog značenja i predloženi za zaštitu Konzervatorskog odjela.

6 SAŽETAK SWOT ANALIZE

Radna skupina koristila je analitički okvir koji se naziva SWOT analiza, kako bi organizirala

informacije iz temeljnih podataka, ankete i njihova osobnog znanja.

SWOT katalogizira situacije kao unutarnje snage ili slabosti, te vanjske mogućnosti ili

prijetnje – sve što je relevantno za lokalni gospodarski razvoj.

Naziv dolazi od početnih slova engleskih riječi :

Strengths – snage – pozitivni unutarnji čimbenici

Weaknesses – slabosti – negativni unutarnji čimbenici

Opportunities – mogućnosti – pozitivni vanjski čimbenici

Threats – prijetnje – negativni vanjski čimbenici

pozitivni negativni

unutarnji STRENGTHS

SNAGE

WEAKNESSES

SLABOSTI

vanjski OPPORTUNITIES

MOGUĆNOSTI

THREATS

PRIJETNJE


34

Radna skupina zaključila je da treba iskoristiti sve snage kojima se raspolaže i koje su polazna

osnova za ostvarivanje postavljene vizije.

Ako se u ostvarenju vizije uspiju suzbiti vlastite slabosti, već je to veliki korak u ostvarenju

planiranog gospodarskog razvoja. Pri tome nužno je iskoristiti sve prilike koje se pružaju u

okruženju i koje daju realne šanse za gospodarski rast općine. Naravno da treba uvažavati i

prijetnje iz okruženja, te se prema njima pravilno i na vrijeme odnositi kako bi se u što većoj

mjeri otklonio i umanjio njihov utjecaj.

Slijedi popis snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji koje su odredili članovi radne skupine :

6.1 Snage

dobra cestovna prometna povezanost

kvalitetna infrastruktura na području cijele općine – vodovod, plin, struja,

telekomunikacije

odvoz komunalnog otpada zadovoljavajuće riješen

razvijen sustav sakupljanja sekundarnih sirovina i sakupljanja krupnog otpada

donijeti akti prostornog plana

osnovna četverogodišnja škola

poštanski ured, zdravstvena ambulanta, stomatološka ambulanta

dom za starije i nemoćne osobe

prirodni resursi - bogate šumske površine, kvalitetno poljoprivredno zemljište,

nezagađeni vodotoci i zrak

ekološki čist kraj

pogodni klimatski uvjeti za poljoprivredu

razvijena veća poljoprivredna proizvodnja – 50- tak registriranih OPG-a

značajna stočarska proizvodnja – mlijeko i svinjogojstvo

organizirano vinogradarstvo

postojeći ribnjaci ( 4 ribnjaka cca. 1 ha)

postojeća privreda – Šandroprom, obrti

lovni turizam

olimpijski bazen sa popratnim sportskim sadržajima

lokalna uprava potiče poduzetništvo – poticajne lokalne porezne mjere, razvoj

poduzetničke zone

kulturna dobra – sakralni objekti, župna crkva

vlastite vatrogasne postrojbe

sportski sadržaji

brojne udruge – kulturno umjetničko društvo, vatrogasno društvo, udruga voćara,

vinogradara i povrtlara, nogometni klub, udruga branitelja, udruga umirovljenika

prihod od naftne rente


35

6.2 Slabosti

nezadovoljavajuće rješenje kanalizacije i otpadnih voda

lokalne ceste nezadovoljavajuće kvalitete (neasfaltirane)

ilegalni deponiji otpada

bojažljivost lokalnog stanovništva za pokretanje poduzetništva

nedostatak mladih visokostručnih kadrova

odliv visokostručne radne snage iz ekonomskih razloga

ograničeni izvori sredstava za razvoj poduzetništva

ratarska poljoprivredna proizvodnja sa pretežito tradicionalnim uzgojnim kulturama

nedovoljna promidžba turističkih sadržaja

nepovoljna demografska struktura stanovništva – dosta staračkih domaćinstava

kvalificirani radnici bez posla

usitnjene zemljišne površine – male parcele

mladi se ne školuju za obrtnička zanimanja

nije riješeno pitanje dječjeg vrtića

6.3 Mogućnosti

korištenje državnih poticajnih mjera

korištenje sredstava EU fondova za infrastrukturne projekte

korištenje donacija

tržište

uključivanje u županijske programe razvoja turizma

uključivanje u županijski ROP

regionalna suradnja sa susjednim općinama

okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda – razvoj većih OPG-a

razvoj intenzivne poljoprivrede

povećana potražnja za ekološki uzgojenim poljoprivrednim proizvodima

korištenje potpora za razvoj voćarstva i vinogradarstva

razvoj pčelarstva

potražnja na domaćem tržištu za voće, povrće, ljekovite trave – velik uvoz u RH

korištenje povoljnog prometno-zemljopisnog položaja

razvoj poduzetničke infrastrukture

iskorištenje poduzetničke zone

poticanje osnivanja obrta

zadružno organiziranje

prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda u mini mljekari

dodatno educiranje stanovništva i poduzetnika

aktivna uloga udruga

prekvalifikacija nezaposlenih

olakšavanje pristupa kapitalu i novim investitorima


36

6.4 Prijetnje

česte promjene zakonske regulative

nedosljedno porezno zakonodavstvo

sporost pravosuđa

poticajne i potporne mjere su nestalne, neracionalne, nedostatne i nedostupne

visoka porezna i ostala davanja

negativno lobiranje

mentalne barijere

nedovoljna briga o okolišu

konkurencija susjednih općina

nepotrebni uvoz prehrambenih proizvoda

dispariteti cijena

financijska centralizacija države

birokracija na državnoj razini

7 STRATEŠKA PITANJA

Proces strateškog planiranja gospodarskog razvitka započinje određivati prioritete

identificiranjem strateških pitanja, tj. pitanja koja su važna za postizanje željene vizije i

pokazala su se ujedno važnima u SWOT analizi. Strateško pitanje traži načine da se utječe na

slabe strane, gradi na jakim stranama, reagira na prijetnje i koriste mogućnosti kako bi se

postigla vizija.

Strateško pitanje izraženo je u obliku upitne rečenice s mogućnošću više od jednog odgovora.

Na primjer na pitanje “kako možemo podržati i poticati rast malog i srednjeg poduzetništva?",

mogući su odgovori npr. kreditne linije, EU fondovi, poduzetnički inkubator, savjetodavno-

konzultantske usluge i sl., a o mogućim odgovorima odlučuje se kasnije u procesu.

Radna skupina identificirala je mnoga strateška pitanja, mnoga od njih su izražavala istu

tematiku. Pitanja koja je radna skupina identificirala možemo sažeti u slijedećim

kategorijama:

7.1 Lokalna samouprava

Kako poboljšati informiranost ?

Kako poboljšati promidžbu općine ?

Kako iskoristiti kulturnu tradiciju ?

Kako pospješiti korištenje državnih poticajnih mjera, donacija i sredstva fondova ?

Kako osigurati veća sredstva za razvoj poduzetništva ?

Kako i čime motivirati potencijalne ulagače ?


37

7.2 Infrastruktura

Kako riješiti kanalizaciju?

Kako poboljšati održavanje i strukturu lokalnih cesta ?

Kako sanirati ilegalne deponije otpada ?

Kako izgraditi dječji vrtić ?

Kako popuniti poduzetničku zonu?

7.3 Zaposlenost/stanovništvo

Kako povećati zaposlenost ?

Kako zadržati/privući visokostručnu radnu snagu ?

Kako povećati kvalifikacijsku strukturu nezaposlenih ?

7.4 Poljoprivreda

Kako optimalno iskoristiti prirodne resurse ?

Kako potaknuti voćarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, uzgoj povrća, ljekovitih trava,

ekološku proizvodnju ?

7.5 Malo i srednje poduzetništvo

Kako potaknuti poduzetničku inicijativu i motivirati poduzetnike na ulaganja?

Kako otvoriti nova radna mjesta i povećati zaposlenost ?

Kako razviti turizam ?


38

8 KRITIČNA PITANJA

Po utvrđivanju strateških pitanja utvrđeni su glavni kriteriji za izbor kritičnih pitanja :

da li je mogućnost rješavanja u domeni (krugu utjecaja) lokalne zajednice

da li za rješavanja trebaju velika sredstva – općinski proračun je skroman

kako se rješavanje uklapa u već započete projekte

da li će se rješavanjem potaknuti gospodarski rast i time ostvarenje većih izvornih prihoda

općine

koje su moguće posljedice ako se to pitanje ne počne rješavati

Uvažavajući ove kriterije, postojeće resurse, mogućnosti i prioritete rješavanja, definirana su

4 kritična strateška pitanja, sa planiranim projektima i intervencijama. Pri tome je više

strateških pitanja koja su po smislu slična sintetizirano u slijedeća kritična pitanja :

8.1 Kako potaknuti gospodarsku aktivnost i povećati zaposlenost u malom i srednjem

poduzetništvu ?

Grupa strateških pitanja vezana uz stanovništvo (zadržati postojeću i privući novu

visokostručnu radnu snagu, spriječiti odliv radno sposobnog stanovništva, povećati

zaposlenost), te uz razvoj poduzetništva (potaknuti poduzetničku inicijativu, otvoriti nova

radna mjesta), ima uzrok u činjenici da u Općini Šandrovac djeluje relativno mali broj

gospodarskih subjekata. To je i uzrok odlasku radno sposobnog stanovništva, te će se

otvaranjem novih radnih mjesta i poslova i time uvjeta za egzistenciju, stvoriti i uvjeti za

rješavanje ovih pitanja.

Projekti potpore kritičnom pitanju:

a) Gospodarsko-industrijska zona Šandrovac

Izgrađena poduzetnička zona je u funkciji razvoja Općine Šandrovac i bržeg rasta

poduzetništva kroz povoljnosti poduzetnicima kod izgradnje poslovnog prostora na potpuno

infrastrukturno opremljenom zemljištu, prvenstveno za proizvodne djelatnosti.

Potiče gospodarske aktivnosti i stvara uvjete za povećanje zaposlenosti u malom i srednjem

poduzetništvu. Poslovna poduzetnička zona omogućuje brže zapošljavanje većeg broja ljudi s

područja općine. Procjena je da će se u njoj ostvariti značajan broj novih radnih mjesta,

ostvarit će se povećanje ukupnog prihoda, izvoza, izvornog prihoda proračuna Općine.

Opći cilj projekta je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti.

Specifični cilj projekta je povećanje konkurentnosti Općine i privlačenje domaćih i stranih

ulagača.

b) Potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva

Mali i srednji poduzetnici imaju kvalitetnije iskorištenje uloženog kapitala, kod malih

poduzeća najviša je stopa zaposlenosti po uloženom kapitalu, najviša je stopa ostvarenog

prihoda po kapitalu, mali i srednji poduzetnici općenito su najfleksibilniji na promjene na

tržištu.


39

Razvoj malog gospodarstva se velikim dijelom temelji na sudjelovanju jedinica područne i

lokalne samouprave, koje su proklamirane kao nositelji gospodarskog razvoja svoje sredine.

Takva je orijentacija rezultat potrebe da se razvoj poduzetništva potakne na lokalnom nivou,

što se smatra najprirodnijim načinom, s obzirom da i poslovne ideje potječu upravo iz tog

okruženja, dakle od samih poduzetnika.

Zadatak područne i lokalne samouprave sastoji se u osmišljavanju strategije i programa

vlastitog razvoja.

Proračuni jedinica lokalne i područne samouprave trebaju sadržavati planirana sredstva na

pozicijama namijenjenim razvoju malog gospodarstva.

Uloga je područne i lokalne samouprave da u aktivnom pristupu i odnosu s poduzetnikom

stvara i potiče razvoj poduzetnika, te u značajnoj mjeri doprinosi otvaranju novih radnih

mjesta.

8.2 Kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju ?

Iako je poljoprivreda niskoakumulativna grana djelatnosti, radna grupa je procijenila u skladu

sa raspoloživim resursima utvrđenim SWOT analizom, da će poticanje razvoja poljoprivrede

dati povoljne efekte. Trenutno prevladava tradicionalna proizvodnja, dok je još nedovoljno

razvijeno voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo, a za što postoje dobri preduvjeti. Nije

dovoljno razvijena otkupna mreža, a pogotovo dorađeni ili prerađivački kapaciteti. Kroz

povećanje proizvodnje stvorile bi se pretpostavke u budućem periodu i za izgradnju takovih

kapaciteta.

Nužno je udruživanje poljoprivrednika sa manjim gospodarstvima, te okrupnjavanje

poljoprivrednih površina u cilju povećanja proizvodnje. Bitan faktor je unapređenje tržišta

kroz organizirani otkup putem zadruga, kooperacije, udruga i sl.

Veći dio poljoprivrednih površina su očuvane i ekološki nezagađene, te je moguće

organizirati i ekološku proizvodnju (biljnu i stočarsku) budući da ovakva proizvodnja postiže

veće cijene na tržištu i time je rentabilna i na manjim parcelama kakve trenutačno u općini

prevladavaju.

Kroz povoljne državne poticajne programe i fondove europske unije za razvoj poljoprivrede

moguće je ostvariti značajna bespovratna sredstva, odnosno povoljne kredite.

Uvažavajući ove činjenice radna grupa je utvrdila slijedeće projekte potpore ovom kritičnom

pitanju :

a) Udruživanje obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednika

Udruživanjem poljoprivrednika u zadruge (ili udruge) stvorili bi se kvalitetniji preduvjeti za

organiziranje proizvodnje. Zadruge pružaju mogućnost zajedničkog i organiziranog pristupa

tržištu kako za prodaju vlastitih proizvoda tako i u nabavi repromaterijala. Isto tako mogu za

zadrugare biti od velikog interesa pružanjem dodatnih usluga – edukacije, transport,

knjigovodstvo, skladištenje i sl.


40

b) Kontinuirano unapređenje poljoprivredne proizvodnje

Poljoprivrednim gospodarstvima i individualnim proizvođačima treba omogućiti kvalitetnu

edukaciju o primjeni novih tehnologija u proizvodnji, kako bi se proizvodnja povećala kako

kvantitativno, tako i kvalitativno. Prvenstveno su to područja stočarstva (uzgoj goveda,

proizvodnja mlijeka, stoka sitnog zuba, peradarstvo), te voćarstvo, vinogradarstvo i

povrtlarstvo. Posebnu pažnju treba posvetiti i pčelarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja i sličnim

djelatnostima za koje postoje prikladni uvjeti.

c) Mini mljekara

Provedbom ostalih projekata za razvoj poljoprivrede, očekivani strateški cilj je razvijena

poljoprivredna proizvodnja, te postignut kvantitativni i kvalitativni rast proizvodnje

poljoprivrednih proizvoda.

Kako bi se poljoprivrednim proizvođačima osigurao trajni plasman njihovih proizvoda i

sigurno tržište u drugoj fazi planirana je aktivnost izgradnje preradbenih kapaciteta. Isto tako

za te buduće kapacitete je jednako važno da imaju osiguranu sirovinsku osnovu za svoju

proizvodnju, te su time izravno povezani sa proizvođačima.

S obzirom na komparativne prednosti za stočarstvo i proizvodnju mlijeka planiran je projekt

izgradnje mini mljekare.

Ovaj projekt ima cilj ostvariti viši stupanj

finalizacije poljoprivrednih proizvoda i

time povećanja novostvorene vrijednosti.

Ujedno je u tom pogonu planirano i

dodatno zapošljavanje stanovništva.

8.3 Kako razviti turizam ?

Radna skupina zaključila je temeljem

podataka iz SWOT analize da Općina

Šandrovac svojim zemljopisnim

položajem i potencijalima u lovnom,

ribolovnom, seoskom, sportskom i

rekreacijskom turizmu zaslužuje ozbiljan

pristup kreiranju turističke ponude koja će

obuhvatiti sve resurse. Potrebno je izraditi

planove razvoja svakog segmenta, ali i paralelno raditi na stvaranju infrastrukture.

Turistička djelatnost pruža priliku za zapošljavanje stanovništva svih dobnih, kvalifikacijskih

i spolnih struktura. Pri tome su potrebna mala ulaganja, a postižu se značajni učinci.

Kroz ostale programe za poticanje razvoja poduzetništva stvoriti će se i okvir za razvoj

turizma. No da bi Općina Šandrovac postala turistički atraktivnija potrebno je pokrenuti

dodatne projekte turističke ponude – kulturne i sportske manifestacije, priredbe, izradu

izvornih suvenira, oformiti vinsku cestu i sl.


41

Nužna je i agresivna promocija turističke ponude, te na tom planu treba izraditi propagandni

materijal i distribuirati ga kroz sve medije ( tisak, prospekti, web...).

Time će se postići raznovrsnija i bogatija turistička ponuda, a koja će potaći ulagače u razvoj

novih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, te sve vidove turističke ponude.

Projekti potpore kritičnom pitanju:

a) Olimpijski bazen Šandrovac

Uz poticanje razvoja svih oblika turizma u kome inicijativu treba dati privatnom

poduzetništvu, posebnu pažnju treba posvetiti i sportskom i rekreacijskom turizmu za koji

postoje odlični preduvjeti kroz već izgrađen olimpijski bazen u Šandrovcu.

Stoga je i posebno izdvojen olimpijski bazen sa svim pratećim sportskim terenima i

sadržajima. Ovaj projekt objedinjuje niz dosadašnjih uspješnih aktivnosti i budućih projekata

u zajedničku cjelinu, a kojom se uklapa ujedno u cjelokupnu turističku ponudu općine i

županije. Osim užeg općinskog karaktera projekt ima i regionalni karakter budući se povezuje

sa županijskim programom razvoja turizma.

b) Sportsko-rekreacijski centar-zona Šandrovac

Izgradnja sportsko-rekreacijskog centra se bazira na načelima poduzetničke zone, a u funkciji

razvoja Općine Šandrovac i bržeg rasta poduzetništva kroz povoljnosti poduzetnicima kod

izgradnje poslovnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu, ali

prvenstveno za sportsko-rekreacijske djelatnosti. Uz sve pogodnosti koje pruža poduzetnička

zona, kroz realizaciju ovog projekta ostvaruje se razvoj turističke ponude na područjima na

kojima turizam nije dovoljno razvijen. Novi dodatni sportsko-rekreacijski sadržaji nadovezuju

se uz postojeći izgrađeni olimpijski bazen u Šandrovcu sa sadašnjim popratnim sadržajima.

Ostvarivanjem dodatnih sadržaja centar postaje okosnica i centralno mjesto u općini za razvoj

sportsko-rekreacijskog turizma.


42

c) Turistička zajednica kao promotor turizma

Razvoj turizma je u uskoj vezi sa privatnom inicijativom i razvojem malog i srednjeg

poduzetništva, a u vezi i sa razvojem poljoprivrede. Strateški pravac nije izgradnja i razvoj

velikih kapaciteta, nego malih i upravo su oni u domeni malog poduzetništva. U Općini

Šandrovac ne djeluje turistička zajednica, te ovu ulogu treba preuzeti Općina ili alternativno

sudjelovati u radu neke druge turističke asocijacije na području regije u suradnji sa susjednim

općinama.

8.4 Kako promovirati Općinu Šandrovac kao privlačnu lokaciju za življenje i

poduzetništvo ?

Radna grupa identificirala je kroz SWOT analizu niz strateških pitanja vezanih uz promidžbu

općine, protok informacija, korištenja državnih poticajnih mjera, donacija i sredstva EU

fondova, povezivanja općinske uprave sa građanima i poduzetnicima, te motiviranjem

potencijalnih ulagača.

Zajednička nit u svim ovim pitanjima je manjak informacija, kako za vanjske investitore,

tako i za lokalno stanovništvo. Provođenjem mjera iz ostalih kritičnih pitanja kojima je cilj

potaknuti razvoj gospodarstva, stvoriti će se povoljni preduvjeti. Međutim nužno je o svim

tim mjerama i pogodnostima informirati poduzetnike i javnost, u protivnom će biti usporeno

njihovo provođenje i ostvarivanje planiranih efekata.

Stoga je potrebno organizirati u okviru općinske uprave poduzetnički servis/info točku, a koja

će imati zadatak pružanja informacija potrebnih lokalnim poduzetnicima, a isto tako i

promociju općine i svih planiranih poticajnih mjera. U okviru poduzetničkog servisa posebnu

pažnju treba dati organizaciji edukacija. Poduzetnički servis treba povezivati poduzetnike sa

resornim ministarstvima, a u svom radu mora biti povezan sa institucijama poduzetničke

infrastrukture koje već rade na području županije ili u okolici. Veliku pomoć mogu pružiti i

udruge koje već djeluju u općini, a isto tako treba potaknuti i dolazak ostalih

organizacija/udruga koje djeluju u Republici Hrvatskoj.

Rad treba organizirati kroz direktni kontakt sa stanovništvom, a isto tako i putem medija kroz

tiskanje brošura, propagandnog materijala, internet stranicu općine, predavanja i sl.

Kroz uređenje Šandrovca kao lokalnog urbanog središta sa cjelokupnom uređenom

infrastrukturom privući će se i potencijalni investitori da uz odabir Šandrovca kao mjesto

investiranja odaberu Šandrovac i kao mjesto stanovanja, a time će se još dodatno povećati

izvorni prihodi općine.

Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osigurava i

ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i

drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog

nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Na području općine ima

veći broj staračkih domaćinstava koja su upravo iz ovih kategorija. Izgrađen dom za starije i


43

nemoćne osobe omogućava podizanje kvalitete življenja tog dijela stanovništva općine, a

otvoren je i za korisnike izvan općine.

Projekti potpore kritičnom pitanju :

a) Poduzetnički servis Općine Šandrovac

b) Izgradnja infrastrukture

Kanalizacija

Prometnice

c) Razvoj odgojno obrazovane infrastrukture – Dječji vrtić

9 PREPORUČENE INTERVENCIJE- PROJEKTI POTPORE KRITIČNIM

PITANJIMA

9.1. Kritično pitanje-kako potaknuti gospodarsku aktivnost i povećati zaposlenost u

malom i srednjem poduzetništvu?

9.1.1 Gospodarsko-industrijska zona Šandrovac

Izgrađena poduzetnička zona je u funkciji razvoja Općine Šandrovac i bržeg rasta

poduzetništva kroz povoljnosti poduzetnicima kod izgradnje poslovnog prostora na potpuno

infrastrukturno opremljenom zemljištu, prvenstveno za proizvodne djelatnosti.

Potiče gospodarske aktivnosti i stvara uvjete za povećanje zaposlenosti u malom i srednjem

poduzetništvu. Poslovna poduzetnička zona omogućuje brže zapošljavanje većeg broja ljudi s

područja općine. Procjena je da će se u njoj ostvariti značajan broj novih radnih mjesta,

ostvarit će se povećanje ukupnog prihoda, izvoza, izvornog prihoda proračuna Općine.

Opći cilj projekta je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti.

Specifični cilj projekta je povećanje konkurentnosti Općine i privlačenje domaćih i stranih

ulagača.

Poslovanje u poduzetničkoj zoni potiče optimalno korištenje domaćih resursa prije svega rada

i infrastrukturnih objekata. Korisnici zone obično koriste i mnoge usluge domaćih

poduzetnika izvan zone. Rezultat toga je pokretanje cjelovitog gospodarskog – tržišnog

sustava, povećanje životnog standarda, zaustavljanje iseljavanja mladih i stručnih radnika i dr.

Kratkoročni očekivani učinci su izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, bio plinsko

postrojenje za proizvodnju električne energije te povećano zapošljavanje na području općine,

dok se dugoročno očekuju kroz povećanu konkurentnost Općine i povećana ulaganja

poduzetnika. Posebno se očekuje ulaganja u komunalnu klaonicu koja bi opsluživala ne samo

općinu Šandrovac već i veći dio Bjelovarsko-bilogorske županije te u objekte proizvodno

prerađivačkih djelatnosti kao što su drvna i metalna industrija. Kao još jedna prednost lokacije


44

svakako su ugrađeni pročišćivači otpadnih voda koji osiguravaju čist okoliš i kvalitetniji život

u poduzetničkoj zoni.

Poduzetnička zona će u konačnici raspolagati sa 6 ha zemljišta. Neposredno do zone postoji

potrebna infrastruktura, te je zona opremljena vodovodom, trafo-stanicom, plinom, a

povezana na postojeće prometnice. Planira se korištenje 5 do 6 parcela (poduzetnika) , te

zapošljavanje okvirno oko 50 djelatnika.

Direktni korisnici projekta su lokalni poduzetnici, 5 do 6 poduzetnika, ovisno o potrebnim

veličinama parcela, te domaći/inozemni investitori kojima projekt pruža mogućnost izgradnje

poduzetničkih kapaciteta u infrastrukturno djelomično opremljenoj poslovnoj zoni. Indirektni

korisnik je lokalna samouprava koja kroz provedbu projekta ostvaruje veće izvorne prihode,

te lokalni poduzetnici i poljoprivrednici kao kooperanti.

Ukupni troškovi za izgradnju zone su iznosili oko 800.000,00 kuna :

- dokumentacija, ulaganja, radovi 300.000,00 kn

- vrijednost građevinskog zemljišta 100.000,00 kn

- izgradnja trafostanice 400.000,00 kn

Izgradnja poduzetničke zone, te upravljanje zonom je u nadležnosti Općine Šandrovac ili

Šandroprom d.o.o. , a izvedba radova će biti u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi – javni

natječaji.

Aktivnosti vezane uz osnivanje i rad poduzetničke zone su već u tijeku.

Novim Prostornim planom je predviđeno da se na lokaciji Šandrovac nalazi građevinsko

zemljište za gospodarsku proizvodnu namjenu.

Budući da je primarna garancija dugoročnog razvoja Općine proizvodnja kojom se podiže

BDP općine, s kojom dolazi i do novog zapošljavanja, osobita pažnja i napori usmjereni su u

pravcu razvoja poduzetničke poslovne zone od strateškog značaja za razvoj gospodarstva.

Gospodarska kretanja na ovom području u proteklih 15-tak godina doprinijela su ekonomskoj

stagnaciji i gubitku radnih mjesta. Nasuprot tome raspoloživa i kvalificirana radna snaga, te

obrazovana mlada populacija predstavlja jednu od značajnih prednosti za brz gospodarski

rast.

Stoga je potrebno gospodarstvo otvoriti ulaganjima domaćeg/stranog kapitala i znanja.

Pogodan oblik za privlačenje tog kapitala su određene zakonske i infrastrukturne pogodnosti

koje postoje u poslovnoj zoni, gdje gospodarski subjekti posluju.

Poslovanje u poduzetničkoj zoni potiče optimalno korištenje domaćih resursa prije svega rada

i infrastrukturnih objekata. Korisnici zone obično koriste i mnoge usluge domaćih

poduzetnika izvan zone. Rezultat toga je pokretanje cjelovitog gospodarskog – tržišnog

sustava, povećanje životnog standarda, zaustavljanje iseljavanja mladih i stručnih radnika i dr.

Poslovna poduzetnička zona ima cilj što bržeg zapošljavanja većeg broja ljudi s područja

općine. Isto tako cilj je dovođenje suvremenih tehnologija. Procjena je da će se u njoj ostvariti

značajan broj novih radnih mjesta, ostvarit će se povećanje ukupnog prihoda, izvoza, prihoda

proračuna, a tijekom izgradnje zone povećat će se poslovi građevinske operative kod

izgradnje infrastrukture zone i novih proizvodnih objekata u zoni. Također će se pojaviti novi


45

poslovi za prijevoznike, a postojat će i mogućnost nove kooperativne suradnje s dobavljačima

repromaterijala. Osim toga korisnici zone koristit će sve komunalne i energetske usluge, te

usluge mnogih manjih poduzeća i obrtnika iz okoline. Iskustvo iz drugih područja govori da

se vezano za zonu otvori još bar 50% radnih mjesta izvan zone kao neposredan efekt

poslovanja u zoni.

Razvoj poslovanja u zoni ovisit će i o ostalim poticajima, te o sposobnosti poduzetnika koji će

iskoristiti prednosti zone, te uložiti znanje i odgovorno nositi proces razvoja kapaciteta zone.


46

9.1.1. Potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva

Mali i srednji poduzetnici imaju kvalitetnije iskorištenje uloženog kapitala, kod malih

poduzeća najviša je stopa zaposlenosti po uloženom kapitalu, najviša je stopa ostvarenog

prihoda po kapitalu, mali i srednji poduzetnici općenito su najfleksibilniji na promjene na

tržištu.

Razvoj malog gospodarstva se velikim dijelom temelji na sudjelovanju jedinica područne i

lokalne samouprave, koje su proklamirane kao nositelji gospodarskog razvoja svoje sredine.

Takva je orijentacija rezultat potrebe da se razvoj poduzetništva potakne na lokalnom nivou,

što se smatra najprirodnijim načinom, s obzirom da i poslovne ideje potječu upravo iz tog

okruženja, dakle od samih poduzetnika. Zadatak lokalne samouprave sastoji se u

osmišljavanju strategije i programa vlastitog razvoja. Proračuni jedinica lokalne samouprave

trebaju sadržavati planirana sredstva na pozicijama namijenjenim razvoju malog

gospodarstva.

Uloga je lokalne samouprave da u aktivnom pristupu i odnosu s poduzetnikom stvara i potiče

razvoj poduzetnika, te u značajnoj mjeri doprinosi otvaranju novih radnih mjesta. Uloga

općine sastoji se iz pomoći kroz stvaranje stabilnog i sigurnog okruženja u kojem poduzetnik

može jednostavno planirati, komunicirati i ostvarivati svoje interese, ali mu se ne može

jamčiti uspjeh. Neposrednu pomoć općina mu pruža u savladavanju početnih teškoća, u

pristupu kapitalu, znanju, informacijama i općim uslugama.

Općina Šandrovac i do sada je bila uključena u provođenje poticajnih mjera kod provođenja

kreditnih linija koje provode državne institucije, a u skladu sa iskazanim potrebama lokalnih

poduzetnika i sa svojim financijskim mogućnostima, te će i ubuduće u skladu sa uvjetima

kreditiranja sufinancirati kamatu i davati posebne olakšice korisnicima kredita koji investiraju

na području Općine.

Utvrđene su i olakšice iz domene lokalnih poreza u svezi oslobađanja plaćanja općinskog

poreza na tvrtku i plaćanja komunalne naknade.

Pored različitih poticajnih kreditnih linija, potpora, subvencija i rada institucija čijom se

uspostavom olakšava rješavanje problema malog gospodarstva, poboljšanju okruženja i uvjeta

poslovanja doprinose i brojne druge aktivnosti.

Jedna od njih je obrazovanje za poduzetništvo i u poduzetništvu. Obrazovanjem se omogućuje

stjecanje potrebnih stručnih znanja i dodatnih vještina neophodnih za uspješno poslovanje.

Naime, da bi se opstalo kao poduzetnik, posebno u malom gospodarstvu gdje su funkcije

često objedinjene u jednoj osobi (vlasniku, radniku, menadžeru), nije dovoljno dobro

poznavati struku, tehnologiju i procese proizvodnje ili usluga, već su nužna i znanja

planiranja, vođenja, upravljanja, kontrole, marketinga i financijskog poslovanja.

Zbog toga će Općina Šandrovac u suradnji sa drugim institucijama (poduzetnički centri,

škole, komore …) poticati i razvijati sustavno obrazovanje poduzetnika kroz :

- dopunsko obrazovanje poduzetnika u malom gospodarstvu kroz provođenje seminara i

praktičnih radionica

- obrazovanje potencijalnih poduzetnika o poduzetništvu

- provoditi ostale edukacijske djelatnosti.


47

Važan element je i korištenje potpornih institucija za poduzetnike i konzultanata u cilju

osiguravanja stručne pomoći, promoviranja poduzetništva, informacija o mogućnostima

ulaska u poduzetništvo, informacija o poticajnim mjerama koje poduzetnici mogu koristiti,

davanja savjeta za vođenje poslovanja, pomoć u pripremi poslovnih planova, organizacije

seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika, upućivanja na specijalizirane

oblike pomoći i sl.

Zbog svih ovih razloga je radna grupa odlučila da se glavne aktivnosti usmjere na razvoj

malih i srednjih poduzetnika u svim područjima djelovanja – proizvodnji, uslugama, turizmu,

socijalnim uslugama i sl.

Prioritetne aktivnosti :

poticanje otvaranje novih obrta, poduzeća, uslužnih ili proizvodnih zadruga

utvrđivanje poticajnih mjera za male i srednje poduzetnike

informiranje i edukacija potencijalnih novih poduzetnika putem tematskih predavanja,

radionica i seminara

strukovno obrazovanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija, edukacija postojećih poduzetnika

potpora postojećim poduzetnicima

korištenje potpornih institucija za poduzetnike u cilju osiguravanja stručne pomoći

davanja svih potrebnih informacija


48

9.2. Kritično pitanje- kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju?

9.2.1. Udruživanje obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednika

Radna skupina zaključila je temeljem podataka iz SWOT analize da u poljoprivredi postoje

nedovoljno iskorišteni prirodni resursi, a isto tako pružaju se velike mogućnosti za njen daljnji

razvoj. Poljoprivreda se također nameće i kao dobro rješenje za zapošljavanje stanovništva. Pri

tome su potrebna manja ulaganja, a postižu se značajni učinci.

Udruživanjem poljoprivrednika u zadruge (ili udruge) stvorili bi se kvalitetniji preduvjeti za

organiziranje proizvodnje. Zadruge pružaju mogućnost zajedničkog i organiziranog pristupa tržištu

kako za prodaju vlastitih proizvoda, a također i u nabavi repromaterijala. Isto tako mogu za

zadrugare biti od velikog interesa pružanjem dodatnih usluga – edukacije, transport, knjigovodstvo,

skladištenje i sl.

Poljoprivreda je grana proizvodnje na području općine kojom se stanovništvo najviše bavi. Problem

koji se provlači u procesu nabave repromaterijala, ali još više u nastupu na tržištu, kad proizvedenu

robu treba prodati, jeste da poljoprivrednici nastupaju u tim segmentima pojedinačno i postaju

žrtvama prekupaca i profitera te prihvaćaju ponuđene niske cijene i nesigurno plaćanje. Osnivanjem

poljoprivrednih zadruga ili udruga proizvođača, štitili bi se njihovi interesi u prometu roba i usluga.

Udruživanjem poljoprivrednika u zadruge stvorili bi se kvalitetniji preduvjeti za organiziranje

proizvodnje. Zadruge pružaju mogućnost zajedničkog i organiziranog pristupa tržištu, kako za

prodaju vlastitih proizvoda, a također i u nabavi repromaterijala. Isto tako mogu za zadrugare biti

od velikog interesa pružanjem dodatnih usluga – edukacije, transport, knjigovodstvo, skladištenje i

sl. Kroz rad zadruga bile bi olakšane i aktivnosti edukacija, usvajanja novih tehnologija i

informiranja poljoprivrednika, povećanja broja proizvođača, poticanja ekološke i integralne

proizvodnje hrane, poticanju voćarstva i vinogradarstva, provođenju pilot projekata.

Formiranjem strojnih prstenova stvorili bi se preduvjeti za jeftiniju proizvodnju. Specijalna

mehanizacija je preskupa ako nije iskorištena sa punim kapacitetom. U slučaju obrade manjih

zemljišnih površina na kojima bi se uzgajale neke od visokoprofitabilnih kultura (ljekovito bilje,

voćarstvo, povrće i sl.) potrebna oprema je skupa, npr. sušare za bilje, strojevi za sortiranje i

ambalažiranje i slična mehanizacija. Udruživanjem više proizvođača u strojne prstenove bi se ovaj

problem riješio i mehanizacija bi mogla biti iskorištena u svom punom kapacitetu.

Uloga Općine Šandrovac je pomoći osigurati zadrugama i udrugama prostorne uvjete za rad.

Već osnovanim udrugama poljoprivrednih proizvođača treba pružiti maksimalnu podršku i

prezentirati ih kao uspješne pilot projekte.

Osim educiranja iz područja direktne poljoprivredne proizvodnje u poljoprivredi je obrazovanje za

poduzetništvo i u poduzetništvu također vrlo bitno. Obrazovanjem se omogućuje stjecanje potrebnih

stručnih znanja i dodatnih vještina neophodnih za uspješno poslovanje poljoprivrednika. Današnji

napredni i veći poljoprivrednici imaju angažiran veliki kapital i u svakom pogledu su poduzetnici, a

da bi se opstalo kao poduzetnik, posebno u malom gospodarstvu gdje su funkcije često objedinjene

u jednoj osobi (vlasniku, radniku, menadžeru), nije dovoljno dobro poznavati struku, tehnologiju i

procese proizvodnje ili usluga, već su nužna i znanja planiranja, vođenja, upravljanja, kontrole,

marketinga i financijskog poslovanja.


49


izrada plana razvoja poljoprivrede i programa poticajnih mjera

poticanje zadružnog organiziranja

poticanje formiranja strojnih prstenova

kontinuirana edukacija, propagiranje

provođenje pilot projekata

osigurati udrugama/zadrugama prostorne uvjete za rad


50

9.2.2. Kontinuirano unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje

Poljoprivrednim gospodarstvima i individualnim proizvođačima treba omogućiti kvalitetnu

edukaciju o primjeni novih tehnologija u proizvodnji, kako bi se proizvodnja povećala kako

kvantitativno, tako i kvalitativno. Prvenstveno su to područja stočarstva (uzgoj goveda,

proizvodnja mlijeka, stoka sitnog zuba, peradarstvo), te voćarstvo, vinogradarstvo i

povrtlarstvo. Posebnu pažnju treba posvetiti i pčelarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja i sličnim

djelatnostima za koje postoje prikladni uvjeti.

Očekivani strateški cilj je razvijena poljoprivredna proizvodnja, te postignut kvantitativni i

kvalitativni rast proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Kako bi se poljoprivrednim

proizvođačima osigurao trajni plasman njihovih proizvoda i sigurno tržište u kasnijem periodu

moguća je aktivnost izgradnje preradbenih kapaciteta. Isto tako za te buduće kapacitete je

jednako važno da imaju osiguranu sirovinsku osnovu za svoju proizvodnju, te su time izravno

povezani sa proizvođačima.

Ovim budućim projektima koji će biti realizirani kroz privatnu poduzetničku inicijativu treba

pružiti maksimalnu podršku, budući imaju cilj ostvariti viši stupanj finalizacije

poljoprivrednih proizvoda i time povećanja novostvorene vrijednosti. Ujedno je u tim

pogonima planirano i dodatno zapošljavanje stanovništva.


promovirati primjenu novih tehnologija u proizvodnji kroz organizirane edukacije i

seminare

informirati i educirati poljoprivrednike u svezi zakonskih rješenja i mogućnosti

bespovratnih potpora i povoljnih kreditnih linija

promovirati nove proizvodnje koje nisu tradicionalno bile prisutne na ovom području, a

daju visoke prinose i zaradu

promovirati ekološku proizvodnju

promovirati djelatnosti vezane uz poljoprivredu i proizvodnju zdrave hrane, a naročito

vezane uz seoski turizam

izrada plana razvoja poljoprivrede i programa poticajnih mjera


51

9.2.3. Mini mljekara

Provedbom ostalih projekata za razvoj poljoprivrede, očekivani strateški cilj je razvijena

poljoprivredna proizvodnja, te postignut kvantitativni i kvalitativni rast proizvodnje

poljoprivrednih proizvoda.

Kako bi se poljoprivrednim proizvođačima osigurao trajni plasman njihovih proizvoda i

sigurno tržište u drugoj fazi planirana je aktivnost izgradnje preradbenih kapaciteta. Isto tako

za te buduće kapacitete je jednako važno da imaju osiguranu sirovinsku osnovu za svoju

proizvodnju, te su time izravno povezani sa proizvođačima.

S obzirom na komparativne prednosti za stočarstvo i proizvodnju mlijeka planiran je projekt

izgradnje mini mljekare.

Ovaj projekt ima cilj ostvariti viši stupanj finalizacije poljoprivrednih proizvoda i time

povećanja novostvorene vrijednosti. Ujedno je u tom pogonu planirano i dodatno

zapošljavanje stanovništva.

Primjetan je trend velikih mljekara koje smanjuju otkup mlijeka, naročito sa područja gdje su

im veći transportni troškovi, a u koja spada i općina Šandrovac. Time je prisutna opasnost da

proizvođači mlijeka sa područja općine, a koji su uložili znatna sredstva u proizvodnju

mlijeka, ostanu bez tržišta za svoj proizvod. Izgradnjom mini mljekare u općini ovaj problem

se rješava, dapače postoji mogućnost daljnjeg rasta, te razvoja prepoznatljivih proizvoda.

Zadružnim udruživanjem proizvođača okrupnjuje se proizvodnja i omogućuje se zajednički

nastup zadrugara na tržištu nabave i prodaje. Pored navedenih osnovnih djelatnosti Zadruga se

brine o izobrazbi zadrugara, surađuje s državnim tijelima, zadružnim savezima, zadrugama,

znanstvenim ustanovama, Hrvatskim zadružnim savezom, udrugama zaštite okoline i s

međunarodnim udrugama i institucijama.

Cilj projekta je izgraditi mini mljekaru, te time osigurati siguran plasman mlijeka

proizvođačima s područja općine i iz susjednih naselja iz susjednih općina. Upravljanje

mljekarom preuzela bi novoosnovana zadruga kao pravna osoba, koja bi organizirala otkup i

proizvodnju, uz razvoj novih tržištu atraktivnih proizvoda. Mljekara i zadruga treba osnovne

uvjete za rad i opremljen poslovni prostor, koji treba dodatno i urediti. Općina Šandrovac

posjeduje adekvatan prostor - objekt koji će dati na korištenje zadruzi.

Konačni rezultat projekta je izgrađena mini mljekara kapaciteta prerade 10.000 litara mlijeka

dnevno, obuhvata 7 do 10 sela iz općine i okolice, sa oko 50 većih proizvođača i zadrugara,

koja svojim radom ostvaruje zacrtane ciljeve osnivanja i omogućuje zadrugarima učlanjenim

u zadrugu efikasnije poslovanje i ostvarivanje dohotka, te zajednički plasman roba na tržištu.

U mljekari je zaposleno 10 djelatnika.

Direktni korisnici su zadrugari - 50 zadrugara, te mali proizvođači mlijeka, ali i 10

zaposlenika zadruge-mljekare. Indirektni korisnik je i JLS, budući da kroz rad zadruge

ostvaruje veći izvorni prihod.


52

Budući da općina nema dovoljno izvora financiranja, za realizaciju projekta moguć je i model

zajedničkog ulaganja gdje bi općina učestvovala sa adekvatnim objektima u vlasništvu, a

privatnoj poduzetničkoj inicijativi bi bila prepuštena realizacija ovog pogona.


izrada projektne dokumentacije i troškovnika

uređenje potrebne infrastrukture

adaptacija postojećeg objekta

nabava opreme

pokretanje proizvodnje

izrada promotivnih materijala


53

9.3. Kritično pitanje-kako razviti turizam?

9.3.1. Olimpijski bazen Šandrovac

Uz poticanje razvoja svih oblika turizma u kome inicijativu treba dati privatnom

poduzetništvu, posebnu pažnju treba posvetiti i sportskom i rekreacijskom turizmu za koji

postoje odlični preduvjeti kroz već izgrađen olimpijski bazen u Šandrovcu.

Stoga je i posebno izdvojen olimpijskog bazena sa svim pratećim sportskim terenima i

sadržajima. Ovaj projekt objedinjuje niz dosadašnjih uspješnih aktivnosti i budućih projekata

u zajedničku cjelinu, a kojom se uklapa ujedno u cjelokupnu turističku ponudu općine i

županije. Osim užeg općinskog karaktera projekt ima i regionalni karakter budući se povezuje

sa županijskim programom razvoja turizma.

Kroz realizaciju ovog projekta ostvaruje se razvoj turističke ponude na područjima na kojima

turizam nije dovoljno razvijen. Uz pružanje dodatnih novih sadržaja koristi se postojeći

izgrađeni olimpijski bazen u Šandrovcu sa sadašnjim popratnim sadržajima. Ostvarivanjem

dodatnih sadržaja ovaj objekt postaje okosnica i centralno mjesto u općini za razvoj sportsko-

rekreacijskog turizma. U neposrednoj blizini bazena postoje izvori geotermalnih voda za koje

je plan da se u budućnosti koriste za grijanje bazena te se na taj način produlji sezona kupanja

kao i da se dodatna toplinska energija usmjeri na susjedna zemljišta koja bi bila pogodna za

izgradnju plastenika i staklenika.

Postojeći bazen treba dodatno sanirati i modernizirati, te ga upotpuniti sa dodatnim sadržajima

– sportskim terenima za “male” sportove, restoranom, trim stazom i sl. Time bazen postaje

okosnica razvoja turizma u općini, a ujedno je jedan od objekata koji se nalazi na

potencijalnim vinskim cestama, te biciklističkim, odnosno konjaničkim stazama, te se time

uklapa i razvoj turizma regije Bilogore. Bazen sa svojim dodatnim ugostiteljskim sadržajima

djeluje u interakciji sa obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iz Općine Šandrovac i

promovira seoski turizam.


54

Konačni rezultat projekta je moderniziran bazen (50 m), uz izgradnju dodatnih sportskih

terena (tenis, košarka, mini golf, trim staza i sl.). Uz bazen je i postojeće nogometno igralište

sa svlačionicama u Šandrovcu, kao dodatni sportski sadržaj. Uz već postojeće objekte time

postaje turistički atraktivna lokacija za turiste iz regije-županije, a i za inozemne turiste. U

sklopu bazena djeluje i sagrađen restoran koji pruža usluge posjetiocima bazena, te turistima.

Kroz aktiviranje ovih kapaciteta u turizmu, povećava se zaposlenost i zapošljava se oko 10

djelatnika.

Očekivana je posjeta godišnje 10.000 posjetioca bazena kao direktnih korisnika. Direktni

korisnici su lokalno stanovništvo, a ostali korisnici su domaći i inozemni turisti koji

posjećuju ovaj kraj. Indirektni korisnik je i JLS, budući ostvaruje veći izvorni prihod.

Ukupno je planirano utrošiti u ovu investiciju oko 1.000.000,00 kuna, a u financiranju

projekta moguća su zajednička ulaganja, a i korištenje kreditnih sredstava.


izrada projektne dokumentacije i troškovnika


izgradnja/uređenje pratećih sportskih terena

adaptacija postojećeg restorana


promocija na općinskoj web stranici

osmišljavanje turističkih, sportskih i kulturnih aktivnosti/priredbi u sklopu bazena


55

9.3.2. Sportsko-rekreacijski centar-zona Šandrovac

Izgradnja sportsko-rekreacijskog centra se bazira na načelima poduzetničke zone, a u funkciji

razvoja Općine Šandrovac i bržeg rasta poduzetništva kroz povoljnosti poduzetnicima kod

izgradnje poslovnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu, ali

prvenstveno za sportsko-rekreacijske djelatnosti. Uz sve pogodnosti koje pruža poduzetnička

zona, kroz realizaciju ovog projekta ostvaruje se razvoj turističke ponude na područjima na

kojima turizam nije dovoljno razvijen. Novi dodatni sportsko-rekreacijski sadržaji nadovezuju

se uz postojeći izgrađeni olimpijski bazen u Šandrovcu sa sadašnjim popratnim sadržajima.

Ostvarivanjem dodatnih sadržaja centar postaje okosnica i centralno mjesto u općini za razvoj

sportsko-rekreacijskog turizma.

Uz postojeći bazen s dodatnim sadržajima – sportskim terenima za “male” sportove,

restoranom, trim stazom i sl. uređuje se sportsko-rekreacijska zona na kojoj privatni

investitori investiraju u sportsko-rekreacijske objekte i time upotpunjuju ukupnu ponudu.

Poželjna je i poticati će se izgradnja smještajnih kapaciteta kojih trenutno nema dovoljno u

općini. Time postojeći centar sa bazenom i sadržajima postaje okosnica razvoja turizma u

općini, a ujedno je jedan od objekata koji se nalazi na potencijalnim vinskim cestama, te

biciklističkim, odn. konjaničkim stazama, te se time uklapa i razvoj turizma regije Bilogore.

Centar sa svojim dodatnim ugostiteljskim sadržajima djeluje u interakciji sa obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima iz Općine Šandrovac i promovira seoski turizam.

Sportsko-rekreacijski centar će u konačnici raspolagati sa 2 ha zemljišta. Neposredno do zone

postoji potrebna infrastruktura, te će u konačnici centar biti opremljen svom infrastrukturom,

a prilaznim cestama će biti povezan na postojeće prometnice i kompleks bazena i nogometnog

igrališta. Planira se korištenje 3 do 4 parcela (poduzetnika), te zapošljavanje okvirno oko 10

djelatnika. Uz već postojeće objekte time centar postaje turistički atraktivna lokacija za turiste

iz regije-županije, a i za inozemne turiste.

Očekivan je ukupni godišnji posjet od 3000 posjetioca, a u centru će poslovati 4 poduzetnika

sa ukupno 10 djelatnika.

Direktni korisnici su lokalno stanovništvo, ostali korisnici su domaći i inozemni turisti koji

posjećuju ovaj kraj. Indirektni korisnik je i JLS, budući ostvaruje veći izvorni prihod

Ukupno je planirano utrošiti u ovu investiciju oko 600.000,00 kuna, a u financiranju projekta

moguća su zajednička ulaganja.


osnivanje sportsko-rekreacijske zone

izrada programa razvoja zone

utvrđivanje poticajnih mjera za korisnike zone

prethodno ispitivanje interesa za korištenje zone

izrada plana izgradnje zone


promocija zone


56

9.3.3. Turistička zajednica kao promotor turizma

Razvoj turizma je u uskoj vezi sa privatnom inicijativom i razvojem malog i srednjeg

poduzetništva, a u vezi i sa razvojem poljoprivrede. Strateški pravac nije izgradnja i razvoj

velikih kapaciteta, nego malih i upravo su oni u domeni malog poduzetništva. U Općini

Šandrovac ne djeluje turistička zajednica, te ovu ulogu treba preuzeti Općina ili alternativno

sudjelovati u radu neke druge turističke asocijacije na području regije u suradnji sa susjednim

općinama.


poticanje izgradnje i uređenje smještajnih kapaciteta

izrada kataloga turističke ponude i smještajnih kapaciteta

promoviranje turističkih i kulturnih znamenitosti

učestvovanje kao aktivni izlagač na sajmovima i izložbama, prezentacija Općine

Šandrovac, turističkih znamenitosti i gospodarstva

osmišljavanje turističkih, sportsko-rekreativnih i kulturnih aktivnosti i priredbi

izrada web stranice i njeno redovno održavanje i ažuriranje novim podacima

izrada turističkog prospekta/plana Općine Šandrovac

edukacija i stručno usavršavanje poduzetnika i djelatnika; učešće na seminarima,

savjetovanjima, znanstvenim i sl. skupovima

uređenje biciklističke, pješačke, konjaničke staze

obilježavanje kulturnih znamenitosti adekvatnim smjerokazima (tipski smeđi smjerokazi)

aktivno učešće u organizaciji raznih aktivnosti u suradnji sa postojećim udrugama i

društvima, npr.:

- natjecanja i aktivnosti osnovne škole,

- izložba vina, poljoprivrednih proizvoda (kobasice, med, voće, vino i sl.)

- izbor “Uzorna žena”

- proslava dana Općine

- škola nogometa

- sportski turniri

- natjecanja u “starim” sportovima i nadmetanjima

- izbor najljepše kuće, okućnice, ulice


57

9.4. Kritično pitanje-kako promovirati općinu Šandrovac kao privlačnu lokaciju za

življenje i poduzetništvo?

9.4.1. Poduzetnički servis općine Šandrovac

Radna grupa identificirala je kroz SWOT analizu niz strateških pitanja vezanih uz promidžbu

općine, protok informacija, korištenje povoljnog zemljopisnog položaja, statusa područja od

posebne državne u svrsi privlačenja investitora, korištenja državnih poticajnih mjera, donacija

i sredstva fondova, povezivanja općinske uprave sa građanima i poduzetnicima, te

motiviranjem potencijalnih ulagača.

Zajednička nit u svim ovim pitanjima je manjak informacija o općini i njenim potencijalima,

kako za vanjske investitore, tako i za lokalno stanovništvo. Provođenjem mjera iz ostalih

kritičnih pitanja kojima je cilj potaći razvoj gospodarstva, stvoriti će se povoljni preduvjeti.

Međutim nužno je o svim tim mjerama i pogodnostima informirati javnost i poduzetnike, u

protivnom će biti usporeno njihovo provođenje i ostvarivanje planiranih efekata. Uz sadašnje

postignute dobre rezultate, treba još agresivnije pristupiti promociji općine i njenih

gospodarskih potencijala. Naročitu pažnju treba usmjeriti na promociju poduzetničke zone,

treba je evidentirati kod nadležnog Ministarstva gospodarstva, rada i socijalne skrbi. Također

treba ukazati na povoljnu lokaciju, blizina Bjelovara.

Stoga je nužno organizirati u općini poduzetnički servis – info točku - koja će imati zadatak

pružanja informacija potrebnih lokalnim poduzetnicima, a isto tako i promociju općine i svih

planiranih poticajnih mjera, a također i na povezivanju domaćih poduzetnika sa vanjskim

investitorima. U okviru servisa posebnu pažnju treba dati i organizaciji edukacija.

Poduzetnički servis treba povezivati poduzetnike sa resornim ministarstvima, a u svom radu

treba biti povezan sa institucijama poduzetničke infrastrukture koje već rade na području

županije ili u okolici.

Rad treba organizirati kroz direktni kontakt sa poduzetnicima i stanovništvom, a isto tako i

putem medija kroz tiskanje brošura, propagandnog materijala, internet stranicu općine i sl.

Korisno bi bilo oformiti katalog poduzetnika i ujedno i katalog njihovih proizvoda ili usluga.

Podaci prikupljeni ovim katalogom bi se uvrstili i u postojeće baze podataka na državnom

nivou.

Posebnu pozornost treba obratiti na pravodobno i kvalitetno informiranje poduzetnika o svim

mogućnostima koje im se pružaju. Iz dosadašnje prakse očito je da veliki broj poduzetnika

nije uopće informiran ili je samo djelomično informiran o mjerama potpore, subvencijama i

ostalim pogodnostima koje im se pružaju u njihovom poslovanju i djelovanju.

U budućem periodu treba kroz sve informacijske kanale pružiti što više informacija i treba

propagirati dostupne poticajne mjere, te time unaprijediti i pomoći rad poduzetnika. U tom

smislu treba redovito putem tiskanih medija, radija, televizije, interneta i ostalih

komunikacijskih kanala obavještavati javnost o aktualnim događanjima.


58


organizacija i plan rada

objava svih mjera na web stranici općine

izrada kataloga poduzetnika i proizvoda

izrada propagandnog letka-brošure o gospodarskim mogućnostima

povezivanje sa udrugama i nevladinim organizacijama

povezivanje sa institucijama poduzetničke infrastrukture

suradnja sa resornim ministarstvima i županijom


59

9.4.2. Izgradnja infrastrukture

Kroz analizu postojećeg stanja, te SWOT analizu uočen je problem djelomično neriješene

infrastrukture, a što je između ostalog preduvjet za poboljšanje uvjeta življenja, te razvoj

gospodarstva.

9.1.1.1 Kanalizacija

Odvodnja otpadnih voda na području općine je potpuno nerazvijena, te se rješavanje odvodnje

i pročišćavanja otpadnih voda nameće kao jedan od prioritetnih zadataka. U cilju rješavanja

problematike kanalizacije odvodnje Općine Šandrovac nužno je kao prvi korak prići izradi

projektne dokumentacije kao osnova za sve daljnje aktivnosti, te izgradnji kanalizacijske

mreže u općinskom središtu, Šandrovcu.

Izgrađen sustav kanalizacije omogućiti će podizanje životnog standarda stanovništva i

stvaranje povoljnih uvjeta za gospodarstvo.

U samom Šandrovcu kao središtu općine ovaj problem je najizraženiji s obzirom na broj

stanovnika i gustoću naseljenosti. Stoga je planirana izrada projektne dokumentacije koja će

poslužiti kao osnova za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju kanalizacijskog sustava u

Šandrovcu i ostalim naseljima u Općini. Temeljem izrađene projektne dokumentacije i

građevinske dozvole stvara se osnova za financiranje izgradnje kanalizacije iz domaćih i

inozemnih fondova.

Konačni rezultat projekta je izrađena projektna dokumentacija kanalizacijskog sustava

Šandrovca, ishođena građevinska dozvola temeljem te dokumentacije, te izgrađena

kanalizacijska mreža Općine Šandrovac u duljini od 22 km, na koju su priključeni oko 500

domaćinstava sa oko 1.800 stanovnika , te 30 pravnih osoba.

Rezultat projekta je 1800 stanovnika Šandrovca, 30 tvrtki, priključenih na sustav

kanalizacije. Direktni korisnici su lokalno stanovništvo, poduzetnici, poljoprivrednici,

ustanove i JLS.

Ukupno je planiran iznos za ovu investiciju oko 12.000.000,00 kuna, a financiranje i izvedba

projekta će biti u skladu sa Zakonom o javnim nabavama.


izrada projektne dokumentacije

ishođenje građevinske dozvole

izgradnja kanalizacijskog sustava u Šandrovcu


60

9.1.1.2 Prometnice

Općina Šandrovac nema izrazito povoljan položaj u odnosu na glavne pravce. Cestovna

infrastruktura, prvenstveno ceste nižeg ranga (županijske, lokalne, nerazvrstane) opslužuju

glavninu prometa. Po gustoći cestovne mreže Općina Šandrovac sa 628 m/km2 je iznad

državnog prosjeka 501 m/km2 i županijskog prosjeka 564 m/km2.

Općenito se može konstatirati da je cestovna mreža dovoljno razgranata, ali je stanje cesta

slabo zadovoljavajuće. Ovakva situacija upućuje na važnost cesta u svrhu poboljšanja uvjeta

življenja, te razvoja gospodarstva. Stoga treba dovesti ceste na višu prometnu i tehničku

razinu koja će udovoljavati potrebama suvremenog cestovnog prometa.

Na području Općine Šandrovac postoji 25 kilometara županijskih cesta koje su u lošem stanju

i zahtijevaju sanaciju kako ne bi bile ograničavajući faktor razvoja općine. Osim njih u

prioritetnom planu je i asfaltiranje 20 km nerazvrstanih cesta, te sanacija postojećih 16 km

puteva.

Obnova i modernizacija prometnica na području općine jedan je od prioritetnih zadataka,

budući su prometnice kao dio ukupne infrastrukture preduvjet za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva, a neophodne su i poljoprivrednim gospodarstvima.

Izgrađen sustav prometnica na području cijele općine omogućiti će podizanje životnog

standarda stanovništva i stvaranje povoljnih uvjeta za gospodarstvo.

Dovršenjem obnove i modernizacije prometnica na području cijele općine ostvaruje se bolja

komunikacija i promet roba i usluga svim stanovnicima općine. Prometnice kao dio ukupne

infrastrukture preduvjet su za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kako postojećih tako i

budućih poduzetnika u planiranoj poduzetničkoj zoni, te za razvoj poljoprivrede i turizma.

Konačni rezultat projekta su saniranih 25 km županijskih cesta, 20 km novoasfaltiranih

prometnica, te saniranih 16 km puteva, kojima je omogućena kvalitetnija komunikacija i

prometovanje cjelokupnog stanovništva općine, poduzetnika, poljoprivrednika.

Cestama se koristi oko 1.800 stanovnika općine i sve pravne osobe. Direktni korisnici su

lokalno stanovništvo, poduzetnici, poljoprivrednici, ustanove i JLS, te turisti koji posjećuju

općinu


projekta će biti u skladu sa Zakonom o javnim nabavama.



sanacija županijskih cesta

asfaltiranje nerazvrstanih cesta

sanacija nerazvrstanih cesta


61

9.1.1.3 Vodovod

Na području Općine Šandrovac je završena izgradnja I faze vodovodne mreže, kojom je

pokrivena većina područja općine. Opskrba pitkom vodom cjelokupnog stanovništva općine

jedan je od prioritetnih zadataka. Vodovodna mreža kao dio ukupne infrastrukture preduvjet

je i za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a neophodna i je poljoprivrednim

gospodarstvima. Izgrađen sustav vodovodne mreže na području cijele općine omogućiti će

podizanje životnog standarda stanovništva i stvaranje povoljnih uvjeta za gospodarstvo. U II.

fazi planira se spojni cjevovod od bunara do vodovodne mreže i do županijske vodospreme.

Dovršenjem vodovodne mreže na području cijele općine ostvaruje se mogućnost priključenja i

time i opskrbe pitkom vodom svih stanovnika općine, svih kućanstava. Poljoprivredna

gospodarstva koja inače imaju problem sa vodom (presušivanje bunara i sl.) i to im je

ograničavajući faktor u razvoju poljoprivredne proizvodnje, dovršenjem vodovoda ostvaruju

pretpostavke daljnjeg razvoja. Vodovodna mreža kao dio ukupne infrastrukture preduvjet je i

za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kako postojećih tako i budućih poduzetnika u

planiranoj poduzetničkoj zoni.

Konačni rezultat projekta i to njegove II faze, je izrađena nova vodovodna mreža općine za

naselja Jasenik, Pupelica, Lasovac, Ravneš i Kašljevac u ukupnoj duljini od 24 km, na koju su

priključeni stanovništvo, poduzetnici, poljoprivrednici. U planu je da vodovodna mreža

općine ima i spoj sa Općinama Severin, Nova Rača i V.Pisanica.

Budući korisnici su 1.400 stanovnika, te 50 OPG-a (mini farmi) priključenih na vodovodnu

mrežu, direktni korisnici su lokalno stanovništvo, poduzetnici i poljoprivrednici

Ukupno je potrošeno za ovu investiciju oko 13.000.000,00 kuna, a financiranje i izvedba

projekta je bila u skladu sa Zakonom o javnim nabavama.

Prioritetne aktivnosti:



izgradnja II faze vodovodne mreže u Općini Šandrovac


62

9.4.3. Razvoj odgojno obrazovne infrastrukture-dječji vrtić Šandrovac

Među prioritetima ulaganja Općine Šandrovac u tekućem i narednom periodu, ističe se i

ulaganje u izgradnju dječjeg vrtića. Na području Općine potrebno je prostorno planirati

smještaj dječjeg vrtića shodno potrebama razvoja Općine i zaustavljanja raseljavanja broja

stanovnika kako bi se zadovoljili demografski i socijalni uvjeti za samo stanovništvo općine

Šandrovac.

Posebice, vizija Općine u okviru njene odgojno-obrazovne funkcije može se sintetizirati na

sljedeći način: „Sve odrasle uključiti u brigu za djecu i senzibilizirati ih za pravovremeno

prepoznavanje potreba i interesa djece“.

Konzistentno sa navedenom vizijom razvoja Općine, predmetno ulaganje ima za cilj

udovoljiti svim uvjetima nužnim za obavljanje djelatnosti organiziranog oblika odgojno-

obrazovnog rada s djecom predškolske dobi, s jedne strane, te omogućiti bolje uvjete rada

zaposlenicima ustanove, i podići razinu kvalitete sustava predškolskog odgoja i naobrazbe, s

druge strane.

Izgrađen dječji vrtić omogućio bi podizanje kvalitete življenja tog dijela stanovništva općine,

a bio bi otvoren i za korisnike izvan općine.

Konačni rezultat projekta je izgrađen dječji vrtić, smještajnog kapaciteta za 20 djece, površine

cca 250 m2, uz zapošljavanje oko 5 djelatnika odgovarajućih kvalifikacija.


projekta će biti u skladu sa Zakonom o javnim nabavama. Po dovršenju upravljanje projektom

je kroz osnivanje ustanove čiji osnivači će biti općina i općinsko komunalno poduzeće.

Prioritetne aktivnosti:



izgradnja

promocija


63

10 SMJERNICE ZA PROVEDBU, PRAĆENJE I AŽURIRANJE

10.1 Provođenje

Strateški plan gospodarskog razvoja treba u provođenju potporu institucije odgovorne za

provođenje plana. Idealno bi bilo da se nastavi suradnja na gospodarskom razvoju između

lokalne samouprave i gospodarskih subjekata uključenih u izradu strateškog plana

gospodarskog razvoja kroz rad u radnoj skupini. Uključeni u izradu SPGR-a trebaju aktivno

raditi i na njegovoj implementaciji, a općina treba formirati povjerenstvo ili odgovarajuće

tijelo (npr. poglavarstvo ili sl.) koje će biti zaduženo za provedbu, praćenje i ažuriranje

SPGR-a. Odluku o tijelu koje će biti nadležno za praćenje provedbe treba donijeti općinsko

poglavarstvo i to je jedno od ključnih pitanja za realizaciju plana.

10.2 Praćenje

Praćenje pruža informacije koje su potrebne za procjenu provedbe plana, te rukovodi

promjenama i ažuriranjem, što će omogućiti usmjeravanje napora ostvarenju vizije. Redovito

izvještavanje o praćenju, putem javnih izvještaja, osigurat će transparentnost procesa i

pojačati obvezu prema provedbi.

Pokazatelji iz matrica logičkog okvira (log–frame) procijenit će da li se planirane

intervencije realiziraju i daju li željene rezultate

Usporedba planova aktivnosti i proračuna otkriva da li se resursi koriste na određenoj

razini, te da li se koriste prema planu

Organizacijski pregled prati promjene kod pojedinaca i organizacija koje mogu utjecati na

njihove sposobnosti izvršavanja zadataka

10.3 Ažuriranje

SPGR je instrument za prilagodbu promjenama, pa se stoga mora održavati kroz svježe i

periodičke preglede i dopunjavati tekućim informacijama. Većina podataka se ažurira na

godišnjoj osnovi kada državni izvori osiguravaju nove informacije, a te opet sadržavaju

podatke o novonastaloj situaciji. Kada se pregled situacije dovrši, to je pravo vrijeme za

instituciju koja vrši praćenje da potraži odgovore na dodatna pitanja:

Da li je ciljano pitanje i dalje kritično za gospodarsku budućnost zajednice?

Da li ova intervencija i dalje rješava kritično pitanje?

Da li koristi od programa i dalje opravdavaju resurse potrebne za provedbu?

Da li postoje kakve nenamjerne (negativne) posljedice intervencije?

Osim u slučaju da vanjsko okruženje ne prolazi kroz brze i značajne promjene, strateški plan

bi trebao biti valjan najmanje iduće tri godine, no u sredini koja se ubrzano razvija kao što je

slučaj u Hrvatskoj, potrebno je češće ažuriranje.


64

11 ZAVRŠNE PREPORUKE

U procesu implementacije ovog plana, po pojedinim projektima, a gdje je to moguće valjalo

bi primijeniti slijedeće strategije:

Općina Šandrovac treba koristiti sve potencijalne državne izvore financiranja (sredstva

fondova, ministarstava, poticajna sredstva i sl.) koji su namijenjeni gospodarskom

razvoju, te razvoju uopće

valja se vezati i na fondove Europske unije, te na ostale međunarodne izvore financiranja

razvojnih projekata

strategija jačanja i uključivanja nevladinih organizacija, posebno zato što one mogu

primati financijsku pomoć od međunarodne zajednice, na koju trgovačka profitna društva

nemaju pravo

koristiti moderne komunikacijske i informatičke tehnologije

uspostaviti regionalnu suradnju sa susjednim općinama koja će pospješiti realizaciju plana

uključiti projekte u Regionalni operativni plan Bjelovarsko-bilogorske županije

Strateški plan gospodarskog razvoja se temelji na zajednici i određuje gospodarsku budućnost

zajednice. PRLS podrazumijeva aktivno sudjelovanje zajednice, stoga je nacrt SPGR-a

prezentiran građanima na javnoj tribini i putem članova radne skupine koji su imali na

raspolaganju nacrt.

Komentari i primjedbe prikupljeni su tijekom javne rasprave i nisu ukazivali na potrebu

značajnijih izmjena SPGR-a, naprotiv , izražena je potpora izvršenju plana uz iskazan oprez

zbog potrebnih sredstava. Time se potvrđuje potreba praćenja, ažuriranja i transparentnosti

cijelog procesa, ali i povećava odgovornost organizacija i institucija koje su uključene u

SPGR.

Učesnici u raspravi istakli su važnost prevladavanja uočenih vlastitih slabosti. Tijekom

rasprave ukazano je na nedostatak novca za provedbu planiranih projekata, ali je naglašena i

važna uloga SPGR-a u pribavljanju potrebnih sredstava kroz korištenje fondova i uključivanje

u Regionalni operativni plan Bjelovarsko-bilogorske županije.


65

POPIS PROJEKATA


66

Tablica 1: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT): ŠANDROVAČKO LJETO

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA

PROCJENA TROŠKOVA I

RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. *proslava blagdana Sv.Vida (15. lipnja) kojom se

obilježava crkveni zaštitnik mjesta

*žetvene svečanosti

*otvorenje sezone olimpijskog bazena

*susreti folklornih (kulturno-umjetničkih) društava

*susreti i druženja Udruga sa područja Općine

Šandrovac,

*"Ljetna liga" u malom nogometu

*konjičke trke i maratoni

*moto utrke

Općina

Šandrovac 100.000,00 kuna

20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Jednom godišnje

u periodu od

15.lipnja do kraja

rujna 2015-2022.

UKUPNO 100.000,00 HRK

20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


67

LOG-FRAME

LOGIKA INTERVENCIJE POKAZATELJI REZULTATA IZVORI PODATAKA

CILJ: Šandrovačko ljeto je

tradicionalna turistička, kulturna

i sportska manifestacija koju

Općina Šandrovac organizira u

suradnji sa svojim udrugama

Održavanje manifestacije

Šandrovačko ljeto u periodu od

15. lipnja do kraja rujna

Jedinstveni upravni odjel Općine

Šandrovac

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA:

Unapređenje turističke ponude na ruralnom području; promocija

kontinentalnog turizma; očuvanje

kulturne baštine i kulturnog

identiteta

Produžena turistička sezona,

zapošljavanje novih kadrova u

turizmu, poticanje svijesti za

očuvanjem tradicije, folklora i

običaja


Šandrovac

Osigurani izvori sufinanciranja,

osigurano financiranje od strane

Općine, za nadzor kvalitete

provođenja projekta – angažiran

stručni nadzor

OČEKIVANI REZULTATI:

Povećanje kvalitete života u

ruralnom području; očuvanje

tradicije, folklora i običaja

Veća ekonomska aktivnosti za

lokalnu zajednicu (npr. prihodi od

noćenja, od prodaje suvenira i

proizvoda od lokalnih

proizvođača i poljoprivrednika)


Šandrovac





stručni nadzor

INTERVENCIJE:


POTREBNI RESURSI:

Ljudski i financijski

IZVORI PODRŠKE (TROŠAK):

Zatvorena financijska konstrukcija

projekta kao ukupni iznos vlastitih

sredstava, kao i sredstava

ostvarenih kroz sufinanciranje





stručni nadzor


68

Tablica 2: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - REKONSTRUKCIJA CESTA NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. Troškovi izrade projektne dokumentacije Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2016.

1.2. Provedba postupka javne nabave Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2016.-2017.

1.3. Radovi Općina

Šandrovac 13.600.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.-2018.

1.4. Troškovi nadzornog inženjera Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.-2018.

UKUPNO 14.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


69

LOG-FRAME


CILJ: rekonstrukcija i uređenje

nerazvrstanih cesta na području

Općine Šandrovac

Rekonstruirane i uređene ceste na

području općine Šandrovac u

ukupnoj duljini od 20 km


Šandrovac

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: učinkovito

gospodarenje prometnom

infrastrukturom, prometna

sigurnost i bolja povezanost,

zaštita okoliša

Podizanje razine komunalnih

usluga i standarda, olakšava

dnevne migracije mještanima, te

sudjelovanje u društvenom i

socijalnom životu zajednice


Šandrovac





stručni nadzor


Izvršena rekonstrukcija i uređenje

cesta na području općine

Šandrovac u ukupnoj duljini od 30

km,

Podizanje razine kvalitete života

stanovnika, stvaranje uvjeta za

naseljavanje ruralnog područja i

gospodarsku aktivnost


Šandrovac





stručni nadzor

INTERVENCIJE :


POTREBNI RESURSI:

Financijski i ljudski










stručni nadzor


70

Tablica 3: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - PROJEKTI IZGRADNJE KANALIZACIJSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU OPĆINE

ŠANDROVAC

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju

javnog kanalizacijskog sustava za odvodnju sanitarno

fekalnih otpadnih voda sa pročišćavanjem na području

Općine Šandrovac

Općina

Šandrovac 6.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

prosinac 2015. -

prosinac 2016.

UKUPNO 6.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


71

LOG-FRAME


CILJ: Izrada projektne

dokumentacije za izgradnju javnog

kanalizacijskog sustava za

odvodnju sanitarno fekalnih

otpadnih voda sa pročišćavanjem

na području Općine Šandrovac

Izrađena projektna dokumentacija

za izgradnju javnog

kanalizacijskog sustav za

odvodnju duljine 25 000 m te

širine 1 m, na području cijele

općine Šandrovac


Šandrovac i Prijedlog tehničkog

rješenja „Bio – pročistač/UPOV“ iz

2010. godine (T.D.157/10)

izgrađeno od tvrtke Prostor d.o.o.

Bjelovar PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: stvaranje

uvjeta za kontrolirano i kvalitetno

zbrinjavanje otpadnih voda

nastalih u kućanstvima u cilju

zaštite okoliša

Stvaranje uvjeta za prestanak

korištenja propusnih septičkih

jama i individualnih ispusta bez

pročišćavanja izravno u okoliš




2010. godine (T.D.157/10)


Bjelovar





stručni nadzor


zaštita okoliša, uravnoteženi rast

gospodarskih i socijalnih

aktivnosti


ruralnom području, razvoj

industrije i poslovanja u Općini,

te zaštita okoliša




2010. godine (T.D.157/10)


Bjelovar

INTERVENCIJE :


POTREBNI RESURSI:











stručni nadzor


72

Tablica 4: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZGRADNJA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2016. -

kolovoz 2017.

1.3. Radovi prema projektnoj dokumentaciji za

izgradnju javnog kanalizacijskog sustava za odvodnju

sanitarno fekalnih otpadnih voda sa pročišćavanjem na

području Općine Šandrovac

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2016.-

ožujak 2020.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2016.-

ožujak 2020.

UKUPNO 10.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


73

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja javnog

kanalizacijskog sustava za

odvodnju sanitarno fekalnih

otpadnih voda sa pročišćavanjem


Izgrađen javni kanalizacijski

sustav za odvodnju duljine 25

000 m te širine 1 m na području

općine Šandrovac




2010. godine (T.D.157/10)

izgrađeno od tvrtke Prostor d.o.o. PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: stvaranje

uvjeta za kontrolirano i kvalitetno

zbrinjavanje otpadnih voda

nastalih u kućanstvima u cilju

zaštite okoliša

Prestanak korištenja propusnih

septičkih jama i individualnih

ispusta bez pročišćavanja izravno

u okoliš




2010. godine (T.D.157/10)







zaštita okoliša, uravnoteženi rast

gospodarskih i socijalnih

aktivnosti


ruralnom području, razvoj

industrije i poslovanja u Općini,

postignuta zaštita okoliša




2010. godine (T.D.157/10)






INTERVENCIJE :


POTREBNI RESURSI:












74

Tablica 5: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZGRADNJA BUNARA ZA VODOOPSKRBU OPĆINE U JASENIKU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2017.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2017.

1.3. Radovi Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017.-2020.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017.-2020.

UKUPNO 2.500.000,00 HRK

20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


75

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja vodocrpilišta koje

se sastoji od dva bunara u Jaseniku

Izgrađeno vodocrpilište koje se

sastoji od dva bunara u Jaseniku


Šandrovac

SVRHA PROJEKTA: razvoj i

poboljšanje javnog sustava za

vodoopskrbu Općine Šandrovac i

Bjelovarsko—bilogorske županije;

učinkovito upravljanje

vodopskrbom mrežom;

Vodocrpilište bi imalo znatni

kapacitet protočnosti od 50

litara/sekundi, na dubini bunara

100 metara, kao takav može

služiti kao samostalan izvor pitke

vode za Općinu Šandrovac i

okolne općine i gradove


Šandrovac





stručni nadzor


Poboljšanje kvalitete vodoopskrbe

uz niske troškove ulaganja;

osiguranje stabilnog dotoka pitke i

kvalitetne vode za sva naselja u

Općini Šandrovac i okolne općine

i gradove

Povećanje kvalitete života i

stanovanja; stvaranje uvjeta za

uravnoteženi rast gospodarskih

aktivnosti


Šandrovac

INTERVENCIJE:

Izrada projektne dokumentacije

POTREBNI RESURSI:

financijski










stručni nadzor


76

Tablica 6: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZGRADNJA I UREĐENJE KULTURNOG CENTRA U ŠANDROVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

ožujak 2016.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

svibanj-srpanj

2017.

1.3. Radovi prema Projektu TD 40/2014 Prostor eko

d.o.o. iz kolovoza 2014. i uređenje kulturnog centra

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2017.-

ožujak 2018.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2017.-

ožujak 2018.

UKUPNO 2.500.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


77

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja i uređenje

tradicijske bilogorske etno kuće i

okućnice sa nadstrešnicom u

Šandrovcu i stalnom postavom

etno zbirkom

Izgrađena i uređena tradicijska

bilogorska etno kuća, okućnica sa

nadstrešnicom

Projekt TD 40/2014 Prostor eko

d.o.o. iz kolovoza 2014.

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA:

Unapređenje turističke ponude na ruralnom području; promocija

kontinentalnog turizma; očuvanje

kulturne baštine i kulturnog

identiteta

Stvaranjem novog turističkog

proizvoda osiguravaju se uvjeti

za prijem individualnih i grupnih

gostiju tijekom cijele godine







stručni nadzor



ruralnom području; očuvanje

tradicije, folklora i običaja

Produžena turistička sezona,

zapošljavanje novih kadrova u

turizmu veća ekonomska

aktivnosti za lokalnu zajednicu







stručni nadzor

INTERVENCIJE :


POTREBNI RESURSI:











stručni nadzor


78

Tablica 7: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - UREĐENJE PARKA U ŠANDROVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. Provedba postupka bagatelne nabave Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

svibanj-srpanj

2016.

1.2. Radovi i usluge Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2016.-

ožujak 2017.


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


79

LOG-FRAME


CILJ: uređenje parka i uređenje i

opremanje dječjeg igrališta u

Šandrovcu

Uređen park i uređeno i

opremljeno dječje igralište u

Šandrovcu


Šandrovac PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: osiguranje

zadovoljavajućih kapaciteta,

podizanja standarda brige za

djecu.

Uređen park i dječje igralište u

Šandrovcu koji osigurava sve

potrebne kapacitete za mještane

predškolske i školske dobi sa

područja općine Šandrovac i

posjetitelje;


Šandrovac





stručni nadzor


podizanje kvalitete života u

ruralnom području, unaprjeđenje

odgoja, obrazovanja, sporta i

rekreacije, podizanje standarda

brige za djecu.

Sigurno mjesto za igru i druženje

u svrhu odgoja i obrazovanja;

atraktivno mjesto za posjetitelja


Šandrovac

INTERVENCIJE :

POTREBNI RESURSI:

Financijski










stručni nadzor


80

Tablica 8: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZRADA FASADE, ZAMJENA KROVIŠTA I STOLARIJE RADI POVEĆANJA ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI NA ZGRADI DRUŠTVENOG DOMA U RAVNEŠU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2016.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2016.

1.3. Radovi Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.

UKUPNO HRK 588.938,00

20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


81

LOG-FRAME


CILJ: Izrada fasade, zamjena

krovišta i stolarije radi poboljšanja

energetske učinkovitosti na zgradi

Društvenog doma u Ravnešu

Izrađena nova fasada,

zamijenjeno krovište i ugrađena

nova stolarija

Troškovnik Prostor eko d.o.o. iz

veljače 2015.

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: energetska

obnova nestambene zgrade

izolacijom vanjskih zidova, stropa

prema tavanu, kosog krova i

zamjenom postojeće stolarije

Izolirani vanjski zidovi, izoliran

strop prema tavanu, kosi krov i

ugrađena nova stolarija


veljače 2015.





stručni nadzor


Povećanje energetske

učinkovitosti objekta i sustava za

grijanje, smanjenje troškova

održavanja, povećanje kvalitete

usluga

Smanjenje potrošnje energenata

za grijanje i smanjenje emisije

CO2 iz sustava za grijanje


veljače 2015.

INTERVENCIJE :


POTREBNI RESURSI:

za izolaciju vanjskog zida:

ekspandirani polistiren; za strop i

kosi krov- mineralna vuna; nova

PVC toplinski izolirana stolarija










stručni nadzor


82

Tablica 9: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - POVEĆANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA POSLOVNOM CENTRU U ŠANDROVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2017.

1.2. Troškovi provedbe postupka javne nabave Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017.

1.3. Radovi Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017.-2020.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017.-2020.

UKUPNO 1.500.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


83

LOG-FRAME





poslovnog centra u Šandrovcu



nova stolarija


Šandrovac

PRETPOSTAVKE










Šandrovac





stručni nadzor






usluga





Šandrovac

INTERVENCIJE :

izrada projektne dokumentacije i

troškovnika radova

POTREBNI RESURSI:














stručni nadzor


84


UČINKOVITOSTI NA ZGRADI DRUŠTVENOG DOMA U PUPELICI

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2015.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2016.

1.3. Radovi prema Projektu rekonstrukcije TD

40/2015 Prostor eko d.o.o. iz ožujka 2015

Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


85

LOG-FRAME





Društvenog doma u Pupelici



nova stolarija

Projekt rekonstrukcije TD 40/2015

Prostor eko d.o.o. iz ožujka 2015.

PRETPOSTAVKE















stručni nadzor






usluga






INTERVENCIJE :


troškovnika radova

POTREBNI RESURSI:














stručni nadzor


86


UČINKOVITOSTI NA ZGRADI DRUŠTVENOG DOMA U JASENIKU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

ožujak 2017.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

svibanj-srpanj

2017.

1.3. Radovi i uređenje Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2017.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2017.


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


87

LOG-FRAME





Društvenog doma u Jaseniku



nova stolarija


Šandrovac

PRETPOSTAVKE










Šandrovac





stručni nadzor






usluga





Šandrovac

INTERVENCIJE :


troškovnika radova

POTREBNI RESURSI:














stručni nadzor


88

Tablica 12: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZRADA FASADE I ZAMJENA KROVIŠTA NA ZGRADI DRUŠTVENOG DOMA U

KAŠLJAVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

ožujak 2019.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

svibanj-srpanj

2019.

1.3. Radovi i uređenje Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2019.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2019.


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


89

LOG-FRAME





Društvenog doma u Kašljavcu



nova stolarija


Šandrovac

PRETPOSTAVKE










Šandrovac





stručni nadzor






usluga





Šandrovac

INTERVENCIJE :


troškovnika radova

POTREBNI RESURSI:














stručni nadzor


90

Tablica 13: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - UGRADNJA SUNČANIH KOLEKTORA NA KROVIŠTU ZGRADE OPĆINE ŠANDROVAC

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

ožujak 2017.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

svibanj-srpanj

2017.

1.3. Radovi i oprema (nabava i troškovi ugradnje

solarnih kolektorskih sustava za potrošnu toplu vodu i

proizvodnju električne energije)

Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2017.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2017.


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


91

LOG-FRAME


CILJ: ugradnja solarnih kolektora

za pripremu tople vode i

proizvodnju električne energije na

zgradi općine Šandrovac,

Bjelovarska 6

Nabavljeni i ugrađeni solarni

kolektorski sustavi za pripremu

tople vode i proizvodnju

električne energije


Šandrovac

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA:

korištenje obnovljivih izvora

energije radi proizvodnje struje i

pripreme tople vode






Šandrovac





stručni nadzor






usluga





Šandrovac

INTERVENCIJE :


troškovnika radova

POTREBNI RESURSI:

solarni kolektori; toplinski

spremnik;

potrebna ugradbena oprema










stručni nadzor


92

Tablica 14: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - UGRADNJA SUNČANIH KOLEKTORA NA KROVIŠTU ZGRADE STARAČKOG DOMA U

ŠANDROVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

ožujak 2016.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

svibanj-srpanj

2016.

1.3. Radovi i oprema Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2016.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

kolovoz-studeni

2016.


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


93

LOG-FRAME


CILJ: ugradnja solarnih kolektora

za pripremu tople vode i

proizvodnju električne energije na

zgradi Doma za starije i nemoćne

osobe Šandrovac, Bjelovarska 6






Šandrovac

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA:

korištenje obnovljivih izvora

energije radi proizvodnje struje i

pripreme tople vode






Šandrovac





stručni nadzor






usluga





Šandrovac

INTERVENCIJE :


troškovnika radova

POTREBNI RESURSI:

solarni kolektori; toplinski

spremnik; potrebna ugradbena

oprema










stručni nadzor


94

Tablica 15: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - UREĐENJE SKLADIŠTA LASOVAC U MINI MLJEKARU I OSTALO

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Listopad 2016.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Siječanj 2017.

1.3. Radovi i oprema Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2017.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2017.

UKUPNO 1.040.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


95

LOG-FRAME


CILJ:

Uravnotežena proizvodnja i

prerada mlijeka, viši stupanj

finalizacije i povećanje

novostvorene vrijednosti,

povećanje prihoda LS

Dobit pogona, iznos povećanja

prihoda

Podaci FINA-e i porezne uprave,

financijska izvješća, izvješća o

prihodima LS

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA:

- Osiguran stalni kupac (tržište) za

poljoprivredne proizvođače,

- Dodatno zapošljavanje

Količine otkupa mlijeka,

proizvodnja naturalno i

financijski, broj djelatnika

zaposlenih u kapacitetima,

Financijski izvještaji poslovanja

tvrtke, podaci HZZ, statistički

podaci, ugovori sa kooperantima

Organizirana proizvodnja, postoji

tržište za nove proizvode


Izgrađena mini mljekara

Ukupni iznos investicija,

naturalni pokazatelji o

izgrađenim kapacitetima, broj

ulagača, ugovori…

Izvješća upravnih odjela općine,

dokumentacija projekta

Koordinaciji proizvođača i tržišta,

pronalaženje novih tržišta, razvoj

novih proizvoda, stanovništvo je

zainteresirano za proizvodnju

sirovina, ima kvalificirane radne

snage, ima izvora financiranja

INTERVENCIJE :

Izrada projektne dokumentacije i

troškovnika, uređenje potrebne

infrastrukture, adaptacija

postojećeg objekta, nabava

opreme, pokretanje proizvodnje,


POTREBNI RESURSI:

Rad stručnih službi i imovina

općine, ulagači, poticajna

sredstva…


Ukupna vrijednost investicije,

sredstva investitora + imovina

općine, okvirno 1.040.000,00 kuna

Sređene su zemljišne knjige i

imovinski odnosi, ima

zainteresiranih ulagača, postoje

kreditne linije


96

Tablica 16: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZGRADNJA BIOPOSTROJENJA ZA PROIZVODNJU KOMPOSTA U POSLOVNOJ ZONI

"DOLJANI"

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2018.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2018.

1.3. Radovi i atesti Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2018.-2022.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2018.-2022.

UKUPNO 1.500.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


97

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja biopostrojenja za

proizvodnju prirodnog gnojiva-

komposta u poslovnoj zoni

„Doljani“ u Šandrovcu

Izgrađeno biopostrojenje za

proizvodnju komposta u

poslovnoj zoni „Doljani“ u

Šandrovcu


Šandrovac, Idejni projekt uređenja

gospodarske zone Šandrovac TD

171/10-zona (Prostor d.o.o.

Bjelovar) PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA:

učinkovito i održivo gospodarenje

otpadom radi zaštite okoliša i

povećanja gospodarskih aktivnosti


Smanjenje udjela biorazgradivog

otpada u komunalnom otpadu,

odvojeno prikupljanje

biorazgradivog otpada i obrada

po visokim tehnološkim

standardima u biopostrojenju za

proizvodnju komposta,





Bjelovar)





stručni nadzor


povećanje gospodarskih aktivnosti

na području Općine Šandrovac;

zaštita okoliša, povećanje kvalitete

života


ruralnom području; stvoreni

uvjeti za uravnoteženi rast

gospodarskih aktivnosti i nova

zapošljavanja





Bjelovar)

INTERVENCIJE :

POTREBNI RESURSI:











stručni nadzor


98

Tablica 17: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZGRADNJA ISTRAŽIVAČKE BUŠOTINE ZA ISPITIVANJE GEOPOTENCIJALA U

ŠANDROVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2019.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2019.

1.3. Radovi Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2019.-2022.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2019.-2022.

UKUPNO 10.000.000,00 HRK

20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


99

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja istražno

eksploatacijske bušotine radi

istraživanja i iskorištavanja hidro

geopotencijala na području općine

Šandrovac

Izgrađena istražno

eksploatacijska bušotina


Šandrovac, Istraživačka studija za

mjerenje geopotencijala Općine

Šandrovac iz prosinca 2011. godine

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: istraživanje

hidro geotermalnih izvora u

Šandrovcu radi korištenja

obnovljivih izvora energije

Ispitivanje kvalitete geotermalne

vode na lokalitetu u Šandrovcu na

dubini do 1000 (m)









stručni nadzor


gospodarska uporaba geotermalne

energije na društveno i ekološko

prihvatljiv način; razvoj

kontinentalnog turizma uz stroge

mjere zaštite okoliša


geotermalne energije uz

eksploataciju vruće vode u

balneološke svrhe; proizvodnja

toplinske snage geotermalne vode

do krajnjeg korisnika (grijanje

zgrade općine, domaćinstava i

staklenika, olimpijskog bazena)





INTERVENCIJE:


POTREBNI RESURSI:











stručni nadzor


100

Tablica 18: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZGRADNJA STAKLENIKA I SUSTAVA ZA GRIJANJE NA GEOTERMALNE VODE

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2018.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2018.

1.3. Radovi Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2018.-2022.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2018.-2022.

UKUPNO 5.500.000,00 HRK

20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


101

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja staklenika i sustava

za grijanje uz korištenje toplinske

snage geotermalne vode na

području općine Šandrovac

Izgrađen sustav za grijanje i

staklenici u Šandrovcu




Šandrovac iz prosinca 2011. godine PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: povećanje

energetske učinkovitosti kroz

korištenje obnovljivih

geotermalnih izvora energije u

Šandrovcu


geotermalne energije uz

eksploataciju vruće vode u

balneološke svrhe; proizvodnja

toplinske snage geotermalne vode

do krajnjeg korisnika (grijanje

zgrade općine, domaćinstava i

staklenika, olimpijskog bazena)









stručni nadzor


gospodarska uporaba geotermalne

energije na društveno i ekološko

prihvatljiv način; razvoj

gospodarskih aktivnosti i

kontinentalnog turizma

Proizvodnja povrća u

staklenicima tijekom cijele

godine, zapošljavanje radnika u

poljoprivredi, povećanje

učinkovitosti sustava grijanja uz

smanjenje troškova grijanja,

trajanje kupališne sezone tijekom

cijele godine na bazenu u

Šandrovcu





INTERVENCIJE:

Provesti ispitivanje

geopotencijala; izvršiti izgradnju

geotermalne bušotine

POTREBNI RESURSI:











stručni nadzor


102

Tablica 19: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - NABAVA I MODERNIZACIJA OPREME VATROGASNE ZAJEDNICE OPĆINE

ŠANDROVAC

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. Troškovi provedbe postupka javne i bagatelne

nabave

Općina

Šandrovac

i Šandroprom

d.o.o.

35.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2018.

1.2. Nabava osobnog vozila

Općina

Šandrovac i

Šandroprom

d.o.o.

150.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2018.-2022.

1.3. Nabava vatrogasnih vozila – cisterni

Općina

Šandrovac i

Šandroprom

d.o.o.

1.390.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2018.-2022.

1.4. Nabava vatrogasne opreme i uređaja radi

modernizacije opreme

Općina

Šandrovac i

Šandroprom

d.o.o.

425.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2018.-2022.

UKUPNO 2.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


103

LOG-FRAME


CILJ: Nabava ekološki

prihvatljivog osobnog vozila,

cisterni, opreme i uređaja za

Vatrogasnu zajednicu Općine

Šandrovac

Nabavljeno ekološki prihvatljivo

osobno vozilo, cisterne, moderna

oprema i uređaji

Vatrogasna zajednica Općine

Šandrovac

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: obnova i

modernizacija voznog parka i

opreme Vatrogasne zajednice

Općine Šandrovac

Obnovljen i moderniziran vozni

park, oprema i uređaji Vatrogasne

zajednice Općine Šandrovac


Šandrovac



Općine


Povećanje ekološke učinkovitosti,

smanjenje troškova održavanja,

veća komercijalna upotrebljivost

raspoloživih sredstava, povećanje

kvalitete usluga

Sigurnost u prometu, smanjenje

troškova održavanja, smanjenje

emisije CO2


Šandrovac

INTERVENCIJE:

Osigurati izvore sufinanciranja,

osigurati financiranje od strane

Općine

POTREBNI RESURSI:

financijski








Općine


104

Tablica 20: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - GRADNJA VATROGASNOG DOMA SA SPREMIŠTEM U ŠANDROVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

ožujak 2016.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

svibanj-srpanj

2016.-2018.

1.3. Radovi prema Projektu gradnje TD 156/2015

Prostor eko d.o.o. iz listopada 2015

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz-studeni

2016.-2018.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz-studeni

2016.-2018.

UKUPNO 4.100.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


105

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja vatrogasnog

doma sa spremištem u Šandrovcu

Izgrađen vatrogasni dom sa

spremištem

Projekt gradnje TD 156/2015


PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: izgradnja

zgrade društvene i javne namjene

– vatrogasnog doma za potrebe

vatrogasaca sa spremištem

Izgrađen vatrogasni dom, koji se

sastoji od garaže za vatrogasna

vozila, učionice za potrebe

edukacije, klupskih prostorija,

kancelarije i sanitarnih prostorija,

sa spremištem alata







stručni nadzor






usluga










stručni nadzor

INTERVENCIJE :

Ishođenje građevinske dozvole

POTREBNI RESURSI:

Prema Projektu gradnje TD

156/2015 Prostor eko d.o.o. iz

listopada 2015










stručni nadzor


106

Tablica 21: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - SANACIJA ILEGALNIH ODLAGALIŠTA NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. izvođenje istražnih radova, izrada plana i projekta

sanacije divljih odlagališta na području Općine

Šandrovac

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

svibanj-srpanj

2016.-2019.

1.2.izrada analize mogućih lokacija odlagališta i baze

podataka ilegalnih odlagališta na području Općine

Šandrovac

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

svibanj-srpanj

2016.-2019.

1.3. tiskanje promotivnih materijala i organiziranje

edukativnih predavanja radi podizanja svijesti

stanovništva o štetnosti utjecaja divljih odlagališta na

okoliš i zdravlje ljudi

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz-studeni

2016.-2019.

1.4. izvršenje radova na sanaciji ilegalnih odlagališta Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz-studeni

2016.-2019.

UKUPNO 1.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


107

LOG-FRAME


CILJ: cilj projekta je sanacija

divljih odlagališta na području

općine Šandrovac

Izvršeni radovi na sanaciji divljih

odlagališta na području općine

Šandrovac



SVRHA PROJEKTA: podizanje

svijesti stanovništva o štetnosti

utjecaja divljih odlagališta na

okoliš i zdravlje ljudi radi

poticanje održivog razvoja okoliša

Uspostavljanje prethodne

kakvoće stanja okoliša ili

poboljšavanje postojećeg stanja

okoliša; javnosti omogućen

pristup informacijama o okolišu i

sudjelovanje u odlučivanju o

pitanjima okoliša


Šandrovac



Općine, nadzor nad sanacijom


smanjen štetni utjecaj na okoliš,

doprinos boljoj zaštiti okoliša,

poticanje korištenja obnovljivih

izvora energije, motiviranje

subjekta da svoja sredstva

investiraju u ekološke projekte i

održiv razvoj okoliša

Saniranje odlagališta otpada,

izbjegavanje i smanjivanje

nastajanja otpada, investiranje u

ekološke projekte i obnovljive

izvore energije


Šandrovac




INTERVENCIJE:

POTREBNI RESURSI:

financijski










108

Tablica 22: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - IZGRADNJA I UREĐENJE DJEČJEG VRTIĆA U ŠANDROVCU

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2018.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

svibanj-srpanj

2019.

1.3. Radovi prema Projektu Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2019.-

ožujak 2022.



10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

kolovoz 2019.-

ožujak 2022.

UKUPNO 2.500.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


109

LOG-FRAME


CILJ: izgradnja i uređenje

ekološki učinkovitog dječjeg

vrtića u Šandrovcu

Izgrađen i uređen dječji vrtić u

Šandrovcu



SVRHA PROJEKTA: osiguranje

zadovoljavajućih smještajnih

kapaciteta dječjeg vrtića,

rješavanje problema smještaja

djece i podizanja standarda brige

za djecu.

Izgrađen i uređen dječji vrtić u

Šandrovcu koji osigurava sve

potrebne smještajne kapacitete za

mještane sa područja općine

Šandrovac, zapošljavanje

djelatnika u vrtiću, poboljšanje

kvalitete života u ruralnom

području


Šandrovac





stručni nadzor






usluga





Šandrovac

INTERVENCIJE :

Izrada projektne dokumentacije i


POTREBNI RESURSI:

financijski










stručni nadzor


110

Tablica 23: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - NABAVA OSOBNOG VOZILA, STROJEVA I ALATA ZA KOMUNALNO PODUZEĆE

ŠANDROPROM d.o.o. ŠANDROVAC

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. Troškovi provedbe postupka javne i bagatelne

nabave

Općina

Šandrovac

i Šandroprom

d.o.o.

35.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2017.-2018.

1.2. Nabava osobnog vozila za potrebe komunalnog

poduzeća

Općina

Šandrovac i

Šandroprom

d.o.o.

165.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017-2018.

1.3. Nabava teretnog vozila – kamiona,

radnog stroja- rovokopač JCB,

traktora malčera

Općina

Šandrovac i

Šandroprom

d.o.o.

2.800.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017-2022.

1.4. Nabava raznog alata i komunalne opreme za

potrebe komunalnog poduzeća

Općina

Šandrovac i

Šandroprom

d.o.o.

1.000.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2017-2022.

UKUPNO 4.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


111

LOG-FRAME


CILJ: Nabava ekološki

prihvatljivog osobnog vozila,

kamiona, strojeva i alata za

komunalno poduzeće Šandroprom

d.o.o. Šandrovac

Nabavljeno ekološki prihvatljivo

osobno vozilo, kamioni, strojevi i

alati za komunalno poduzeće

Šandroprom d.o.o. Šandrovac


PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: obnova i

modernizacija voznog parka i

komunalne opreme i alata

komunalnog poduzeća


Obnovljen i moderniziran vozni

park, komunalna oprema i alati

komunalnog poduzeća





Općine


Povećanje ekološke učinkovitosti,

smanjenje troškova održavanja,

veća komercijalna upotrebljivost

raspoloživih sredstava, povećanje

kvalitete usluga

Sigurnost u prometu, smanjenje

troškova održavanja, smanjenje

emisije CO2


INTERVENCIJE :

Osigurati izvore sufinanciranja,

osigurati financiranje od strane

Općine

POTREBNI RESURSI:

financijski








Općine


112

Tablica 24: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - ORGANIZACIJA I USPOSTAVA PROIZVOĐAČKE GRUPE/ORGANIZACIJE

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1 Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u

poljoprivrednom sektoru

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2019.

1.2. Tehnička sredstva za sakupljanje, sortiranje,

skladištenje, pakiranje i prodaju proizvoda- nabava

Općina


10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2019.-2022.

1.3. Komercijalno i računovodstveno upravljanje

aktivnostima

Općina

Šandrovac

150.000,00 kuna

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava

2019.-2022.

UKUPNO 1.000.000,00 HRK

10% vlastitih

sredstava i 90%

Nacionalnih i EU

sredstava


113

LOG-FRAME –


CILJ: Uspostava proizvođačkih

grupa i organizacija u

poljoprivrednom sektoru na


Uspostavljene proizvođačke

grupe i organizacije u

poljoprivrednom sektoru na



Šandrovac

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA:

konkurentnost proizvođača na

tržištu, zaštita okoliša, korištenje

sredstava potpora/fondova

Zajedničko korištenje tehnologija

proizvodnje, skladištenja,

pakiranja prihvatljivih za okoliš,

koncentracija ponude i stavljanje

proizvoda na tržište, ostvarenje

potpora


Šandrovac



Općine


povećanje kvalitete života u

ruralnom području

Ostvarenje dobiti prodajom

proizvoda na tržištu, proširenje

proizvodnje, proširenje broja

članova u proizvođačkoj

grupi/organizaciji


Šandrovac

INTERVENCIJE :

POTREBNI RESURSI:









Općine


114

Tablica 25: PLAN AKTIVNOSTI (PROJEKT) - UREĐENJE KONJIČKIH I BICIKLISTIČKIH STAZA U OPĆINI ŠANDROVAC I BILOGORI

AKTIVNOST ODGOVORNA

INSTITUCIJA


RESURSA

IZVORI

FINANCIRANJA

TERMINSKI

RASPORED

1.1. Troškovi dokumentacije Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Ožujak 2016.



20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Svibanj-srpanj

2016.-2017.

1.3. Materijal, radovi i usluge Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.-2018.

1.4. Troškovi reklamiranja, izrade mapa i brošura Općina


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava

Kolovoz-studeni

2016.-2018.


20% vlastitih

sredstava i 80%

Nacionalnih i EU

sredstava


115

LOG-FRAME


CILJ: uređenje konjičkih i

biciklističkih staza na području

Općine Šandrovac i Bilogore

Uređene konjičke staze i

biciklističke staze za mountain

biking, cross country, šumske,

makadamske i singletrack staze

na području Općine Šandrovac i

okolice, izrada brošura i mapa sa

popisom staza i atrakcija na

području općine Šandrovac i

Bilogore


Šandrovac

PRETPOSTAVKE

SVRHA PROJEKTA: razvoj

sportskog i rekreativnog turizma

na području Općine Šandrovac i

Bilogore kroz promociju

kontinentalnog turizma i zaštitu

okoliša

Povećanja broja dolazaka grupnih

i individualnih gostiju,

organiziranje manifestacija i

natjecanja, unapređenje turističke

ponude na ruralnom području;

promocija kontinentalnog

turizma; razvoj svijesti za

očuvanjem prirode


Šandrovac





stručni nadzor



ruralnom području, produžena

turistička sezona, stvaranje nove

sportske i turističke destinacije

veća ekonomska aktivnosti za

lokalnu zajednicu, zapošljavanje

novih kadrova u turizmu,

razvijena nova sportsko turistička

destinacija


Šandrovac





stručni nadzor

INTERVENCIJE:

Osigurati financijska sredstva

POTREBNI RESURSI:











stručni nadzor


116

12 PREGLED TABLICA

Tablica 1: ŠANDROVAČKO LJETO ........................................................................................................................................................... 66 Tablica 2: REKONSTRUKCIJA CESTA NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC ..................................................................................... 68

Tablica 3: PROJEKTI IZGRADNJE KANALIZACIJSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC ........................................ 70 Tablica 4: IZGRADNJA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC .......................................................... 72

Tablica 5: IZGRADNJA BUNARA ZA VODOOPSKRBU OPĆINE U JASENIKU ........................................................................................ 74

Tablica 6: IZGRADNJA I UREĐENJE KULTURNOG CENTRA U ŠANDROVCU ...................................................................................... 76

Tablica 7: UREĐENJE PARKA U ŠANDROVCU ....................................................................................................................................... 78

Tablica 8: IZRADA FASADE, ZAMJENA KROVIŠTA I STOLARIJE RADI POVEĆANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA ZGRADI

DRUŠTVENOG DOMA U RAVNEŠU ......................................................................................................................................... 80

Tablica 9: POVEĆANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA POSLOVNOM CENTRU U ŠANDROVCU .............................................. 82

Tablica 10: IZRADA FASADE, ZAMJENA KROVIŠTA I STOLARIJE RADI POVEĆANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA ZGRADI

DRUŠTVENOG DOMA U PUPELICI ........................................................................................................................................ 84 Tablica 11: IZRADA FASADE, ZAMJENA KROVIŠTA I STOLARIJE RADI POVEĆANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA ZGRADI

DRUŠTVENOG DOMA U JASENIKU ...................................................................................................................................... 86

Tablica 12: IZRADA FASADE I ZAMJENA KROVIŠTA NA ZGRADI DRUŠTVENOG DOMA U KAŠLJAVCU .......................................... 88 Tablica 13: UGRADNJA SUNČANIH KOLEKTORA NA KROVIŠTU ZGRADE OPĆINE ŠANDROVAC .................................................... 90


117

Tablica 14: UGRADNJA SUNČANIH KOLEKTORA NA KROVIŠTU ZGRADE STARAČKOG DOMA U ŠANDROVCU............................ 92 Tablica 15: UREĐENJE SKLADIŠTA LASOVAC U MINI MLJEKARU I OSTALO ...................................................................................... 94 Tablica 16: IZGRADNJA BIOPOSTROJENJA ZA PROIZVODNJU KOMPOSTA U POSLOVNOJ ZONI "DOLJANI" ................................ 96

Tablica 17: IZGRADNJA ISTRAŽIVAČKE BUŠOTINE ZA ISPITIVANJE GEOPOTENCIJALA U ŠANDROVCU ...................................... 98

Tablica 18: IZGRADNJA STAKLENIKA I SUSTAVA ZA GRIJANJE NA GEOTERMALNE VODE ........................................................... 100 Tablica 19: NABAVA I MODERNIZACIJA OPREME VATROGASNE ZAJEDNICE OPĆINE ŠANDROVAC ........................................... 102 Tablica 20: GRADNJA VATROGASNOG DOMA SA SPREMIŠTEM U ŠANDROVCU ............................................................................ 104 Tablica 21: SANACIJA ILEGALNIH ODLAGALIŠTA NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC ............................................................... 106 Tablica 22: IZGRADNJA I UREĐENJE DJEČJEG VRTIĆA U ŠANDROVCU .......................................................................................... 108 Tablica 23: NABAVA OSOBNOG VOZILA, STROJEVA I ALATA ZA KOMUNALNO PODUZEĆE ŠANDROPROM d.o.o. ŠANDROVAC

............................................................................................................................................................................................... 110 Tablica 24: ORGANIZACIJA I USPOSTAVA PROIZVOĐAČKE GRUPE/ORGANIZACIJE ...................................................................... 112

Tablica 25: UREĐENJE KONJIČKIH I BICIKLISTIČKIH STAZA U OPĆINI ŠANDROVAC I BILOGORI ................................................. 114

Documents

PREDMET : 1 - Šandrovac · 2016-11-09 · Sveobuhvatan plan obično kreiraju stručnjaci, a strateški plan razvija radna skupina u kojoj će biti zastupljeni svi entiteti od kojih